Lafi i le Laugatasi Manatu

 

Ina ua leva ona ma faaipoipo, na totoina e loʻu toalua le ma togalaau muamua. Na ia aveina aʻu mo se maimoaga taamilo ma faasino atu pateta, pi, kukama, salati, sana, ma isi. Ina ua uma ona ia faaali mai ia te aʻu laina, sa ou faliu atu ia te ia ma fai atu, "Ae o fea o piko?" Sa tilotilo mai o ia ia te aʻu, tusi i le laina ma fai mai, "O loo iai kukama iina."

“Ou te iloa,” sa ou fai atu ai. “Ae o fea o i ai piko?” Na sioa mai lo'u toalua ia te au, ma sii lemu lona tamatamailima ma faapea mai, “O kukama i ai. "

Sa ou tilotilo atu ia te ia e pei o se vale. Sa ou toe tilotilo ifo i lalo i le laina o loo ia faasino i ai… ma faafuasei, na ou iloa atu. Piko-o-kukama-lea-o piki. I loʻu olaga atoa, e masani lava ona taʻua e loʻu Papa kukama o le "faiga piko" (ma, oy yoy yoy, na lelei na piko!).

O nisi taimi, e i ai upumoni e sa'o i luma oo tatou isu, ae peitai, tatou te le vaai i ai ona o le tulaga muamua po o le leai o se malamalama. Pe ona tatou te le faia manaʻo e vaai i le mea moni.

E pei o le tamaitai talavou e luasefulu ona tausaga na tusi mai ia te au ananafi. E masani ona talanoa lona tinā i tusitusiga i inei, ae e leʻi manaʻo lenei teine ​​e fai i ai. O le mea moni, sa latou faaitaina o ia. Sa avea o ia ma se tasi e tuua lona faatuatuaga, ma ola i se olaga e feteenai ma le Talalelei. Ae i se tasi aso na la ō ai ma lona tinā i le Misasā, ma ina ua toe foʻi mai, na ia filifili e faitau nisi o aʻu tusitusiga. Sa ia faitau mo itula. O lea na ia fesili atu ai i le Atua pe e iai se mea moni i mea o loo tusia i inei. Sa ia maua se aafiaga o le Alii e matua loloto lava, sa ia fai mai e le mafai e upu ona faia se faamasinoga tonu. Na amata ona alu o ia i le Misa ma taʻutaʻu atu e le aunoa ma ua tatalo nei i aso uma. Fai mai a ia, “I le tausaga ua mavae, ou te lagona ua matua aoao mai e le Alii ia te au! Ou te lagonaina se vavalalata ma ia ma lo tatou Tina Faalelagi ou te lei oo lava i ai.”

O nisi mea o loʻo natia i se vaaiga manino, ma e manaʻomia ai se poto masani, malamalama fou, poto, malamalama aemaise lava naunautaiga e iloa ai.

 

ATONU E LEʻO FAʻAMANATU ONA ...

E faapena foi i talanoaga iinei i lenei vaiaso i le Tusi o Faaaliga. Atonu e taumānatu nisi o outou pe o oʻu tuuina atu se aʻoaʻoga fou e faatatau i le afio mai o le Alii e faavaeina Lana Pulega Eucharistic i tuluʻiga o le lalolagi. Pe atonu o se ituaiga o talitonuga sese. O le mea moni o lenei aʻoaʻoga na sau mai o le amataga lava, mai le Au Aposetolo lava ia. O uluaʻi Tamā o le Ekalesia—o uluaʻi soo o le Ekalesia na faamatala atu le aʻoaʻoga faa-Aposetolo—na latou ave le Tusi o Faaaliga i lona tau. Latou te le'i ulufale atu i le ituaiga ta'aloga mafaufau lea e faia e le to'atele i aso nei ina ia maua ai se fa'auiga fa'atusa e tu'u ai le tele o fesili e fesiligia nai lo le taliina.

E ui lava o le tele o vaega o St. John's Apocalypse e faafaatusa, na ia tuuina mai foi se faasologa tuusao o vaega mulimuli o le lalolagi:

1. O le a fouvale nuu i le liliuese;

2. O le a latou maua le taʻitaʻi e tatau ona latou: o le “manufeʻai”, o le Anetikeriso;

3. O le a toe afio mai Keriso e faamasino le manu feai ma nuu (faamasinoga o e ola), ma faatuina Lana nofoaiga. i Lana au paia—o se manumalo moni o le Ekalesia-ae o Satani o le a saisaitia mo sina taimi mo sina taimi (faatusa, o se “afe tausaga”).

4. Pe a mavae lenei vaitaimi o le filemu, o le a tatalaina Satani i se fouvalega mulimuli e tasi e faasaga i le au paia, ae o le a faaumatia e le afi fili o le Atua ma aumaia ai le talafaasolopito i lona faaiuga ofoofogia i le faamasinoga o e ua maliliu ma le amataga o se Lagi Fou ma se Lalolagi Fou.

O lenei, na aʻoaʻoina e uluaʻi Tamā o le Ekalesia lenei faasologa o taimi o se aposetolo o le mea moni, o le "taimi o le malo", o se taimi faapitoa o le "faamanuiaga" o le a oo mai.

O lea la, o le faʻamanuiaga na valoʻia mai e le taumateina e faʻasino i le taimi o Lona Malo, lea o le a pule ai le au amiotonu i le toe tu mai nai le oti; pe a fai o le foafoaga, toe fanaufouina ma faasaʻoloto mai le nofo pologa, o le a maua ai le tele o meaʻai o soʻo se ituaiga mai le lagi mai le lagi ma le fanautama o le lalolagi, e pei lava ona manatua e tagata matutua. O i latou na vaʻaia Ioane, le soʻo o le Aliʻi, [taʻu mai ia i matou] na latou faʻalogo ia te ia pe faʻafefea ona aʻoaʻo ma tautala le Alii e uiga i nei taimi… —St. Irenaeus o Lyon, Tama o le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus of Lyons, V.33.3.4, The Fathers of the Church, CIMA Publishing Co.; (Sagato Irenaeus o se tagata aʻoga a St. Polycarp, o lē na iloa ma aʻoaʻoina mai i le Aposetolo o Ioane ma mulimuli ane faapaiaina e Ioane le epikopo o Semurana.)

Ae o le toatele o uluai tagata Iutaia na liliu mai na talitonu o Iesu lava Ia o le a afio mai i le mamalu e nofotupu i le lalolagi. i le tino a o leʻi oo i le iʻuga o le taimi mo se “afe tausaga” moni (Faaaliga 20:1-6), le faavaeina o se malo faapolotiki i le lotolotoi o faigaʻai ma faigaʻai. Ae na taʻusalaina lenei mea o se talitonuga sese (cf. Millenarianism — O le a le mea ma o le a). O le mafuaaga lea na i ai senituri mulimuli ane, o St. Augustine faatasi ai ma isi, i le taumafai e aloese mai lenei aʻoaʻoga sese, na tuuina atu ai le "afe tausaga" o se faauigaga faafaatusa. Na ia tuuina mai lenei manatu:

… I le mea ua tupu ia te aʻu… [St. Ioane] faʻaaoga le afe tausaga o se tutusa mo le umi atoa o lenei lalolagi, faʻaaogaina le numera o le atoatoa e faʻailoga ai le atoaga o taimi. —St. Augustine o Hippo (354-430) TA, De Civitate Dei “Aai o le Atua”, Tusi 20, Ch. 7

O lea la, o le tulaga lena o loo umia e nisi o tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia Katoliko e oo mai i aso nei e aunoa ma le iloiloina ma le faaeteete o gagana faafaatusa a Tamā o le Ekalesia ma valoaga o le Feagaiga Tuai e faatatau i le oo mai o le “vaitaimi o le filemu.” Ae ui i lea, atonu latou te le iloa o St. Augustine foʻi na tuuina mai se faaliliuga o le Faaaliga 20 lea e ogatusa ma:

—se faitauga manino o le faasologa o taimi a St. John;

—St. O le aʻoaʻoga a Peteru e faapea “i le Alii, o le aso e tasi e tusa ma le afe o tausaga ma le afe o tausaga e tusa ma le aso e tasi,” ( 2 Pete 3:8 ); 

—ma mea na aoao mai foi e uluai Tama o le Ekalesia, na faailogaina ai le talafaasolopito o tagata mai le 4000 TLM, ma o lena…

… o le a mulimuli mai i le faaumaina o tausaga e ono afe, e pei o aso e ono, o se ituaiga o Sapati aso fitu i le afe o tausaga e sosoo ai… Ma o lenei manatu e le mafai ona tetee, pe ana faapea e talitonuina o le olioli o le au paia, i le o lena sapati, o le a fai faaleagaga, ma le iʻuga o le afio mai o le Atua... —St. Augustine o Hippo (354-430 TA),Aai o le Atua, Bk. XX, Ch. 7

O le faaiʻuga tonu lea a le Komisi Faafaifeʻau i le 1952 na lomia O Aʻoga a le Ekalesia Katoliko, le…

…faamoemoe i se manumalo tele a Keriso iinei i le lalolagi a o lei oo i le iuga o mea uma. O se mea faapena e le o aofia ai, e le mafai, e le o mautinoa uma o le a le i ai se vaitaimi faaumiumi o le faaKerisiano manumalo a o lei oo i le iuga… Afai a o lei oo i lena iuga mulimuli e tatau ona i ai se vaitaimi, e sili atu pe itiiti le faaumiumi, o le manumalo. le paia, o se taunuuga faapena o le a le o le faaali mai o le tagata o Keriso i le Silisiliese ae o le faagaoioiga o na mana o le faapaiaina o loo galue nei, o le Agaga Paia ma Faamanatuga o le Ekalesia. -O le aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko: O se Aotelega o Mataupu Faʻavae o Katoliko, The MacMillan Company, 1952), i. 1140

O le a ou le toe agai i luma pe na faapefea ma pe aisea na faanenefuina ma le malamalama ai i lenei afio mai o le malo o Keriso “i le lalolagi e pei ona faia i le lagi”. E mafai ona e faitau e uiga i lena mea i Le Auala na Leiloa ai le Era. Ae o le a ou faaiuina i le fai atu o se fesili: afai o le aoaoga o se “vaitaimi o le filemu” o le a oo mai a o lei oo i le faataunuuina o mea uma o se talitonuga sese na aoao mai e Tama o le Ekalesia—o se aoaoga latou te fai mai na sau sa’o mai le Aposetolo o Ioane—ona. o leʻa lesi mea e tatau ea ona tatou fesiligia le mea na sau mai ia Ioane? Le Afio Moni o le Eucharist? O le liutino tagata o le Upu na liu tino? Ou te manatu ua e maua lo'u manatu. O le mafuaaga o le Ekalesia Katoliko ua i ai i aso nei ona o le mea saʻo faʻamaoni i uluai Tama o le Ekalesia ma le “teuga o le faatuatua.”

… Afai e tulaʻi mai se fesili fou e le i faia ai se faʻaiuga faapea, e tatau la ona faʻatatau i manatu o Tama paʻia, o i latou ia, i latou ia, i lona lava taimi ma nofoaga, o loʻo tumau pea i le lotogatasi o fesoʻotaʻiga. ma le faʻatuatua, na talia o ni taʻitaʻi ua faamaonia; ma poʻo le a lava nei mea e ono maua o loʻo taofia, ma le manatu tasi ma le tasi le maliega, o lenei e tatau ona taʻua o le aʻoaʻoga moni ma le Katoliko a le Ekalesia, e aunoa ma se masalosalo poʻo se faʻaletonu. —St. Vincent o Lerins, Commonitory o le 434 TA, “Mo le Anamua ma le Aoteleina o le Faatuatuaga Katoliko e tetee atu ai i Tala Faatauvaa o Aʻoaʻoga Aʻoaʻoga Uma”, Ch. 29, n. 77

Masalo ua oo i le taimi tatou te toe suʻesuʻeina ai le Tusi Paia apocalyptic ona o le mea moni o loʻo aʻoaʻoina e lo tatou Tamaʻitaʻi mea o loʻo i luma o tatou isu.

Ioe, o se vavega na folafolaina mai i Fatima, o le vavega silisili i le tala faasolopito o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma vaitau o le filemu lea e leʻi i ai se taimi muamua na tuuina atu ai muamua i le lalolagi. —Katinale Mario Luigi Ciappi, o se failotu pope mo Pius XII, Ioane XXIII, Paulo VI, Ioane Paulo I, ma Ioane Paulo II; Oketopa 9, 1994; Aiga Catechism; i. 35

O le taʻutaʻua o valoʻaga o loʻo feagai ma le “taimi e gata ai” e foliga mai e tasi lo latou taunuuga masani, e faʻailoa atu ni mala tele o loʻo loma i luga o tagata, le manumalo o le Ekalesia, ma le toe faʻafouina o le lalolagi. -Katoliko Encyclopedia, Valoaga, www.newadvent.org

Ou te lagona ma isi uma Kerisiano Orthodox lagona mautinoa o le ai ai le toe tu mai o le tino sosoo ai ma le afe tausaga i le toe fausia, teuteuina, ma faalauteleina le aai o Ierusalema, e pei ona faasilasila mai e le Perofeta o Esekielu, Isaias ma isi… O se tagata o tatou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na mauaina ma valoia o le a nonofo ai soo o Keriso i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane ai le lalolagi lautele, ma le puupuu, o le toetutu e faavavau ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Martyr, Talanoaga ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

 

FAITAU FUAFUAGA

Ua faia e Rev. Joseph Iannuzzi se auaunaga maoae i le Ekalesia i le tuuina atu o se aoaoga faavae o le “vaitaimi o le filemu”. Vaai i ana tusi Le Matagofie o Foafoaga ma Le Manumalo o le Malo o le Atua i le Meleniuma ma le Taimi Faʻaiʻu, avanoa ile Amazon

Milenarianism - O le a le mea ma le Leai

Faʻafefea pe a…?

Le Auala na Leiloa ai le Era

O Le Toe Afio Mai

O Faamasinoga mulimuli

 

Faafetai mo lou alofa, tatalo, ma le lagolago!

 

E faimalaga ma Mareko i lenei Aso Afio i le le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

 

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, MILLENARIANISM, O LE TAIMI O LE FILEMU.