Faatumu le Lalolagi!

 

Na faamanuia e le Atua Noa ma ona atalii ma fetalai atu ia i latou:
“Ia fanafanau ma uluola, ma ia tumu ai le lalolagi… Ia fanafanau, ma ia uluola;
ia tele i le lalolagi ma ia faatoʻilaloina.” 
(Faitau le Misasa o le asō mo Fepuari 16, 2023)

 

Ina ua uma ona faamamaina e le Atua le lalolagi e ala i le Lolo, sa Ia toe liliu atu i le tane ma le ava ma toe fai atu le mea na Ia poloaiina ai Atamu ma Eva i le amataga lava:

Ia fanafanau ma uluola; fa'atumu le lalolagi ma fa'ato'ilaloina. (tagai foi Kene 1:28)

E sa'o lau faitau: faatumuina le lalolagi. E faalua ona faailoa mai e le Atua Lona finagalo ina ia faatoateleina tagata o le lalolagi; ina ia fanafanau tagata, salalau, ma nofoia le lalolagi atoa. Ae e tusa ai ma le au piliona o le lalolagi, na faia e le Atua se mea sese; E leaga o ia i le numera; Na te leʻi vaʻaia se "faʻateleina o tagata" i le 21st seneturi. O le lalolagi ua "matua tele", latou te fai mai ai, ma o le mea lea o le faapau pepe, le maitaga, ma le euthanasia ua le gata o "aia" ae ua faateleina "tiute" o tagatanuu uma. Ua ta'u soo mai ia i tatou lo tatou "tulaga kabonu" ua matua tele naua mo le Tina o le Lalolagi e tauave ma ua matua tele naua gutu e fafagaina. 

Se'i vagana ua na o se pepelo. O se pepelo ga'o tele. 

O le mea moni, e le o utiuti le lalolagi i meaʻai, e leʻo faʻateleina foʻi i le 8 piliona tagata.[1]ff. lalolagiilo.info O le faitau aofa'i atoa o le lalolagi e mafai ona fetaui lelei i totonu o le Setete o Texas ma toetoe lava 1000 sq. ft. faataamilo i tagata taʻitasi.[2]Vaelua 7,494,271,488,000 sq ft i le 8,017,000,000 tagata, ma e maua ai le 934.80 sq ft / tagata. Ae o le mea moni, National faʻapitoa lipotia sefulu tausaga talu ai:

O le tutu i le tauʻau, o le faitau aofaʻi o le lalolagi e mafai ona ofi i totonu o le 500 sikuea maila (1,300 sikuea kilomita) o Los Angeles. -National faʻapitoa, Oketopa 30th, 2011

E lē gata i lea, o le tala faapea e leai ni a tatou meaʻai e fafagaina ai le lalolagi atoa o se pepelo gaʻo tele.

100,000 tagata feoti mai le fia 'aʻai poʻo lona iʻuga vave i aso uma; ma o sekone uma e lima, e oti ai le tama ona o le fia 'ai. O nei mea uma e faia i totonu o se lalolagi ua uma ona gaosia lava meaai e fafaga ai tamaiti uma, fafine ma aliʻi ma mafai ona fafagaina 12 piliona tagata. —Jean Ziegler, UN Faʻapitoa Rapporteu, Oketopa 26th, 2007; news.un.org

O le mea tatou te le maua o le loto, agaalofa, lagona alofa, ma le faʻamalosi e fai. Tele vaega o le Lalolagi Tolu pea leai se vai mama i le 2023 - o se fa'afitauli e mafai ona fo'ia fa'atasi i totonu o ni nai tausaga pu'upu'u. E lei faia e le Atua se mea sese. Sa lei toilalo o ia i le “fuafuaina.” E leʻi tuua e Lē na Foafoaina le tagata e aunoa ma le atamai po o punaoa e faataunuu ai Lona finagalo. 

E matua taua tele, pe a le faavaloaga, ina ua poloaiina e le Atua Noa ma lona aiga e fanafanau ma faatumuina le lalolagi, sa Ia faatomua na upu faapea:

Afai e faamaligiina e se tasi le toto o le tagata,
e faamaligiina lona toto e le tagata;
Aua i le faatusa o le Atua
ua faia ea le tagata.

Ia fanafanau, ma ia uluola;
fa'ateleina i le lalolagi ma fa'ato'ilaloina. ( Kene 9:6-7 )

O le tuufaatasia o na parakalafa e lua o loo faavasegaina ai le “fefinauaiga mulimuli” o o tatou taimi—lea na taʻua e St. John Paul II o se taua i le va o le “aganuu o le oti” ma le “aganuu o le olaga.”

O lenei lalolagi ofoofogia—o le alofa tele o le Tama na ia auina mai ai lona Alo e toatasi mo lona faaolataga—o le ata lea o se taua e le gata o loo faia mo lo tatou mamalu ma le faasinomaga o ni tagata saoloto, faaleagaga. O lenei tauiviga e tutusa ma le taua apocalyptic o loo faamatalaina i le Faitauga Muamua o lenei Misasa [Rev 11:19-12:1-6]. O le oti e tau ma le Ola: o se "aganuu o le oti" e taumafai e faʻamalosia o tatou lava manaʻoga e ola, ma ola atoatoa. E iai i latou ua teena le malamalama o le ola, ma ua sili atu i “galuega lē fua o le pouliuli.” O la latou seleselega o le le tonu, faʻailoga tagata, faʻatauvaʻa, taufaasese, sauā. I vaitausaga uma, o se fuataga o lo latou manuia manino o le oti o e le sala. I lo tatou lava seneturi, e leai lava se isi taimi i le talafaasolopito, o le "aganuu o le oti" ua avea o se faiga faʻaagafesootai ma faʻalapotopotoga o le tulafono e faʻamaonia ai solitulafono sili ona mataʻutia faasaga i tagata soifua: fasioti tagata, "fofo mulimuli," "faʻamamaina o ituaiga," ma le tele o le “faaumatia o ola o tagata a o lei fananau mai, po o le a oo i le tulaga masani o le oti”…. I aso nei, o lena tauiviga ua faateleina le tuusao. —POPE JOHN PAUL II, Tusi a Pope Ioane Paulo II i le Misasa Aso Sa i Cherry Creek State Park, Denver Colorado, World Youth Day, 1993, Aokuso 15, 1993, Solemnity of the Assumption; ewtn.com

O le faapau pepe ma le pule i le ola na o ia ua maliliu ai le silia ma le 3.5 miliona ola i le lalolagi atoa i masina taitasi.[3]ff. worldometer.com 

O le “tarako” le “pule o lenei lalolagi” ma le “tama o pepelo” o loo taumafai pea e tafiesea mai loto o tagata le lagona o le lotofaafetai ma le faaaloalo mo le uluai meaalofa, tulaga ese ma le faavae a le Atua: o le ola o le tagata lava ia. —POPE IOANE PAULO II, Ibid. Aso Tupulaga Talavou a le Lalolagi, 1993, Aokuso 15, 1993; ewtn.com

E pei o lea, o faufautua faiga faavae ma "tagata agalelei" ua tutusa i latou lava ina ia faaitiitia le faitau aofaʻi o le lalolagi i le tele o auala. 

O le matau'a o le tiapolo, na oo mai ai le oti i le lalolagi: ‘ua latou mulimuli atu fo‘i i ē ‘ua ‘iā te ia. ( Wis 2:24-25 ; Douay-Rheims )

Ole faʻamalositino e tatau ona avea ma faʻamuamua maualuga a Amerika i fafo faiga faʻavae agai i le Lona Tolu Lalolagi. —Sa avea muamua ma Failautusi o le Setete o Amerika, Henry Kissinger; National Security Memo 200, Aperila 24, 1974, “Aafiaga o le faatupulaia o le faitau aofai o tagata i le lalolagi atoa mo le saogalemu o Amerika & aia i fafo”; Vaega Fa'apitoa a le Fono a le Puipuiga a le Atunu'u i Faiga Fa'avae mo Tagata

I le 2010 TED Talk lea na salalau solo i le lalolagi atoa, o le faatupeina o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, Bill Gates, e matua faanoanoa lava ona o upu o le Tusi o Kenese ua faataunuuina: 

O le lalolagi i aso nei e 6.8 piliona tagata. E oo atu i le iva piliona. Ia, afai tatou te faia se galuega sili ona lelei i tui fou, tausiga faʻalesoifua maloloina, auaunaga tau soifua maloloina [ie. faapa'u pepe, fa'atamatama, ma isi], e mafai ona tatou tuu i lalo lena, masalo, 10 pe 15 pasene. -TED tautala, Fepuari 20, 2010; cf. le 4:30 maka

O le Rockefeller's Population Council, lea na foa'i atu i le Planned Parenthood - o se tasi o kamupani pito sili ona tele i le lalolagi - e faia su'esu'ega i biomedicine, social science, ma le soifua maloloina lautele. Latou te faia foi se sao malosi i le puleaina o le faitau aofaʻi e ala i a latou suʻesuʻega ma laiseneina o oloa ma metotia faʻamalosi ma e ala i le faʻalauiloaina o le "faʻatulagaina o aiga ma le tausiga o le soifua maloloina o fanau" (ie. faapau pepe).[4]ff. web.archive.org I le lipoti faaletausaga a le 1968 a le Rockefeller Foundation, na faanoanoa ai e faapea...

E itiiti lava galuega o loʻo faʻagasolo i luga o metotia faʻamaʻi, auala e pei o tui, e faʻaitiitia ai le fausiaina, ma e manaʻomia le tele o suʻesuʻega pe a maua se fofo iinei. - "O Peresetene Lima Tausaga Iloiloga, Lipoti Faʻaletausaga 1968, i. 52; matamata i le pdf iinei

O le tagata suʻesuʻe ma le tusitala, o William Engdahl, na ia manatua e faapea ...

… talu mai le 1920 na fa'atupeina e le Rockefeller Foundation le su'esu'ega eugenics i Siamani e ala i le Kaiser-Wilhelm Institutes i Perelini ma Munich, e aofia ai ma le Third Reich. Sa latou viia le faamalosia o le faamamāina o tagata e le Siamani a Hitila, ma manatu faa-Nasi e uiga i tuuga “mama.” O John D. Rockefeller III, o se lagolago i le olaga atoa o eugenics, o lē na faʻaaogaina ana tupe faavae "saoloto lafoga" e amata ai le faʻaitiitia o le faitau aofaʻi o neo-Malthusian e ala i lana Fono tumaoti a le Population Council i Niu Ioka amata i le 1950's. O le manatu o le faʻaaogaina o tui e faʻaitiitia ai le fanau mai i le Lalolagi Lona Tolu e le fou foi. O le uo lelei a Bill Gates, o David Rockefeller ma lana Rockefeller Foundation sa auai i le amataga o le 1972 i se galuega tele faatasi ma WHO [Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi] ma isi e faaleleia atili ai se isi "tui puipui fou." —William Engdahl, o le tusitala o le “Seeds of Destruction”, engdahl.oilgeopolitics.net, "Bill Gates talanoa e uiga i 'tui e faʻaititia ai le faitau aofaʻi o tagata'", Mati 4, 2010

I aso nei, atonu o le a tatou molimauina fua o lena suʻesuʻega i le mRNA faʻataʻitaʻiga o kenera na faʻasalalau atu i le faitau piliona i le lua tausaga talu ai.

O le mea sili ona leaga e mafai ona tupu i ituaiga o tagata, o loʻo tupu ... o se vaega o fomaʻi ma faʻasaienisi tagata tomai faapitoa ua laa atu ma le le manatu faapito e suʻesuʻe le fiasefulu afe o faʻamaumauga a le Pfizer i totonu na tuʻuina atu i lalo o le poloaiga a le faamasinoga mulimuli ane i se tagi a le kamupani a Aaron Siri, Siri. & Glimstad, ma a FOIA e le Soifua Maloloina a le Malo ma Fomai Fomai mo le Malamalama - ua uma ona faʻaalia atoatoa o tui a le Pfizer mRNA e faʻatatau i le toe gaosia o tagata i auala lautele, e foliga mai e le mafai ona faʻaaogaina. O a matou 3,250 tagata suʻesuʻe volenitia, i le 39 faʻamatalaga atoa o lipoti e oʻo mai i le taimi nei, ua faʻamaonia faʻamaoniga o le mea na ou taʻua "360 tikeri o le afaina" i le toe gaosia. — Dr. Naomi Wolfe, “Faaumatia Fafine, Oona susu o susu, Fasia o Pepe; ma Natia le Upu Moni”, Setema 18th, 2022

I se suiga mata'ina i le vaiaso nei, na fa'atoese ai le tagata poto o le TV, Dr. Drew Pinsky, i luga o mea pu'eata ia Dr. Naomi Wolfe, ma ta'utino mai e sa'o o ia:  

I se tala, na faatoa matou faalogo atu i se uo a le matou aiga, o ia o se faatosaga faapolofesa, talu mai le faalauiloaina o tui mRNA, e tusa afa o tina ma'itaga o lo'o ia tausia o lo'o i'u faʻanoanoa. O lenei mea e leʻi tupu muamua, ae o le mea e faanoanoa ai, o loʻo faʻaalia atili ma le loto i ai.

O le Farao o anamua, na faʻapopoleina e le i ai ma faʻateleina o le fanauga a Isaraelu, na tuʻuina atu i latou i ituaiga uma o faʻasauā ma poloaʻi ia fasiotia tama tane uma na fananau mai i fafine Eperu (faʻapea Ek. 1: 7-22). O aso nei e le toʻaitiiti o e malolosi o le lalolagi o loʻo galulue i le ala lava e tasi. O i latou foi o loʻo fefefe i le taimi nei o le faitau aofai o tagata tuputupu aʻe… O le iʻuga, nai lo le manaʻo e feagai ma foʻia nei ogaoga faʻafitauli ma le faʻaaloalo mo le mamalu o tagata taʻitasi ma aiga ma mo soʻo se tagata le aia tatau i le ola, latou te mananaʻo e faʻalauiloa ma faʻamalosia soʻo se auala a tele polokalama o le fanau mai pulea. —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae, "O Le Talalelei o le Ola", n. 16

Ae o se "faafitauli" o le fausiaina e le fou. Ua i ai i ulutala mo le itiiti ifo i le sefulu tausaga talu ai ma ua vave ona avea ma faʻalavelave faʻafuaseʻi:

"Saienitisi Lapataʻi i le Sperm Faitau Faʻalavelave"
— ulutala, O le Tutoatasi, Tesema 12th, 2012

“O le faaletonu o le fanautama e le masalomia lava.
Ole taimi nei e tatau i saienitisi ona maua le mafuaaga"
…ua fa'afaina le aofa'i ole sperm i tama i sisifo.

—Iulai 30th, 2017, O Loo Vaaia

“E Moni le Pa'u” 
O le faʻaitiitia o le maualuga o le testosterone o le a faʻaumatia ai le sosaiete.

— Mati 1, 2022, americanmind.org

Ia Novema o le 2022, o le tusi talaaga Fa'afouga Fa'afouga o Tagata fa'asalalau fa'amaumauga o lo'o fa'aalia ai o le pa'u o le fua o le fua o tama tane i le lalolagi atoa o lo'o fa'atelevaveina ma le aofa'i o sua. pa'ū i le 62 pasene i lalo ole 50 tausaga - o se fa'asologa o le sefulu tausaga o lo'o pikiina i luga le saoasaoa. 

O a matou suʻesuʻega e avea o se canary i se eli koale. O lo'o i ai se fa'afitauli matuia i o tatou lima, afai e le fa'aitiitia, e ono lamatia ai le ola o tagata. —Profe. Hagai Levine o le Iunivesite Eperu o Ierusalema, Novema 15, 2022; cf. taimiofisrael.com

O le Bill ma Melinda Gates Foundation na fa'aputu ma le fia miliona i le kamupani Monsanto, lea e gaosia le vaila'au fa'ato'aga Glyphosate. Pe na o se mea na tupu fua, o le oloa a Monsanto "Roundup", lea ua faʻaalia nei i soo se mea ma i mea uma mai suavai i tele meaʻai i meaai fagafao i le mimi o “le tele o tamaiti” i luga 70% o tino Amerika - e feso'ota'i sa'o fo'i i tui puipui, lea ua avea nei Bill Gates sili ona tele tupe teu faafaigaluega?

O le glyphosate e momoe ona o lona oona e faʻaʻoleʻole ma faʻaputuina ma o lea e faʻaleagaina ai lou soifua maloloina i le aluga o taimi, ae e galue faʻatasi ma tui ... Aemaise, ona o le glyphosate e tatalaina pa puipui. E tatala ai le pa puipui ma tatala ai le pa puipui o le fai'ai… o se taunuuga, o mea o lo'o i totonu o tui e o'o i totonu o le fai'ai ae e leai pe ana e le maua uma le glyphosate mai mea'ai. — Dr. Stephanie Seneff, Saienitisi Sinia Suesuega i le MIT Computer Science and Artificial Intelligence Laboratory; The Truth About Vaccines, fa'amaumauga; tusitusiga, i. 45, Vaega 2

Cholesterol sulfate e taua tele i le faʻamaʻiina ma le zinc e taua i le faʻaogaina o tama tane, ma le maualuga maualuga e maua i le sua. O le mea lea, o le faʻaitiitia o le bioavailability o nei meaʻai e lua ona o aʻafiaga o le glyphosate e mafai ona fesoasoani i faʻafitauli o le le maua o fanau. - "Glyphosate's Suppression of Cytochrome P450 Enzymes ma Amino Acid Biosyntesis e le Gut Microbiome: Auala i Faʻamaʻi Nei", saunia e Dr. Anthony Samsel ma Dr. Stephanie Seneff; tagata.csail.mit.edu

O le isi vailaʻau faʻatoʻaga, Atrazine, faʻaaogaina i sana, sorghum ma suka, ua faʻasaina i atunuu e 44, ae o loʻo faʻaaogaina pea i le Iunaite Setete. "O le tele o suʻesuʻega faʻamaumauina lelei ua faʻafesoʻotaʻi ai le endocrine-disrupting weedkiller i faʻaletonu fanau mai, maualalo le aofaʻi o sua ma faʻafitauli o le fausiaina."[5]Aokuso 3, 2022; childrenshealthdefense.org

O le isi ulutala na sasaa mai ia Fepuari o le tausaga talu ai:

“O Palasitika o se Fa'afuaaga Tele i le Fa'aitiitiga Fa'aitiitiga Vave o le Fuafuaga o Sua” —Fepuari 3, 2023, childrenshealthdefense.org

Ma le mea mulimuli, o se iloiloga a tupulaga Su'esu'ega Tenimaka ua maua se feso'ota'iga i le fa'aitiitia o le aofa'i o le sperm ma "kemikolo e fa'avavau" - o mea ia na fa'aaogaina e faia ai le faitau afe o oloa e fa'asalaina i vai, pisia ma le vevela. PFAS (per- ma polyfluoroalkyl substances) o loʻo maua ile afifiina o meaʻai, meaʻai e le faʻapipiʻi, ie susu, vali, palasitika, waxes, floss nifo, kapeta ma isi mea. E “faavavau” auā e lē malepelepe. 

Ua osofa'ia le olaga![6]ff. Le Oona Tele

Po o ai lava na te osofaia le ola o le tagata,
i nisi auala e osofaia ai le Atua lava ia.
—POPE ST. IOANE PAUL II, Evangelium Vitae, n. 10

I le aso 8 o Me 2020, o seApili mo le Ekalesia ma le Lalolagi i Katoliko ma Tagata Uma Lelei Manatu” na lomia. O ona saini e aofia ai Cardinal Joseph Zen, Cardinal Gerhard Müeller (Prefect Emeritus of the Congregation of the Doctrine of the Faith), Epikopo Joseph Strickland, ma Steven Mosher, Peresitene o Population Research Institute, e taʻu na o ni nai tagata. Faatasi ai ma feʻau faʻapitoa a le Apili o loʻo iai le lapataʻiga e faapea "i lalo o le faʻamaonia o se siama ... o se pule faʻatekonolosi mataga" o loʻo faʻavaeina "lea e mafai ai e tagata e leai ni igoa ma ni foliga ona filifili le iʻuga o le lalolagi".

E i ai le mafuaaga tatou te talitonu ai, i luga o faʻamaumauga aloaia i luga o le aʻafiaga o faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le aofaʻi o tagata maliliu, o loʻo i ai malosiaga e fiafia e faʻatupu le atuatuvale i le faitau aofaʻi o le lalolagi ma le faʻamoemoe e tasi o le tuʻuina atu tumau o faiga le taliaina o le faʻatapulaʻaina. sa'olotoga, o le puleaina o tagata ma le tulituliloaina oa latou gaioiga. O le tuʻuina atu o nei faiga faʻaletulafono o se faʻalavelave faʻalavelave i le faʻataunuʻuina o se malo o le lalolagi e le mafai ona pulea uma ... Seʻi o tatou mafaufau foi i le feteʻenaʻiga manino a i latou o loʻo tulituliloaina faiga faʻavae o le pulea o le faitau aofaʻi ma i le taimi lava e tasi o loʻo faʻaalia i latou lava o le faaola o tagata soifua, e aunoa ma se tulaga fa'apolokiki pe fa'aagafesootai.  -Talosaga, Me 8th, 2020

E lē taumatea sa faaperofeta St. John Paul II ina ua ia lapataʻi mai e faapea “Ua tatou fesagaʻi nei ma le finauga mulimuli i le va o le Lotu ma le lotu tetee, i le va o le Evagelia ma le aneti-talalelei, i le va o Keriso ma le anetikeriso.”[7]Katinale Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA mo le faamanatuina o le lua selau tausaga o le sainia o le Tautinoga o le Tutoatasi, Aokuso 13, 1976; cf. Katoliko Online I se isi faaupuga, o le "aganuu o le ola" vs. le "aganuu o le oti". 

In Salamo o lenei aso, ua tuuina atu i se tupulaga i le lumanai se folafolaga — o le folafolaga o le manumalo i lenei aganuu o le oti:

Ia tusia lenei mea mo le tupulaga a sau,
‘ia vivi‘i atu fo‘i i le ALI‘I o ana mea na faia;
“Na silasila ifo le Alii mai lona maualuga paia,
mai le lagi na ia silasila mai i le lalolagi,
e faalogo i le ōi o pagota,
ina ia faasaolotoina i latou ua faasalaina i le oti.”

 

Faʻatau Fesootai

Le Oona Tele

O le Sili Culling

Le Valoaga a Iuta

O Taimi nei o Anetikeriso

Le Aso o le Amiotonu

 

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. lalolagiilo.info
2 Vaelua 7,494,271,488,000 sq ft i le 8,017,000,000 tagata, ma e maua ai le 934.80 sq ft / tagata.
3 ff. worldometer.com
4 ff. web.archive.org
5 Aokuso 3, 2022; childrenshealthdefense.org
6 ff. Le Oona Tele
7 Katinale Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA mo le faamanatuina o le lua selau tausaga o le sainia o le Tautinoga o le Tutoatasi, Aokuso 13, 1976; cf. Katoliko Online
lafoina i AIGA, Faailoga.