Francis ma The Great Shipwreck

 

… O uo moni e le o i latou e faʻapelepele i le Pope,
ae o i latou e fesoasoani ia te ia i le mea moni
faʻatasi ai ma le poto faʻalelotu ma le tagata. 
—Katinale Müller, Corriere della Sera, Novema 26, 2017;

mai le Tusi a Moynihan, # 64, Nov.27, 2017

Le fanau pele, le Vaa Sili ma se Matau Malu Tele;
o le [mafuaaga lea] o puapuaga mo aliʻi ma fafine o le faʻatuatua. 
—O le matou Fafine ia Pedro Regis, Oketopa 20, 2020;

countdowntothekingdom.com

 

Totonu le aganuu o le Katoliko na avea o se "tulafono" le mafaamatalaina le tatau ona faitioina e se tasi le pope. I se tulaga lautele, e atamai le aloese mai faitio io tatou tama faʻaleagaga. Peitai, o i latou e avea lenei mea ma se aʻafia atoatoa o le malamalama tele soʻoga o le paʻepaʻe sese ma oʻo mai i se tulaga mataʻutia i se ituaiga o ifo i tupua - faʻapope - e siitiaina ai le pope i se emperor-pei o tulaga o mea uma na ia faia e matua sese le Atua. Ae e oʻo lava i se tagata suʻesuʻe faʻasolopito o le Katoliko o le a iloaina o pope e matua tagata ma faigofie ona faia mea sese - o se mea moni na amata ia Pita lava ia:

Ma ina ua sau Kefa [Peteru] i Anetioka, sa ou tetee ia te ia i ona foliga aua e manino lava e sese. (Kalatia 2:11)

O le Peter mulimuli ane i le Penetekoso… o le Peteru lava lena e tasi, ona o le fefe i tagata Iutaia, na faafitia ai lona saolotoga faa-Kerisiano (Kalatia 2 11–14); o ia lava o le papa ma maa tuʻia. Ma pe faʻapea i le gasologa o le talafaasolopito o le Ekalesia o le Pope, le sui o Peter, sa i ai i le taimi e tasi Petra ma Skandalon—O le papa o le Atua ma le mea e tausuai ai? —POPE BENEDICT XIV, mai le Das neue Volk Gottes, i. 80ff

Na faia e pope ni mea sese ma e le o se mea e ofo ai. E faʻasaoina le le saʻo ex kathedra ["Mai le nofoa" o Peter, o lona uiga, folafolaina o talitonuga a le lotu e faʻavae i luga o Tu ma Agaifanua Paia. Leai lava ni pope i le talafaasolopito o le Ekalesia na faia ex kathedra sese. —Faaa. Joseph Iannuzzi, o se tagata poto i mataupu faʻalelotu ma faʻatamaʻi

O se tala faʻamalosi loto ae o se lapataiga foʻi lena.

A tatou vaʻaia lenei mea i mea moni o le tala faʻasolopito, tatou te le o faʻamanatuina tagata ae viviʻi i le Aliʻi, na te le tuʻulafoaʻi le Ekalesia ma na manaʻo e faʻaalia o ia o le papa e ala ia Peter, le tamai maa tuʻia: "tino ma le toto" faia e le sefe, a e faʻaola e le Aliʻi ia i latou o aano ma le toto. O le faʻafitia o lenei mea moni e le o se faʻaopoopoina o le faʻatuatua, e le o se faʻaopoopoina o le lotomaualalo, ae o le solomuli mai le lotomaualalo e amanaʻia le Atua pei o ia. O le mea lea, o le folafolaga a le Petrine ma ona faʻafanua iloga i Roma, o loʻo tumau pea i le tulaga loloto o se mafuaʻaga ua toe faʻafouina mo le fiafia; malosiaga o seoli o le a le manumalo ai... —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Valaauina i le Faʻamanatuga, Malamalama i le Ekalesia Aso Nei, Ignatius Press, i. 73-74

Peitai, o folafolaga a le Petrine a Keriso e le o mautinoa ai e le mafai e se pope ona faia ni mea sese matuiā i le faʻamasinoga pe paʻuʻu atu ai i se agasala mamafa. E pei o lea, e oʻo lava i le aumatutua atonu e manaʻomia e faʻalauiloa faalauaʻitele nei feteʻenaʻiga pe a fai o le ola ma le soifua manuia o tatou uso a tagata o loʻo afaina:

O loʻo faʻasaʻolotoina le au faʻatuatua o Keriso e faʻailoa o latou manaʻoga, aemaise o latou manaʻoga faʻaleagaga, ma o latou manaʻoga i Faifeʻau o le Ekalesia. E iai la latou aia tatau i taimi le tiute, ina ia o gatasi ma lo latou iloa, agavaʻa ma tulaga, e faʻaalia i Faifeʻau paia o latou manatu i mataupu e faatatau i le lelei o le Ekalesia. E iai la latou aia tatau e faʻalauiloa ai o latou manatu i isi o tagata faʻatuatua o Keriso, ae i le faia o lea latou tatau ona faʻaaloalo i taimi uma i le faʻamaoni o le faʻatuatua ma amio lelei, faʻaali le faʻaaloalo tatau i o latou Faifeʻau, ma amanaʻia uma le lelei lautele ma le mamalu o tagata taʻitoʻatasi. -Tulafono o Tulafono Canon, 212

Talu ai nei, na faia ai e le Pope ni faamatalaga i tusi ma le aufaasālalau na mafua ai le tele o feeseeseaiga ma le le mautonu. Ae o le alii poto i mataupu silisili Fr. Fai mai Tim Finigan:

… Afai o loʻo faʻalavelaveina oe i ni faamatalaga na faia e Pope Francis i ana faatalatalanoaga talu ai nei, e le o se le faamaoni, poʻo se le lava o Romanite ia le malie i auiliiliga o nisi o faʻatalatalanoaga na tuʻuina atu i fafo-o le-pulou. O le mea masani, afai tatou te le malie i le Tama Paʻia, tatou te faia ma le faʻaaloalo loloto ma le lotomaulalo, ma le iloa e ono manaʻomia ona faasaʻoina tatou. Peitai, o faatalanoaga faapope e le manaʻomia se tasi o le taliaina o le faʻatuatua ua tuuina atu ia ex kathedra faamatalaga poʻo lena tuʻuina atu i totonu o le mafaufau ma le loto o le a avatua i na faʻamatalaga o se vaega o lona le-sese ae o le mea moni magisterium. —Faa. Tim Finigan, faiaoga i le Sacramental Theology i le St John's Seminary, Wonersh; mai Le Hermeneutic o le Nuʻu, "Faʻamaoniga ma Faʻatonu Papal", Oketopa 6th, 2013; http://the-hermeneutic-of-continuity.blogspot.co.uk

Faʻamagalo mai aʻu mo se umi faʻatomuaga, ae e tatau. Mo le mea e manaʻomia ona fai atu, a o le loloto i le natura, ua fuafuaina e fesoasoani i le Ekalesia "i le upu moni ma le poto faalelotu ma le tagata," i le mea ou te mafaia. Aua o le a le mea o loo tupu i lenei itula o le salalau o le lalolagi Communism i lalo o pepelo e lua, ma le mea leaga, na lagolagoina atoa e Pope Francis lava ia…

 

FAIGALUEGA O LE PAPAL PREROGATIVE?

 

I. Suiga o le Tau

I lana tusi Encyclical Laudato si ', Ua lapataʻi mai Pope Francis e uiga i mea e gata ai le leo o le Ekalesia i mataupu faalelalolagi.

Lenei o le a ou taʻua foi e le o finau le Ekalesia e foia fesili faasaienisi pe suia ia polokiki. Ae ou te popole e unaʻi se finauga faamaoni ma tatala ina ia aua neʻi faʻailoga tagata le lelei lautele i mea e fiafia iai. -Laudato i 'l. 188

I le taimi e tasi, o le pepa ona avea lea o se tulaga i luga o le feteʻenaʻi ma saienisi taufaasese i tua atu o le tagata-faia (anthropogenic) "mafanafana o le lalolagi."[1]ff. Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili 

O le mafaufauga lava e tasi o loʻo tulaʻi mai i le faia o faʻaiuga fai filifiliga e toe suia ai le tulaga o le vevela o le lalolagi o loʻo tu mai foʻi i le auala e ausia ai le faʻamoemoe o le aveʻesea o le mativa. -Laudato i 'l. 175

O lenei mea na taitai atu ai Katinale George Pell e tuuina atu se paleni faamatalaga:

E i ai le tele, tele manaia elemene. E i ai ona vaega e matagofie. Peitai e leai se poto faapitoa a le Ekalesia i le saienisi… e leai se poloaʻiga a le Ekalesia mai le Alii e faaleo i mataupu faasaienisi. Matou te talitonu i le tutoatasi o le saienisi. —Cardinal Pell, Religious News Service, Iulai 17th, 2015; relgionnews.com

I le fatu o le encyclical o loʻo i ai le talitonuga e faʻapea o le le faʻatagaina o le anthropogenic warming o le a afaina ai tagata matitiva, ma o le mea lea, "radical faaiuga" e tatau ona faia. E pei o lea, na faaauau pea ona faalauiloa e Francis Le Maliega i Pale, lea moni faaee lafoga ie matitiva (pei o le faʻateleina o tau o suauʻu) ma o loʻo pipii atu i faʻatonuga o le puleaina o le faitau aofai o Malo Aufaatasi "sini atinae gafataulimaina" e masani ona i ai le "sili atu" faitau aofai o lona tolu lalolagi lalolagi i a latou vaaiga. 

