E Faatasi ma i Tatou le Atua

Aua le fefe i le mea ono tupu taeao.
O le Tama agalelei lava e tasi o loʻo manatu mo oe i aso nei
tausi oe mo taeao ma aso uma.
A le o le a ia puipuia oe mai puapuaga
pe Na te avatua ia te oe le malosi e le uma.
Ia filemu i le taimi lena ma tuu ese uma mafaufauga popole ma mafaufauga
.

—St. Francis de Sales, epikopo o le senituri lona 17,
Tusi i le Lady (LXXI), Ianuari 16th, 1619,
mai le Tusi Faʻaleagaga a S. Francis de Sales,
Rivingtons, 1871, i 185

Fa‘auta, e tō le taupou ma fānau ai se tama tane;
latou te faaigoa fo‘i ‘iā te ia o Emanuelu;
o lona uiga “O loo faatasi le Atua ma i tatou.”
(Mata 1:23)

UMA O mataupu o le vaiaso, ou te mautinoa, sa faigata mo aʻu au faitau faamaoni e pei foi o aʻu. E mamafa le mataupu; Ua ou nofouta i le faaosoosoga faifaipea o le faanoanoa i le vaaiga e foliga mai e le mafai ona taofia o loo salalau atu i le lalolagi atoa. O le mea moni, ua ou moomoo mo na aso o le galuega talaʻi pe a ou nofo i le malumalu ma na ona taʻitaʻia tagata i le afioaga o le Atua e ala i musika. Ua ou alaga soo i upu a Ieremia:

Ua avea aʻu ma mea e tauemu ai i aso uma; ua tauemu mai tagata uma ia te au. Auā o so o se taimi lava ‘ou te tautala ai, ‘ou te ‘alaga atu ai, ‘ou te ‘alaga atu, “O le sauā ma le fa‘aumatiaga!” Auā ua fai le afioga a Ieova ma tauemuga ma tauemu i le aso atoa. Afai ou te faapea atu, “Ou te lē toe taʻua o ia, pe toe tautala i lona suafa,” o loo i ai i loʻu loto e pei o se afi mumū ua punitia i oʻu ivi, ma ua ou fiu e taofi i totonu, ma ou te lē mafaia. ( Iere 20:7-9 .)

Leai, e le mafai ona ou taofia le “upu nei”; e le o sa'u le tausia. Auā ua alaga le Alii,

Ua fano oʻu tagata ona o le leai o se poto! (Hosea 4: 6)

E masani ona ou fai atu e le o sau lo tatou Fafine i le lalolagi e inu lauti ma lana fanau ae ia saunia i tatou. Talu ai nei, na ia fai mai ai ia lava:

Ta'u atu i tagata uma ou te le'i sau mai le Lagi i se tausua. Faalogo i le Siufofoga o le Alii ma tuu atu ia te Ia e suia o outou olaga. I nei taimi faigata, saili le malosi i le Tala Lelei ma le Eucharist. -Lo matou Tamaitai ia Pedro Regis, Tesema 17, 2022

E tatau ona Fa'apea

E fanau mai le faamoemoe moni, e lē i faamautinoaga sesē, ae i le upu moni o le Afioga e faavavau a le Atua. E pei o lea, o loo i ai moni lava le faamoemoe i le faigofie iloa o le mea ua tupu ua uma ona valoia, o lona uiga: E pule atoatoa le Atua.

Ia mataala! ‘ua uma ‘ona ‘ou ta‘u atu muamua ‘iā te ‘outou. ( Mareko 13:23 )

Le Fouvalega Mulimuli ua faaalia mai ai se vaega tele o le fuafuaga aoao o mana o le pogisa, o lona uiga mulimuli ane o le fua ua leva ona valoia o le fouvalega a tagata na amata i Etena. O lea la, o le ala a le Ekalesia o loo noatia i le ala a lo tatou Alii e tatau ai ona tatou mulimuli i Ona tulagaaao i lenei feteenaiga mulimuli i le va o le Malo o le Lagi ma le malo o Satani.[1]ff. Pa'ō o Malo

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga faaiu lea e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu… E faatoa ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo i lenei Paseka mulimuli, pe a mulimuli atu i lona Alii i lona maliu ma lona Toetu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 675, 677

I se isi faaupuga, o le Faaipoipoga a Keriso lava ia e tatau ona ulu atu i le tuugamau. Atonu o ia o le saito e paʻu i le eleele;

… Seʻi vagana ua paʻu le fua o le saito i le eleele ma pala, ua toe lava o le saito; ae a oti, e fua tele mai. (Ioane 12:24)

Afai tatou te iloa lena mea, o le faʻafitauli sesē faʻafuaseʻi o siomia i tatou e talafeagai; o le fenumiai o loo i ai nei e i ai se faamoemoega; o le pala o tagata lautele o loo tatou vaaia i Roma ma vaega o le pulega e lē o le manumalo ae ua na o vao leaga ua oo mai i luma o le seleselega.[2]ff. A amata ona ulu le vao

Pe e te manatu o le a tumau pea mea e pei ona iai i aso nei? Oi, leai! O lo'u Finagalo o le a lofituina ai mea uma; O le a mafua ai le fenumiai i soo se mea - o mea uma o le a liliu i lalo. E tele mea fou o le a tutupu, e pei o le faafememeaiina o le faamaualuga o le tagata; taua, fetauaiga, olaga faaletino o ituaiga uma o le a le faasaoina, ina ia fola ai le tagata, ma tuuina atu o ia e maua le toefaafouga o le Finagalo Paia i le loto o le tagata. -Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, Iuni 18th, 1925

O le mea moni o le faaali mai o Iuta ia i tatou e le o se mea e faanoanoa ai (e pei o le mataʻutia o nei faalataina) ae o le faasaga atu o o tatou mata e pei o se maa i Ierusalema, agai i Kalevario. Auā ‘ua latalata mai le fa‘amamāina ‘ina ‘ia toe tu mai le Ekalesia ma ‘avea e pei o lona Ali‘i i mea uma lava:  "ia maua le toe faʻafouina o le Finagalo Paia i le loto o le tagata." O lena O Le Toetu o le Ekalesia pe a faaofuina o ia i le ofu o le atoatoa i a fou ma le paia paia, ma pe a tuuina atu e i tatou taitoatasi a tatou fiat o le a suitulaga ia i tatou i le faatulagaga ma le faamoemoega na foafoaina ai i tatou—o lona uiga, ia “ola i le Finagalo Paia” e pei ona faia e Atamu ma Eva a o lei oo i le Pau. Ae peitai, afai tatou te le taliaina pe malamalama e tatau ona pasia e le Ekalesia lona lava Passion, ona tatou lamatia ai lea o le maua faafuasei e pei o Aposetolo i Ketesemane o e, nai lo le mataala ma tatalo faatasi ma le Alii, a le o le momoe, na aapa atu i le pelu o le faalaa mai o tagata, po o le le mautonu ma le fefe, na sosola ese uma. Ma o lea, ua faamanatu mai ai ma le agamalu e lo tatou Tina lelei:

A foliga mai ua leiloa mea uma, o le a oo mai le Manumalo Sili o le Atua mo oe. Aua e te fefe. -La matou Fafine ia Pedro Regis, Fepuari 16th, 2021

Le mataupu mo Sulufaiga

O le fesili na ou tuua i totonu Le Fouvalega Mulimuli e fa'afefea ona ola so'o se tasi oi tatou i fafo atu o le faiga o le "manu'ai" lea ua vave ona fa'atulagaina i le va o le taimi nei ma le 2030? O le tali e faapea Atua iloa. Ua valaauina i tatou i nei aso e O se Faatuatuaina Le Faatuatua ia Iesu. E lē o aofia ai i lenei mea le atamai o le a manaʻomia e tusa ai o se fesoʻotaʻiga i lalo o le eleele o tagata talitonu; e tatau lava ona tatou faalagolago ma tatalo mo le Poto Paia e faailoa mai ai. O le mea moni, pe na e iloa e foliga mai na talosaga mai lo tatou Fafine o Medjugorje, i Aso Tofi taitasi, tatou te faitau ai i lenei mau o le Talalelei i o tatou aiga?[3]Aso Tofi, Mati 1, 1984 – Ia Jelena: “O Aso Tofi taitasi, toe faitau le fuaitau o le Mataio 6:24-34, a o lei faia le Faamanatuga Sili, pe afai e le mafai ona sau i le lotu, fai faatasi ma lou aiga.” cf. marytv.tv

… Ou te fai atu ia te outou, aua tou te popole i lo outou ola, i mea tou te aai ai, ma mea tou te inu ai, po o outou tino, i mea tou te oofu ai. E le sili ea le ola i le meaʻai, ma le tino i le ofu? Va‘ai fo‘i i manu felelei, latou te lē lūlū saito, pe selesele, pe fa‘aputu i fale saito, a e fagaina i latou e lo ‘outou Tamā o i le lagi. E lē sili ‘ea ‘outou i lo i latou? O ai fo‘i so ‘outou na te mafaia i lona popole ‘ona fa‘aopoopo i le kupita e tasi i lona olaga? Aiseā foʻi tou te popole ai i ofu? ‘Ia ‘outou mafaufau i lili o le vao, pe fa‘apefea ‘ona tutupu; latou te le galulue pe milo; a ou te fai atu ia te outou, e oo lava ia Solomona ma lona mamalu uma, e lei ofu o ia e pei o se tasi o ia mea. ‘Ae ‘āfai e fa‘apea ‘ona fa‘a‘ofuina e le Atua le vao o le fanua, o ola mai i le asō, a e lafoina a taeao i le ogaumu, e lē sili ‘ea ‘ona fa‘a‘ofuina ‘outou e ia, tagata fa‘atuatua itiiti? O lenei, aua tou te popole, ma faapea ane, O a mea tatou te aai ai? po o le 'O le a se mea tatou te inu ai?' po o le 'O a ni o tatou ofu?' Aua ua saili e Nuuese ia mea uma; ua silafia foi e lo outou Tamā o i le lagi tou te manaomia uma lava. A ‘ia ‘outou mua‘i sā‘ili lona mālō ma lana amiotonu, ‘ona fai ai lea mo ‘outou mea uma. O lea, aua neʻi outou popole mo a taeao, auā e popole foʻi a taeao iā te ia lava. Ia lava le faafitauli o le aso mo le aso. — Mata 6:24-34

E tusa ai ma mea uma o loʻo tutupu i le taimi nei, o lenei talosaga e faitau le fuaitau lenei e tatau ona fetaui lelei. E pei ona taʻua e lena Valoaga i Roma i le 1976: “… pe a leai sau mea ae na o aʻu, e te maua mea uma.” [4]ff. Le Valoaga i Roma

I le taimi lava e tasi, o le lisi o mataupu uma ma foliga mai e le mafai ona taofia a le Sili Reset o lo'o fa'asalaina se fa'amasinoga malosi mo faleI le taimi nei, e tatau ona fai atu:

O le sulufaʻiga, muamua lava, o oe. Ae le i avea o se nofoaga, o se tagata, o se tagata ola ma le Agaga Paʻia, i se tulaga o le alofa tunoa. O se sulufaʻiga e amata i le tagata na tuʻuina atu lona agaga, lona tino, lona tagata, lona ola mama, tusa ai ma le Upu a le Aliʻi, aʻoaʻoga a le Ekalesia, ma le tulafono o Tulafono e Sefulu. -Dom Michel Rodrigue, Faʻavae ma le Pule Sili o Le Au Aposetolo Faʻaaposetolo a Sagato Benedict Joseph Labre (faavae i le 2012); cf. O le Taimi o Sulufaiga

E tausia e le Atua Lana lafu i so o se mea oi ai. E pei ona ou fai soo, o le nofoaga sili ona saogalemu e i ai o le finagalo lea o le Atua, ma afai o lona uiga o le i ai i le ogatotonu o Manhattan, o le nofoaga sili lea ona saogalemu. Ae, o le tele o Fomai o le Ekalesia ua faamaonia o le a oo mai se taimi faaletino o se ituaiga sulufaiga o le a manaʻomia:

O le taimi o le a lafoina ai le amiotonu, ma itagia ai le mama; o le tagata amio leaga e faoa le mea lelei e pei o fili; poʻo tulafono, poʻo faʻatonuga, poʻo faʻasalaga a le militeri o le a puipuia ... mea uma o le a faafememeaiina ma fusia faatasi e faasaga i le saʻo, ma le tulafono o le natura. O le a faia le lalolagi faatafunaina, e peiseai e se tasi gaoi masani. A tutupu mea ia, ona tuuesea ai lea o e amiotonu ma e mulimuli i le upu moni i latou mai e amioleaga, ma sosola i ai nofo filemu. - Lactantius, O Aiga Atua, Tusi VII, Ch. 17 o Le Atua

O le fouvalega [fouvalega] ma le tuueseeseina e tatau ona oo mai… o le Taulaga o le a faamutaina ma… o le Atalii o le Tagata o le a tau le maua le faatuatua i le lalolagi… O nei fuaitau uma ua malamalama i le puapuaga o le Anetikeriso o le a tupu i le Ekalesia… Ae o le Ekalesia… o le a le toilalo , ma o le a fafagaina ma faʻasaoina i le lotolotoi o toafa ma nofoaga paganoa o le a Ia solomuli ai, pei ona fai mai le Mau, (Apoc. Ch.12). —St. Francis de Sales, Le Misiona a le Ekalesia, ch. X, n.5

I se isi faaupuga,

E manaʻomia le ola o se tamaʻi lafu, tusa lava pe o le a le laʻititi.  —POPE PAULO VI, Le Mea Lilo ia Paul VI, Jean Guitton i. 152-153, Faasino (7), i. ix.

I lena tulaga, ou te toe faasoa atu ia te outou se vaaiga i totonu na ou maua i le 2005 a o ou tatalo i luma o le Faamanatuga Paia i le amataga lava o lenei tusitusiga faaaposetolo. Afai na e faitau Le Fouvalega Mulimuliona amata ai lea ona maua se lagona atoatoa ia te oe. O loʻo aofia i puipui o loʻu malamalama faʻavae i le taimi o mea na ou vaʻaia ...[5]Na faasoa mai e le isi tagata faitau se miti faapena na ia faia ma au talu ai nei ia Me 21, 2021: “Sa i ai se tala fou tele. Ou te le o mautinoa pe o le miti lenei na muamua i le Tamomoe, pe na mulimuli ane. Fa'atoa fa'ailoa mai e le malo o Oman tulafono ma ta'iala fou mo i latou o lo'o tuiina ina ia maua ai a latou 'mea'ai i vaiaso ta'itasi mai faleoloa. Sa fa'atagaina aiga ta'itasi na'o se aofa'iga o mea ta'itasi e pa'u i totonu o se tau fa'apitoa i masina ta'itasi. Afai latou te filifili mo mea e sili atu ona taugata, o le a latou mauaina ni mea laiti mo le vaiaso. Sa fa'aitiitia ma fa'asoa. Ae na faia e foliga mai e iai sa latou filifiliga ma o lenei filifiliga e faalagolago ia i latou (tagata).

“O Numera na ou vaai i ai e lei faalauiloa faalauaitele. Na fa'afuase'i ona fa'asoa i latou i luga o se saite sa fa'apea o se faila faalilolilo po'o faila a le malo. O se nofoaga a le malo. I le miti, sa ou taʻu atu ia Mark ma Wayne [le au suʻesuʻe fesoasoani a Mareko] e kopi le fesoʻotaʻiga ma fai faʻamalama o le saite ae latou te leʻi nanaina pepa mai tagata lautele. Latou te le manana'o e iloa e se tasi a latou lisi o mataupu.

“Na ou faaigoaina lenei vaega o Numera ona e umi se lisi o numera. O le numera o kaliki atoa e mafai ona e maua i le vaiaso, kāloti i le vaiaso, ma vaega araisa i le vaiaso na faanumeraina aua e faʻaaoga e le tiapolo numera, ae le o igoa. Ua uma ona fa'atautaia mea i numera. O SKU ta'itasi po'o iunite fa'asoa o se numera; Barcodes o numera. Ma o numera (ID) o le a sau e piki numera. O lo'o iai fo'i i le lisi se pepa fa'afuainumera o lo'o fa'atulaga ai iunite o mea'ai mo le tagata e fa'atusatusa i le aofa'i na fa'atau muamua. O le pepa atoa lenei o numera ma pasene… ma sa manino mai ai le pa'ū o alauni. O se tasi mea patino e sau i lou mafaufau o le Auro. E tusa ai ma le siata, o le alauni auro mo le tagata na paʻu ona ua le toe manaʻomia e tagata le auro, e foliga mai, i le taimi na tausia ai e le malo. E mafai la ona latou maua na o le 2.6% o mea e maua e le tagata faatau auro.

E le'i fa'atagaina tagata e fa'atau se mea e sili atu nai lo le aofa'i o mea'ai mo le aiga, fa'atasi ai ma le fa'amamafa fa'apitoa e le tatau ona latou lagolagoina so'o se tagata e le'i faia se tui. E le gata i lea, e tatau ona latou lipotia soʻo se tagata e leʻi faia se tui i pulega, ona o tagata e leʻi tuiina ua faʻaalia nei o se lamatiaga i sosaiete ma faʻaigoaina tagata faatupu faalavelave o le biowarfare.

Na ou vaaia lena mea, i le lotolotoi o le malepelepe malepelepe o le sosaiete ona o faalavelave matautia, o se "taitai o le lalolagi" o le a aumaia se tali le atoatoa i le tamaoaiga vevesi. O lenei fofo o le a foliga mai e faʻamalolo i le taimi lava e tasi faʻaletupe faigata, faʻapea foi ma le loloto vafealoaʻi manaʻomia o le sosaiete, o lena, o le manaʻoga mo nuu. [Na vave ona ou iloaina o tekinolosi ma le saoasaoa o le olaga ua fatuina ai se siosiomaga o le nofo toatasi ma le tuulafoaiina - eleele lelei atoatoa mo se fou manatu o le nuu e tulaʻi mai.] I le mea moni, na ou vaʻaia le mea o le a avea ma "nuʻu tutusa" ma nuʻu faʻa-Kerisiano. Semanu ua uma ona faavaeina nuu Kerisiano e ala i le “malamalama” po o le “lapataiga” po o se taimi vave [o le a faamautuina i latou i le alofa tunoa o le Agaga Paia, ma puipuia i lalo o le ofu talaloa o le Tina Amuia.]

O “nuu tutusa,” i le isi itu, o le a atagia mai ai le tele o tulaga taua o nuu Kerisiano - fefaʻasoaaʻi saʻo o punaoa, se ituaiga o le faaleagaga ma le tatalo, manatu tutusa, ma fegalegaleaiga faʻaagafesootai e mafai (pe faʻamalosia e avea) o le fa'amamāina na muamua atu, o le a fa'amalosia ai tagata e fa'atasi. O le eseesega o lenei: le tutusa nuu o le a faavae i luga o se fou lotu idealism, fausia i luga o tulaga o amioga mama ma fausia e New Age ma Gnostic filosofia. MA, o nei alalafaga o le ai ai foʻi meaʻai ma auala mo le sologa lelei o le ola.

O le faʻaosoosoga mo kerisiano e kolosi o le a matua tele lava, o le a tatou vaʻaia ai aiga vaeluaina, tama liliu faʻasaga i tama, afafine faʻasaga i tina, aiga faʻasaga i aiga Mareko 13:12). Toatele o le a olegia aua o le fou nuu o le a aofia ai le tele o lelei aitia a le nuu Kerisiano (faʻatusa Galuega 2: 44-45), ae ui i lea, o le a gaogao i latou, o ni fausaga e le faaleatua, e susulu i se malamalama sese, e sili atu ona fusia faatasi e le fefe nai lo le alofa, ma faamalosia i le faigofie ona maua mea e manaomia o le olaga. O le a faʻasesēina tagata i le mea lelei - ae foloina e le pepelo. [O le a avea lea ma togafiti a Satani, e faaata ai nuu Kerisiano moni, ma i lenei tulaga, ia fausia se lotu tetee].

A o faʻateleina le fiaʻai ma le faʻailoga tagata, o le a feagai tagata ma se filifiliga: e mafai ona latou faʻaauau pea ona ola i le le saogalemu (tautala tagata) faʻalagolago i le Aliʻi lava ia, pe mafai foi ona latou filifili e 'ai lelei i se faʻafeiloaʻi ma foliga mai e malupuipuia nuʻu. [Atonu o se mautinoa “togi”O le a manaʻomia e auai i nei nuu-o se mautinoa ae mautinoa lava masalosalo pepelo (Faʻaaliga 13: 16-17)].

O i latou e teena nei nuu tutusa o le a avea e le gata o ni tagata lafoai, ae o faʻalavelave i le mea o le a faʻasesēina e le toʻatele e talitonuina o le "faʻamalamalamaina" o le olaga o le tagata-o le fofo i se tagata soifua i faʻalavelave ma se ese. [Ma iinei foi, faiga faatupu faalavelave o leisi elemene taua o le fili o loʻo i ai nei fuafuaga. O nei nuu fou o le a faʻamalieina le au faatupu faalavelave e ala i lenei lotu fou i le lalolagi ma aumaia ai le sese "filemu ma le saogalemu", ma o lea, Christian o le a avea ma "fou faatupu faalavelave" aua latou te tetee i le "filemu" faatuina e le taitai lalolagi.]

E ui lava o le a faʻalogo nei tagata i le faʻaaliga i le Tusi Paʻia e uiga i le matautia o le lalolagi fou (Faʻaaliga 13: 13-15), o le taufaasese o le a matua talitonuina e toatele o le a talitonu Katoliko ia avea ma lena "leaga" lotu faalelalolagi nai lo lena. O le tuʻuina i le oti Kerisiano o le a avea ma se mea talafeagai "gaioiga o le puipuia o ia lava" i le igoa o le "filemu ma le saogalemu".

O le a i ai le le mautonu; o le a tofotofoina uma; ae o le au faamaoni faamaoni o le a manumalo. —Mai O Pu o le Lapataiga - Vaega V

Tatou te Le Faigata

Na faapea mai, o tatou Laʻitiiti Laʻitiiti - o le Kitiona Fou autau. E le o le itula lenei e sosola ai i sulufaiga, a o le taimi o le molimau, le taimi o taua.

Ou te manaʻo e valaaulia tagata talavou e tatala o latou loto i le Talalelei ma avea ma molimau a Keriso; afai e tatau ai, o Lana molimau-maturo, i le faitotoʻa o le Tolu Meleniuma. —STST. JOHN PAUL II i le autalavou, Sepania, 1989

O le valaau e le o le faasaoina o le tagata lava ia - atonu e oo mai le taimi - ae o le ositaulaga o le tagata lava ia, po o le a lava le mea e aofia ai. Aua e pei ona fai atu lo tatou Fafine ia Pedro Regis ia Tesema 13th, 2022: “o le faalologo o e amiotonu e faamalosia ai fili o le Atua.” [6]ff. O le Filemu o e Amiotonu O le mea lea na ou tusi tele ai i mataupu o loʻo i ai nei: ia faʻaalia i le au faitau tala pepelo o loʻo tosoina ai tagata i se ituaiga fou o le nofo pologa i lalo o le faʻailoga o le "soifua maloloina" ma le "siosiomaga." Auā e pei ona fetalai Iesu, o Satani o le “tama o pepelo” ma “le fasioti tagata talu mai le amataga.” O iina o loʻo ia te oe le fuafuaga sili atoa a le perenise o le pogisa - faʻaalia moni. O i latou e iai mata e vaʻai e mafai ona latou iloa pe faʻapefea ona taʻitaʻia moni le pepelo i le fasioti tagata.[7]ff. Le Mea Leaga E I Ai Lona Aso; ff. O Toloa

Ae e le o tatou vaivai, e ui lava e tatau i le Ekalesia ona pasia faʻatasi lenei Faʻamamaina Sili, o lona Passion. E pei ona ma faamamafaina ma Daniel O'Connor talu ai nei i la matou tala fou webcast, o se tasi o auupega sili i faanatinati o le Manumalo o le Loto Immaculate ma tuʻimomomoina le ulu o Satani o le Rosary. [8]ff. O le Fale Mana

E tatau i tagata ona fai le Rosary i aso uma. Na toe taʻua e lo tatou Fafine lenei mea i ona foliga uma, e pei o le a faaauupegaina i tatou i nei taimi o le faʻalavelave faʻaleagaina, ina ia tatou le faʻasesēina i tatou i aʻoaʻoga sese, ma e ala i le tatalo, o le a le siitia o tatou agaga i le Atua. ia fa'aitiitia.... O se fa'alavelave fa'aleagaina lea o lo'o osofa'ia le lalolagi ma fa'asesē agaga! E tatau ona tutu atu i ai… —Tuafafine Lucia o Fatima, i lana uo o Dona Maria Teresa da Cunha

Ae o le auupega sili e tuliesea ai le fefe ma le popole i lou olaga o le toe ulufale atu lea i se mafutaga patino ma Iesu. E le afaina pe o le a lou ita, faalataina, ita, fefe, faanoanoa pe agasala na e i ai ananafi…

E lē uma le alofa o le ALI‘I, e lē uma fo‘i lona alofa; e fa'afouina i taeao ta'itasi, e tele lava lou fa'amaoni. ( Aume 3:22-23 .)

Lototele! E leai se mea e leiloa. -Lo matou Tamaitai ia Pedro Regis, Tesema 17, 2022

O lea la, e tāua tele le aveesea o le agasala mai le olaga o se tasi. O le loloto o lou tuuto atu o oe lava ia Iesu, alu ese mai Papelonia, ma alofa ia te Ia ma lou loto atoa, agaga, ma le malosi atoa, o le tele foi lena o le mafai e le Alii o le Filemu ona ulu atu i lou loto ma tuliesea le fefe. Mo…

…o le alofa atoatoa e tuliesea ai le fefe. ( 1 Ioane 4:18 )

Ma e leai, o le manatu o se "faiga patino ma Iesu" e le o se Papatiso po o se Penetekoso, ae o se Katoliko atoatoa! O le totonugalemu o le mealilo o lo tatou Faatuatua!

O lea la, o lenei mea lilo, e manaʻomia ai ona talitonu tagata faamaoni i ai, ia latou faamanatuina, ma ia latou ola mai ai i se faiā tāua ma patino ma le Atua soifua ma le moni. -Catechism o le Ekalesia Katoliko (CCC), 2558

O nisi taimi e oʻo lava i tagata Katoliko ua leiloa pe leai foi se avanoa e tofo ai ia Keriso lava ia: e leʻo Keriso o se 'faʻataʻitaʻiga' poʻo le 'taua', ae o le Alii soifua, 'o le ala, ma le upu moni, ma le ola'. —POPE JOHN PAUL II, LʻOsservatore Romano (Igilisi Igilisi o le Vatican Nusipepa), Mati 24, 1993, i.3.

O lea la, a o faaosoosoina le faatagaina o ulutala faanoanoa e faʻaumatia ai i tatou, e tatau ona tatou toe foʻi atu pea lava pea - e tetee atu i faaosoosoga uma - i le "tatalo o le loto", lea e tautala atu ai, alofa, ma faalogo ia Iesu ma le loto ae le. na o le ulu. I lenei auala, o le a e fetaiai ai ma Ia, e le o se talitonuga, e le o se manatu, ae o se Tagata.

