Auā o miti na fa‘alavelaveina ai i latou na mua‘i ta‘u mai ai lenei mea,
ne'i fano i latou ma le le iloa pe aisea na latou onosaia ai lea leaga.
(Poto 18: 19)
II le malamalama o ulutala tetele o drones tetele o loʻo faʻaalia faʻafuaseʻi i luga o taulaga o Amerika i Matu, ua faʻamalosia aʻu e faʻasoa atu ni miti manino na ou maua i le 20 tausaga talu ai ...
Moemiti o Drone
…ua amata ona taamilo fetu i le lagi i foliga o se li'o. Ona amata lea ona paʻuʻu fetu, ma faafuaseʻi ona liua i se vaalele "militeli" uiga ese. Na faafuaseʻi ona suia le miti i se drone tele e suʻe i matou, a o matou lalafi i luga o mauga….
O loo mafai lava ona ou vaaia i lo'u manatua le lagi ua faatumulia i fuifui o nei galuega taulima. Na o ni nai tausaga ua tuanaʻi na ou iloa ai le mea na foliga mai ai: drones! O taimi uma lava ou te vaʻai ai i vitio poʻo ata, pei o luga, o drones e felelei faʻatasi, o le mea tonu lava lea na ou vaʻaia i laʻu miti. Ae e iai isi…
A o ou nofo i le pito o le moega i se tasi taeao ina ua uma ona toe faia lenei miti, sa ou fesili atu i le Alii po o le a lona uiga. Na vave ona ou faalogo i loʻu loto: “Vaʻai i le fuʻa a Saina."Ou te le manatua pe o le a le foliga i tua atu o ona lanu mumu ma samasama, o lea na ou suʻeina ai i luga o le upega tafaʻilagi… ma o loʻo i ai, o se fuʻa ma fetu i se liʻo.
I se isi miti...
Sa ou tusi atu i sasae i le lagi, ma ta’u atu i lo’u toalua o le a toulu ai fetu iina i se aso. I le taimi lava lena, na savali mai ai se uo ma sa ou naunau e taʻu atu ia te ia lenei "upu faavaloaga". Nai lo o lea, na alaga atu laʻu avā, “Vaai!” Na ou faliu, ma sioa i ao ina ua goto le la. Sa mafai ona ou iloa atu se taliga manino… ona sosoo ai lea ma se agelu, ua faatumulia le lagi. Ona, i totonu o apaau o le agelu, sa ou vaaia ai o Ia… o Iesu, ua moeiini Ona fofoga, ma ua punou Lona ao. Ua faaloaloa mai lona aao: Ua ia ofoina mai ia te au le pale tuitui.
O le taimi mulimuli na ou faia ai lenei miti, ou te manatua le vaaia o fetu ua amata ona taamilo ma toe pauu, ona alaga lea: “Ua amata!”
Mulimuli ane, a o ou savali atu i se auala tuufua i le tele o tausaga ua mavae, ma faatofuina i le tatalo ma manatunatu i lenei miti, sa ou mauaina se “upu o le taimi nei” lea na oo mai e pei o se malamalama loloto:
O loʻo oʻo mai se faʻasesega UFO.
O lenei mea na ou te'i ai. Sa ou manatu e valea. Ae na iu lava ina ou tusia e uiga i se UFO taufaasese noatia i le New Age in O le taufaasese afio mai.
Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi
O le a la le uiga o nei mea uma pe a tuu faatasi? E mafai ona ou taumatemate ... ae e foliga mai ia te au o le taua o le po o foliga vaaia o drones i luga o aai tetele mafai ona avea o se fa'ailoga o lo'o tatou latalata atu i mea tutupu fa'aletausaga. A o ou tusia, o loʻo i ai le taumatematega o nei mea o le militeri a Amerika o loʻo taumafai e suʻe mea faʻasalalau poʻo ni faʻaulu faaniukilia na leiloloa mai Iukureini.[1]ff. thegatewaypundit.com O lenei, i le taimi lava e tasi na faatoa tatalaina ai e Saina "se lisi lavea' o sini a le US Navy lea o le a osofaia pe a tupu se feteenaiga ma Amerika."[2]Tesema 16, 2024, asomail.co.uk
ōmea o se atunu'u sa 'ou va'ai i ai mo ni nai tausaga. Na amata i le 2008 ina ua ou pasia se alii faipisinisi Saina o savali i lalo o le ala savali. Sa ou tilotilo atu i ona mata, pogisa ma gaogao. Sa i ai se osofaiga e uiga ia te ia na faalavelave ia te au. I lena taimi (ma e faigata ona faʻamatalaina), na tuʻuina mai ia te aʻu le mea e foliga mai o se "upu o le malamalama" o le a "osofaʻi" Saina i Sisifo. O lona uiga, o lenei tagata na foliga mai e fai ma sui o le talitonuga poʻo le (Communist) agaga i tua atu o Saina (ae leʻo tagata Saina latou, tele o latou o ni Kerisiano faʻamaoni i le lalo eleele Ekalesia iina).
O se tasi o "upu" taufaafefe na ou lagonaina na fetalai mai le Alii ia te aʻu i nai tausaga ua mavae o le:
O lou fanua o le a tuʻuina atu i se tasi peʻa leai se salamo mo le agasala o le faʻapau pepe.
Ma talu ai nei - ma o lenei, ou te gatete i le taina:
Ona o le agasala o le faapau pepe i lou laueleele, o le a auina atu ou atalii i le taua.
I aso nei, ua tatou vaʻaia Saina faʻatasi ma Rusia ua amata ona tulaʻi mai o se malosiaga tau tamaoaiga ma le militeri i le taimi lava e tasi o Amerika amata ona pa'u e pei lava o le Emepaea o Roma ona o amioga leaga ma faiga faapolotiki.[3]O le aitalafu a le Iunaite Setete atonu e tele naua mo Donald Trump e manumalo ai. Vaai iinei ma iinei E moni, o Amerika e le taumateina o le "tu mulimuli” Malo i Sisifo e (tautaua) lagolagoina le faaKerisiano ma le aia tatau e faatino ai. Faatasi ai ma le pa'ū o Amerika, ou te talitonu e mafai ona tatou vaai i le faataunuuina o le valoaga a St. John Henry Newman, o le na toe taʻua Tama o le Ekalesia:
Ou te talia e pei o Roma, e tusa ai ma le faaaliga a le perofeta o Tanielu, na suitulaga ia Eleni, o lona uiga o Anetikeriso na suitulaga ia Roma, ma lo tatou Faʻaola Keriso na suitulaga ia Anetikeriso. Ae le o mulimuli mai ua sau le Anetikeriso; aua ou te le faʻatagaina ua alu ese le malo o Roma. Mamao mai ai: o loo tumau pea le malo o Roma e oʻo mai lava i aso nei… Ma talu ai o nifo, po o malo, o loʻo i ai pea, o se mea moni, ma o lea tatou te leʻi vaʻaia ai le iʻuga o le malo o Roma. —St. John Henry Newman (1801-1890), Le Taimi o Anetikeriso, Lauga 1
Ae faapefea la? E tusa ai ma le Early Church Father Lactantius…
‘Ona fa‘ata‘ape‘ape ai lea o le pelu i le lalolagi, e tafi i lalo mea uma, ma fa‘aumatia mea uma e pei o se fua. Ma - ua fefe lo'u mafaufau e faamatala atu, ae o le a ou faamatala atu, aua o le a oo mai - o le mafuaaga o lenei faatafunaga ma le fememeai o le a lenei; auā o le igoa Roma, o lo‘o pulea nei le lalolagi, o le a ‘ave‘eseina i le lalolagi, ma toe fo‘i atu i ai le malo Asia; ma o Sasaʻe foʻi le toe faʻatonutonu, ma Sisifo o le a faʻaititia i le pologa. —Lactantius, Tama o le Ekalesia: O Aiga Atua, Tusi VII, Mataupu 15, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org
O le mea tonu lava lea na lapatai mai ai lo tatou Fafine i ona foliga vaaia i Fatima ma Garabandal - o lena Komunisi (ie. "mea sese a Rusia") o le a salalau atu i le lalolagi atoa. Ae o lenei mea o le a faaosofia ai foi le fesoasoani a le Atua, e taʻua o se "lapataʻiga,” e tusa ai ma le tagatavaai Garabandal Conchita Gonzalez:
“A toe omai Komunisi e tutupu mea uma.”
Na tali le tusitala: “O le a le uiga o lau tala e toe sau?”
“Ioe, pe a toe foʻi mai,” Na tali mai [Conchita].
"O lona uiga o le a faʻaalu Komunisi muamua lena?"
“Ou te le iloa,” Fai mai lana tali, "Na na ona fai mai lava o le Virgin Virgin 'pe a toe afio mai Komunisi'. " -Garabandal - Der Zeigefinger Gottes (Garabandal - Le Tamatamaia o le Atua), Albrecht Weber, n. 2
I aso nei, ua toe aliaʻe moni lava faiga faa-Komunisi, e ui e lē o faaaogāina e ē na faalauiloa lenā upu. E le tatau foi ona foliga mai e pei ona i ai i le seneturi talu ai (a itiiti ifo i le taimi muamua) ma jackboots i auala. Ae, ua taʻua e Marxists i aso nei o le "Le Toe Maua Tele"Po o le"Faʻafouina o Faʻataʻaiga Lona Fa” - o se faiga fa'alelalolagi lea e tu'ufa'atasia ai mataupu fa'a-Komunisi ma tupe fa'atosina.[4]vaʻai Le Fou Manu Toefa
I le tautalagia o drones, ou te manatu ua uma ona tatou molimauina le ono mafai ona faaseseina tele pe a le o "faailoga ma mea ofoofogia." I le vitio o loʻo mulimuli mai, 10,000 drones na pulea e se komepiuta e tasi i lenei faʻaaliga i le po i Saina:
Po o le a lava, e le mafai e se tasi ona faʻateʻaina le filemu ma le faʻatupulaia o le malosi o neo-Komunisi, aemaise lava mai Saina ...
… o loʻo i ai le tarako mūmū malosi tele ma se faʻaaliga mataʻina ma le faʻalavelave o le mana e aunoa ma le alofa tunoa, e aunoa ma le alofa, o le manatu faapito atoatoa, fefe ma le sauā. I le taimi na tusia ai e Sagato Ioane le Tusi o Faaaliga, o lenei tarako na fai ma sui mo ia le malosi o Emeperoa Roma e tetee i le Kerisiano, mai ia Nero e oo atu ia Domitian. O lenei mana na foliga mai e le gata; o le malosi faamiliteli, faaupufai ma le faasalalau o le Emepaea o Roma na i ai muamua, o le faatuatua, o le Ekalesia, na foliga mai o se tamaitai e leai se puipuiga e aunoa ma se avanoa e ola ai ma e itiiti ifo foi le manumalo. O ai e mafai ona tu atu i lenei malosi o loo i ai i le lalolagi atoa e foliga mai e mafai ona ausia mea uma? … O le mea lea, e le gata o loo fautua mai ai e lenei tarako le malosi faa-Kerisiano o le au sauaina o le Ekalesia i lena taimi, ae faapea foi pulega tetee faa-Kerisiano i vaitaimi uma. —POPE BENEDICT XVI, Homily, Aukuso 15th, 2007; faʻatau ie
Faatasi ai ma le afio mai o Anetikeriso, o loo tautala le Tusi Paia e o faatasi ma faailoga pepelo ma mea ofoofogia ma perofeta pepelo. Ua faapea mai le Catechism: “O le “faasesega silisili faalotu,”
… o le Anetikeriso, o se faafoliga-mesia lea e viia ai e le tagata o ia lava e suitulaga i le Atua ma lona Mesia na afio mai i le tino. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, l. 675
Communism o le pseudo-messianism mulimuli - o se faiga faaupufai e leai se Atua e tuu ai le tagata i le ogatotonu o le atulaulau. O le mea lea, o le transhumanist"Faʻafouina o Faʻataʻaiga Lona Fa"o le mea moni lava o le tekinolosi-o le le talitonu i le Atua lea o le a saili moni ai le tagata e tuʻufaʻatasia ona faʻamatalaga faʻale-aganuʻu ma numera i le tasi ...
… ina ia nofo o ia i le malumalu o le Atua, ma fai mai o ia o se atua. (2 Thessalonics 2: 4)
Na tusi Stephen Mahowald e faapea: “O faiga faa-Komunisi, lea na talitonu le toʻatele o se mea fou a Marx, ua leva ona maua i mafaufau o le au Illuminists a o leʻi taitai tuuina atu o ia i le totogi.”[5]Na te tuʻimomomoina lou ulu, i. 101 O le "Illuminists" ma le Freemasonry na iu lava ina tuufaatasia o se sosaiete faalilolilo. Talanoa ia Dr. Robert Moynihan o Totonu o le Vatikana mekasini, o le le aloaʻia igoa Vatican ofisa fai mai:
O le mea moni o le manatu o Freemasonry, o le manatu o le Malamalama, talitonu Keriso ma ana aʻoaʻoga, pei ona aʻoaʻoina e le Ekalesia, o se faʻafitauli i le saolotoga o tagata ma faʻamalieina o ia lava. Ma o lenei mafaufauga na avea sili ona malosi i le au maualuluga o Sisifo, e tusa lava pe o na au maualuluga e le o ni sui aloaʻia o soʻo se Freemasonic lodge. O se lautele salalau lalolagi vaʻaiga. - mai le "Tusi # 4, 2017: Knight o Malta ma Freemasonry", Ianuari 25th, 2017
Ioe, o faiga faa-Komunisi ua toetoe lava a avea ma mea uma - e pei ona valoia e lo tatou Tamaitai - ma e toaitiiti latou te iloaina.