Uo pele e, ua lata mai le taimi! … E taua se tulafono mo tau o carbon pe a manaʻomia e tagata le faʻaaoga tatau o foafoaga poto… e afaina ai aʻafiaga pe a o tatou ova atu i le 1.5ºC faitotoʻa o loʻo faʻailoa mai i sini o le Maliega i Pale. —POPE FRANCIS, Iuni 14th, 2019; Brietbart.com

O lenei olega na tuua ai le toatele o tagata faamaoni o le ekalesia Katoliko. Aua a o faʻamalosia le "faamaoni ma le matala felafolafoaʻiga" o le Tama Paʻia na faia nei le filifiliga e o gatasi ma malosiʻaga o le lalolagi ma "faapitoa manaʻoga poʻo ni mafaufauga" e le gata i le feteʻenaʻi ma aʻoaʻoga Katoliko ae na matua olopalaina soʻo se taumafaiga i le faamaoni ma le tatala finauga.

O le tulaga o le Vatican na faʻavae i luga o faʻamatalaga a le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), o se mea faigata tele, talu ai o le IPCC na faʻaleagaina i le tele o taimi. O Dr. Frederick Seitz, o se fomaʻi lauiloa i le lalolagi ma sa avea foi ma peresetene o le US National Academy of Science, na faitioina le lipoti a le IPCC i le 1996 na faaaoga ai faamatalaga filifilia ma fika na tusia i fomaʻi. lea na mafua ai le lipoti lenei a le IPCC, ”o lana tagi faanoanoa lea.[2]ff. Forbes.com I le 2007, le IPCC tatau ona faasaʻoina se lipoti na faʻateleina le saoasaoa o le liusuavai o le Himalayan glaciers ma na sese fai mai latou te mafaia uma mou atu i le 2035.[3]ff. Reuters.com O le IPCC talu ai nei na toe mauaina foi faʻateleina faʻamafanafanaga faʻamafanafanaga faʻamaumauga i se lipoti faanatinati e ala i le auala e faatosinaina ai le Paris Maliega. O lena lipoti fudged faamatalaga ina ia fautua atu leai 'mānava i le vevela o le lalolagi ua tupu talu mai le amataga o lenei meleniuma. '[4]ff. nypost.com; ma Ianuari 22nd, 2017, tagata faʻafaigaluega tupe.com; mai suesuega: nature.com O le mea moni, o le sui o le IPCC o Ottmar Edenhofer na ioeina uma:

… E tatau i le tagata ona faʻasaʻolotoina o ia lava mai le manatu sese e faʻapea o faiga faʻavae faavaomalo o le tau o le siosiomaga faiga faʻavae. Nai lo lea, o le suiga o le tau e faʻatatau i le auala tatou te toe tufatufaina atu ai faapouliuli tamaoaiga o le lalolagi… -fafafafa.com, Novema 19, 2011

Tuʻu le mea na magoto i totonu. Ona o le a e faʻalogo i lenei autu toe aliaʻe mai.

O le mea na mulimuli mai i le aufaasālalau a le aufaasālalau o loʻo masani ai nei: mataʻutia, faʻateleina o valoʻaga, faʻamaumauina fuainumera, ma le faʻasalaga pei oi latou e faʻatonutonuina le faʻamafanafanaina o tala i le lalolagi na faasaina felafolafoaʻiga ma faʻasalaga climatologists o le a le loto malie. Masalo o le tele o mea taufaʻafefe o "kasa oona" ua togafitia e pei o latou oona. I se isi itu, o maualuga maualuga faʻasologa o carbon dioxide o lona uiga sili atu tuputupu tulaga i le kelope. O le mea e malie ai, o le siʻosiʻomaga na ili le leo, lapatai atu o le matitiva o le a afaina ai ala laupapa e ala i le faʻaaogaina o mea taugata ma siʻosiʻomaga faʻaleagaina malosiʻaga auala e pei o le malosiaga o le la ma matagi e alu ai saito. 

E leai ni a matou faʻamaoniga faʻasaienisi o matou na mafuaʻaga o le vevela o le lalolagi na tupu i le 200 tausaga ua tuanaʻi… O le faʻamataʻuina o loʻo unaʻia ai matou e ala i faiga tau faʻamataʻu e faʻaaoga ai le malosiʻaga o le a fausia ai se aofaʻi tele o le mativa matitiva i totonu o tagata matitiva. E le lelei mo tagata ma e le lelei mo le siosiomaga… I se lalolagi mafanafana e mafai ona tatou gaosia atili ai meaai. —Dr. Patrick Moore, o se tasi na faavaeina Greenpeace, Fox Pisinisi Tala Fou ma Stewart Varney, Ianuari 2011; Forbes.com

 

II. KOVITI-19

Ona oʻo mai ai lea o le faʻamaʻi.

Mai le aso tasi, na o le faitauga masani o tala fou o aso uma na fautuaina ai se mea matua uiga ese na tupu - mai le amataga o le siama,[5]O se pepa mai le South China's University of Technology o faapea mai 'o le fasioti tagata Coronavirus atonu na afua mai i le fale suesue i Wuhan.' (Fep. 16th, 2020; asomail.co.uk) I le amataga o Fepuari 2020, Dr. Francis Boyle, o le na tusiaina le US "Biological Weapon Act", na tuuina mai se auiliiliga faamatalaga ioeina o le 2019 Wuhan Coronavirus o se leaga Biological Warfare Weapon ma o le World Health Organization (WHO) ua uma ona iloaina e uiga . (f. zerohedge.com) O se tagata suʻesuʻe taua o taua a Isaraelu, e tutusa lelei ana fetalaiga. (Ian. 26th, 2020; fufuluina taimi.com) Dr. Peter Chumakov o le Engelhardt Institute of Molecular Biology ma le Russian Academy of Science fai mai "e ui lava o le sini a saienitisi Wuhan i le fausiaina o le coronavirus e le leaga - ae, na latou taumafai e suesue le faʻamaʻi o le siama ... Na latou matua faia lava mea valea… Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaofi i totonu o le genome, na maua ai e le siama le mafai e sosolo ai sela o tagata. ”(zerohedge.com) Polofesa Luc Montagnier, 2008 Nobel Prize manumalo mo Faʻafomai ma le tamaloa na mauaina le siama o le HIV i le 1983, fai mai o le SARS-CoV-2 o se siama togafitia na faʻafuaseʻi ona faʻasaʻoloto mai le fale suesue i Wuhan, Saina. Mercola.com) A pepa fou, faʻamatalaina le tele o saienitisi, faʻasino agai i le COVID-19 o se inisinia siama. (Mercola.com) O se vaega o saienitisi Ausetalia na latou fausiaina ni molimau fou o le tala o le coronavirus o loʻo faʻaalia ai faʻailoga “o le faʻalavelave mai a tagata.” (lifesitenews.comfufuluina taimi.com) O le sa avea ma ulu o le ofisa o le ofisa malamalama a Peretania M16, Sir Richard Dearlove, na ia faapea mai, e talitonu o le COVID-19 virus na faia i totonu o le fale suesue ma na sosolo faafuasei. (jpost.com) O se suʻesuʻega soofaatasi Peretania-Nouei na taua ai e faapea, o le Wuhan coronavirus (COVID-19) o se "chimera" na fausia i totonu o fale suesue a Saina. (Taiwannews.com) Polofesa Giuseppe Tritto, o se tagata lauiloa faavaomalo i le biotechnology ma nanotechnology ma le peresetene o le Lalolagi Aoga o Biomedical Saienisi ma Tekinolosi (WABT) fai mai, "Na gaosia i le genetically i le Wuhan Institute of Virology's P4 (maualuga-container) fale suesue i se polokalame vaʻavaʻaia e le militeri Saina." (lifesitnews.com) O le aliʻi viris Saina faʻaaloalo o Dr. Li-Meng Yan, o le na sola ese mai Hong Kong ina ua maeʻa ona faʻaalia le silafia e Bejing o le coronavirus aʻo leʻi aliaʻe mai lipoti, na taua ai e faapea, "o le maketi o aano o manu i Wuhan o se paipa asu ma o lenei siama e le mai le natura… sau mai le fale suesue i Wuhan. ”(asomail.co.uk ) Ma o le sa avea muamua ma CDC Director Robert Redfield na fai mai foi COVID-19 'masalo' na sau mai Wuhan lab. (washingtonexaminer.com) i le auala na tali atu ai malo, i le auala faʻavae saienisi na matua lafoaʻia ma faʻamalosia faiga faʻatino faasaga i le atoa lautele lautele (matamata Mulimuli i le Saienisi?). O lea foi, soʻo se tasi na fesiligia le tala a le aufaasālalau na faasala, faasala, ma faalēaʻoga - pei o le "faamaoni ma le matala finauga" o le a fasiotia tagata. O le iʻuga, e toʻatele na teteʻe i le malo, e faʻapea o le soʻona faʻamautuina o le soifua maloloina, o le faʻamalosia lea oi latou e fai ni ufimata. feteenai ma le saienisi (ma mafuaʻaga tusia afaina), ma tapunia falesa a o fale inu 'ava ma toʻu paʻu pepe sa matala pea.

Ae nai lo le aʻoaʻiina o malo, na maofa le au faʻatuatua i le matamata toetoe lava o faifeʻau uma mai le Pope, e oʻo atu i le faifeau o le nuʻu, ua malilie e faʻatapulaʻa le ulufale atu o le au faʻatuatua i le faʻamanatuga.

O le a sou manatu o le a le fetalaiga a le Alii e uiga i le faʻamanatuina lautele o le faʻamanatuga i totonu o le Ekalesia na le maua ai le au faʻatuatua - faʻatasi ai ma latou e toʻatele ua matutua ma ua feoti tagata - o faʻamanatuga i le lalolagi atoa? O se mea faapena e leʻi tupu lava i le 2,000-tausaga talaʻaga o le Ekalesia, e oʻo lava i taimi sili ona faigata o taua, mala, ma sauaga. O le a le mea semanu e tupu pe ana faʻateleina e le Ekalesia lona olaga faʻamanatuga? Ae nai lo lena, na faia e tusa ai ma le lautele lalolagi poto, lea e le iloa le faʻatuatua ma mafua ai le tapunia o faʻamanatuga ma le faʻatafunaina o nofoaga o malaga, faʻatasi ai ma isi mea (faʻapea le avanoa St. Peter's Square). E ui i lea, ia Mati 25 o le tausaga ua teʻa, na faʻamalosia ai e Pope Francis matou e ole atu i le Atua mo le iʻuga o le faʻamaʻi i le lalolagi atoa. Ia o le a le mea e tatau ona faʻasino i ai lo tatou faʻatuatua ma le mafuaʻaga: ia faʻatuatuaina ia tatou lava faiga, lea e leʻi ausia le manaʻoga aoga ae mafua ai tele faʻaleagaina, poʻo le fesoasoani faʻalelalolagi a le Atua? - Lana afioga Marian Eleganti, epikopo fesoasoani a Chur, Suiselani; Aperila 22nd, 2021; lifesitenews.com

O le mea moni, e lua lala sooupu a Malo Aufaatasi na lapatai mai o le le mafaia muamua ona tapunia o soifua maloloina tagata mafai ona taitai atu ai i le "faaluaina o le mativa lalolagi" ma le isi "135 miliona" e fiaaai i le oti.[6]ff. Ina ua ou fia 'ai Faʻafefea e taʻitaʻi o le lalolagi, ma le mea e sili ai le pope, ona manatu o se manatu lelei lea? O le a le mea na tupu i le tatou "filifiliga filifiliga mo e matitiva"? Ae faʻapefea na leiloa a latou pisinisi ma galuega ona o le umi lockdowns? Ae faʻafefea le faitau afe o na ua feoti ona o tolopo taotoga? Faʻafefea le lagi oso faafitauli tau le mafaufau ma a mafai afaina o suicides?[7]Faʻateleina o 44% i le pule i le ola i Nepal; Na sili atu le maliliu o Iapani i le pule i le ola nai lo le COVID i le 2020; Vaʻai foi suesuega; ff. “O le Pule i le Maliu i le Maliu ma Faʻamaʻi Coronavirus 2019 — O Se Afa Atoatoa?” Faʻafefea oti i ala a faʻamaʻi o le faʻaaoga sese o fualaʻau? David Redman, o le sa avea ma ulu o le Alberta Emergency Management Agency, na tusia i lana pepa talu ai nei: "O Le Tali Oti a Kanata i le COVID-19":

O le tali atu a le "loka" a Kanata o le a fasiotia ai le tusa ma le 10 taimi e sili atu nai lo le ono mafai ona sefe mai le siama moni, COVID-19. O le le mafaufauina le faʻaaogaina o le fefe i taimi o se faʻalavelave faʻafuaseʻi, ina ia mautinoa le tausisia, ua mafua ai le solia o le talitonuina i le malo o le a tumau i le sefulu tausaga pe sili atu. O le faʻaleagaina o lo tatou temokalasi o le a tumau a itiiti mai o le augatupulaga. - Iulai 2021, itulau 5, "O Le Tali Oti a Kanata i le COVID-19"

E leʻo iloa e le pope nei mea moni uma? Afai o lea, e le o le tulaga lena i leoleo mamoe uma. Na lapataʻi mai e le Epikopo Falani Marc Aillet o le auala mataʻutia i le "soifua maloloina" e tagata ofisa o le malo, e taulaʻi lava i le COVID-19 i le aveʻesea o isi mea uma, e mafua ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi.

E tele molimau e faʻatatau ile vevesi ole mafaufau ma e oʻo lava ile vave maliu o tatou toeaina. E tau leai se tala e uiga i le faʻatupulaia o le faʻanoanoaga i tagata taʻitoʻatasi e leʻi sauni. O falemaʻi o le mafaufau ua ova ma omai i lea nofoaga ma lea nofoaga, ua tumu tagata potu faʻatalitali ile mafaufau, ose faʻailoga ua faʻateteleina le soifua maloloina o Farani - ose mafuaʻaga. atugaluga, e pei ona faʻalauiloa aloaia e le Minisita o le Soifua Maloloina. E i ai faitioga o le tulaga lamatia o le "agafesootai euthanasia", talu ai fua faatatau o le 4 miliona o tatou uso a tagata tagatanuu latou te maua i latou lava i tulaga o le matua tuua toʻatasi, ae le taʻua le faʻaopoopo miliona i Farani o latou, talu mai le amataga lokaina, ua paʻuʻu i lalo o le mativa faitotoʻa Ae faʻapefea pisinisi laiti, o le faʻatamaia o tamaʻi pisinisi o le a faʻamalosia e faila mo le nau. … O le tagata e "tasi i le tino ma le agaga", e le o se mea saʻo le faʻaletino o le soifua maloloina i se taua atoatoa i le tulaga o le faʻafitauli o le mafaufau ma le faʻaleagaga soifua maloloina o tagatanuʻu, ae maise lava le taofia ai latou mai le faʻataʻitaʻia o latou talitonuga, o le poto masani. faʻamaonia e taua mo latou paleni. O le fefe e le o se fesoasoani lelei: e tau atu ai i amioga le lelei, e tuʻu ai tagata i le tasi ma le isi, e tupu ai le feteʻenaʻi ma e oʻo lava i sauaga. Atonu tatou te latalata i le pa o se pa! — Epikopo Marc Aillet mo le mekasini a le ekalesia Notre Eglise ("La matou Ekalesia"), Tesema 2020; countdowntothekingdom.com

Peitai nai lo le oʻo atu i le puipuiga o nei vaega vaivai ma i latou e manaʻomia le "faamaoni ma le matala felafolafoaiga" o le masalosalo "faasaienisi" aiaiga a malo, le Pope faitio ma taʻufaatauvaaina i latou na alalagaina le atuatuvale i se aoaʻi mataʻutia.

O nisi o tetee i le taimi o le coronavirus crisis ua aumaia ai i luma le ita ita o le sauaina, ae o le taimi lea i totonu o tagata ua afaina na o latou lava mafaufauga: i latou e fai mai, mo faʻataʻitaʻiga, o le faʻamalosia e fai se matapulepule o se le talafeagai le faʻatulafonoina e le setete, ae o loʻo galo pe le amanaiaina i latou e le mafai faʻamoemoeina, mo se faʻataʻitaʻiga, i luga o le puipuiga lautele pe ua le maua ni galuega. Faatasi ai ma ni tuusaunoaga, malo faia taumafaiga tele e faamuamua le manuia o latou tagata, i le faia ma le naunautai e puipuia le soifua maloloina ma le faasaoina o ola ... o le tele o malo gaioiga tali atu, ma tuuina atu le saʻo auala e taofia ai le faamai. Peitai na tetee nisi vaega, mumusu e taofi lo latou mamao, savavali faasaga i tapulaa o femalagaaiga-e pei o faiga e tatau ona faia e malo mo le lelei oo latou tagata e fausia ai se ituaiga o osofaʻiga faaupufai i le tutoatasi po o le saolotoga o le tagata lava ia! -e faʻapipiʻiina oe lava, o tagata e faʻatamaia le faitioga, mafaufau na o latou lava… e le mafai ona feoaʻi i fafo atu o la latou lava lalolagi fiafia. —POPE Farani, Tatou Moemiti: O Le Ala i se Lumanai Lelei (itulau 26-28), Simon & Schuster (Faʻamavaega Lomiga)

O lena Pope Francis na aliali atoa mai le le fesoʻotaʻi ma atugaluga talafeagai i totonu o lana lafu na avea ma faʻailoga mataʻutia e iai se mea na tupu i le Vatican. O i latou na manatu o le Ekalesia o le a tutu i le tulimanu o fomaʻi upu moni, saolotoga, ma le puipuiga o le matitiva, na matua sese lava - le faʻafeagai na tupu. E pei ona faafitia e Peter ma lafoa ia Keriso, e faapena foi, e toatele na lagona le tuulafoaiina mai lena taimi e le Pope ma na leoleo mamoe o e, pei o ia, o le a na o le toe faaleoina o le aufaasālalau tala sili ona pulea.

 

O SE TULAFONO GRAVE…

Ae o nei mea uma o le a amataina apokalifa vaega faʻatulagaina le taimi o le a taua ai e le Pope luga o Italia televise:

Ou te talitonu e tatau i tagata uma ona fai tui. O le filifiliga lelei aua e faʻatatau i lou olaga ae faʻapea foi olaga o isi. Ou te le malamalama pe aisea ua fai mai ai nisi e ono lamatia lenei vailaʻau. Afai o loʻo tuʻuina atu e fomaʻi lenei mea ia te oe o se mea o le a sologa lelei ma e leai ni faʻalavelave faʻapitoa, aisea e te le ave ai? E i ai le teena le pule i le ola e ou te le iloa faʻamatala, ae o aso nei, e tatau i tagata ona fai le tui. —POPE Farani, talanoaga mo le polokalame tala fou a TG5 i Italia, Ianuari 19, 2021; ncronline.com

O lenei o le feteʻenaʻi o le taʻiala lava a le Faʻapotopotoga mo le Aʻoaʻoga o le Faʻatuatua (CDF), molia i le aʻoaʻoga orthodoxy i le Ekalesia Katoliko:

… Mafuaʻaga mafuaaga manino ai o tui e le, o se tulafono, o se amio mama tiute ma o lea, o le mea lea, e tatau ona ofo. - "Faʻaliga i luga o le ola mama o le faʻaaogaina o anti-Covid-19 tui", n 6 (faamamafa laʻu)

Na vave lava le le mautonu. Mo le tasi, le tele o epikopo e leʻi talitonuina o le faia o se "tui" na faʻaaogaina faʻapepe fetal sela sa amio lelei, vaitaimi. 

O le a le mafai ona ou faia se tui, e le mafai ona ou uso ma tuafafine, ma ou te faʻamalosiʻau atu ia te oe, aua neʻi faia ma ni mea mai sela o sela na aumai mai se pepe na toʻesea… e matua le taliaina mo tatou — Epikopo Joseph Brennan, Diocese o Fresno, Kalefonia; Novema 20, 2020; youtube.com

… Oi latou e talia ma le lotomalie e talia ia tui e ulufale i se ituaiga o concatenation, e ui lava mamao ese, faatasi ai ma le gaioiga o le faapau pepe pisinisi. O le solitulafono o le faapau pepe e matua mataʻutia lava soʻo se ituaiga o felafolafoaʻiga ma lenei solitulafono, e oʻo lava i se matua mamao ese, e le mama ma e le mafai ona taliaina i lalo o soo se tulaga e se Katoliko pe a uma ona ia iloaina atoa. —B Bishop Athanasius Schneider, Tesema 11th, 2020; crisismagazine.com

Lona lua, na faateʻia le Tama Paia i le mafaufau o le tagata lava ia, o le mea lea o le solia o aʻoaʻoga a le Katoliko ma le amio lelei faʻafomaʻi.

E i ai i le tagata le aia tatau e galue ai i le mafaufau ma i le saolotoga na o ia lava e faia ai filifiliga lelei. “E le tatau ona faʻamalosia o ia e faia se mea e le tusa ai ma lona lotofuatiaifo. E le tatau foi ona taofia o ia mai le galue e tusa ai ma lona mafaufau, aemaise i mataupu faalelotu. ” -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 1782

O taunuuga o le faamatalaga a le Pontiff na matautia. Mo le tasi, le anoanoaʻi fomaʻi, tausimaʻi, polofesa, ma isi foi faifeau o loʻo faʻateʻaina mai o latou tofiga o tui puipuia ua salalau i le lalolagi atoa.

Sa ou maua foi se isi vaaiga o le puapuaga tele… E foliga mai ia te aʻu o le faatagaga na faatonuina mai le aufailotu e le mafai ona taliaina. Na ou vaʻaia le toʻatele o faifeʻau matutua, ae maise le toʻatasi, na fetagisi ma le tagi. Sa fetagisi foi nai tamaiti laiti… Sa pei na fevaevaeai tagata i ni tolauapiga se lua.  —Faamanuia Anne Catherine Emmerich (1774–1824); O Le Soifuaga ma Faaaliga a Anne Catherine Emmerich; feau mai ia Aperila 12th, 1820

O lea ou te faʻalogo i aso uma i tala tiga o tama ma tina o loʻo feagai ma faigata toetoe lava a o latou tuua i le malulu mo le filifiliga e teteʻe atu i lenei faʻalavelave faʻafomaʻi. O le mea moni, a o taina le parakalafa lenei, na valaau mai loʻu tei ma fai mai o lona toalua o le a faateʻaina mai lana kolisi sei vagana ua tuiina o ia. Ua uma ona ia COVID ma e foliga mai e malosi ma tumau lona puipuiga, lea e le o toe foliga mai e taua (o se feteʻenaʻiga atoa o le saienisi o tui puipuia). Ma o loʻo i ai foʻi lenei Kanata Iunivesite o Polofesa o Amio Taualoa…

Ua taʻuina foi i nisi e faapea, o le tuusaunoaina o tapuaiga e le aoga ma ua faaleaogaina talu ai "Ua fai mai le Pope e faamalosia i latou." O le mea moni, i Farani ma Columbia, ua faʻasaina tagata mai le faʻatauina o oloa aunoa ma lenei faamalosia faamalosia tui poʻo se taugata PCR suʻega.[8]Aukuso 2nd, 2021; Farani24.com O le leai se leo o le hierarchy i luma o lenei fomaʻi apartheid e le mafaamatalaina. O lena matua le tonu faiga-faʻatonu o loʻo tupu, o isi taimi e lagolagoina e epikopo or katinale latou lava, atonu o se tasi o sili faʻailoga o tatou taimi ua faia le tele faʻasese. O le mea e malie ai, e le o leoleo mamoe ae saienitisi o loʻo lapataʻia le lafu manu feʻai o faʻaputuga saua.

E i ai le tele psychosis. E tali tutusa ma le mea na tupu i totonu o Siamani sosaiete i luma ma le taimi o le Lalolagi Taua II lea masani, amio lelei tagata liliuina ma fesoasoani ma "na o le mulimuli i faʻatonuga" ituaiga o mafaufauga na mafua ai genocide. Ua ou vaʻai nei i lena tutusa faʻataʻitaʻiga tupu. –Dr. Vladimir Zelenko, MD, Aukuso 14th, 2021; 35:53, Stew Peters Faʻaali

O se faʻalavelave. Masalo o se kulupu ole neurosis. O se mea ua oʻo i luga o mafaufau o tagata i le atoa lalolagi. Poʻo le a lava le mea o loʻo tupu o loʻo tupu i le motu laʻititi i Filipaina ma Initonesia, o si tamaʻi nuʻu laititi i Aferika ma Amerika i Saute. E tutusa uma lava - ua oʻo mai ile lalolagi atoa. —Dr. Peter McCullough, MD, MPH, Aukuso 14th, 2021; 40:44, Vaaiga i luga o le faʻamaʻi, mea na tupu 19

E pei ona fesili se tasi tagata, "O le a le eseesega i le va o le Yellow Star ma le Tusifolau Tusifolau? 82 tausaga. "

O finauga lava ia na faʻaaoga e le Pope e faʻapea o le amio lelei o loʻo i ai foi sa sese talu mai le amataga. I le amataga, o nei mea ua taʻua o "tui puipui", o mea moni o togafitiga o genes e tusa ai ma le Food and Drug Administration i le US, [9]"I le taimi nei, o le mRNA ua taʻua o se gafa togafitiga o oloa e le FDA." —Moderna's registration, i. 19, sec.gov  o loʻo i ai pea i falemaʻi faʻataʻitaʻiga seʻia oʻo i le 2023. I se faʻamatalaga, o loʻo latou faataitai seʻia lipotia uma le saogalemu faʻamatalaga ma taimi umi na iloiloina. O le mea lea, e fautua atu latou te le maua ni "tulaga lamatia faʻapitoa" o se feteʻenaʻiga.

Ina ia mafai foi ona mafaufau i nei tui faapitoa, na faʻaaoga ai toega o se pepe faʻapapaina, na fai mai le CDF latou te mafaia ae ia iloiloina i lalo o tuʻutuʻuga faʻapitoa, aofia ai mea nei:

I le leai o isi auala e taofi pe o le puipuia ai le faʻamaʻi, o le lelei lautele ono fautuaina ai tui… - "Faʻaliga i luga o le ola mama o le faʻaaogaina o anti-Covid-19 tui", l. 6

E le o le tulaga lea. Tele togafitiga antiviral - o le toʻatele o i latou na taofiofia ma faʻasauāina e le aufaasālalau masani ma e oʻo lava i soifua maloloina - o loʻo faʻamaloloina tagata ma faʻaititia ai falemaʻi e tusa ma le 85% (vaʻai le n.9 i Talafaʻasolopito e sefulu). Lenei mea togafitiga lelei na taofia mai le lautele o tagata o se soligatulafono… ae ui i lea, na gugu lava le Ekalesia e uiga i ai - masalo ona e leai seisi na suʻesuʻeina lea ile Pontifical Academy of Science?

I le iuga, i le a le mea sili ona leaga ironi - na foliga mai o le mea moni is suicidal mo nisi e ave nei tui, pei ona tatou vaʻaia nei i le malo faʻamaumauga mai le salafa o le lalolagi o loʻo faʻaalia ai le ofoofogia ma le mafaatusalia maliu ma manuʻa ina ua mavae tui (tagai O Toloa). O le aufaasālalau a le aufaasālalau, e popole tele i le faitauina o "mataupu" ma le "COVID maliu", e faafuaseʻi ona filemu le papa e uiga i nei fuainumera taufaafefe, lea na mafua ai se tasi o fomaʻi sili ona taua i le National Library of Medicine e faʻaiʻu:

O le a alu i lalo i le tala faʻasolopito o le sili ona mataʻutia olaola-vailaʻau oloa rollout i le tagata talaʻaga. —Dr. Peter McCullough, MD, MPH, Iulai 21st, 2021, Stew Peters Show, rumble.com i le 17: 38

Aisea la le mea ua faʻataʻitaʻi ai e taʻitaʻi o le lalolagi le faʻataʻitaʻia o lenei suʻega i luma? E pei lava o loʻo i ai mafaufauga e faʻatosina faiga faʻavae o suiga o le tau, faʻapena foi, ma tui; pei foi o le "vevela o le lalolagi" o se pito i luma mo le Marxist tamaoaiga toefuataiga,[10]ff. Le Paganism Fou - Vaega IIII e faʻapena foi, nei "tui" o loʻo faʻamalosia e le lautele e laina mo, i le mea o le a avea o se vaitafe le gata o faʻamalosia booster fana (ma tele tupe mama mo falemaʻi kamupani ma a latou teutupe.[11]ff. O le mataupu faasaga i faitotoʻa ) I se faʻamatalaga talu ai nei a Kristalina Georgieva, o le Ulu o le Faʻavaomalo Tupe Faʻavaomalo (IMF), tatou maua ai se taʻutaʻu atu ma le faʻamaoni o le a tonu le faʻatutu sini - ma e le o le soifua maloloina.

Lenei tausaga, tausaga fou, aiaiga faʻavae tui o tamaoaiga faiga faʻavae, ma e oʻo lava i se maualuga maualuga faʻamuamua nai lo le masani ai mea faigaluega o tupe ma tupe faiga faʻavae. Aisea? Aua a aunoa ma lea, tatou le mafai ona suia le iʻuga o le lalolagi tamaoaiga. —Aukuso 27th, 2021; australianvoice.livejournal.com

Ioe, “Aua o le manao i tupe o le pogai lea o mea leaga uma,” tusia e St. [12]1 Tim 6: 10 E leʻo le uiga o le liliu o se faʻamaʻi pipisi, ae liliu i lalo le lalolagi i le mea e taʻu o le “Sili ona toe setiina ”. E tusa ai ma taʻitaʻi o le lalolagi, e tatau ona tatou lafo lapataʻi uma i le matagi ma faataalise atu i le "Warp Speed”I totonu o leFaʻafouina o Faʻataʻaiga Lona Fa".[13]ff. Le Faʻaosooso e Faavaivai 

O le Fa o Pisinisi Fouvalega e moni, e pei ona latou fai mai, o se suiga suiga, e le gata i tuutuuga o mea faigaluega o le a e faʻaaogaina e toe fesuiaʻi ai lou siosiomaga, ae mo le taimi muamua i le talafaʻasolopito o tagata e faʻafouina tagata latou lava. —Dr. Miklos Lukacs de Pereny, polofesa suesue o saienisi ma faiga faatekonolosi faiga faavae i le Universidad San Martin de Porres i Peru; Novema 25th, 2020; lifesitenews.com

A aunoa ma le vave ma vave gaioi, i se saoasaoa maoaʻe ma fua, tatou te misia le faʻamalama o avanoa e 'toe faʻaleleia' mo… se sili atu gafataulimaina ma aofia ai lumanaʻi. I se isi faaupuga, o le faʻamaʻi pipisi o le lalolagi o se fafagu tatou te le mafai ona le amanaʻiaina ... Faatasi ai ma le faanatinati o loʻo i ai nei e uiga i le aloese mai le le toe faʻaleagaina o le tatou paneta, tatou tatau ona tuʻu i tatou lava i luga o le mea e mafai ona faʻamatalaina o se taua vaevaeina. -dailymail.com, Setema 20th, 2020

 

O LE AOTELEGA MAUTELE… O FAIGA FAʻAFAIGALUEGA?

Ma na latou faʻataʻapeʻapeina ona o le leai o se leoleo,
ma avea ma meaai mo manu feai uma. (Esekielu 34: 5)

E leai se faigofie auala e fai atu ai. Pe o iloa e le pope le mea o loʻo ia faʻalauiloaina pe leai (ma matou te avatu ia te ia le aoga o le masalosalo), o le ofisa o le Holy See o loʻo avea nei ma se tasi o le sili ona leaga suiga i le lalolagi talaʻaga - tasi, na muamua ia lapatai mai mo le ova. seneturi.

Peitaʻi, i le vaitaimi lea, e foliga mai o loʻo tuʻufaʻatasia e vaega o le leaga, ma tauivi ma le malosi faʻatasi, na taʻitaʻia pe lagolagoina e lena faʻalapotopotoga malosi ma le lautele na taʻua o Freemason. Ua le toe faia se mea lilo o latou mafuaʻaga, ua latou tulaʻi nei ma le lototetele e faasaga i le Atua lava ia ... o le latou sini mulimuli lena na faamalosia ai lava ia e vaai - o lona uiga, o le toʻilalo o le toʻilalo o lena tapuaiga atoa ma tulaga faʻapolokiki o le lalolagi o loʻo i ai i aʻoaʻoga faaKerisiano. gaosia, ma le suia o se fou tulaga o mea e tusa ma o latou manatu, lea o le faavae ma tulafono o le a aumaia mai na o Natura masani. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20th, 1884

O le a le taua o le taufaamatau na faia e le taumatemate Freemasonry? Ia, e valu pope i totonu o le sefulufitu pepa aloaia aloaia na faʻamaonia…… sili atu i le lua selau faʻasalaga faʻapope na faʻatuina e le Ekalesia a le o le aloaʻia pe faʻaletulafono foi ... i lalo ifo o le tolu selau tausaga. —Stephen, Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu, MMR Lomitusi Kamupani, i. 73

Aua neʻi sese: o na piliona piliona o loʻo tosoina manoa o le IPCC, le WHO, le IMF, ma le toʻatele o malo o le atunuʻu, vaʻai i nei "faʻalavelave" o se mea lelei atoatoa mo a latou suiga i le lalolagi atoa.

E oʻo foi i le taimi na le pepesi ai le faʻamaʻi, na ou iloa ai sa matou i totonu o le fouvale taimi o mea o le a le mafaia poʻo le le mafaamatalaina i taimi masani na avea e le gata na mafai, ae masalo e matua tatau lava. Ma na oʻo mai Covid-19, lea na matua faʻalavelaveina olaga o tagata ma manaʻomia ni amioga eseʻese. O se mea e leʻi tupu muamua lava atonu e leʻi tupu i lenei tuʻufaʻatasiga. Ma e matua lamatia ai le ola o le tatou malo… e tatau ona tatou sailia se auala e galulue faʻatasi ai i le tauina o suiga o le tau ma le tala o le coronavirus. —George Soros, Me 13th, 2020; tutoatasi.co.uk.

Freemason, Sir Henry Kissinger, fai mai o le "fou masani" o le a tusa ai ma a latou "Enlightenment" taua:

O le mea moni o le lalolagi o le a le toe tutusa pe a maeʻa le siama. O le finau nei e uiga i taimi ua tuanaʻi e atili ai ona faigata ona fai o le a le mea e tatau ona fai… O le faʻailoaina o manaʻoga o le taimi nei e tatau ona oʻo iai ma le lalolagi vaʻaia vaʻai vaʻai ma polokalame… Matou te manaʻomia le atiaʻe fou metotia ma tekonolosi mo le faʻamaʻiina o siama ma faʻamalieina tui puipuia i le tele o tagata [ma] puipuia ia mataupu faʻavae. o le saolotoga lalolagi faʻatonuga. O le tala faʻavae o malo faʻaonapo nei o se 'aʻai puipui puipui na puipuia e taʻitaʻi malolosi… O tagata malamalama na toe faʻafouina lenei manatu, ma finau mai o le mafuaʻaga o le malo faʻatulafonoina o le saunia lea mo manaʻoga taua o tagata: saogalemu, maopoopo, manuia o le tamaoaiga, ma faamasinoga tonu E le mafai e tagata taʻitoʻatasi ona puipuia nei mea ia latou lava… E manaʻomia e malo temokalasi puipuia ma lagolagoina a latou Malamalama taua... -O le Post Washington, Aperila 3, 2020

O Kissinger lava lea na fai mai:

Ole faʻamalositino e tatau ona avea ma faʻamuamua maualuga a Amerika i fafo faiga faʻavae agai i le Lona Tolu Lalolagi. - O le sa avea ma Failautusi o le Setete o Amerika, Henry Kissinger, National Security Memo 200, Aperila 24, 1974, "Aʻafiaga o le lalolagi atoa faitau aofai o tagata mo le US puipuiga & fafo manuia"; National Security Council's Ad Hoc Group i luga o Faiga Faʻavae a Tagata

Le mea e tatau ona fai - o lea ua taʻu mai ia i tatou e le "philanthropist" toeititi tutoʻatasi faʻatupeina le tele o tui o le kelope - o le faʻaititia le faitau aofaʻi o tagata tuputupu aʻe: 

O le lalolagi i aso nei e 6.8 piliona tagata. O lona uiga e oʻo atu i le iva piliona. A faʻapea, afai tatou te faia se galuega lelei tele i tui fou, tausiga faʻalesoifua maloloina, auaunaga faʻafomaʻi soifua maloloina, e mafai ona tatou tuʻuina i lalo i le, pe tusa o le 10 poʻo le 15 pasene. —Bill Gates, TED tautala, Fepuari 20, 2010; cf. le 4:30 maka

O le mea moni o Gates sa faʻapopoleina i le faʻatapulaʻaina o le faitau aofai o le lalolagi talu mai lona tamaititi, e tusa ai ma lona tama:

O se fiafiaga na ia mauaina talu mai lona laitiiti. Ma e iai ana uo e fiafia e lagolagoina suʻesuʻega i le faitau aofai o tagata i faafitauli, tagata latou te fiafia i ai… —William Henry Gates, Matua, Ianuari 30th, 1998; salon.com

Ma aisea la ua avea ai le Vatican ma ofisa faʻalilolilo faʻasalalauga faʻalapotopotoga mo Gates ma ana uso fouvalega, tele o latou e le masalomia lagolagoina-faʻapapaʻu / puipuiga ma taupulega faʻataʻitaʻi lagolago (ma valaaulia e lauga i le Vatican!)? Aisea ua tuuina atu ai e le Ekalesia lona atoa talitonuina ma le le maluelue faamaoni i le atoa lalolagi faalapotopotoga o lo o teu faafaigaluega i eugenics?[14]ff. O le Misa o le Pulea

 

FAʻATASIINA FATIMA?

Toeititi selau tausaga talu ai, na tulaʻi mai ai le tatou Tamaʻitaʻi i Fatima, Potukale lea na ia lapataʻi ai i nai vaiaso aʻo lumanaʻi le fouvalega a le au Komunisi iina, afai e le salamo le lalolagi, Lusia "O le a salalau ana mea sese i le lalolagi atoa." O lana savali na matuaʻi le amanaʻiaina, ma o lea e luasefulu tausaga mulimuli ane, na tusia ai e Pope Pius XI le…

… Tusitala ma le au faʻamautu na manatu ia Lusia o le sili saunia sauniuniga mo le faʻataʻitaʻia ma se fuafuaga faʻalauteleina sefulu tausaga talu ai, ma ai mai iina o loʻo faʻaauau pea ona faʻasalalau atu mai le tasi itu o le lalolagi i le isi ... O a matou upu o loʻo mauaina nei faʻamaoniga faʻamaonia mai le maataga o fua oona o manatu le faʻasolosolo, lea na ma vaʻaia ma valoʻia, ma o faʻafefe… isi atunuʻu uma o le lalolagi. —POPE PIUS XI, Divini Togiolaina, Le. 24, 6

Ae o se vaega o faaaliga a le tatou Fafine na aofia ai se “mea lilo lona tolu” - o se feʻau mai le Our Lady, e foliga mai na tapunia i totonu o le teutusi, ona avatu ai lea i le pope e le tagata vaai o Sr Lucia. Na faitauina i le maeʻa o le 1960. Peitai, e auauai lava, na filifili pope e le tuʻuina atu i le au faʻatuatua. Na salalau tala na latou iloa o le mataupu e faigata tele ona faalauiloa faalauaitele. Masalo o le latalata na matou oʻo mai i ona aʻoaʻoga, poʻo le mea sili, o se faʻataʻitaʻiga o i latou, na faia i faamatalaga na faia i Siamani tagata malaga mai e le tofa St. Ioane Paulo II:

Talu ai le matuia o mea na i ai, o e na muamua ia te aʻu i le ofisa o le Petrine, na latou mananao e tolopo le lolomiina ina ia le faamalosia le malosiaga o le lalolagi o le Communism e faia ni gaioiga. I seisi itu, e tatau ona lava mo Kerisiano uma ia iloa lenei mea: pe a iai se feʻau o loʻo tusia ai o le a lolovaia sami sami vaega uma o le lalolagi, ma mai le tasi taimi e oʻo atu i le isi miliona o tagata o le a fano , moni o le lolomiga o sea feʻau ua le toe avea ma se mea e matua manaʻomia tele… Le Mea Lilo o Loo Natia, Christopher A. Ferrara, i. 37; cf. Fulda, Siamani, Novema 1980, lomia i le Siamani Mekasini, Stimme des Glaubens; ff. www.ewtn.com/library [15]Stimme Des Glaubins (Leo o le Faatuatua), Oketopa 1981. O lenei faaliliuga na faia e Rev. M. Crowdy mo auala mekasini, faʻatonuina e Mr.Hamish Fraser o Sikotilani. Na faaliliuina mai le lolomiga Italia e le patele Roma Father Francis Putti, lolomiina Si Si Leai Leai. O mekasini uma e tolu o ni punaoa talitonuina. I lana ata televise i le 2007, o le autu lea o le Mataupu 8, o Katinale Bertone, na fetaiaʻi ma faamatalaga a le Pope i Fulda, na ia aloese mai soo se faamatalaga, ae o Giuseppe de Carli, o le tusitala o le tusi a le Katinale na osofaia Socci, na ia aumaia le faamatalaga faapea o Katinale Na ofoina mai e Ratzinger se "faʻauigaina" o le saunoaga a le Pope na aveʻesea soʻo se faitauga apocalyptic. Peitai, e leai seisi i luga o le ata, na faafiti e faapea na saunoa le Pope e pei ona ia faia i Fulda. Le faʻaupuga upu o le saunoaga a le Pope i Stimme Des Glaubins afitusi i auiliiliga uma auiliiliga faʻamaumauga aveina e se Siamani patele na auai i le tutusa konafesi.

I le tausaga e 2000, na lolomiina ai e le Vatican le talitonuga lilo lona tolu i le tulaga o se faaaliga na vaʻaia e tamaiti o se agelu o loʻo tu i luga aʻe o le lalolagi ma le pelu afi.

Na alaga leotele le Agelu: 'Penance, Penance, Penance!'. Ma sa matou vaʻaia i se malamalama tele o le Atua lea: 'o se mea e tutusa ma foliga o tagata i se faʻata a latou pasi ane i ona luma' o le Epikopo ua ofu i ofu Paʻepaʻe 'na matou maua le manatu o le Tama Paia'. O isi Epikopo, Ositaulaga, aliʻi ma fafine Lotu na o aʻe i se maʻa maualuluga, i le tumutumu o lea sa i ai se Koluse tele o ogalaau saesae pei o se cork-laau ma le paʻu; ae le i taunuu iina le Tama Paia na pasi ane i se taulaga tele afa o faʻatafunaga ma le afa tetete ma laa laa, faʻatigaina i le tiga ma le faʻanoanoa, na ia tatalo mo agaga o tino oti na ia feiloaʻi a o agaʻi atu; Ina ua taunuu i le tumutumu o le mauga, i luga o ona tulivae i lalo o le Koluse tele na fasiotia ai o ia e se vaega o fitafita na fanaina pulu ma aū ia te ia, ma i le auala lava e tasi na feoti faasolosolo ai isi Epikopo, Ositaulaga, tamaloloa ma fafine Lotu lotu, ma tagata taʻoto eseʻese e eseese o latou tulaga ma tofiga. I lalo ifo o lima e lua o le Koluse sa i ai agelu e toalua ma le tioata tioata i lona lima, lea na latou aoina ai le toto o le au Maturo ma faatasi ai ma le sausauina agaga o loo agai atu i le Atua. -Le Savali a Fatima, Iulai 13th, 1917; faʻatau ie

i se faamatalaga i luga ole upega tafailagi a le Vatican, O Katinale Tarcisio Bertone na saunia se faʻauigaina e faʻapea mai o le vaʻaiga ua maeʻa faʻataunuuina e le taumafaiga o le fasiotiga o John Paul II. O le mea taua, o le tele o Katoliko na le mautonu ma le talitonu. E toʻatele na manatu e leai se mea i lenei faʻaaliga na sili ona ofoofogia ona faʻaalia. O a tonu lava pope faʻalavelaveina na latou nanaina le lilo i na tausaga uma? O se fesili talafeagai. O le loia Amerika ma le tusitala, o Christopher A. Ferrara, na ia suʻesuʻeina le tele o finauga na siomia ai le Lona Lilo Lona Tolu. Faatasi ai ma i latou, na ia toe faamatala ai se talanoaga i le va o Pope John Paul II ma Sr Lucia. 

E pei ona logoina e Sister Lucia ia Cardinal Oddi, a o iai le Cardinal i Fatima mo le faamanatuina faaletausaga o Me 13th o le apili i le 1985, na taʻu atu e le pope ia te ia, e leʻi faalauiloaina le faamatalaga lilo "aua e mafai ona faaliliuina leaga." O iinei na aumai ai e le Pope se isi faamatalaga e faapea o le Lilo o le a maasiasi ai taitai o le Ekalesia aua e faatatau i se faigata o le faatuatua ma le amio pulea o latou foi latou nafa. -Le Mea Lilo o Loo Natia, Christopher A. Ferrara, i. 39

I le 1995, o Katinale Luigi Ciappi, e le i lalo ifo o le pope theologian ia popes Pius XII, John XXIII, Paul VI, John Paul I ma John Paul II — o se vaitaimi o le 40 tausaga - na faia ai lenei faaaliga e faatatau i mea o loo i totonu o le Lilo, na taʻua e Ferrara : "I le Lona Lona Lona Lilo mea lilo o loʻo valoia mai, faatasi ai ma isi mea, o le liliuese tele i le Ekalesia e amata i le tumutumu." [16]Ibid. i. 43, Fesoʻotaʻiga a le tagata lava ia ia Polofesa Baumgartner i Salzburg, Ausetalia I le aso Me 13th, 2000, na faʻafesoʻotaʻi ai e John Paul II le tatou Tamaʻitaʻi o Fatima i le "Fafine ua ofu i le la" i le Faʻaaliga Mataupu 12.[17]Aiga, faʻatau ie Lua mea taua o le siusiu o le tarako saluina “O le tasi vaetolu o fetu i le lagi na lafo ifo i latou i le lalolagi,” o se manatu i le liliu ese o leoleo mamoe (Faʻaaliga 12: 4; faʻaf. Ina ua pau Fuga). Lona lua o le tarako, o le na teteʻe i le Fafine, manaʻo i 'ai lana fanau (Faʻaaliga 12: 4, 17) - o se "taupulepulega leaga faasaga i le ola", John Paul II na mulimuli ane tusia, e faapea "i aso nei aganuu ma agafesoʻotaʻi mataupu, lea saienisi ma le faʻataʻitaʻiga vailaʻau ono lamatia ai le vaʻai mai o latou natura faʻavae amio, soifua maloloina -e mafai ona faʻaosoosoina faʻapitoa polofesa i nisi taimi e avea ma tagata faʻataʻitaʻi o le olaga, pe o ni sui o le oti. "[18]ff. Evangelium Vitae, n 12, 89; O le fili o loʻo i totonu o faitotoʻa

Ae faimai foi Ferrara, e talitonu na aofia ai ma lo tatou Lady upu faʻatasi ai ma le vaʻaiga na faʻamatalaina e Sr. Lucia - ma o lenei taofiofia o le tusitusiga atonu o le mea moni o loʻo iai le feʻau "fefinauaʻi". Tasi e naʻo le mate fua - ma Ferrara fausiaina se talitonuina mataupu. Ae e mafai na faʻamatalaina e lo tatou Lady le matua faʻaletonu o le pope i le lumanaʻi - se mea e ono taitai atu ai i le paʻu i le faʻatuatua?  

E le mafai e se tasi ona taumatemate faʻapea, o le mea moni… o le pope na maua i faʻataʻitaʻiga tau feusuaiga, o le pope o loʻo galue mo tupe maua, poʻo le pope faʻatau atu lana pule mo le paoa, ma isi…. Ae paga lea, o nei mea ua uma ona tutupu i le Ekalesia talaʻaga. Ae a o le a mafua ai se "pa'ū o le faʻatuatua" tele, pe, e pei ona taʻua soo e lo tatou Lady ia Pedro Regis o Pasila i lenei tausaga, o se tele "fafati" o le "Ipu Sili ”, le Barque o Peter? Faamata e mafai ona avea ma faʻamaoniga mauaina, ua fai si tuai, o le Pope na le iloa le faʻatosinaina i latou i se tele depopulation polokalame ma le faʻapologaina o le tamaoaiga i le pulega o le soifua maloloina i le lalolagi (ie. Le "manu feʻai")? 

Toe mafaufau i le faʻaaliga a Fatima na vaʻaia e tamaiti lenei epikopo i ofu paʻepaʻe, na latou manatu o le pope: "Afa gatete i le laa laa, sa mafatia i tiga ma faanoanoaga, na ia tatalo mo agaga o tino oti na ia feiloai i le ala ..." E le o se mataupu o le "pe a" o le a tupu lenei. Ua maeʻa, faʻamatalaga matala a le malo faʻailoa mai lena 14,000 ua lipotia ua feoti ina ua maeʻa faʻamaonia i le Iunaite Setete; i Europa, o le numera lena i 23,000 ma le faitau miliona o isi o loʻo lipotia ni manuʻa mataga, sefulu o afe o latou e tumau (vaʻai O Toloa). Ma ua naʻo le amataga lenei. E pei ona taʻua e nisi o saienitisi taʻimua ma tagata atamamai i laʻu pepa aloaia Mulimuli i le Saienisi?latou te fefefe o nei mRNA gene togafitiga o le tele o tui i totonu o le faitau aofaʻi e ono mafai ona faʻaaogaina mo le leaga mafuaʻaga. Leai se mea na i lo le sa avea ma Sui Peresitene o Pfizer, Dr. Mike Yeadon, lapatai mai:

… Afai e te manaʻo e faʻailoa se uiga e ono afaina ai ma ono afaina ai foi, e mafai foi ona e fusiina [le booster shot] e fai mai 'seʻi tatou tuʻuina i totonu o se kenera o le a mafua ai manuʻa ate i le iva masina masina,' pe , 'mafua ai ona faaletonu ou fatugaʻo ae le oʻo i le taimi e te fetaiaʻi ai ma lenei ituaiga o meaola [lena e ono mafai].' O le Biotechnology e avatua ia te oe ni auala e le faʻatapulaʻaina, faʻamaonia, e manuʻa pe fasiotia ai piliona o tagata…. Ou te matua popole… o lena auala o le a faaaoga mo tele faʻaititia, aua ou te le mafai ona mafaufau i se faʻamatalaga lelei….

O le eugenicists ua taofiofia leva o le paoa ma o se auala sili ona atamamai auala lea e faʻaoso ai oe i le laina ma mauaina ni mea e leʻo faʻamaoniaina o le a faʻaleagaina oe. Ou te le iloa poʻo le a le mea o le a avea ai, ae e le avea ma tui ona e te le manaʻomia se tasi. Ma o le a le fasiotia oe i le pito o le nila ona oe o le a vaʻaia lena. E mafai ona avea ma se mea e maua mai ai masani pathology, o le ai ai i taimi eseese i le va o tui ma le mea na tupu, o le a ono mafai ona faʻafitia ona o le ai ai se isi mea o loʻo tupu i le lalolagi i lena taimi, i le tulaga o lau faʻamaoniga, poʻo lau fanau o le a foliga masani. Ole mea lena ou te faia pe a ou manaʻo e aveʻesea le 90 poʻo le 95% o le faitau aofaʻi o le lalolagi. Ma ou te manatu o le mea lena o loʻo latou faia.

Ou te faʻamanatu atu ia te oe le mea na tupu i Lusia i le 20th Seneturi, o le a le mea na tupu i le 1933 i le 1945, o le a le mea na tupu i, e te iloa, Sautesasae Asia i nisi o taimi sili ona mataʻutia i le vaitaimi o le taua. Ma, o le a le mea na tupu i Saina ma Mao ma isi. E naʻo le lua pe tolu augatupulaga e tatau ona tatou vaʻavaʻai i ai. O loʻo siʻomia i tatou e i ai tagata e leaga pei o tagata o faia lenei mea. O loo siomia uma i tatou. Ma, ou te fai atu i tagata, na o le pau le mea e maka ai lenei tasi, o lona Fua —Interview, Aperila 7, 2021; lifesitenews.com

Lenei tatou te manatuaina le lapataiga a Pope John Paul II o le "togafiti faʻaleaganuʻu" e mafai ona manatu e manaʻomia "pe a fai e faʻasino tonu i le faʻalauiloaina moni o le lelei o le tagata lava ia ma e le faʻalavelave i lona faʻamaoni pe atili ai ona leaga lona olaga. ” E pei ona i ai, o taimi umi aʻafiaga o le taimi nei mRNA genes togafitiga e le o iloaina, ma o lea, latou le mafai ono "paʻu i totonu o le malamalamaaga o le amio lelei a le au Kerisiano" sili atu ona faʻamalosia i luga o tagata e ala i tui puipuia.[19]Lauga i le World Medical Association, Oketopa 29th, 1983; faʻatau ie 

O Dr. Igor Shepherd o se tagata poto faapitoa i meaola-o meatau, tetee atu i faiga faatupu faalavelave, vailaʻau, meaola, Radiological, Nuclear, ma le maualuga fua o mea pāpā (CBRNE) ma sauniuniga faʻafomaʻi. Na galue o ia i le Communist Soviet Union ae le i avea ma Kerisiano ma malaga atu i le Iunaite Setete e galue mo le malo. I se lagona loloto lagona, Dr. Shepherd toso leai ni tuʻi:

Ou te manaʻo e tilotilo 2 - 6 tausaga mai le taimi nei [mo ni tali le lelei]… Ou te valaʻau uma nei tui puipuia e faasaga i le COVID-19: o meatau o meaola o le faʻatamaʻiga tele… lalolagi faʻafuaseʻi genocide. Ma o lenei o le a sau e le gata i le Iunaite Setete, ae i le lalolagi atoa… Faʻatasi ai ma nei ituaiga o tui, le faʻataʻitaʻia lelei, ma fouvalega tekonolosi ma itu-itu tatou te le iloa, tatou ono faʻamoemoe o le miliona o tagata o le a o ese. O se miti na a Bill Gates ma eugenics.  -vaccineimpact.com, Novema 30th, 2020; 47:28 faailoga o le vitio

Na leiloa lana galuega ona o le tautala. Ma o loʻo i ai foi Dr. Sucharit Bhakdi, MD, o le na lolomiina sili atu i le toluselau tala i matata o tui puipuia, siama, virology, ma siama, ma mauaina le tele o faʻailoga ma le Poloaiga o Merit o Rhineland-Palatinate. Sa tutusa lava lona tautala:

O le ai ai le osofaʻiga otometi… O le ae totoina le fatu o otometi-puipuia tali atu ... E le manaʻo le Aliʻi pele tagata, e oʻo lava ia Fauci, e fealualuaʻi tui ese mai fafo ituaiga i totonu o le tino… e mataʻutia, mataʻutia. -O le Highwire, Tesema 17th, 2020

E i ai se aso, o le a iloa ai e le Pope (poʻo se lumanaʻi faʻailoga) le taimi nei faamaoniga lemafaʻatusalia o Malo Aufaatasi “sini gafataulimaina atinae ", o le vevela o le lalolagi, vailaʻau faʻamalosia ma le slope maseesee o iuni malo, ma isi mea faapena o le a aumaia ai sauaga ma puapuaga le mafaitaulia o le Ekalesia… ma o le faanoanoaga o lena taimi, o le a ia taʻitaʻia ai i latou na mulimuli faʻatauaso i nei pepelo - "Isi Epikopo, Ositaulaga, alii ma fafine Lotu lotu o alu i luga o se mauga tifato" - i lona ma lo latou maliufasia? 

I upu tomua o se tusi fou ua faʻaulutalaina I talaatu o le Afā, Fai mai Pope Francis:

E tatau foi ona tatou mauaina le faʻamoemoe ma le talitonuina i le saienisi i aso nei: faʻafetai i le tui, ua tatou toe foʻi faʻasolosolo e toe vaʻai i le malamalama, ua tatou o ese mai lenei mataga mataga ... —Sepema 8th, 2021; cruxnow.com

O le mea e malie ai, e tusa ma nisi o tuipuipui e sili ona lelei, virologists, ma microbiologists i le lalolagi,[20]ff. Mulimuli i le Saienisi? o le mea moni o "tui" o loʻo fausiaina se atoatoa tele-foliga matagi lea ua avea ma se mala mataʻutia mo tagata soifua. Maʻimau e pe ana faʻailoa e se tasi i le pope le ioe, e moni, e tatau ona tatou talitonuina le saienisi - le moni lea saienisi - ma faitioina i latou o loʻo faʻamaoniaina. 

Faʻafefea ona tatou ola i le faʻataunuʻuina o le Fatima vaʻai i nei taimi o se mea tatou te ono le iloa atoatoa seʻi vagana ua tatou maua le poto o le mafaufau. O le mea e mautinoa o le taimi nei vasega o le Barque o Peter o loʻo agaʻi atu i papa maa… 

Le fanau pele e, aua le fefefe. Ou te alofa ia te oe ma o loo ma faatasi. O loʻo e agaʻi atu i se lumanaʻi tiga, ae oi latou o loʻo faʻatasi ma le Aliʻi e le tatau ona fefefe i se mea. O loʻo e ola i taimi o faʻanoanoaga. O loʻo e agaʻi atu ile vaʻaia ole faʻatuatua, ma e toʻaitiiti lava e tumau i le upu moni. Tuʻu mai ou lima. Ou te fia fesoasoani ia te oe, ae o le mea ou te faia e faalagolago ia te oe. Ou te le manaʻo e faʻamalosi oe. Faʻalogo ma talia le finagalo o le Atua mo ou olaga. E tele tausaga o feagai oe ma tofotofoga faigata. Saili le malosi ile tatalo, ile faʻalogo ile Upu a loʻu Iesu, male Eukalesitia. Ou te iloa outou uma taʻitasi i o latou igoa, ma o le a ou tatalo i loʻu Iesu mo oe. Lototele! O lou manumalo o i le Alii. Faʻaauau pea ma le fiafia. O le feau lea ou te avatua ia te oe i le aso i le suafa o le Tolutasi Sili Paia. Faʻafetai lava mo le faʻatagaina o aʻu e toe potopoto mai oe iinei toe. Ou te faamanuia ia te oe i le suafa o le Tama, le Alo ma le Agaga Paia. Amene Ia filemu. —O le tatou Lady ia Pedro Regis, Setema 4, 2021; countdowntothekingdom.com

 

FAITAU FUAFUAGA

Le Leoleo Mamoe Pele… O Fea Oe I Ai?

 

 

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:


E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili
2 ff. Forbes.com
3 ff. Reuters.com
4 ff. nypost.com; ma Ianuari 22nd, 2017, tagata faʻafaigaluega tupe.com; mai suesuega: nature.com
5 O se pepa mai le South China's University of Technology o faapea mai 'o le fasioti tagata Coronavirus atonu na afua mai i le fale suesue i Wuhan.' (Fep. 16th, 2020; asomail.co.uk) I le amataga o Fepuari 2020, Dr. Francis Boyle, o le na tusiaina le US "Biological Weapon Act", na tuuina mai se auiliiliga faamatalaga ioeina o le 2019 Wuhan Coronavirus o se leaga Biological Warfare Weapon ma o le World Health Organization (WHO) ua uma ona iloaina e uiga . (f. zerohedge.com) O se tagata suʻesuʻe taua o taua a Isaraelu, e tutusa lelei ana fetalaiga. (Ian. 26th, 2020; fufuluina taimi.com) Dr. Peter Chumakov o le Engelhardt Institute of Molecular Biology ma le Russian Academy of Science fai mai "e ui lava o le sini a saienitisi Wuhan i le fausiaina o le coronavirus e le leaga - ae, na latou taumafai e suesue le faʻamaʻi o le siama ... Na latou matua faia lava mea valea… Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaofi i totonu o le genome, na maua ai e le siama le mafai e sosolo ai sela o tagata. ”(zerohedge.com) Polofesa Luc Montagnier, 2008 Nobel Prize manumalo mo Faʻafomai ma le tamaloa na mauaina le siama o le HIV i le 1983, fai mai o le SARS-CoV-2 o se siama togafitia na faʻafuaseʻi ona faʻasaʻoloto mai le fale suesue i Wuhan, Saina. Mercola.com) A pepa fou, faʻamatalaina le tele o saienitisi, faʻasino agai i le COVID-19 o se inisinia siama. (Mercola.com) O se vaega o saienitisi Ausetalia na latou fausiaina ni molimau fou o le tala o le coronavirus o loʻo faʻaalia ai faʻailoga “o le faʻalavelave mai a tagata.” (lifesitenews.comfufuluina taimi.com) O le sa avea ma ulu o le ofisa o le ofisa malamalama a Peretania M16, Sir Richard Dearlove, na ia faapea mai, e talitonu o le COVID-19 virus na faia i totonu o le fale suesue ma na sosolo faafuasei. (jpost.com) O se suʻesuʻega soofaatasi Peretania-Nouei na taua ai e faapea, o le Wuhan coronavirus (COVID-19) o se "chimera" na fausia i totonu o fale suesue a Saina. (Taiwannews.com) Polofesa Giuseppe Tritto, o se tagata lauiloa faavaomalo i le biotechnology ma nanotechnology ma le peresetene o le Lalolagi Aoga o Biomedical Saienisi ma Tekinolosi (WABT) fai mai, "Na gaosia i le genetically i le Wuhan Institute of Virology's P4 (maualuga-container) fale suesue i se polokalame vaʻavaʻaia e le militeri Saina." (lifesitnews.com) O le aliʻi viris Saina faʻaaloalo o Dr. Li-Meng Yan, o le na sola ese mai Hong Kong ina ua maeʻa ona faʻaalia le silafia e Bejing o le coronavirus aʻo leʻi aliaʻe mai lipoti, na taua ai e faapea, "o le maketi o aano o manu i Wuhan o se paipa asu ma o lenei siama e le mai le natura… sau mai le fale suesue i Wuhan. ”(asomail.co.uk ) Ma o le sa avea muamua ma CDC Director Robert Redfield na fai mai foi COVID-19 'masalo' na sau mai Wuhan lab. (washingtonexaminer.com)
6 ff. Ina ua ou fia 'ai
7 Faʻateleina o 44% i le pule i le ola i Nepal; Na sili atu le maliliu o Iapani i le pule i le ola nai lo le COVID i le 2020; Vaʻai foi suesuega; ff. “O le Pule i le Maliu i le Maliu ma Faʻamaʻi Coronavirus 2019 — O Se Afa Atoatoa?”
8 Aukuso 2nd, 2021; Farani24.com
9 "I le taimi nei, o le mRNA ua taʻua o se gafa togafitiga o oloa e le FDA." —Moderna's registration, i. 19, sec.gov 
10 ff. Le Paganism Fou - Vaega IIII
11 ff. O le mataupu faasaga i faitotoʻa
12 1 Tim 6: 10
13 ff. Le Faʻaosooso e Faavaivai
14 ff. O le Misa o le Pulea
15 Stimme Des Glaubins (Leo o le Faatuatua), Oketopa 1981. O lenei faaliliuga na faia e Rev. M. Crowdy mo auala mekasini, faʻatonuina e Mr.Hamish Fraser o Sikotilani. Na faaliliuina mai le lolomiga Italia e le patele Roma Father Francis Putti, lolomiina Si Si Leai Leai. O mekasini uma e tolu o ni punaoa talitonuina. I lana ata televise i le 2007, o le autu lea o le Mataupu 8, o Katinale Bertone, na fetaiaʻi ma faamatalaga a le Pope i Fulda, na ia aloese mai soo se faamatalaga, ae o Giuseppe de Carli, o le tusitala o le tusi a le Katinale na osofaia Socci, na ia aumaia le faamatalaga faapea o Katinale Na ofoina mai e Ratzinger se "faʻauigaina" o le saunoaga a le Pope na aveʻesea soʻo se faitauga apocalyptic. Peitai, e leai seisi i luga o le ata, na faafiti e faapea na saunoa le Pope e pei ona ia faia i Fulda. Le faʻaupuga upu o le saunoaga a le Pope i Stimme Des Glaubins afitusi i auiliiliga uma auiliiliga faʻamaumauga aveina e se Siamani patele na auai i le tutusa konafesi.
16 Ibid. i. 43, Fesoʻotaʻiga a le tagata lava ia ia Polofesa Baumgartner i Salzburg, Ausetalia
17 Aiga, faʻatau ie
18 ff. Evangelium Vitae, n 12, 89; O le fili o loʻo i totonu o faitotoʻa
19 Lauga i le World Medical Association, Oketopa 29th, 1983; faʻatau ie
20 ff. Mulimuli i le Saienisi?
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , , , .