Muamua Alofa Leiloa

FRANCIS, MA LE MALIU O LUMA O LE EKALESIA
VAEGA II


saunia e Ron DiCianni

 

Malamalama tausaga ua mavae, sa ou maua ai se aafiaga malosi i luma o le Faamanatuga Faʻamanuiaina [1]ff. E uiga ia Mareko lea na ou lagona ai na fetalai mai le Alii ia te aʻu e tuu laʻu auaunaga musika lona lua ma amata ona "matamata" ma "tautala" o mea o le a Ia faaali mai ia te aʻu. I lalo o le taʻiala faʻaleagaga a tamaloa paʻia, faʻamaoni, na ou avatu ai laʻu "fiat" i le Aliʻi. Na manino ia te aʻu mai lava i le amataga e le tatau ona ou tautala i loʻu lava leo, ae o le leo o le pule faʻavae a Keriso i le lalolagi: o le Magisterium o le Ekalesia. Aua i le Toasefululua Aposetolo na fetalai Iesu,

Poʻo ai lava faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. (Luka 10:16)

Ma o le leo sili faaperofetaga i le Ekalesia o le tofi o Peteru, le Pope. [2]ff. Catechism o le Katoliko Ekalesia, n 1581; cf. Mata 16:18; Ioane 21:17

O le mafuaʻaga ou te taʻua ai lenei mea ona, i le iloiloina o mea uma na musuia aʻu e tusi, mea uma o loʻo tupu i le lalolagi, mea uma o loʻo i totonu i loʻu fatu i le taimi nei (ma o mea uma ou te tuʻuina atu i le Ekalesia iloatino ma le faʻamasinoga) I talitonu o le faʻailoga a Pope Francis o le faʻailoga taua i le taimi nei i le taimi.

Ia Mati o le 2011, na ou tusia ai O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega fa'amatalaina pe fa'afefea ona tatou i ai i luga o le paepae o le molimauina o nei faamaufaailoga [3]cf. Faaaliga 6:1-17, 8:1 ua tatalaina ma'oti io tatou taimi. E le manaʻomia se tagata suʻesuʻe e iloa o mea o loʻo i totonu o faʻamaufaʻailoga o loʻo faʻaalia i aso uma ia tatou ulutala: o muimuiga o le Taua Lona tolu a le Lalolagi, [4]globalresearch.ca pa'u o le tamaoaiga ma le maualuga o le tamaoaiga, [5]ff. 2014 ma le Tulai mai o le Manufeai o le i'uga o le vaitaimi o vailaau fa'ama'i ma fa'apea mala [6]cf. sciencedirect.com; o le amataga o le oge mai le faaleagaina o a tatou sapalai o meaai e ala i le oona, faaletonu o le tau, le tafiesea o le meli, ma isi. [7]ff. wnd.com; iceagenow.info; ff. Kiona i Cairo E faigata e vaai lena o le taimi o fa'amaufa'ailoga atonu e oo mai ia i tatou.

ae aʻo leʻi ua tatalaina faamaufaailoga i le Tusi o Faaaliga, ua faatonuina e Iesu tusi e fitu i “ekalesia e fitu.” I nei tusi, e faia e le Alii—e le o tagata faapaupau—ae o le Kerisiano ekalesia mo a latou fetuunaiga, le faamalieina, faapalepale i le leaga, auai i le ola le mama, faaleogalua, ma le pepelo. Atonu e mafai ona sili ona aoteleina i upu o le tusi i le ekalesia i Efeso:

Ua ou iloa au galuega, ma au galuega, ma lou onosai, ma e le mafai ona e onosaia e amioleaga; ‘ua e tofotofo fo‘i i ē ‘ua ta‘ua i latou o ‘aposetolo, ‘ae lē o i latou, ma ‘ua iloa ai o i latou o tagata pepelo. E lē gata i lea, ua outou onosai ma mafatia ona o loʻu igoa, ma ua outou lē faavaivai. Ae ou te tetee atu ia te oe: ua leiloa lou alofa muamua. Ia e iloa le mamao ua e pa'ū ai. Salamo, ma fai galuega na e faia muamua. A lē o lea, ‘ou te alu atu ‘iā te oe ma ‘ave‘eseina lau tu‘ugālamepa i lona tulaga, se‘i vaganā ‘ua e salamō. (Faaaliga 2:1-5)

I inei, o loo fetalai atu ai Iesu i Kerisiano faamaoni! E latou te malamalama lelei i le mea saʻo ma le mea sesē. E faigofie ona latou iloa atu faifeau e faalelalolagi. Sa mafatia i latou i sauaga mai totonu ma fafo o le Ekalesia. Ae ... latou te leiloa le alofa sa ia i latou i le taimi muamua.

O le mea tonu lea o loo fai atu nei Pope Francis i le Ekalesia…

 

E fitu mataitusi, e fitu aue

In Vaega I o Francis, ma le Coming Passion o le Ekalesia, sa tatou iloiloina le ulufale atu o Keriso i Ierusalema ma le auala e tutusa ai le taliaina o le Tama Paia e oo mai i le taimi nei. Ia malamalama, o le faatusatusaga e le o Iesu ma Pope Francis, ae o Iesu ma le taitaiga faaperofeta a le Ekalesia.

Ina ua ulu atu Iesu i le Aai, ona ia faamamāina lea o le malumalu na fa'atonu atu i le au so'o e fitu auē na tuuina atu i le au Faresaio ma le au tusiupu (tagai i le Mat 23:1–36). O tusi e fitu o loo i le Faaaliga sa faapea ona faasino atu i “fetu e fitu”, o taʻitaʻi o lotu; ma e pei o auē e fitu, o mataʻitusi foʻi e fitu o loo taʻua moni ai le tauaso faaleagaga lava e tasi.

Ona tagi ai lea o Iesu ona o Ierusalema; i le Faaaliga, ua tagi Ioane ona e leai se tasi e agavaa e tatalaina faamaufaailoga.

Ona a lea?

Ua amata e Iesu lana lauga i faailoga o Lona afio mai ma le faai'uga o le tausaga. E faapena foi, ua molimauina e Ioane le tatalaina o faamaufaailoga e fitu, o le tiga tiga lea e tau atu i le iuga o le tausaga ma le fanau mai o se vaitau fou. [8]ff. Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai!

 

ALOFA MUAMUA MAUA

Ina ua ulu atu Iesu i Ierusalema, sa gatete le aai atoa. E faapena foi Pope Francis o loo faaauau pea ona luluina Kerisinetoma. Ae o le taulaiga sili ona le mafaufauina o faitioga a le Tama Paia o le agai atu lea i le elemene "pulea" i totonu o le Ekalesia, o i latou e masani lava "e le mafai ona onosaia e amioleaga; [o ē] na tofotofo i ē taʻua i latou o aposetolo ae e lē o i latou, ma iloa ai o tagata pepelo i latou. E lē gata i lea, [o ē] onosai ma mafatia ona o [Keriso] suafa, ma e leʻi faavaivai.” I se isi faaupuga, o i latou e le mafai ona onosaia le fasia o pepe e lei fananau mai, o i latou e puipuia faaipoipoga masani, le mamalu o le tagata soifua, ma e masani lava i le tau o faauoga, aiga, e oo lava i galuega. O i latou ia o ē na tumau i sauniga lē ola, o sauniga vaivai, ma a'oa'oga leaga; o ē na fa'alogo i lo tatou Fafine, na fa'apalepale i puapuagā, ma tumau i le usita'i i le Fa'amasinoga. 

Ae ui i lea, e le mafai ea ona tatou faalogoina upu a Iesu ua toe fetalai mai ia i tatou e ala i le Tama Paia?

… ua leiloa le alofa sa ia te oe i le taimi muamua. (Faaaliga 2:4)

O le a lo tatou alofa muamua, pe o le a le mea e tatau ona i ai? O lo tatou alofa e faailoa atu ai Iesu i nuu ese, i soo se tau. O le afi lena na tutuina e le Penetekoso; o le afi lena na taitai atu ai le Au Aposetolo i lo latou faamaturoina; o le afi lena na sosolo atu i Europa atoa ma Asia ma tala atu, na liua ai tupu, na liua ai atunuu, ma fanauina ai le au paia. E pei ona fai mai Paulo VI,

E leai se talaiga moni pe afai e le folafolaina le suafa, le aoaoga, le ola, le folafolaga, le malo ma le mea lilo a Iesu le Nasareta, le Alo o le Atua… —POPE PAULO VI, Faʻaevagelia i le Lalolagi Nei, Le. 22

O fea le fatu tala'i o le Ekalesia? Tatou te vaai i ai iinei ma iina, i lenei gaioiga seasea po o lena tagata. Ae pe mafai ea ona tatou faapea atu, i lona aotelega, ua tatou tali atu i le aioiga faanatinati a Ioane Paulo II ina ua ia folafola faavaloaga:

Ua tatalaina e le Atua i luma o le Ekalesia le tafailagi o se tagata ua saunia atoatoa mo le luluina o le Talalelei. Ou te lagona ua oo mai le taimi e tautino atu ai uma o le malosi o le Ekalesia i se talaiga fou ma le misiona ad gentes. E leai se tagata talitonu ia Keriso, e leai se faalapotopotoga a le Ekalesia e mafai ona aloese mai lenei tiute silisili: ia folafola atu Keriso i tagata uma. -Redemptoris Misio, l. 3

Pe tatou te ta'u atu ea le suafa o Iesu i a tatou uo ma tuaoi? Pe o tatou taitai atu ea isi i upumoni o le Talalelei? E mata, e isi se taimi e ‵kau atu tatou ki te olaga mo akoakoga a Iesu? E mata, e fakaasi atu ne tatou a fakamoemoega mo folafolaga kolā e maua mai i se olaga ola kae tuku atu ki a Keliso mo tena Malo? Pe na ona tatou finau ea i mataupu tau amio?

Sa tatau foi ona ou suesue i lo'u agaga i nei fesili. Aua o le mea lena o loo misi, i se tulaga lautele, mai le galuega a le Ekalesia i aso nei. Ua avea i matou ma tagata popoto i le faatumauina o le tulaga quo i totonu o a matou aulotu! “Aua le fa'aoso le ulo! O le faatuatua e faalilolilo! Tausia mea uma ia mama ma mama!” E moni? A o faaauau pea ona alu ifo le lalolagi vave i le pogisa o le amio, pe le o le taimi ea lenei e aveese ai la tatou tuugalamepa mai lalo ifo o le ato o le fua saito? Ia avea ma masima o le lalolagi? Ina ia aumaia, e lē o le filemu, ae o le pelu o le alofa ma le upu moni?

Ia tetee atu i le taimi nei, faasaga i lenei malo o loo faia ia i tatou le tele o mea leaga. Malamalama? Fa'asagatau i le au: ma o lona uiga o le pisapisao... Ou te mana'o i se vevesi... Ou te mana'o i ni vevesi i totonu o le dioceses! Ou te fia vaai ia latalata atili le ekalesia i tagata. Ou te manaʻo e faʻaumatia le faʻaupuga, o mea masani, o le tapunia oi tatou lava i totonu ia i tatou lava, i totonu o a tatou aulotu, aʻoga poʻo fausaga. Aua o i latou nei e tatau ona o ese!… Ia agai i luma, tumau faamaoni i tulaga faatauaina o le matagofie, lelei, ma le upumoni. —POPE Farani, philly.com, Iulai 27th, 2013; Vatican Insider, Aokuso 28th, 2013

O se Ekalesia e le alu atu ma talai atu ua na ona avea o se vaega faalenuu po o se vaega alofa, o lana tala lea. O se Ekalesia ua leai sona aoga alofa muamua.

 

TOE I LE AMATA

O le mea moni, e le tatau ona i ai se mea ae na o le viia maualuga mo i latou e ofo atu i nofoaga autu o maitaga Katoliko ma i luma o falemaʻi faapau pepe, poʻo i latou e auai i le au faipule ma le faiga faatemokalasi o loʻo tauivi mo faaipoipoga masani, faʻaaloalo mo le mamalu o tagata, ma se sosaiete sili atu ona amiotonu ma malamalama. . Ae o le mea o loo fai mai ai Pope Faranisisi i le Ekalesia, ma o nisi taimi i ni faaupuga tuusao, e le mafai ona tatou faagaloina le kerygma, o le “folafolaga muamua” o le Talalelei, lo tatou alofa muamua.

Ma o lea na ia amata ai i le valaauina o Kerisiano, e pei ona faia e Ioane Paulo II, e tatala lautele o latou loto ia Iesu:

Ou te valaaulia Kerisiano uma, i soo se mea, i lenei lava taimi, i se feiloaiga patino faafouina ma Iesu Keriso… —POPE Farani, Evangelii Gaudium, l. 3

Pe le o le mea tonu lava lea na fetalai ai Iesu i se tasi o tusi e fitu, toe fai atu i ai Kerisiano:

Faʻauta, ou te tu atu i le puipui ma tuʻituʻi atu. Afai e faʻalogo se isi i loʻu leo ​​ma tatala le faitotoʻa, ona ou ulufale lea i lona fale ma te 'aʻai faʻatasi ma ia, ma o ia ma aʻu. (Faʻaaliga 3:20)

E le mafai ona tatou tuuina atu mea tatou te le o maua. O isi mafuaaga e tatau ai ona tatou amata ia i tatou lava, o le tala lea a Francis, ona o loo i ai “Kerisiano o latou olaga e pei o le Fagafulu e aunoa ma le Eseta” [9]Evangelii Gaudium, l. 6 ma ona o faalelalolagi.

O mea faalelalolagi faaleagaga, lea e natia i tua o foliga vaaia o le amioatua ma le alofa i le Ekalesia, e aofia ai le le sailia o le viiga o le Alii ae o le mamalu faaletagata ma le manuia o le tagata lava ia. O le mea lea na aoaiina ai e le Alii le au Faresaio: “E faapefea ona outou talitonu, o e maua le viiga mai le toatasi? o le isi, a e le saili le viiga mai le Atua e toatasi?” (Jn 5: 44). O se auala maaleale e saʻili ai “le mea e lelei ai le tagata, ae lē o mea a Iesu Keriso” (Phil 2: 21). —POPE Farani, Evangelii Gaudium, Le. 93

O lea, ua ia faamanatu mai ai o le talaʻiga o le “galuega muamua lea a le Ekalesia,” [10]Evangelii Gaudium, l. 15 ma e “le mafai ona tatou faatalitali ma le filemu i totonu o o tatou falesa.” [11]Evangelii Gaudium, l. 15 Pe pei ona fai mai Pope Benedict, “E le mafai ona tatou talia filemu le toe foi atu o tagata uma i le faapaupau.” [12]Katinale Ratzinger (POPE BENEDICT XVI), Le Fou Faʻaevagelia, Fausiaina o le Malo o le Alofa; Lauga i Catechists ma Faiaoga Lotu, Tesema 12, 2000

… Ua faatonuina tatou uma ina ia usitai i lana valaau e o atu mai le tatou lava nofoaga sologa lelei ina ia mafai ona oʻo atu i "peripheries" uma e manaʻomia le malamalama o le Tala Lelei. —POPE Farani, Evangelii Gaudium, l. 20

O lona uiga o le Ekalesia tatau lava fesiitai, fai mai a ia, i se “faifeau faafaifeau i se faiga faafaifeautalai” [13]Evangelii Gaudium, l. 35 e le o…

… ua popole i le femoumouai o le faasalalauina atu o le anoanoai o aoaoga faavae e tuuina atu ma le naunautai. Pe a tatou faaaogaina se sini faafaifeau ma se sitaili faafaifeautalai lea e oo atu i tagata uma e aunoa ma se tuusaunoaga po o le faaesea, o le savali e tatau ona taulai atu i mea taua, i le mea e sili ona matagofie, sili ona maoae, sili ona faatosina ma i le taimi lava e tasi e sili ona manaomia. O le fe'au ua fa'afaigofieina, a'o le'i misia se tasi o lona loloto ma lona moni, ma ua atili ai ona malosi ma fa'amaonia. —Evangelii Gaudium, l. 35

o le lenei kerygma lea ua lagona e Pope Falanisisi ua misi ma ua mana'omia ona toe fa'anatinati:

… o le folafolaga muamua e tatau ona tatagi pea lava pea: “E alofa Iesu Keriso ia te outou; na ia tuuina atu lona ola e laveai ai outou; ma o lenei o loo nofo o ia i ou tafatafa i aso uma e faamalamalamaina, faamalosia ma faasaoloto oe.” O lenei uluai folafolaga ua ta’ua o le “muamua” e le ona o loo i ai i le amataga ona mafai ai lea ona faagaloina pe suia i isi mea e sili atu ona taua. E muamua lava i se uiga lelei ona o le folafolaga autu, o le folafolaga e tatau ona tatou faalogo soo i ai i auala eseese, o le mea e tatau ona tatou faalauiloa atu i se tasi auala po o se isi i le faagasologa o le catechesis, i soo se tulaga ma taimi. -Evangelii Gaudium, l. 164

 

TOGI LE POPE I LUMA

Ae o le toatele o tagata Katoliko i aso nei ua le fiafia ona e le o faamamafaina e le Tama Paia le taua o aganuu, pe ua aapa atu foi i tagata e le talitonu i le Atua ma gays, e matitiva ma le maua se avanoa, e teteʻa ma toe faaipoipo. Katoliko. Ae na ia faia faapea “e leʻi misia se tasi” o le “lototele ma le moni” o la tatou Tu ma Aganuu Katoliko, lea na ia faamautinoa mai pea lava pea. tatau lava ia faasaoina atoa. [14]ff. Vaega I O le mea moni, o nisi ua amata ona matuā leaga le leo e pei o le ʻau Faresaio o ē na mananaʻo e faamamafaina le tulafono; o ē na faʻamama le Katoliko i se "aʻoaʻoga o faʻasaina" [15]PENETIKA XVI; cf. Faʻamoemoega Faʻamasinoga ma faataitai le faatoesega; o i latou e manatu o se mea leaga le aapa atu o le Pope i pitonuu i se auala ua faaitiitia ai le mamalu o lona tofi (e pei o le fufuluina o vae o se tamaitai Muslim!). Ou te ofo i le vave ona sauni o nisi Katoliko e lafo le Tama Paia i luga o le Barque of Peter.

Afai tatou te le faaeteete, o le a tutulu Iesu ia i tatou e pei ona Ia faia i Ierusalema.

Ia tatou ole atu i le Alii… [tatou te le] avea ma tagata faaletulafono mama, o tagata pepelo, e pei o le au tusiupu ma le au Faresaio… Aua ne’i o tatou pi’opi’o… pe faaleogalua… ae ia faapei o Iesu, ma lena maelega e saili tagata, faamalolo tagata, alofa. tagata. —POPE FRANCIS, ncregister.com, Ianuari 14, 2014

E le faapea e le na o ni faitioga i le auala na faaupuina ai e le Tama Paia nisi o mea, aemaise lava i ana saunoaga e le masani ai. O nisi o nei mea sa ou taulimaina Le malamalama sese ia Francis.

Ae e lē mafai ona tatou misia le feʻau faavaloaga autū. O ekalesia e fitu na fetalai i ai Iesu i Ana tusi ua le toe avea ma malo Kerisiano. Na afio mai le Alii ma aveese lo latou tuugalamepa ona sa latou le faalogo i upu faavaloaga. Ua faapena foi ona auina mai e Keriso ia i tatou perofeta, e pei o Sagato Faustina, Amuia Ioane Paulo II, Benedict XVI, ma le mea moni, o le Taupou Paia o Maria. E tutusa uma a latou tala e pei o Pope Falanisisi, ma o le manaʻomia lea o le salamo, toe faʻalagolago i le alofa mutimutivale o le Atua, ma faʻasalalau le feʻau i tagata uma o loʻo siomia ai i tatou. Pe o tatou faalogo atu ea, pe o tatou tali atu ea e pei o le au Faresaio ma le au Tusiupu, o le tanumia o a tatou taleni i le eleele, ma tutuli i faaaliga moni “faalaua’itele” ma “lautele”, ma mumusu e faalogo atu ia i latou o loo luitauina lo tatou nofoaga mafanafana?

Ierusalema e, Ierusalema e, o le fasiotia o perofeta ma fetogi i maa o e ua aauina atu ia te oe. ( Mata 23:37 .)

Ou te fesili atu, aua o le tatalaina mautinoa o faamaufaailoga e latalata atili atu i lenei tupulaga loto maaa a o tatou tuu atu ma le loto malie ma le filemu. o o tatou tuaoi ua oo ifo i faiga faapaupau—o se vaega, ona sa tatou ta’u atu ia i latou uma aia tatau o le faaipoipoga e lei fananau mai ma aganuu, ae ua le mafai ona aumaia i latou i se feiloaiga ma le alofa ma le alofa mutimutivale o Iesu.

… O le taufaamataʻu o le faamasinoga e aafia ai foi tatou, le Ekalesia i Europa, Europa ma Sisifo i se tulaga lautele… o loʻo alaga foi e le Alii i o tatou taliga upu o loʻo ia tusia i le Tusi o Faʻaaliga i le Ekalesia i Efeso: "Afai e te Aua e te salamo ou te alu atu ia te oe ma aveese lau tuugalamepa mai lona tulaga. " E mafai foi ona aveʻese le malamalama mai ia i tatou ma e lelei ona tatou faʻatagaina lenei lapataʻiga e tatagi mai ma lona faamaoni i o tatou loto, a o tatou tagi atu i le Alii: “Fesoasoani mai ina ia matou salamo! Tuʻu mai ia i matou uma le alofatunoa o le faʻafouga moni! Aua le faʻatagaina lou malamalama i lo matou lotolotoi e feʻila! Faʻamalosia lo matou faʻatuatua, lo matou faʻamoemoe ma lo matou alofa, ina ia mafai ona matou fua mai ni fua lelei! " —AUTA XVI, Tatala Aiga, Sinoti a Epikopo, Oketopa 2, 2005, Roma.

O lē fa‘alogo ‘iā te ‘outou e fa‘alogo mai fo‘i o ia ‘iā te a‘u. O lē e tete‘a ‘iā te ‘outou, ‘ua tete‘e mai o ia ‘iā te a‘u… auā o ona po nei e amata ai le fa‘amasinoga i le ‘āiga o le Atua. ( Luka 10:16, 1 Pet 4:17 ).

 

FAITAU FUAFUAGA

 


 

Ina ia maua Le Upu Lenei, Faʻailoga o Misasa i aso uma,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

Meaʻai Faʻaleagaga mo Mafaufauga o se faʻamalositino tumau.
E mafai ona e fesoasoani mai ia te aʻu i lenei tausaga i au tatalo ma sefuluai?

Auai ma Mareko i le Facebook ma le Twitter!
FacebooklogoTwitterlogo

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. E uiga ia Mareko
2 ff. Catechism o le Katoliko Ekalesia, n 1581; cf. Mata 16:18; Ioane 21:17
3 cf. Faaaliga 6:1-17, 8:1
4 globalresearch.ca
5 ff. 2014 ma le Tulai mai o le Manufeai
6 cf. sciencedirect.com
7 ff. wnd.com; iceagenow.info; ff. Kiona i Cairo
8 ff. Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai!
9 Evangelii Gaudium, l. 6
10 Evangelii Gaudium, l. 15
11 Evangelii Gaudium, l. 15
12 Katinale Ratzinger (POPE BENEDICT XVI), Le Fou Faʻaevagelia, Fausiaina o le Malo o le Alofa; Lauga i Catechists ma Faiaoga Lotu, Tesema 12, 2000
13 Evangelii Gaudium, l. 35
14 ff. Vaega I
15 PENETIKA XVI; cf. Faʻamoemoega Faʻamasinoga
lafoina i AIGA, O LE UPU MONI.