Francis, ma le Coming Passion o le Ekalesia

 

 

IN Fepuari o le tausaga ua teʻa, e leʻi leva ona faʻamavae Benedict XVI, na ou tusi Le Ono Aso, ma pe faʻafefea ona tatou latalata atu i le "itula e sefululua itula," o le faitotoʻa o le Aso o le Alii. Na ou tusi loa,

O le isi pope o le a taʻitaʻia foi i tatou… ae o loʻo afio aʻe o ia i le nofoalii o loʻo manaʻo le lalolagi e faʻatoilaloina. O le paepae lea ou te tautala atu ai.

A o tatou vaʻavaʻai atu i le tali atu a le lalolagi i le faʻailoga a Pope Francis, e foliga mai o le faʻafeagai. E seasea lava ona alu se aso o talafou e le o tamoʻe e le aufaasālalau a le lalolagi ni tala, oso i luga o le pope fou. Ae i le 2000 tausaga talu ai, i le fitu aso ae leʻi faʻasatauroina Iesu, na latou sasaina foi ia te Ia…

 

O LE ULUA I IERUSALEMA

Ou te talitonu o Pope Francis, faatasi ai ma le fesoasoani a e na muamua ia te ia, o loo afio aʻe i se nofoalii… ae le o le nofoalii o le malosi po o le lauiloa, ae o le Koluse. Sei ou faamalamalama atu ...

A o afio aʻe Iesu, pe sili atu, “na alu a‘e i Ierusalema,” ona ia ave ese lea o Ona soo ma fetalai atu iā i latou,

Faauta, tatou te o ae i Ierusalema, e tuuina atu foi le Atalii o le tagata… e tauemu, ma sasa, ma faasatauroina, e toe faatuina mai foi o ia i le aso tolu. ( Mata 20:18-19 .)

Ae o le ulufale atu i Ierusalema sa tatau lava perofeta faaperofeta i le natura:

‘Ua ‘auina atu e Iesu so‘o e to‘alua, ‘ua fa‘apea atu ‘iā te i lā‘ua, “‘Inā ō ia ‘outou i le ‘a‘ai e fa‘afeagai ma ‘oulua, ‘ona ‘oulua maua loa lea o le asini o lo‘o nonoa, ma le tama‘i asini ma ia.” (Mataio 21:2; tagai Saka 9:9).

O le asini e faatusa i le lotomaualalo o Keriso ma le asini, o se “manu feʻai,” [1]cf. Saka 9:9 lana mativa. O “faailoga” ia e lua e ulu atu ai Keriso i le Aai Paia, ma ulu atu ai i Lona puapuaga.

E mautinoa lava o ma'a 'au'au ia e lua ua fa'amatalaina ai Pope Falanisisi. Ua ia aloese mai limos mo se tamai taavale; le maota pope mo se fale mautotogi; tauga mo le faigofie. O lona lotomaulalo ua lauiloa i se taimi puupuu lava.

Ina ua ulufale atu Iesu i Ierusalema, sa vave lava ona alofagia o Ia, o lea na tatala ese ai e tagata o latou ofu, ma faaee i luga o le asini ma le asini, ona “tietie ai lea o ia i o latou luga.” E faapena foi Pope Francis ua viia e le au faasalalau agavale, patipati e le au saoloto, ma faafiafiaina e tagata le talitonu i le Atua. Ua latou faataatiaina a latou vaega o le televise ma koluma o talafou mo le Tama Paia a o alalaga atu, “Ia manuia le afio mai i lo tatou igoa!”

Ioe, ina ua ulufale atu Iesu i Ierusalema, sa Ia luluina moni lava le nofoaga.

… ina ua ulu atu o ia i Ierusalema, ona gatete ai lea o le aai atoa ma fesili ane, “O ai ea lenei?” ‘Ona tali mai lea o le motu o tagata, “O Iesu lenei le perofeta, mai Nasareta i Kalilaia.” ( Mata 21:10 )

O lona uiga, o tagata e le'i malamalama moni po o ai Iesu.

Fai mai nisi o Ioane le Papatiso, o isi o Elia, ae o isi o Ieremia po o se tasi o perofeta. ( Mata 16:14 .)

Mulimuli ane, na talitonu le toʻatele o Iesu na afio mai e laveaʻi i latou mai tagata sauā o Roma. Ae ua faapea mai isi, “E le o le atalii ea lenei o le kamuta?”

E faapena foi, e toatele ua le malamalama poo ai lenei bouncer-liu-katinale-liu-pope. O nisi e talitonu ua ia sau e “i’u ina” faasaolotoina le Ekalesia mai le sauaina faapeteriaka o pope ua mavae. Fai mai isi o ia o le siamupini fou o le Liberation Theology.

O nisi e fai mai o se tagata faasao, o isi o se tagata saoloto, o isi o se Marxist po o se tasi o Komunisi.

Ae ina ua fesili Iesu O ai a'u nei tou te fai mai ai? Na tali atu Peteru, “O oe o le Mesia, le Alo o le Atua Soifua. " [2]Mati 16: 16

O ai moni lava Pope Falanisisi? I ana lava upu, “O a’u o se atalii o le Ekalesia.” [3]ff. americamagazine.org, Setema 30, 2103

 

SAUNIUNIGA MO TUUNAU

Ina ua uma ona ulufale atu Iesu i Ierusalema ma ua faafefeteina le leo o viiga, sa amata ona faaalia Lana misiona moni—i le atuatuvale o tagata. O lana gaoioiga muamua lava o le faamamāina lea o le malumalu, ma fuli laulau a le ʻau sui tupe ma nofoa o ē faatau atu. O le mea e sosoo ai?

Ne olo atu a tauaso mo tino ‵pili ki a ia i te koga tapuaki, kae ne faka‵lei ne ia latou. ( Mata 21:14 .)

Ina ua uma ona filifilia, na sauni Pope Francis e saunia lana uluai apoapoaiga faa-Aposetolo, Evangelii Gaudium. I totonu, le Tama Paia na faapena foʻi ona amata ona liliuina laulau a le ʻaufaaliliu, osofaʻia “se tamaoaiga [e] fasiotia” ma le “pulepulepulega a se tamaoaiga lē patino e leai se faamoemoega moni faaletagata.” [4]Evangelii Gaudium, l. 53-55 O ana upu, e faavae i luga o aʻoaʻoga lautele a le Ekalesia, o se moliaga aemaise lava o le “faatauaina e le taofiofia” ma se faiga piʻopiʻo o fefaʻatauaʻiga ua faia ai “se pule saua fou” ma se “maketi faaatua”, “se ifo i tupua fou o tupe” lea e “amio ai amio. ua vaai i ai ma tauemu.” [5]Evangelii Gaudium, n 60, 56, 55, 57 O lana sa'o ma tui o le ata o le le paleni i le tamaoaiga ma le malosi i le taimi lava lena (ma taumateina) na maua ai le ita ma le ita o i latou na na o le patipati ia te ia i vaiaso na muamua atu.

E le gata i lea, ua sauni le Tama Pa’ia e toe fuata’i le Faletupe o le Vatikana, lea ua fa’alavelave lava i tu’ua’iga o faiga pi’opi’o. O se faamamaina moni lava o le malumalu!

Ae mo le Pope, na ia faaauau pea ona aloese mai le faʻafiafia, filifili nai lo le faʻatasi ma tagata.

Ou te fiafia i se Ekalesia ua nutimomoia, tiga ma palapala ona sa alu i fafo i luga o auala, nai lo se Ekalesia e le maloloina mai le taofia ma mai pipiʻi i lona lava puipuiga. —POPE Farani, Evangelii Gaudium, l. 49

Ina ua mavae Lona ulufale atu i Ierusalema, na aoao atu ai foi e Iesu le “poloaiga silisili”: ia “ia e alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa… ma le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe. " [6]Mati 22: 37-40 E faapena foi, na faia e le Tama Paia le “alofa i le tuaoi” e ala i le auauna atu i tagata matitiva ma le faaevagelia o autu autu o lana apoapoaiga.

Ae ina ua uma ona apoapoai atu i tagata ia ola i poloaiga sili, sa faia e Iesu se isi mea e foliga mai e le masani ai: sa ia ta’uleagaina faalauaitele le au Tusiupu ma le au Faresaio i se faaupuga le mautonu ma ta’ua ai i latou o “tagata pepelo… o taitai tauaso… suafa, [7]cf. Mata 23:10 fa'alologo, [8]cf. Mata 23:13 ma le tu'inanau o le tagata lava ia. [9]cf. Mata 23:25

E faapena foi, o Pope Falanisisi agamalu ua ia luitauina foi ma le lototoa i latou ua leiloa le uiga o le alofa moni faa-Kerisiano, aemaise lava o faifeau. Ua ia apoapoai atu ia i latou o e “fa'apopoleina i le fa'asalalauina o le anoanoa'i o a'oa'oga tu'ufa'atasia e fa'atonuina fa'amalosi.. " [10]ff. americamagazine.org, Setema 30, 2103 Ua ia faitioina lotu ma faifeau mo
r fa'atauina ta'avale fou fa'amalosia latou ia "filifili se sili atu le lotomaualalo tasi." [11]Reuters.com; Iulai 6th, 2013 Ua ia faanoanoa ia i latou o e “pulea le avanoa o le Ekalesia” mo “polokalame o le fesoasoani a le tagata ia te ia lava ma le iloaina o le tagata lava ia” ma [12]Evangelii Gaudium, Le. 95 O tagata lotu e iai le “mafaufau faapisinisi, e maua i le pulega, fuainumera, fuafuaga ma iloiloga o ē e aogā autū e lē o tagata o le Atua ae o le Ekalesia o se faalapotopotoga.” [13]Ibid. , n. 95 Ua ia ta’ua le “faalelalolagi” o le Ekalesia lea e taitai atu ai i le “fiafia ma le faaloloto.” [14]Ibid. n 95 Ua ia faavasegaina tagata fasioti tagata o ē e lē o saunia lelei a latou lauga o ni “lē faamaoni ma le lē faatuatuaina” ma e oo lava i “se perofeta pepelo, o se taufaaʻoleʻole, o se taupulepulega leaga.” [15]Ibid. n 151 Na ia faamatalaina i latou o loʻo faʻalauiloaina ma faʻaaogaina le faʻaupuga o ni "tamaʻi sauʻai." [16]Falemeli a le AtunuuIanuari 4th, 2014 Ma, e tusa ai ma faalupega, o Francis, i se taumafaiga e taofia galuega i totonu o le Ekalesia, ua soloia ai le mamalu o le “Monsignor” mo patele faalelalolagi i lalo ifo o le 65 tausaga. [17]Vatican Insider; Ian 4th, 2014 Mulimuli ane, ua fuafua le Tama Paia e toe faafou le Curia, lea e mautinoa lava, o le a le mautonu ai le paleni o le malosi na fausia i le tele o tausaga i le tele o "Katoliko faigaluega."

O le po a o lei tuuina atu o Ia lava, na mulumulu ai e Iesu vae o Ona soo, ma faalumaina ai Peteru. E faapena foi, na mulumuluina e lenei pope vae o pagota ma fafine Mosalemi, ma faalumaina ai nisi o le Katoliko, ona o se malologa i tusi faitau. O le vaiaso foʻi a o lumanaʻi Lona tigā na fetalai ai Iesu e uiga i le avea ma “auauna faamaoni ma le faautauta”; le tanumia o taleni a se tasi; fa'amuamua i ē matitiva; ma le taimi foi na Ia tuuina mai ai ana lauga i “taimi o le iuga.” E faapena foi, ua valaauina e Francis le Ekalesia atoa i se talaiga fou, ia lototele i le faaaogaina o taleni a le tagata, ia faamuamua tagata matitiva, ma na ia matauina o loo tatou ulu atu i se “suiga e faavavau”. [18]Evangelii Gaudium, n. 52; O autu ia i le A'oa'iga Faa-Aposetolo

 

O LE PASIA O LE EKALESIA

E ui o nisi o le au faʻamatalaga e fiafia e taʻufaʻatauvaaina Benedict XVI o se mea malulu ma Ioane Paulo II o se aʻoaʻoga faʻapitoa, ae latou te ofo pe a latou manatu o Pope Francis o se alu ese mai. upu moni. Afai e te faitau Evangelii Gaudium, o le ae iloa ai ua fausia, upusii ma lea upusii, mai faamatalaga a pontiffs muamua. O Francis o loʻo tu i luga o tauau na faia i le "papa" e toe foʻi i tua i le 2000 tausaga. E leai se masalosalo, e alofagia le Tama Paia (ae le alofagia) ona o lana tautalaga e aunoa ma le taupulea. Ae fai mai o ia lava:

O le tautala mai le loto o lona uiga e le gata ina mumu o tatou loto, ae ia faamalamalamaina foi i le atoatoaga o faaaliga… -Evangelii Gaudium, l. 144

I le Aai o Vatikana, na ia toe taʻua ai le tatau ona faamaoni i le “atoatoa o faaaliga”:

Taʻutaʻu le Faatuatua! O mea uma, e le o se vaega! Ia puipuia le faʻatuatua, e pei ona oʻo mai ia i tatou, e ala o tu ma aga: le faʻatuatua atoa! -ZENIT.orgIanuari 10th, 2014

O le “faamaoni” lava lea i le upu moni, ua lē fiafia ai fili o Keriso. O lona “faamamaina o le malumalu” na faaoso ai fili. O Lana lu'i lea i le tulaga quo o malo fa'alelotu na i'u ai ina fa'ataunu'uina la latou fuafuaga e fa'asatauro o Ia. Ioe, o le toatele o i latou e o se tasi taimi na tuu ai o latou ofu i lalo i aao o Keriso o le a iu lava ina saeia se tasi mai Lona tino.

Ae ui i lea, o le Vaiaso o Passion na tuuina mai ai le molimau sili ona mamana a Keriso, mai Lona agalelei mo e matitiva, i le mulumuluina o vae o Lona soo, i le faamagaloga o Ona fili. Ou te talitonu o le mea tonu lea o lenei "mataupu fou o le talaiga", [19]Evangelii Gaudium, l. 261 e pei ona fai mai ai Francis, o mea uma lava. Evangelii Gaudium o se valaau i le Ekalesia, ma i le avea ai ma tagata taitoatasi, e sii i luga “le asini ma le asini”, ia ulu atu i se agaga loloto o le lotomaualalo, liua, ma le mativa. O se sauniuniga e evagelia i le Ala o le Koluse e le maalofia lena mea mo le Ekalesia…

… Pe a ia mulimuli i lona Alii i lona maliu ma le Toetu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, n.677

O loʻo vaʻavaʻai le lalolagi ia Francis, ma o le taimi nei e sili ona latou alolofa ia te ia. Ae O loʻo vaʻavaʻai foi Francis i le Ekalesia ma le lalolagi, ma o lona alofa mo i latou ua amata ona faʻanoanoa tele. Atonu o se isi lea “faailoga o taimi” o le Tulai mai o le Manufeai ma o le Passion of the Church ua latalata mai nai lo le mea ua iloa e le toatele.

Ou te apoapoai atu i nuu uma ina ia "suesue ma le mataala i faailoga o taimi". O le mea moni o se matafaioi tuga, talu ai o nisi o mea moni o loʻo i ai nei, seʻi vagana ua taulimaina lelei, e mafai ona faʻatupuina faiga faʻaleagaina lea e faigata ona toe faʻafoʻi. —POPE Farani, Evangelii Gaudium, Le. 51

 

FAITAU FUAFUAGA

 

 

 

 

Ina ia maua Le Upu Lenei, Faʻailoga o Misasa i aso uma,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

 

Meaʻai Faʻaleagaga mo Mafaufauga o se faʻamalositino tumau.
E mafai ona e fesoasoani mai ia te aʻu i lenei tausaga i au tatalo ma sefuluai?

Auai ma Mareko i le Facebook ma le Twitter!
FacebooklogoTwitterlogo

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Saka 9:9
2 Mati 16: 16
3 ff. americamagazine.org, Setema 30, 2103
4 Evangelii Gaudium, l. 53-55
5 Evangelii Gaudium, n 60, 56, 55, 57
6 Mati 22: 37-40
7 cf. Mata 23:10
8 cf. Mata 23:13
9 cf. Mata 23:25
10 ff. americamagazine.org, Setema 30, 2103
11 Reuters.com; Iulai 6th, 2013
12 Evangelii Gaudium, Le. 95
13 Ibid. , n. 95
14 Ibid. n 95
15 Ibid. n 151
16 Falemeli a le AtunuuIanuari 4th, 2014
17 Vatican Insider; Ian 4th, 2014
18 Evangelii Gaudium, n. 52; O autu ia i le A'oa'iga Faa-Aposetolo
19 Evangelii Gaudium, l. 261
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.