Ae mo le "pale tuitui" i laʻu miti, atonu e faʻaalia ai o le tulaʻi mai o nei faʻailoga e o gatasi ma le. naunautaiga o le Ekalesia i lima o Komunisi i le lalolagi atoa.
E faʻatoa ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo e ala i lenei Paseka mulimuli, pe a ia mulimuli i lona Aliʻi i lona maliu ma lona Toetu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, l. 677
O se UFO taufaasese?
Pe o le a iai se sao o drones i "faailoga ma mea ofoofogia" e muamua atu, o le taumatematega. (O nofoaga lata mai e mafai foi ona avea ma militeri; tasi Ua fautuaina e le Senate Amerika o latou o drones mai Saina).
O le mea e le o se taumatematega o le mea moni lauiloa e faapea i totonu o le New Age, o loʻo i ai se talitonuga o le tagata na "fanau" mai tagata ese .... o tagata ese o le a toe foi mai i se taimi e aumaia i tatou i se "tausaga o le filemu ma le lotogatasi." O le mea moni lava lenei o se pepelo pepelo a Satani o le Era o le Filemu na valoia i totonu Mau, e le Tama o le Ekalesia, o le pope, ma Lo matou Tamaitai. Ou te talitonu o se taufaasesē temoni lea, i se vaega, ona o i latou o loo lipotia mai ua “ave faamalosi” e masani ona tuua ai se “toega” o aafiaga mulimuli e foliga tutusa ma le uluitinoina o temoni, e aofia ai ma nisi taimi. le manogi o le teio.
E i ai sa’u uo o le, a o le’i liua o ia i le faa-Kerisiano i le tele o tausaga ua mavae, na fetaiai ai ma se UFO o faapepepepe i se paka. Na ia faamatalaina o se mea e matua sauā lava:
...Temoni. O se mea e taumafai e pulea ou mafaufauga. Sa leai se sioa a la’u uo ma, e ui lava sa tu, ae sa le’i tali mai a o sioa atu i lenei moli po o se mea faaofuofu i le lagi, masalo e 50 iata le mamao. Ou te manatua se leo na fai mai i loʻu ulu, “Ua lelei….” Sa ou tetee malosi ma tamoe mo loʻu ola ma le leai o se faamoemoe e tuu lenei mea i loʻu mafaufau! Mulimuli ane ina ua ma feiloai, sa matua tetete la’u uo ma sa le manatua ni faamatalaga auiliili (sa ma valavala ina ua ou alu e saili se fesoasoani.) Sa le’i tausua o ia. Sa fefe o ia. Atonu sa 17 oʻu tausaga i lena taimi.
O le a ou tautalagia fesili faʻalelotu e uiga i le avanoa o tagata ese mai fafo ma laʻu paaga Daniel O'Connor. Mo le taimi nei, ou te talitonu atonu o le a oʻo mai se faʻasesega UFO o ituaiga e lua e faʻatemoni ma malo - o se taupulepulega i nisi tulaga faataulaitu. Manatua le tala a St. Paulo e uiga i le Anetikeriso...
… o lē o lona afio mai e tupuga mai i le mana o Satani i galuega mamana uma lava ma faailoga ma vavega pepelo… (2 Thessalonics 2: 9)
Ua leva ona ou lagona o le taimi o se Faasesega Tele faapena ina ua mavae o le Lapataʻiga, lea ua saunia atoatoa e le Tiapolo, e tusa lava pe na te aveesea o ia mo sina taimi. Ou te malilie faatasi ma laʻu paaga:
I le taimi lava lena ina ua uma le Lapataiga, ou te talitonu e oo lava i le Tiapolo o le a le mafai ona pulea le aafiaga o lona sasaa mai o le alofa tunoa. O le a tuliesea o ia mo sina taimi puupuu [cf. Faaaliga 12:9 ma O le Faateʻa ese o le Tarako]. Ae a o faaauau pea vaiaso talu ona mavae le Lapataiga, ma ua mou atu le faateia o le Lapataiga, o i latou e le tumau mausali i le taofimau i o latou talitonuga faamaoni o le a faigofie i togafiti taufaasese. Ma o le taimi sili lea ona matautia. Aua o le taimi lea o le a taʻu atu ai i tagata o le tiga o le lotofuatiaifo na latou lagonaina-o le moni o le Aso Faʻamasino itiiti na latou oʻo i ai-sa na o se mafanafana mo le Faʻaaliga Tele (o le ETs, poʻo le "superintelligent AI"), lea. o le a “fa'asa'o fa'auiga sese uma o lena mea na tupu ma fa'atonu a'oa'oga na tu'uina mai i le ala o le evolusione o le lagi.. " —Profe. Daniel O'Connor, mai dsdoconnor.com
O le mea ea lea na muai vaai i ai Sagato Paulo ia i latou ua teena le alofa tunoa o le Lapataiga?
O le mea lea, ‘ua ‘auina atu ai e le Atua ‘iā te i latou se fa‘a‘ole‘ole malosi, ‘ina ‘ia fa‘atuatuaina ai i latou i mea sesē, ‘ina ‘ia fa‘asalaina i latou uma o ē na lē talitonu i le ‘upu moni, a ‘ua fiafia i le amioletonu. (2 Thessalonics 2: 11-12)
O le atamai fa'apitoa lea e fa'atupuina ai ni "fa'asese loloto" ma suia mea moni mai le ea manifinifi... alualu i luma fa'atekinolosi e le'i fa'ailoaina... ma le fa'ailoaina ma le loto i ai o le "l".tiga o le faapau,” e pei ona faamatalaina e Iesu i le Mataio 24, o ni auala ua faateleina ai le foliga mai o le “tama o pepelo” o loo galue e tatala lana fuafuaga i seneturi ua leva e faamalosia ai le Communism i le lalolagi atoa—le “manu feai” o Faaaliga—ma tuʻimomomoina le Ekalesia.
Na latou ifo i le tarako auā na ia avatu lana pule i le manu fe‘ai; ‘ua latou ifo fo‘i i le manu fe‘ai, ma fai ane, “O ai sē na te fa‘atusaina ma le manu fe‘ai, po o ai fo‘i na te tau ma ia?” ‘Ua tu‘uina atu fo‘i i le manu fe‘ai le gutu e tautala fa‘amaualuga ai ma ‘upu fāifāi, ma ‘ua tu‘uina atu fo‘i le pule e galue ai mo masina e fagafulu ma le lua. Na tatala lona gutu e fai upuleaga i le Atua, ma upuleaga i lona suafa ma lona afioaga ma i latou o loo nonofo i le lagi. Na faatagaina foʻi e tau faasaga i le ʻaupaia ma faatoʻilaloina i latou, ma tuuina atu i ai le pule i ituaiga uma, tagata, gagana, ma atunuu uma… O lē ua i ai taliga e tatau ona faalogo i nei upu. (Faaaliga 13: 4-9)
Ae o loo i ai foi se fuafuaga a le Lagi: o le Manumalo i le Loto Mamā o le a, e pei o le lua afe tausaga ua mavae, o le a aumaia ai lona Alo, o Iesu, ma se New Era—le nofoaiga a le Atua. Malo o le Finagalo Mamalu. Sa matou tatalo i ai i le “Lo matou Tama” mo le 2000 tausaga: “Ia oo mai lou malo, Ia faia Lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi.” Afai o loo taumafai Satani e faaofi mai lana malo pepelo o loo faafeao e le “fetu pa’u”, o le a tafiesea e Iesu, le Fetu o le Taeao, e ala i Lona afio aʻe i totonu o loto o se vaega totoe faamaoni.
Ua iā i tatou le feʻau faavaloaga e matuā maufaatuatuaina. E lelei ona outou uaʻi atu i ai, e pei o se lamepa e pupula i le mea pogisa, seʻia tafa mai ata ma oso aʻe ai le fetu o le taeao i o outou loto… O aʻu o Iesu, na auina atu laʻu agelu e avatu iā te outou lenei molimau mo ekalesia. O aʻu o le aʻa ma le fanau a Tavita, o le fetu pupula o le taeao… Ua lata ona ou sau. ( 2 Pete 1:9; Rv 22:16, 20 ).
Faʻatau Fesootai
Le auala o loʻo fuafua ai e le Freemasonry le paʻu o Amerika ma Sisifo: Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia
Le auala ua tatalaina ai le “faamalama o avanoa” mo faiga faa-Komunisi i le lalolagi atoa: Natia i Laugatasi Manatu
Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:
Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:
Faamatalaga Faʻamatalaga
↑1 | ff. thegatewaypundit.com |
---|---|
↑2 | Tesema 16, 2024, asomail.co.uk |
↑3 | O le aitalafu a le Iunaite Setete atonu e tele naua mo Donald Trump e manumalo ai. Vaai iinei ma iinei |
↑4 | vaʻai Le Fou Manu Toefa |
↑5 | Na te tuʻimomomoina lou ulu, i. 101 |