...e mafai ona avea i tatou ma molimau pe a tatou iloa muamua Keriso, ma e le gata i isi - mai lo tatou lava olaga, mai la tatou lava feiloaʻiga ma Keriso. O le mauaina o ia moni i lo tatou olaga o le faʻatuatua, ua avea ai i tatou ma molimau ma mafai ona saofaga i le mea fou o le lalolagi, i le ola e faʻavavau. —POPE BENEDICT XVI, Vatican City, Ianuari 20, 2010, Zenit

E toatele matua ua o mai ia te au ma fai mai sa latou tatalo i le Rosario i aso uma ma a latou fanau, ave i latou i Misasa, ma isi mea ae ua o ese uma a latou fanau mai le Faatuatua. O le fesili o lo'o ia te a'u (ma ou te iloa atonu o se fa'afaigofie tele) o le, pe i ai i lau fanau se patino sootaga ma Iesu pe na latou aʻoaʻoina e tau lava o le taulotoina? O le Au Paia sa ulu i luga o mulivae i le alofa ia Iesu. Ma talu ai na latou alolofa i le Alofa lava ia, na mafai ai ona latou manumalo i tofotofoga sili, e aofia ai le faamaturoina.

Aua le Fefe!

Afai ua e malulu i le fefe, ulu atu i le Sacred Heart o Iesu ma o le a e maua ai le manumalo, pe valaauina oe i le mamalu o le maturo pe ola i le Era o le Filemu.[9]ff. Le Afe Tausaga ma ia faamaoni.

Aua o le alofa lenei i le Atua, ia tatou tausi i ana poloaiga. E lē mamafa fo‘i ana poloa‘iga, auā o lē ‘ua fānaua e le Atua ‘ua ia manumalo i le lalolagi. Ma o le manumalo e manumalo ai i le lalolagi o lo tatou faatuatua lea. ( 1 Ioane 5:3-4 )

I le faʻaiʻuga, ou te manaʻo e faʻasoa atu ni faʻamaoniga matagofie ma le mamana na mafua mai i le Our Lady na sau i totonu aʻo ou tusia lenei mea:

Fa‘auta, le fānau e, ‘ua ‘ou sau e fa‘apotopoto la‘u autau: o se autau e tau ma le leaga. Le fanau pele e, fai atu lau “ioe” leotele, fai atu ma le alofa ma le naunautai, e aunoa ma le toe tepa i tua, e aunoa ma se mea po o ni ae: fai atu ma le loto ua tumu i le alofa. La'u fanau e, ia fa'atosinaina outou e le Agaga Paia, ia fa'atupuina outou e Ia i tagata fou. La’u fanau e, o taimi faigata nei, o taimi e filemu ai ma tatalo. La‘u fānau e, ‘ou te ‘iā te ‘outou, ‘ou te fa‘alogo i o ‘outou mapuitigā ma soloiesea o ‘outou loimata; i taimi o le faanoanoa, o tofotofoga, o le fetagisi, fusi le Rosary Paia ma le malosi sili ma tatalo. La’u fanau, i taimi o le faanoanoa, taufetuli i le lotu: o iina o loo faatalitali mai ai lo’u Atalii ia te outou, o loo ola ma faamaoni, ma o le a Ia tuuina atu ia te outou le malosi. La’u fanau e, ou te alofa ia te outou; tatalo le fanau, tatalo. —O lo matou Fafine o Zaro di Ischia ia Simona, Tesema 8, 2022
Le fanau pele pele, ou te alofa ia te outou, ou te alofa tele ia te outou. O le asō ‘ua ‘ou folasia ai lo‘u ‘ofu i luga o ‘outou uma e fai ma fa‘ailoga o le puipuiga. ‘Ou te fa‘a‘ofuina ‘outou i lo‘u ‘ofu, e pei ‘ona faia e le tinā i lana fānau. La’u fanau pele, o taimi faigata o lo’o fa’atalitali mai ia te ‘outou, o taimi o tofotofoga ma tigā. Taimi pogisa, ae aua le fefe. Ou te i ou tafatafa ma taofi oe ia te au. La’u fanau pele e, o mea leaga uma e tutupu e le o se aoaiga mai le Atua. E le o auina mai e le Atua ni aoaiga. O mea leaga uma o loo tutupu e māfua ona o le amioleaga o tagata. E alofa le Atua ia te oe, o le Atua o le Tama ma e pele outou taitoatasi i Lana silafaga. O le Atua o le alofa, o le Atua o le filemu, o le Atua o le olioli. Faamolemole le fanau e, ia tootutuli o outou tulivae ma tatalo! Aua le tuuaia le Atua. O le Atua o le Tama o tagata uma ma e alofa i tagata uma.

—O lo matou Fafine o Zaro di Ischia ia Simona, Tesema 8, 2022
E leai se taimi e sili atu nai lo le taimi nei e ulufale atu ai i le mea moni o Iesu o Emanuelu - o lona uiga, "O loo ia i tatou le Atua."
Faauta foi, ou te ia te outou e le aunoa, seia oo i le gataaga o le lalolagi. ( Mata 28:20 )

Faʻatau Fesootai

O Le Sau ma Sulufaʻiga

Le sulufaiga mo o tatou taimi

Faafetai mo lau tatalo ma le lagolago:

i Nihil Obstat

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Pa'ō o Malo
2 ff. A amata ona ulu le vao
3 Aso Tofi, Mati 1, 1984 – Ia Jelena: “O Aso Tofi taitasi, toe faitau le fuaitau o le Mataio 6:24-34, a o lei faia le Faamanatuga Sili, pe afai e le mafai ona sau i le lotu, fai faatasi ma lou aiga.” cf. marytv.tv
4 ff. Le Valoaga i Roma
5 Na faasoa mai e le isi tagata faitau se miti faapena na ia faia ma au talu ai nei ia Me 21, 2021: “Sa i ai se tala fou tele. Ou te le o mautinoa pe o le miti lenei na muamua i le Tamomoe, pe na mulimuli ane. Fa'atoa fa'ailoa mai e le malo o Oman tulafono ma ta'iala fou mo i latou o lo'o tuiina ina ia maua ai a latou 'mea'ai i vaiaso ta'itasi mai faleoloa. Sa fa'atagaina aiga ta'itasi na'o se aofa'iga o mea ta'itasi e pa'u i totonu o se tau fa'apitoa i masina ta'itasi. Afai latou te filifili mo mea e sili atu ona taugata, o le a latou mauaina ni mea laiti mo le vaiaso. Sa fa'aitiitia ma fa'asoa. Ae na faia e foliga mai e iai sa latou filifiliga ma o lenei filifiliga e faalagolago ia i latou (tagata).

“O Numera na ou vaai i ai e lei faalauiloa faalauaitele. Na fa'afuase'i ona fa'asoa i latou i luga o se saite sa fa'apea o se faila faalilolilo po'o faila a le malo. O se nofoaga a le malo. I le miti, sa ou taʻu atu ia Mark ma Wayne [le au suʻesuʻe fesoasoani a Mareko] e kopi le fesoʻotaʻiga ma fai faʻamalama o le saite ae latou te leʻi nanaina pepa mai tagata lautele. Latou te le manana'o e iloa e se tasi a latou lisi o mataupu.

“Na ou faaigoaina lenei vaega o Numera ona e umi se lisi o numera. O le numera o kaliki atoa e mafai ona e maua i le vaiaso, kāloti i le vaiaso, ma vaega araisa i le vaiaso na faanumeraina aua e faʻaaoga e le tiapolo numera, ae le o igoa. Ua uma ona fa'atautaia mea i numera. O SKU ta'itasi po'o iunite fa'asoa o se numera; Barcodes o numera. Ma o numera (ID) o le a sau e piki numera. O lo'o iai fo'i i le lisi se pepa fa'afuainumera o lo'o fa'atulaga ai iunite o mea'ai mo le tagata e fa'atusatusa i le aofa'i na fa'atau muamua. O le pepa atoa lenei o numera ma pasene… ma sa manino mai ai le pa'ū o alauni. O se tasi mea patino e sau i lou mafaufau o le Auro. E tusa ai ma le siata, o le alauni auro mo le tagata na paʻu ona ua le toe manaʻomia e tagata le auro, e foliga mai, i le taimi na tausia ai e le malo. E mafai la ona latou maua na o le 2.6% o mea e maua e le tagata faatau auro.

E le'i fa'atagaina tagata e fa'atau se mea e sili atu nai lo le aofa'i o mea'ai mo le aiga, fa'atasi ai ma le fa'amamafa fa'apitoa e le tatau ona latou lagolagoina so'o se tagata e le'i faia se tui. E le gata i lea, e tatau ona latou lipotia soʻo se tagata e leʻi faia se tui i pulega, ona o tagata e leʻi tuiina ua faʻaalia nei o se lamatiaga i sosaiete ma faʻaigoaina tagata faatupu faalavelave o le biowarfare.

6 ff. O le Filemu o e Amiotonu
7 ff. Le Mea Leaga E I Ai Lona Aso; ff. O Toloa
8 ff. O le Fale Mana
9 ff. Le Afe Tausaga
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , .