Puipuia Iesu Keriso

Faafiti a Pita saunia e Michael D. O'Brien

 

I tausaga ua mavae i le maualuga o lana talaʻiga ma aʻo leʻi tuʻua le vaʻaiga lautele, Fr. Na sau John Corapi i se konafesi sa ou auai. I lona leo loloto o le faai, na ia alu aʻe ai i luga o le tulaga, ma tilotilo atu i le motu o tagata ma le faanenefu ma alaga: “Ua ou ita. Ua ou ita ia te oe. Ua ou ita ia te au.” Ona ia faamatala atu lea i lona lototele masani e faapea o lona ita amiotonu e mafua ona o se Ekalesia o loo nofo i ona lima i le feagai ai ma se lalolagi o loo manaomia le Talalelei.

Faatasi ai ma lena, o loʻo ou toe lolomiina lenei tusiga mai Oketopa 31st, 2019. Ua ou faʻafouina i se vaega e taʻua o le "Globalism Spark".

 

O SE Afi Afi ua afaina i loʻu agaga i taimi faʻapitoa e lua i lenei tausaga. O le afi o faamasinoga tonu e afua mai i le manaʻo e puipuia Iesu Keriso o Nasareta.

 

Isaraelu SPARK

O le taimi muamua sa i laʻu malaga i Isaraelu ma le Nuu Paia. Na ou faaaluina ni aso e mafaufau ai i le maoae o le lotomaualalo o le Atua na sau ai i lenei nofoaga tuufua i le lalolagi ma savali faatasi ma matou, o oofu i o matou tagata soifua. Mai le fanau mai o Keriso i Lona Passion, na ou mulimuli i Lana ala o vavega, aʻoaʻoga ma loimata. I se tasi aso i Peteleema, sa matou faʻamanatuina ai le Misasa. Liliu oe ma tuu i le Atua e faaliliuina i latou. ” Sa ou nofo ai iina ma le le mautonu, ma taumafai e faʻagasolo mea na ou faʻalogo ai. Ona oso mai lea o loʻu mafaufau i upu a Sagato Paulo:

Ae faʻapefea ona latou valaʻau atu i le ua latou le talitonu i ai? Ma faʻapefea ona latou talitonu ia te ia o le latou te leʻi faʻalogo i ai? Ma faʻafefea ona latou faʻalogo e aunoa ma se tasi e lauga? Ma faʻapefea ona talaʻi tagata seʻi vagana ua auina atu i latou? Pei ona tusia, “E matua matagofie naua vae o e avatua [le] tala lelei!” (Rom 10: 14-15)

Talu mai lena taimi, o se "tina oso" pei o lagona masani ua tulaʻi mai i loʻu agaga. E le i puapuagatia Iesu Keriso ma maliu ma auina mai le Agaga Paia i luga o Lana Ekalesia ina ia mafai ai ona tatou uulima ma tagata le talitonu ma lagona le lelei e uiga ia i tatou lava. O lo tatou tiute ma moni lo tatou avanoa e faʻasoa le Tala Lelei i atunuʻu o loʻo faʻatali, suʻesuʻe ma o loʻo manaʻo e fia faʻalogo ile Tala Lelei:

E faʻaaloalo ma faʻatauaina e le Ekalesia nei lotu le faʻaKerisiano aua o latou o faʻaaliga ola o le agaga o vaega tele o tagata. Latou te tauaveina i totonu ia i latou le siuleo o le faitau afe o tausaga o saili mo le Atua, o se sailiga e le atoatoa ae masani ona faia ma le faamaoni aʻiaʻi ma le amiotonu o le loto. Latou te maua se manaia puipuiga o tusitusiga loloto faalelotu. Sa latou aʻoaʻo augatupulaga o tagata i le ala e tatalo ai. Latou te faʻatupuina uma i le anoanoaʻi o “fatu o le Upu” ma e mafai ona fausia ai se “sauniuniga mo le Talalelei,”… [Ae] o le faʻaaloalo ma le faʻaaloalo mo nei tapuaiga poʻo le faigata o fesili na laga o se valaʻaulia i le Ekalesia e taofi mai i latou e le o ni Kerisiano le folafolaina o Iesu Keriso. I se isi itu, o loʻo taofi e le Ekalesia o nei motu o tagata e iai a latou aia tatau e iloa ai le oa o le mea lilo a Keriso - oa o loʻo tatou talitonu ai e mafai e tagata uma ona maua, i le atoʻatoa le masalomia, o mea uma o loʻo sailia ma le faʻatatau e uiga i le Atua, tagata. ma lona iʻuga, ola ma le oti, ma le upu moni. —POPE ST. PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n 53; faʻatau ie

Ou te mafaufau i lena aso i Peteleema o se alofa tunoa sili, aua o le afi e puipuia ai Iesu na mu talu mai lava…

 

SAKA ROMA

O le taimi lona lua na mu ai lenei afi i loʻu agaga o le taimi na ou matamata ai o le sauniga o le totoina o laau i le Vatican Gardens ma tu ma aga fa'atasi ma ifoga i luma o vane laupapa ma faupu'e palapala. Sa ou faatali mo ni nai aso ona ou fai atu lea; Sa ou fia iloa po o a mea o fai e nei tagata ma po o ai foi o loo ifo i ai. Ona amata loa lea ona oo mai tali. A o faalogoina se tasi tamaitai i luga o le vitio o valaau se tasi o fuainumera "Our Lady of the Amazon," lea na faamanuiaina e Pope Francis, e toatolu ni failauga o le Vatikana na teena ma le malosi le manatu o le vaneina o loʻo faʻatusalia ai lo tatou Fafine.

“E le o le Taupou Maria, o ai na faapea mai o le Taupou Maria? … O se fafine moni e fai ma sui o le ola ”… ma e“ le faapaupau pe paia. ” —Faa. Giacomo Costa, ofisa faʻasalalau mo le Amazonian synod; Kalefonia Katoliko Aso Taʻitasi, Oketopa 16th, 2019

[O se] faʻatamaiga o tina failele ma le paia o le olaga… —Andrea Tornielli, faatonu faatonu mo le Vatican's Dicastery for Communities. -Reuters.com

[Na] faʻatusalia le ola, fanafanau, tina lalolagi. —Dr. Paolo Ruffini, Prefect o le Dicastery mo Fesoʻotaʻiga, vaticannews.va

Ona taʻua lea e le Pope lava ia le faatagata i lalo o le igoa Amerika 'Saute o le' pachamama, 'o lona uiga “Tina Lalolagi.” O le mea moni, o le Italia Bishops 'lolomiina lima gaosia se tamaʻi tusi mo le Sinoti e aofia ai le "tatalo i le Tina Lalolagi o Inca tagata." Na faitau i se vaega:

"Pachamama o nei nofoaga, inu ma 'ai lenei taulaga i le loto, ina ia mafai ona fua lenei lalolagi." -Tala Fou a le Lalolagi KatolikoOketopa 29th, 2019

Dr. Robert Moynihan o Totonu o le Vatikana Na taʻua e faapea, i le taimi o le Misasa mulimuli o le Sinoti, na avane ai e le fafine Amasone se fugalaʻau, ona tuu ai lea i luga o le fatafaʻilagi na tumau ai i le taimi o le Faʻapaʻiaina ma mulimuli ane ai. Na taʻua e Moynihan e faapea "o se pesini palapala ma laʻau o loʻo i totonu e masani ona fesoʻotaʻi ma sauniga faʻale-sauniga e aofia ai Pachamana" liligi [i totonu] mo le fiafia o Pachamama "ona ufiufi lea" i le palapala ma fugalaʻau. " E fautuaina, o loʻo taʻua i le sauniga, "ia faia i ou lima e fesoʻotaʻi ai ma le malosi o le sauniga. ”[1]O Tusi Moynihan, Tusi # 59, Oketopa 30th, 2019

 

GLOBALISM SPARK

O le a se mea e mafai ona fai atu iinei e uiga i le faʻalavelave mataʻutia o le Vatican - ma toetoe lava o le episcopate atoa - faʻalauiloaina ma e oʻo lava i le tuleia o se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga i luga o le lalolagi atoa? I na tusia e epikopo e uiga i le ala fasioti tagata sa latou lagolagoina, ae sa faafetauia ma le leoa atoa. Ma e leai foi se maliu ma manu'a fa'amuta. O le mea moni, o lo'o fa'atupula'ia fa'ateteleina i nai masina ua tuana'i ona o tui fa'aola "booster" ua fa'aleagaina ai le soifua maloloina o tagata. A Le vaega Facebook ua ta'ua o le “Died Suddenly News” tuuto atu i tagata o le aiga ma uo o loo molimau i le faaleagaina o nei mRNA gene shots ua fuga mai i le silia ma le 157k tagata ma ua faaopoopo le faitau afe i le aso (faʻateʻia, Facebook e leʻi faʻasalaina i latou; matou te lafoina foi i latou. iinei). O tala latou te taʻu mai e tatau ona faitau e epikopo uma, ae sili atu i mea uma, o le Pope - o loʻo faʻaauau pea ona faʻaalia i latou lava o Big Pharma i le lalolagi atoa. E loto nutimomoia mo i tatou ua sili atu nai lo talatuu i aso taitasi ma ua malamalama i mea o loo tupu.

Ae ui i lea, o i latou lava ia o loʻo alalaga i le vao e faasaga i le sauā ma le le mafaufau loka a le malo, tui faʻamalosi, ufiufi, ma isi faiga faʻaleagaina - e leai se mea e taofia ai le siama, ae o mea uma lava e faʻaumatia ai pisinisi, ola, ma faʻaosoina ai le tele o tagata. pule i le ola - o lo'o ta'ua i latou e mata'utia.

Faatasi ai ma nisi o tuusaunoaga, ua faia e malo ni taumafaiga tele e faamuamua le soifua manuia o latou tagata, galue malosi e puipuia le soifua maloloina ma laveai ola… o le tele o malo sa gaoioi ma le faautauta, ma faia ni faiga malosi e taofiofia ai le faamai. Ae o nisi vaega sa tetee, mumusu e taumamao, savavali e tetee atu i tapulaa femalagaaiga—e peiseai o faiga e tatau i malo ona tuuina atu mo le lelei o o latou tagata o se ituaiga o osofaiga faaupufai i le tutoatasi po o le saolotoga o le tagata lava ia!… -o tagata e ola i faitioga, mafaufau mo na o i latou lava… e le mafai ona latou gaoioi i fafo mai o latou lava lalolagi itiiti o mea e fiafia i ai. —POPE Farani, Tatou Moemiti: O Le Ala i se Lumanai Lelei (itulau 26-28), Simon & Schuster (Faʻamavaega Lomiga)

Ae e le gata ai iina. O loʻo faʻaauauina e le Vatican lana matafaioi fou o ni perofeta o le "Great Reset" - o loʻo faʻalauiloaina nei le "faamafanafanaina o le lalolagi" o se mea moni - e ui lava i le faʻamatalaga lata mai a le Pontiff:

E i ai ni faʻalavelave tau le siosiomaga e le faigofie ai ona maua se maliega lautele. Lenei o le a ou taʻua foi e le o finau le Ekalesia e foia fesili faasaienisi pe suia ia faaupufai. Ae ou te popole e unaʻi se finauga faamaoni ma tatala ina ia aua neʻi faʻailoga tagata le lelei lautele i mea e fiafia iai. -Laudato i 'l. 188

Ae ui i lea, e leai se faʻalapotopotoga i luga o le paneta, i fafo atu o suiga o le tau e maua ai tupe mama ma saienitisi suʻesuʻe fesoasoani, oe na faʻamaonia le "suiga o le tau" e sili atu nai lo le Vatican.[2]ff. heartland.org O iinei foi, o le manatu o se "finauga faʻamaoni ma tatala" o loʻo nutimomoia:

… o le le tausia o le tau o se agasala i le meaalofa a le Atua o le foafoaga. O lo‘u manatu, o le tu‘uga lea o le fa‘apaupau: o le fa‘aaogaina o mea na foa‘iina mai e le Ali‘i mo lona mamalu ma lona vi‘iga e peiseaī o ni tupua. -lifesitnews.comAperila 14th, 2022

Ma toe, o le au faamaoni o loʻo tauivi ma se faʻamatalaga e matua faʻafefe, e le gata i le feagai ai ma le faʻalavelave Pachamama, ae o le mea moni o le suiga atoa o suiga o le tau na faia e tagata fa'alelalolagi ma tu'ufa'atasia i totonu o sini a le Malo Aufaatasi e pei o le Marxist Maurice Strong ma le communist ua maliu Mikhail Gorbachev.[3]ff. Le Paganism Fou - Vaega III 

I le sailia ai o se fili fou e tuʻufaʻatasia i matou, na matou o mai ma le manatu o le faʻaleagaina, le taufaʻamataʻu o le vevela o le lalolagi, le lava o le suavai, oge ma isi mea e ono ofi ai le pili. O nei lamatiaga uma e mafua mai i le laveaʻiina o le tagata, ma e naʻo le suia o uiga ma amioga e mafai ai ona latou manumalo. O le fili moni la, o lotolelei lava ia. —(Kapu a Roma) Alexander King & Bertrand Schneider. Le Muamua Lalolagi Fouvalega, i. 75, 1993

O iina o loʻo ia te oe i se faʻapuupuuga le fuafuaga atoa o loʻo faʻaalia nei i le taimi moni i lalo o le fuʻa o le "Great Reset": e gaosia ai faʻalavelave faʻafuaseʻi o le le lava o le vai, oge, ma le vevela o le lalolagi - ona tuʻuaʻia lea o le tamaititi faigaluega na o le taumafai e fafaga lana aiga. O lo'o fa'amumuina afi e le au fa'alelalolagi, ona tu'ua'ia lea o i latou e fa'asino le asu. I lenei auala, e mafai e nei matai maualuluga ona faʻamaonia a latou fuafuaga e faʻaumatia le lalolagi.  

O lea la, i lenei itula, o leo faaperofeta a Paulo VI, Ioane Paulo II ma Penetito XVI o lapatai mai e faasaga i se fuafuaga e tetee atu ai i le ola lea o loo taumafai e pulea ma tuuina atu o ia lava i luga o le lalolagi, ua galo uma lava. 

Lenei lalolagi ofoofogia - ua alofagia tele e le Tama na ia auina mai ai lona Alo e toʻatasi mo lona faaolataga - o le fale mataaga o se taua e le gata mai o loʻo faia mo lo tatou mamalu ma faʻailoga o se saolotoga, faʻaleagaga tagata O lenei tauiviga e tutusa ma le taua apokalifa o loo faamatalaina i le [Faʻaaliga 12]. Maliu taua ma le Ola: o se "aganuʻu o le oti" saili e faʻamalosia o ia lava i luga o tatou manaʻoga e ola, ma ola i le atoaga. E i ai i latou e teʻena le malamalama o le ola, e fiafia i "galuega le aoga o le pouliuli" (Efe 5:11). O la latou seleselega o le le faʻatonu, faʻailoga tagata, faʻaoga fua, taufaasese, vevesi. I tausaga uma, o se fuataga o lo latou manino alualu i luma o le oti o le Innocents. I lo tatou lava seneturi, pei ona leai se isi taimi i le talafaʻasolopito, o le "aganuʻu o le oti" na amataina se agafesoʻotaʻi ma faʻalapotopotoga ituaiga o tulafono e faʻamaonia ai le sili ona mataʻutia solitulafono faasaga i tagata: genocide, "faaiuga mulimuli", "ituaiga faʻamamaina", ma le tele "aveina o ola o tagata e tusa lava ae latou te leʻi fananau mai, pe ae latou te leʻi oʻo i le tulaga masani o le oti"… —POPE JOHN PAUL II, Homily, Cherry Creek State Park Homily, Denver, Colorado, Aukuso 15th, 1993; faʻatau ie

Ua le toe o le Tala Lelei o le Ola lea ua alalaga ai le Vatikana mai luga o le fale; e le o le manaomia o le salamo mai le agasala ma le toe foi atu i le Tama; e le o le taua o le tatalo, o le Faamanatuga, ma le mama ... ae o le tui ma le faʻatauina o paneta o le la o mea ia e ave i ai le faamuamua a le pule. E lē o poloaʻiga e 10 ae o sini e 17 a Malo Aufaatasi o le “atinaʻe gafataulimaina” lea ua avea ma fatu tātā o Roma, e foliga mai la. 

E pei ona ou taʻua muamua,[4]ff. Faanunununu o le tau le Pontifical Academy of Sciences, ma o Francis, o loʻo faʻavae a latou faaiuga mai le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), e le o se tino faʻasaienisi. Marcelo Sanchez Sorondo, le Epikopo-Aoao o le Pontifical Academy na taʻua:

O loʻo iai nei le faʻatupulaia ole maliliega o gaioiga a tagata o loʻo iai se aʻafiaga iloga ile tau ole lalolagi (IPCC, 1996). O se aofaʻiga tele o taumafaiga ua faia i totonu o saienitisi suʻesuʻega na avea ma faavae o lenei faamasinoga. —Cf. Katoliko.org

O se mea faʻapopoleina talu ona faʻaleagaina le IPCC i le tele o taimi. O Dr. Frederick Seitz, o se fomaʻi lauiloa i le lalolagi atoa ma sa avea foi ma peresetene o le US National Academy of Science, na faitioina le lipoti a le IPCC i le 1996 na faaaoga ai faamatalaga filifilia ma fika o fomai: lea na mafua ai le lipoti lenei a le IPCC, ”o lana tagi faanoanoa lea.[5]ff. Forbes.com I le 2007, le IPCC tatau ona faasaʻoina se lipoti na faʻateleina le saoasaoa o le liusuavai o le Himalayan glaciers ma na sese fai mai latou te mafaia uma mou atu i le 2035.[6]ff. Reuters.comO le IPCC na toe maua i le faʻateleina o faʻamatalaga o le vevela o le lalolagi i se lipoti na faʻanatinati saʻo ina ia mafai ona faʻaosofia le Paris Agreement o le Vatican o loʻo taʻitaʻia nei. O lena lipoti na faaseseina faʻamatalaga ina ia fautua mai e leai 'mānava'i le vevela o le lalolagi ua tupu talu mai le amataga o lenei meleniuma.[7]ff. nypost.com; ma Ianuari 22nd, 2017, tagata faʻafaigaluega tupe.com; mai suesuega: nature.com

O se taimi mataga ma pogisa i le talafaasolopito o le Katoliko. O le tausia o le paneta ma le tuuina atu o le tausiga o le soifua maloloina i tagata taʻitoʻatasi, ia manino, o se vaega o le "social" Evagelia. Ae o le faalauiloaina o meafaigaluega o le aganuu o le oti e leai. Ua iloa nei e le Katoliko o latou taʻitaʻi o loo taulamua i le faasologa o le aganuu o le oti nai lo le feʻau faasaoola a Iesu Keriso, o le Faaola o le lalolagi.

Ma “Ua ou ita.”

 

O LE A LE MEA O LATOU FAIA?

Sa ou faaeteete ina ia aua ne'i ta'uleagaina le faamoemoega po o le faamoemoe o se tasi, pe o le Pope po o le au auai. O le mafua’aga ona e le’o fa’atatau le fa’amoemoe i lea taimi.

O le mea na tupu i le Vatican Gardens, i foliga uma i fafo, o se taufaaleaga. E pei lava o se faiga faapaupau, pe sa iai pe leai. O nisi ua taumafai e taʻufaatauvaaina le mea na tupu e ala i le finau (e tetee atu i le tali aloaia a le Vatican) o ata o le "Our Lady of the Amazon." Toe foi, e le taua. O Katoliko e le ifo i lalo i le eleele i luma o faatagata e oo lava i lo tatou Tama'ita'i po o le au paia e sili atu le itiiti ifo o meafaitino ma faailoga po o faaputuga palapala. E le gata i lea, o le Pope e leʻi faʻaaloalo i na ata faʻapea, ma i le Misasa mulimuli o le Sinoti, na foliga mai na aumaia ma faʻaaloalo lelei se ata masani o lo tatou Fafine (lea e fai mai le tele). Ae ui i lea, o le faʻaleagaina ua faia. Na faamatala mai e se tasi ia te aʻu le tuuaʻia ai e la latou uo Episcopalian ia i matou o tagata Katoliko i le tapuai ia Maria ma/po o faatagata.

O isi na ou talanoa ma le finau lava o le ifo i luma o mea faitino na iu lava ina agai i le Atua-ma soo se tasi e fautua mai i se isi itu o le faailogalanu, le faapalepale, faamasino ma antipapal. Peitai, tusa pe o le faʻamoemoe lena o tagata tapuaʻi, o le mea na molimauina e le lalolagi e leʻi foliga mai e pei o se sauniga lotu Katoliko ae o se sauniga faʻapaupau. Ioe, E tele faifeau na taʻua lenei manatu:

E le malamalama le tagata vaʻai i le faʻapea o le faʻaaloalo lautele faʻaalia o Pachamama i le Amazon Synod e leʻo faʻapea o le ifo i tupua. —Pikopo Marian Eleganti o Chur, Suiselani; Oketopa 26th, 2019;lifesitenews.com

Ina ua mavae vaiaso o le filemu ua taʻu mai e le Pope e le o le ifo i tupua lenei ma e leai se faʻamoemoe ifo i tupua. Ae aisea na faʻapaʻu'ū ai tagata, e aofia ai ma patele? Aisea na ave ai le solo i totonu o falesa pei o St. Peter's Basilica ma tuʻuina i luma o fatafaitaulaga i Santa Maria i Traspontina? Ma afai e le o se tupua o Pachamama (o le lalolagi / tina atua fafine mai le Andes), aisea na faia ai e le Pope valaʻau le ata "Pachamama? ” O le a loʻu manatu?  —Msgr. Charles Pope, Oketopa 28th, 2019; National Katoliko Tusi Resitala

O le faʻaupuga na aliali mai i le sauniga masani na faʻataʻamilomiloina i le lautele o le foloa, na faʻatonutonuina e se tamaʻitaʻi Amasoni ma luma o ni ata le malamalama ma le faʻailoaina i togalaau Vatican i le Oketopa 4 ua teʻa, e tatau ona 'alofia… o le mafuaʻaga o le faitioga na mafua ona o le anamua natura ma faapaupau foliga mai o le sauniga ma le leai o le faʻaaliali Katoliko faʻailoga, gaioiga ma tatalo i le taimi o taga eseese, siva ma faanoʻunoʻu o lena maofa sauniga. —Cardinal Jorge Urosa Savino, archbishop emeritus o Caracas, Venesuela; Oketopa 21, 2019; lifesitenews.com

O iinei o loʻo taoto ai le afi ua mumu: o fea le tatou maelega e puipui ai Iesu Keriso ma faʻaaloalo i le Uluaʻi Tulafono e faʻasaina "atua ese" ia tatou? Aisea ua taumafai ai nisi Katoliko taumafai e vaelua lauulu i lenei taimi e faia ai se blatantly fetuʻunaʻi gaioiga foliga taliaina?

Faʻapea i le ala lea. Vaʻai faalemafaufau loʻu toalua ma laʻu fanau o savavali i totonu o le potumoe ma maua aʻu o uuina se isi fafine i le ma moega faaipoipo. Ona ma aʻe lea o le isi fafine ma aʻu i luga a o ou faamatala atu, “E leai ni amioga mulilua iinei. Na o loʻu taofiina o ia aua na te le iloa Keriso ma e manaʻomia ona iloa e alofagia o ia, talileleia ma ua matou sauni e faatasi ma ia i lona faatuatuaga. " Ioe, loʻu toʻalua ma laʻu fanau o le a feita ma taufaʻaleaga, tusa lava pe ou te tausisi atu o loʻo latou faʻapalepale ma faʻamasino.

O le mea taua o la tatou molimau, o le faʻataʻitaʻiga tatou te avatua i isi, e taua, ae maise lava i "tamaiti laiti."

Poʻo ai lava na mafua ai ona agasala se tasi o nei tamaiti laʻititi e talitonu ia te aʻu, e lelei mo ia pe a nonoa se maaolo tele i lona ua ma malemo ai i le loloto o le sami. (Mataio 18: 6)

O le amataina o faʻatagata na oʻo lava i nisi lotu na ifo i le Vatican… o se faʻataʻitaʻiga o se malosi faʻafagogo, o Tina Lalolagi, lea latou te fesiligia ai faʻamanuiaga poʻo ni taga o le faʻafetai. Nei o taufaʻaleaga temoni pepelo, aemaise lava mo tamaiti laiti e le mafai ona iloa. — Epikopo Emeritus José Luis Azcona Hermoso o Marajó, Pasila; Oketopa 30th, 2019, lifesitenews.com

Ole mea sili a lea, ole avea o se taʻitaʻi lotu e sili atu ona masani ile tapuaiga faapaupau ole Mother Earth i na itu. Peitai o le mea taua, o mea tatou te tautatala ai, mea tatou te faia, pe faʻafefea ona tatou amio ai, e tatau lava ona taʻitaʻia isi ia Keriso. Na alu lava le tala a Sagato Paulo “E saʻo le aua le 'ai i aano o manu pe inu uaina pe fai se mea e tausuai ai lou uso.” [8]cf. Roma 14:21 O le a la le sili atu, ona tatau ai lea ona tatou faʻaeteete ia aua lava neʻi molimauina i isi o tupe, meatotino, paoa, a tatou galuega, o tatou faʻatusa — e le o se ata faʻalelalolagi pe faʻapaupau — o le autu lena o lo tatou alofa.

Pachamama e leai ma o le a le avea lava ma Virgin Mary. O le fai mai o lenei faatagata fai ma sui o le taupou o se pepelo. E le o ia o le tatou Faletua o le Amasone aua na o le pau le Tamaʻitaʻi o le Amasone o Mary o Nasareta. Aua neʻi o tatou faia faʻatasi paluga. O na mea uma e le mafai: o le Tina a le Atua o le Masiofo o le Lagi ma le lalolagi. — Epikopo Emeritus José Luis Azcona Hermoso o Marajó, Pasila; Oketopa 30th, 2019, lifesitenews.com

 

FAʻAMAONI IA IESU

Ae ou te leʻi alu i Isaraelu, sa ou lagonaina le fetalaiga a le Alii e tatau ona tatou “Savali i tulagaa o St. John”Le aposetolo pele. Ou te leʻi malamalama atoa pe aisea, seʻia oʻo mai nei.

E pei ona ou tusia talu ai nei I Vatican Funkiness, tusa lava pe faʻafitia e le pope Iesu Keriso (pei o Petelo ina ua mavae na folafola atu ia te ia Ki o le Malo ma folafolaina "o le papa"), e tatau ona tatou pipiimau i le Uputuu Paia ma tumau faamaoni ia Iesu e oo i le oti. E leʻi "mulimuli tauaso" e Sagato Ioane le pope muamua i lona faafitia ae liliu ane i le isi itu, savali atu i Kolokota, ma tumau mausali lalo o le Koluse i le tulaga lamatia o Lona soifua. o aʻu o loʻo fautua mai i soo se itu ua faafitia e Pope Francis le Keriso. Ae, o lea ou te fai atu le manatu o a tatou leoleo mamoe o tagata, e aofia ai le sui o Peter, ma tatou te le manaʻomia e puipuia a latou lava mea valea. O lo tatou faʻamaoni ia i latou o le usitaʻi lea i le latou sauniga faʻatatau moni, faʻaeeina atu ia i latou e Keriso, e faatatau i le "faʻatuatua ma amioga tatau." A latou o ese mai lena, a le o le le noatia faʻaupuga po o le agasala a le tagata lava ia, e leai se tiute e lagolago a latou upu poʻo amioga. Ae o iina is, Peitai, o se tiute e puipuia le mea moni - ia puipuia Iesu Keriso, o le Upu Moni. Ma o lenei e tatau ona faia i le alofa mama. 

Aua le taliaina se mea o se mea moni peʻa leai se alofa. Ma aua le taliaina se mea e pei o le alofa e leai se moni! Tasi e aunoa ma le isi avea pepelo pepelo. —St. Teresa Benedicta (Edith Stein), sii mai i lona faʻatagana aloaʻia e St. John Paul II, Oketopa 11th, 1998; faʻatau ie

Ua tatou leiloa atoa le tala o le mafuaaga o le Ekalesia i ai, o le a la tatou misiona, ma o le a le tatou mafuaʻaga pe afai tatou te le alofa i le Atua, muamua, ma o tatou tuaoi pei o tatou lava. 

O le popolega atoa o aʻoaʻoga ma ana aʻoaʻoga e tatau ona faʻatatau i le alofa e le uma. Pe o se mea e fuafuaina mo talitonuga, mo le faʻamoemoe pe mo gaioiga, o le alofa o lo tatou Aliʻi e tatau ona faʻaavanoaina i taimi uma, ina ia soʻo se tasi e vaʻaia o galuega uma o le atoatoa faʻa-kerisiano mama e puna mai le alofa ma e leai seisi faʻamoemoega nai lo le taunuʻu i le alofa . -Catechism o le Ekalesia Katoliko (CCC), n. 25

E matua mataʻutia lava pe faʻapefea ona amata fevaevaeaʻi le au Kerisiano i aso nei, ae maise lava o le au Kerisiano "feololo". Lenei, o le faʻataʻitaʻiga a Sagato Ioane e matua mamana lava.

I le Tausamaaga Mulimuli, a o pisi le au Aposetolo e taumafai e tuuaia le tagata na te faalataina Keriso, ma sa filemu Iuta fufui ona lima i le tanoa e tasi pei o Iesu… Sagato Ioane tau lava ina faataatia i le fatafata o Keriso. Na ia mafaufau lemu i Lona Alii. Sa alofa o Ia ia te Ia. Sa Ia vivii ia te Ia. Sa ia piimau ia te Ia. Sa ia ifo ia te Ia. O iina e taoto ai le mea lilo o le auala e pasia ai le Tofotofoga Sili o lena ua io tatou luga. O le faʻamaoni atoatoa ia Keriso. O le lafoai i le Tama Faalelagi. O lena O se Faatuatuaina Le Faatuatua ia Iesu. E leai fetuunai o tatou talitonuga ona o le fefe i feteʻenaʻiga pe leai saʻo saʻo. E le o taulai atu i le afa ma galu ae o le Matai i totonu o le vaa. O lena tatalo. E pei ona faʻamatalaina e le tatou Tamaʻitaʻi i le Ekalesia mo le toeititi fasefulu tausaga i le taimi nei: tatalo, tatalo, tatalo. Anapogi ma tatalo. Naʻo lenei lava auala tatou te maua ai le alofatunoa ma le malosi lē e faʻaaoga i o tatou tino ma puleaga ma malosiaga, i lenei itula, ua tuʻuina mai e faʻataʻitaʻi le Ekalesia. 

O le tatalo e alu i le alofa tunoa tatou te manaʻomia mo le faʻaaloalo. - (CCC, 2010)

Mataala ma tatalo ina neʻi e ulu atu i faʻaosoosoga; e naunau le agaga, a o le tino e vaivai. (Mareko 14: 38-39)

O le a le mea tatou te matamata ai? Tatou te tausi o faʻailoga o taimi ae ia tatalo mo le poto e faʻamatalaina ai latou. O le ki lea na taitaiina ai na o Ioane i totonu o le Au Aposetolo e tutu mausali i lalo o le Koluse ma tumau faamaoni ia Iesu, e ui lava i le afa na siomia o ia. Na matauina e ona mata faʻailoga o loʻo siʻomia ai o ia, peitaʻi na te leʻi mafaufau loloto i le mataʻu ma le le aoga. Nai lo lena, sa taulaʻi atu lona loto ia Iesu, e tusa lava pe na foliga mai ua matua leiloloa mea uma. 

Uso e ma tuafafine, o tofotofoga o loo siomia ai i tatou ua na o se amataga. Ua tau le lava le amataina o galuega faigata. O nei aso, e masani ona ou faʻalogo i loʻu loto i le Mau: “Pe a sau le Atalii o le Tagata, e maua e ia le faʻatuatua i le lalolagi?” [9]Luka 18: 8  

O le tali o le ioe: ia i latou e mulimuli i tulagavae o St. John.

 

FAITAU FUAFUAGA

O Se Talalelei Mo Tagata Uma

Iesu… Manatua O Ia?

 

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 O Tusi Moynihan, Tusi # 59, Oketopa 30th, 2019
2 ff. heartland.org
3 ff. Le Paganism Fou - Vaega III
4 ff. Faanunununu o le tau
5 ff. Forbes.com
6 ff. Reuters.com
7 ff. nypost.com; ma Ianuari 22nd, 2017, tagata faʻafaigaluega tupe.com; mai suesuega: nature.com
8 cf. Roma 14:21
9 Luka 18: 8
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.