Faigamalo, Leai le Temokalasi - Vaega I

 

O I LENEI o le le mautonu, e oʻo lava i tagata Katoliko, e tusa o le natura o le Ekalesia faʻavae Keriso. O nisi e manatu o le Ekalesia e manaʻomia le toe faʻaleleia, ina ia faʻatagaina ai se faʻatemokalasi ona faʻalatalata atu i ana aʻoaʻoga ma filifili pe faʻafefea ona feagai ma nei aso amioga mama.

Peitai, ua latou le malamalama e leʻi faʻatutuina e Iesu le temokalasi, ae a aiga tupu.

 

FEAGAIGA FOU

Na folafola mai e Ieova iā Tavita,

‘Ua ‘ou mautinoa i lenei mea, e fa‘avavau lava lou alofa, ‘ua fa‘amausaliina fo‘i lau fa‘amaoni e pei o le lagi. “Ua ou osia le feagaiga ma la'u ua filifilia; ‘Ua ‘ou tautō ‘iā Tavita la‘u ‘au‘auna, ‘Ou te fa‘atumauina lou ‘āiga e fa‘avavau, ma fa‘atūina lou nofoāli‘i i tupulaga uma lava.” ( Salamo 89:3-5 ).

Na maliu Tavita, ae e leʻi oti lona nofoālii. O Iesu e tupuga mai ia te ia ( Mat 1:1; Luka 1:32 ) ma o upu muamua o Lana talaʻiga na folafola atu ai lenei malo:

O le taimi lenei o le faataunuuina. Ua latalata mai le malo o le Atua. ( Mareko 1:15 )

O le malo ua faavaeina mautinoa ia Keriso e ala i le faamaligiina o Lona toto. O le a faaleagaga malo, o se malo e tumau “i augatupulaga uma lava.” O le Ekalesia, Lona tino, o le tino lea o lenei malo:

O Keriso, le faitaulaga sili ma le puluvaga tulaga ese, ua ia faia le Ekalesia “o se malo, o ositaulaga mo lona Atua ma le Tama…” O e faamaoni e faaaoga lo latou perisitua o le papatisoga e ala i lo latou auai, taitoatasi e tusa ai ma lana lava galuega, i le misiona a Keriso o se ositaulaga, perofeta, ma le tupu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 1546

Afai na folafola mai e le Atua o le a tumau le malo o Tavita i augatupulaga uma—ma o Keriso o le faataunuuga lea o lena malo—e le o le malo ea o Tavita o se ata o le malo o lo tatou Alii?

 

FA'ATA'IGA

O Tavita o le tupu, ae i le Isaia 22, ua tatou iloa ai na te tuuina atu i se isi tagata lana lava pule—o se tasi o le a avea ma tausimea, matai, po o le palemia, e mafai e se tasi ona faapea atu, o le aiga o Tavita lava ia:

O lea aso ‘ou te vala‘au atu ai i la‘u ‘au‘auna o Eliakimo, le atali‘i o Hilikia; Ou te faaofuina o ia i lou ofu talaloa, ma ou fusi ia te ia i lou fusi, ou te tuuina atu foi ia te ia lau pule. E fai o ia ma tamā i ē o nonofo i Ierusalema, ma le ‘āiga o Iuta; ‘Ou te tu‘u fo‘i le ki o le ‘āiga o Tavita i lona tau‘au; pe a ia tatalaina, e leai se tasi na te tapunia, pe a ia tapunia, e leai se tasi na te tatalaina. Ou te faatumauina o ia e pei o se pine i le mea mau, e fai ma nofoaga mamalu mo lona aiga… (Isaia 22:20-23)

E lē masesē la, o loo faasino atu Iesu i lenei mau ina ua Ia liliu atu iā Peteru, ma toe taʻua upu lava a Isaia:

Ou te fai atu ia te oe, o oe o Peteru, ma o luga o lenei papa o le a ou atiaʻe ai laʻu ekalesia, ma o faitotoʻa o le lalolagi o le a le manumalo ia te ia. O le a ou avatu ia te oe ki o le malo o le lagi. Soo se mea e te fusifusia i le lalolagi o le a fusifusia foi i le lagi; ma o se mea e te tatalaina i le lalolagi o le a tatalaina foi i le lagi. (Mata 16: 18-19)

E lei afio mai Iesu e soloia le Feagaiga Tuai, ae ia faataunuuina (Mataio 5:17). O lea, ua Ia tuuina atu ai ki o Lona malo ia Peteru e avea ma ona tausimea:

Fafaga a'u mamoe. ( Ioane 21:17 )

O lona uiga, o loʻo umia nei e Peteru se matafaioi o sui mo le tupu i lona aiga. O le mafuaaga lena tatou te taʻua ai le Tama Paia o le “Viva o Keriso.” Vicar e sau mai le Latina vicarius o lona uiga 'sui'. E lē gata i lea, seʻi vaai pe na faapefea ona faataunuuina upu a Isaia i ofu faalotu na ofuina i le tele o senituri: “Ou te faaofuina o ia i lou ofu talaloa, ma ou fusi ia te ia i lou fusi...” O le mea moni, ua faapea mai Isaia o lenei sui o Tavita o le a taʻua o se “tamā” i luga o tagata o Ierusalema. O le upu “pope” e sau mai le gagana Eleni lapisi o lona uiga 'tama.' O le Pope la o se tama i luga o le "Ierusalema fou", lea ua i ai nei i loto o le au faamaoni o loo fausia "le aai a le Atua." Ma e pei lava ona valoia e Isaia o Eliakimo o le a “e pei o se pine i le mea mautinoa, e fai ma nofoaga mamalu mo lona aigay,” e faapena foi le Pope o se “papa,” ma o loo tumau pea ona alofagia ma faamamaluina e le au faatuatua i le lalolagi atoa e oo mai i aso nei.

O ai e le mafai ona vaai atu ua faatuina e Keriso Lona aiga i totonu o le Ekalesia, ma le Tama Paia e fai ma ana tausimea?

 

FAʻAMATALAGA

O aʻafiaga mo lenei mea e tele naua. O lona uiga, e le o Eliakimo o se tupu; o ia o le tausimea. Na molia o ia i le faataunuuina o le finagalo o le tupu e faatatau i le malo, ae lē o le faia o lana lava faatulagaga. E leai se eseesega o le Tama Paia:

O le pope e le o se pule aʻiaʻi, o ona mafaufauga ma manaʻoga o tulafono. I se isi itu, o le galuega a le pope o le faʻamaoniga o le usiusitaʻi ia Keriso ma lana upu. —POPE BENEDICT XVI, Homily o Me 8, 2005; San Diego Union-Tribune

O le mea moni, na fetalai atu foi Iesu i isi aposetolo e toasefulutasi o loo latou auai i Lana pule aoao atu e “fusifusia ma tatala” (Mataio 18:18). Matou te taʻua lenei pulega aʻoaʻoga o le "magisterium".

… O lenei Magisterium e le sili atu i le Afioga a le Atua, ae o lana auauna. E aʻoaʻoina naʻo mea ua tuʻuina atu iai. I le faʻatonuga mai le lagi ma le fesoasoani a le Agaga Paʻia, e faʻalogo ai i lenei mea, puipuia ma le faʻamaoni ma faʻamalamalamaina ma le faʻamaoni. O mea uma na te faʻatuina mai mo le talitonuina e pei ona faʻaalia mai faʻaalia mai le Atua e aumai mai lenei mea e tasi o le faʻatuatuaga o le faʻatuatua. (CCC, 86)

O le mea lea, o le Tama Paia ma le au epikopo o loʻo faʻatasi ma ia, faʻapea foʻi ma le au faʻamaoni, e auai i le matafaioi "tupu" a Keriso e ala i le talaʻiina o le upu moni e faʻasaʻolotoina ai i tatou. Ae o lenei upumoni e le o se mea tatou te faia. E le o se mea tatou te gaosia i le tele o seneturi, e pei ona fai mai ai le au faitio o le Ekalesia. O le upumoni o loo tatou tuufaasolo atu—ma upumoni o loo tatou tautala atu ai i aso nei e taulimaina ai luitau fou o le ola mama o o tatou taimi—e maua mai i le afioga le masuia a le Atua ma le tulafono masani ma le amio mama, lea ua tatou ta’ua o le “teuga o le faatuatua.” O le faatuatua ma amioga a le Ekalesia, e le o se mea e faoa; latou te le o aafia i se faiga faatemokalasi lea e faia ai e tusa ai ma manaoga o se tupulaga patino, pe teena atoa. E leai se tagata—e aofia ai ma le pope—e iai le pule e pule ai i le finagalo o le Tupu. Ae, “o le upumoni ua mausali e pei o le lagi“. O lena upumoni e puipuia e se “malo… i le tele o tausaga. "

O le Ekalesia… ua faamoemoe e faaauau pea ona sii a’e lona leo i le puipuiga o tagata, e tusa lava pe o aga’i atu faiga faavae a Setete ma le tele o manatu lautele i le itu faafeagai. O le mea moni, e moni, e maua mai ai le malosi mai ia te ia lava ae le o le tele o le maliega e faaosofia ai. —POPE PENETIKA XVI, Vatikana, Mati 20, 2006

 

E OO lava i le SCANDAL

E ui lava i faiga mataga tau feusuaiga o loo faaauau pea ona luluina le Ekalesia, o le upumoni o afioga a Keriso e le itiiti ifo le mamana: “…e lē manumalo fo‘i faitoto‘a o seoli ‘iā te ia.” E tatau ona tatou tetee atu i le faaosoosoga e lafo i fafo le pepe i le vai taele; ‘ia va‘ava‘ai atu i le leaga o nai itūtino e pei o le leaga o le tino; e aveesea ai lo tatou faatuatua ia Keriso ma Lona tomai e pulea ai. O i latou e iai mata e mafai ona latou iloa le mea o loʻo tupu i aso nei: o le mea leaga ua luluina i luga o faavae. I le faaiuga, o le mea o loʻo tuʻu e ono foliga ese. O le a itiiti ifo le Ekalesia; o le a faamaulalo o ia; e mama o ia.

Ae aua le sese: o le a pulea foi o ia e se Vicar. Aua o le a tumau le aiga seia oo i le iʻuga o taimi ... ma o le upu moni o loʻo ia aʻoaʻoina e faʻasaʻoloto ai i tatou i taimi uma.

… e tusa ai ma tusitusiga paia… e leai se tagata, e faalagolago i lona lava poto, e mafai ona ia maua le avanoa e mimilo vave ai tusitusiga paia i lona lava uiga e tetee atu ai i le uiga o loo umia ma umia e tina paia o le Ekalesia. Ua na o le Ekalesia lava na tofia e Keriso e leoleoina le teuina o le faatuatua ma filifili le uiga moni ma le faauigaina o folafolaga a le Atua.. —POPE PIUS IX, Nostis ma Nobiscum, Encyclical, n. 14 TESEMA 8, 1849

 

FUA TUSI FAITAU:


 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , .