Nofoaʻiga, ae le o le temokalasi - Vaega II


Le iloa le tusiata

 

MA o le faifai pea o mea taufaaleaga ua aliali mai i le Ekalesia Katoliko, tele—e aofia ai ma faifeau—O loʻo valaʻau mo le Ekalesia e toe fuataʻi ana tulafono, a le o lona faʻavae faʻavae ma amio lelei e fitoi tonu i le faʻatuatuaga o le faʻatuatua.

O le faʻafitauli, i lo tatou lalolagi faʻaonapo nei o palota ma faiga palota, e toʻatele e leʻo iloaina na faʻatuina e Keriso a malo, leai a faatemokarasi.

 

O LE UPU MONI

O loʻo taʻu mai ia i tatou e le Upu musuia a le Atua o le upu moni e le o se mea na faia e Mose, Aperaamo, Tavita, le Faifeʻau Iutaia poʻo seisi tagata soifua:

Lau afioga e, le ALIʻI e tumau e faʻavavau; e mausalī pei o le lagi. I augatupulaga uma e tumau lau mea moni; tumau e tu mausali pei o le lalolagi. O au faʻamasinoga e tumau ai lava e oʻo mai i lenei aso… e faʻatuatuaina uma au poloaʻiga. Ua leva ona ou iloa mai au molimau na e faʻavaeina i latou e faʻavavau. (Salamo 119: 89-91; 151-152)

Ua faʻamautuina le upu moni e faavavau. Ma a ou tautala i le mea moni iinei, o le uiga o laʻu tala e le gata o le tulafono masani, ae o le amio mama mea moni e tafe mai ai ma tulafono na aʻoaʻo mai e Keriso. Ua mausali. Mo moni moni e le mafai ona moni i le aso nei ma pepelo taeao, a leai e leʻo moni i le mea muamua.

O le mea lea, ua tatou vaʻaia ai le le mautonu tele o aso nei na faʻaigoaina e John Paul II o le "apocalyptic" i le lautele:

O lenei tauiviga e tutusa lelei ma le faʻataʻitaʻiga taua ua faʻamatalaina [Faaa 11: 19-12: 1-6, 10 i le taua i le va ”o le fafine na ofu ma le la ”ma o le "tarako"]. Taua faʻafuaseʻi ma le Ola: o le “aganuʻu o le oti” e taumafai e faʻamalosia o tatou manaʻoga e ola ai, ma ola ai i le atoaga… E tele vaega o le lalolagi e le mautonu e uiga i le mea saʻo ma le mea e sese, ma e i ai le alofa tunoa o i latou le malosiʻaga e "fausia" manatu ma tuʻuina atu i luga o isi. —POPE JOHN PAUL II, Cherry Creek State Park Homily, World Youth Day, Denver, Colorado, 1993

O le le mautonu e afua mai i se augatupulaga ua masani ona talitonu o le upu moni e fesoʻotaʻi ma le "o le tagata lava ia ma ona lava manaʻoga" [1]Katinale Ratzinger, (POPE BENEDICT XVI), pre-conclave AigaAperila 18th, 2005

 

LE TULAFONO FAʻATONU

O le mea moni o ai tatou, na faia i le faatusa o le Atua… o se faatusa na leiloa, ona toe maua mai lea ma togiolaina e ala i le Taulaga a Keriso, ona faʻaalia o se auala e tau atu i le ola… ua fuafuaina e faasaʻoloto malo. O se upu moni taua, totogiina i le Toto. O le mea lea, na fuafuaina e le Atua mai le amataga o lenei ola laveaʻi upu moni, ma mea uma o lona uiga, o le a faʻasaoina ma tuʻufaʻatasia e ala i le faavavau ma le pala. aiga tupu. Se malo, e le mai le lalolagi lenei, ae in lenei lalolagi. Tasi e fusia i le upu moni-ma tulafono faale-Atua e mautinoa ai le filemu ma le faamasinoga tonu ia i latou na ola ai.

Ua ou osia se feagaiga ma lē ua ou filifilia; 'Ua' ou tauto 'iā Tavita laʻu' auʻauna; (Salamo 89: 4-5)

Lenei tulafono faʻavavau o le a faʻavaeina e ala i se tasi sui.

'Ou te faʻatūina lau suli pe a mavae atu oe, na oso mai i ou sulugatiti,' ou te faʻatumauina lona mālō. (2 Samu 7:12)

O le sui e tatau ona Paia. Le Atua Lava Ia.

Faʻauta, o le a to oe i lou manava ma fanaua se tama tane, ma o le a faʻaigoa ia te ia o Iesu. E sili o ia ma e taʻua o le Alo o le Silisiliʻese, e foai atu e le Alii le Atua ia te ia le nofoalii o Tavita lona tamā, e fai foi o ia ma tupu i le aiga o Iakopo e faavavau, o lona malo foi e leai sona gataaga. (Luka 1: 31-33)

Na puapuagatia Iesu ma maliu. Ma e ui lava na Ia toetu mai le oti, Na afio aʻe o ia i le Lagi. Ae faʻapefea lenei tupuʻaga ma le malo na folafola e le Atua ia Tavita o le ai ai sona itu lalolagi: se "fale" poʻo le "malumalu"?

Ua faʻailoa atu foʻi e le ALII ia te oe na te faia se fale mo oe. Lou fale ma lou malo e tumau e faavavau i oʻu luma; lou nofoālii o le a tu mausali e faavavau. (2 Samu 7:11, 16)

 

O LE MALO O LE ATUA… I LE LALOLAGI

"O le Alii o Iesu na amataina lana Ekalesia e ala i le folafolaina o le Tala Lelei, o lona uiga o le afio mai o le Pule a le Atua, na folafolaina mai i augatupulaga i tusitusiga paia." Ina ia faataunuuina le finagalo o le Tama, na tatalaina e Keriso le Malo o le lagi i le lalolagi. O le Ekalesia “o le pulega a Keriso ua i ai nei i le mea lilo. ” -Catechism o le Ekalesia Katoliko, l. 763

O Ia, ae le o le Au Aposetolo, o le na faatuina se Ekalesia — Lona tino lilo i le lalolagi — na fananau mai i Lona itu i luga o le Satauro, e pei foi ona faia Eva mai le itu o Atamu. Ae naʻo le faʻavae lava na faʻavaeina e Iesu; e leʻo atoatoa ona faʻavaeina le Malo [2]"E ui lava ua i ai nei i lana Ekalesia, o le nofotupu a Keriso e ui i lea e tatau ona faʻataunuʻuina" i le mana ma le mamalu tele "e ala i le toe afio mai o le Tupu i le lalolagi." -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 671.

Malosiaga uma i le lagi ma le lalolagi ua foaʻiina mai ia te aʻu. O lenei, ia e alu atu e fai tagata o nuʻu uma ma soʻo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paʻia, aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te oe. Ma faauta, Ou te faatasi ma oe i taimi uma, seia oo i le iuga o lenei tausaga. (Mata 28: 18-20)

O lea la, o Iesu, i le avea ai ma Tupu, faaeeina Lana pule ("pule uma i le lagi ma le lalolagi") i luga o Ana Aposetolo e toasefululua e tauaveina le misiona o le Malo "i le folafolaina o le Tala Lelei, o lona uiga o le afio mai o le Pule a le Atua. ” [3]cf. Mareko 16: 15-18

Ae o le Malo o Keriso e le o se mea faʻaletino, o se faʻaleagaga faʻaleuso e leai se maopoopo poʻo se tulafono. O le mea moni, Iesu faʻataunuuina le Feagaiga Tuai folafolaga o se aiga tupu e kopi le fausaga o le Malo Tavita. E ui lava o Tavita o le Tupu, o leisi, Eliakimo, na tuuina atu le pule i luga o tagata o le "pule o le maota." [4]O 22: 15

'Ou te faʻaʻofuina o ia i lou' ofu talaloa, fusi 'iā te ia i lou fusi, ma faʻaee atu ia te ia lau pule. E fai o ia ma tamā i tagata o nonofo i Ierusalema, ma le 'āiga o Iuta. 'Ou te tuʻu foʻi le ki o le' āiga o Tavita i luga o lona tauʻau; o le mea na te tatalaina, e leai se tasi na te tapunia, o le mea na te tapunia, e leai se tasi na te tatalaina. 'Ou te faʻatumauina o ia e pei o se pine i le mea mautu, o le nofo mamalu mo lona' āiga tamā; o le a tautau ia te ia le mamalu uma o le aiga o lona tuaa… (Isaia 22: 21-24)

O le "maota" o Keriso o le Ekalesia, o le "malumalu o le Agaga Paia," o le "fale" folafolaina o le a faatuina e faavavau:

O mai ia te ia, o le maʻa ola, teʻena e tagata soifua ae na filifilia ma taua i le silafaga a le Atua, ma, pei o maʻa ola, ia avea outou ma fale faʻaleagaga e avea ma paʻia paia e ofa ai taulaga faʻaleagaga e talia e le Atua e ala ia Iesu Keriso. (1 Pete 2: 4-5)

Ia, faitau le fetalaiga a Iesu ia Peteru e uiga i lenei “fale”:

Ou te fai atu ia te oe, o oe o Peteru, ma o luga o lenei papa o le a ou atiaʻe ai laʻu ekalesia, ma o faitotoʻa o le lalolagi o le a le manumalo ia te ia. O le a ou avatu ia te oe ki o le malo o le lagi. Soo se mea e te fusifusia i le lalolagi o le a fusifusia foi i le lagi; ma o se mea e te tatalaina i le lalolagi o le a tatalaina foi i le lagi. (Mata 16: 18-19)

O upu a Keriso iinei o loʻo aumaia ma le loto i ai mai le Isaia 22. O Eliakimo ma Peteru ua avatua ia Tavita ki i le malo; ua fai ofu uma ma ofu talaloa; ua i ai uma le paoa e tatala ai; ua taʻua uma latou "tamā", pei o le igoa "Pope" sau mai le Italia "papa". O mea uma e lua e faʻapipiʻi pei o se pine, pei o se maʻa, i se nofoa o le mamalu. Sa i ai Iesu faia Peter o pule o le Maota. Ma e pei lava o Eliakim na suitulaga i le pule muamua, Shebna, faʻapena foi, Peter o le a iai foi isi sui. O le mea moni, o le Ekalesia Katoliko sailia uma igoa ma nofotupu o le mulimuli 266 pope i le taimi nei pontiff! [5]ff. http://www.newadvent.org/cathen/12272b.htm O le taua o lenei e le laʻititi. Na o le Ekalesia Katoliko e iai le "matai o le maota" o ai Atua tofia, ma o lea, "ki o le malo." O Peter e le na o se faʻasolopito tagata, ae o le tofi. Ma o lenei ofisa e le o se faʻailoga gaogao, ae o lepapa“. O lona uiga, o Petelu o le faʻailoga vaʻaia o le faʻatasi mai o Keriso ma le lotogatasi o le Ekalesia i le lalolagi. Na te umiaina se tofi ei ai le "pule", e faʻaigoaina, iafafaga aʻu mamoe“, E pei ona poloai atu Keriso ia te ia faatolu. [6]Ioane 21: 15-17 Lenei, ma ia faʻamalosia ona uso a Aposetolo, o ona uso a epikopo.

Sa ou tatalo ina ia aua nei uma lou lava faatuatua; ma pe a e toe foʻi i tua, e tatau ona e faʻamalosia ou uso. (Luka 22:32)

O Petelo la, o le “sui” po o le “sui” o Keriso - e le o le Tupu - ae o le auauna sili ma le pule o le aiga pe a toesea le Tupu.

O le pope e le o se pule aʻiaʻi, o ona mafaufauga ma manaʻoga o tulafono. I se isi itu, o le galuega a le pope o le faʻamaoniga o le usiusitaʻi ia Keriso ma lana upu. —POPE BENEDICT XVI, Homily o Me 8, 2005; San Diego Union-Tribune

O le Upu a Keriso, o le mea moni lena ua mausali pei o se papa i le lagi, o le faavae o loʻo faʻavae ai le Ekalesia ma le tanoa o loʻo fausia ai luga:

… Oe tatau ona iloa faʻafefea ona amio i totonu o le maota o le Atua, o le Ekalesia lea a le Atua soifua, o le pou ma le faʻavae o le upu moni. (1 Timo 3:15)

O le mea lea, o se tasi e aluʻese mai aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko alu ese mai se faalelagi tino, o se tino ola lea-e ui lava i agasala a ona tagata taitoatasi-o le a taofia se agaga mai le afaina i le gogolo o le mimita, mataʻupu, aʻoaʻoga sese, ma mea sese. .

Aua na o ia lava umiaina ki o le malo, puipuia i le Barque o Peter.

 

O LE EKALESIA O SE MONARCHY

O le Ekalesia la, e fai ma tupu, ae le o le temokalasi. O le Pope ma lana Curia [7]o fausaga eseese "faʻavae" o loʻo faʻatautaia ai le Ekalesia i le Vatican aua le nofo faataamilo i le Vatican inventing aoaoga faʻavae. Latou te le mafaia, aua e le o sa latou mea le fafau. Sa faatonuina e Iesu i latou e aoao atu “Uma na I ua faatonuina oe. ” O lea, fai mai St.Paul o o ia lava ma isi Aposetolo:

E tatau ona manatu mai le tasi ia i matou: o auauna a Keriso ma tausimea o mea lilo a le Atua… E tusa ai ma le alofa tunoa o le Atua na foaʻiina mai ia te aʻu, e pei o se poto poto tufuga fausiaina faavae, ma se isi o loo atiina ae luga. Ae e tatau i tagata taʻitoʻatasi ona faʻaeteete pe faʻafefea ona ia fausia i luga, fpe leai foi se tasi e mafai ona ia faataatia se faʻavae e ese mai i le faʻavae o loʻo i ai, Iesu Keriso. (1 Kori 4: 1; 1 Kori 3: 10-11)

O le faʻatuatua ma le amio lelei na tuʻufaʻatasia mai ia Keriso, e ala i le 'auaposetolo ma i latou na soloaʻi mai e oʻo mai i o tatou aso, sa faasaoina i latou atoa. O i latou e tuuaia le Ekalesia Katoliko i le o ese mai le Ekalesia moni ma fausiaina aʻoaʻoga sese (purgatory, infallibility, Mary, ma isi) e le malamalama i le Ekalesia talaʻaga ma le faʻaalia le matagofie o le mea moni e maopoopo e ala i se tele oa o tusitusiga ma tuʻufaʻatasiga tuugutu.

O le mea lea le 'au uso e, ia tutumau ma uʻu mau i tu ma aga na aʻoaʻoina ai outou, a le o se tuugutu poʻo se tusi a matou. (2 Tesa 2:15)

O le "upu moni" e le o se faʻauigaina a le tagata e faʻatatau i palota, palotaina, ma palota, ae o se meaola na faʻasaoina e le Atua Lava Ia:

Ae a sau o ia, le Agaga o le mea moni, o le a ia taʻitaʻia oe i mea moni uma. (Ioane 16:13)

Ma, pe a tatou faʻalogo i le au Aposetolo ma i latou na suitulaga ia te latou ua tautala i le mea moni, ua tatou faʻalogo i le mea moni i le Tupu:

Poʻo ai lava faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. Poʻo ai lava teena oe teena aʻu. Ma ai se teena aʻu, teena le na auina mai aʻu. (Luka 10:16)

O i latou e teena ma le iloa le Lotu Katoliko, o lea, ua teena le Tama, aua o lea lana ISA, lana fale, lana Tino o Alo

O aʻafiaga e tetele ma faavavau.

 

“SAUNIUNI MO LE MARTYRDOM”

Mo le Ekalesia ua taʻoto nei i luga o le faitotoʻa o lana ia lava Passion. O le taimi o le luluina o loʻo i ona luga: le taimi e filifili ai i le va Malo o Keriso poʻo Satani. [8]Kol 1: 13 O le a le toe i ai se i le va: o le tupu fanua o le mafanafana o le a nofoia i le malulu po o le vevela.

O le Ekalesia… ua faamoemoe e faaauau pea ona siisii ​​i luga lona leo i le puipuiga o tagata, tusa lava pe o aiaiga a le Setete ma le toatele o tagata lautele manatu agai i le isi itu. Moni, moni lava, aumaia le malosi mai ia lava ae le mai le aofaʻi o le maliega e faʻaosoina.  —POPE BENEDICT XVI, Vatican, Mati 20, 2006

Faʻalauteleina le malo o Keriso o le filemu ma le upu moni i aso nei o lona uiga o le sauniuni e puapuagatia ma maumau ai se tasi ola i maliu faamaturo, fai mai Pope Benedict, i se fonotaga talu ai nei ma taitai lotu o le lalolagi i Assisi, Italia.

"O ia o se tupu," o le tala lea a le pope, "na mafua ai kariota ma kariota o taua o le taua, o ai o le a gagau aufana o le taua; o ia o se tupu o le a aumaia le filemu i le faʻataunuʻuina i luga o le satauro e ala i le auai i le lagi ma le lalolagi, ma e ala i le lafoina o se alalaupapa o uso i le va o tagata uma. O le koluse o le aufana fou o le filemu, o le faʻailoga ma le mea faigaluega o le leleiga, o le faʻamagaloina, o le malamalama, o le faʻailoga o le alofa e sili atu le malosi nai lo uma sauaga ma sauaga, malosi atu nai lo le oti: Leaga e faatoilaloina i le lelei, ma le alofa. "

Ma ina ia auai i le faʻalauteleina o lenei malo, na faʻaauau ai le Tama Paʻia, e tatau i Kerisiano ona teteʻe i le faʻaosoosoga "e avea ma luko i totonu o luko."

"E le ma le malosi, faʻamalosi poʻo le faʻasauā e faʻalauteleina ai le malo o Keriso o le filemu, ae o le meaalofa o le tagata lava ia, ma le alofa ua oʻo lava i o tatou fili," o lana taʻutinoga lea. "E le manumalo Iesu i le lalolagi i le malosi o 'au, ae o le malosi o le satauro, o le manumalo moni lea. O le mea lea, mo le tagata e manaʻo e avea ma soʻo a le Aliʻi - o lana avefeʻau - o lona uiga ia e sauni mo puapuaga ma le maliu fasia, ua sauni e maumau lou ola.
mo ia, ina ia lelei, alofa ma le filemu mafai manumalo i le lalolagi. Lenei o le tuutuuga mo le mafai ona fai atu, pe a ulufale i totonu o tulaga: 'Ia filemu le fale!'
(Luka 10: 5). "

"E tatau ona tatou naunau e totogi totino, ia tigaina i le tagata muamua le malamalamaaga, teenaina, sauaga… E le o le pelu a le tagata manumalo e fausia ai le filemu," o le tala lea a le Pope, "ae o le pelu a le tagata mafatia, o ia na te iloa faʻafefea ona foaʻi atu lona ola. ” -Zenit News AgencyOketopa 26th, 2011, mai le ata a le Pope e sauniuni mo le a Aso o Mafaufauga Loloto, Talanoaga ma Tatalo mo le Filemu ma le Amio Tonu i le Lalolagi

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Katinale Ratzinger, (POPE BENEDICT XVI), pre-conclave AigaAperila 18th, 2005
2 "E ui lava ua i ai nei i lana Ekalesia, o le nofotupu a Keriso e ui i lea e tatau ona faʻataunuʻuina" i le mana ma le mamalu tele "e ala i le toe afio mai o le Tupu i le lalolagi." -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 671
3 cf. Mareko 16: 15-18
4 O 22: 15
5 ff. http://www.newadvent.org/cathen/12272b.htm
6 Ioane 21: 15-17
7 o fausaga eseese "faʻavae" o loʻo faʻatautaia ai le Ekalesia i le Vatican
8 Kol 1: 13
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI, AISEA CATHOLIC? ma pōpō , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.