Le Auala na Leiloa ai le Era

 

LE faamoemoe i le lumanaʻi o se "vaitaimi o le filemu" faʻavae i luga o le "afe tausaga" e mulimuli mai i le maliu o Anetikeriso, e tusa ai ma le tusi o Faʻaaliga, ono foliga mai o se fou manatu i nisi tagata faitau. I isi, ua manatu o se aʻoaʻoga sese. Ae leai. O le mea moni o le, eschatological faʻamoemoe o se "vaitaimi" o le filemu ma le faʻamasinoga, o le "Sapati malolo" mo le Ekalesia i luma o le iʻuga o taimi, e e iai lona faʻavae i le Sagarota Paia. O le mea moni, na tanu i le tele o seneturi o le le malamalama faʻamatalaina, osofaʻiga le talafeagai, ma le vaʻaiga pepelo o loʻo faʻaauau pea e oʻo mai i nei aso. I lenei tusitusiga, tatou vaʻai i le fesili o saʻo auala "Na leiloa le vaitau" - o se vaega o le fasimoli ia lava - ma isi fesili e pei o pe o le moni o le "afe tausaga," pe o le a vaʻaia Keriso i lena taimi, ma le mea tatou te ono faʻamoemoeina. Aisea e taua ai lenei? Aua e le gata faʻamaonia se lumanaʻi faʻamoemoe na faʻamanuiaina e le Tina Tina faʻapea lē 'alofagā i Fatima, ae o mea e tatau ona tutupu i le faʻaiuga o lenei vaitau o le a suia ai le lalolagi e faavavau… mea na tutupu e foliga mai o loʻo iai i le amataga o tatou taimi. 

 

O LE VALOAGA… O HERESIES

In Penetekoso ma le Malamalama, Na ou tuuina atu se faigofie faʻasologa o taimi e tusa ai ma Tusitusiga Paia ma Tama a le Ekalesia pe faʻapefea ona faʻaalia taimi mulimuli. Taua, i luma o le iʻuga o le lalolagi:

  • Anetikeriso e tulaʻi ae ua faiaina e Keriso ma lafoina i seoli. [1]Faʻaaliga 19: 20
  • Ua faafalepuipuiina Satani mo le "afe tausaga," a o le au paia e nofotupu ina ua maeʻa le "uluai toetutu." [2]Faʻaaliga 20: 12
  • Ua maeʻa na vaitaimi, ona faasaʻolotoina lea o Satani, ma ua ia osofaia mulimuli ai loa le Ekalesia. [3]Faʻaaliga 20: 7
  • Peitai o le afi na paʻu mai le lagi ma susunuina le tiapolo na lafoina "i le taelega afi" lea "le manu feʻai ma le perofeta pepelo." [4]Faʻaaliga 20: 9-10
  • Ua toe afio mai Iesu i le pupula e talia Lana Ekalesia, ua toe tutu mai ma faʻamasinoina e tusa ma a latou gaioiga, paʻu le afi ma faia ai le Lagi Fou ma le Lalolagi Fou, faʻavaeina le faavavau. [5]Faaaliga 20: 11-21: 2

O lea la, ina ua mavae o le Anetikeriso ma aʻo leʻi o le iʻuga o taimi, e i ai le vaitau puʻupuʻu, o le "afe tausaga," e tusa ai ma le "Faʻaaliga" a Sagato Ioane na ia mauaina i le motu o Patmos.

Peitai, mai lava i le amataga, o le a le uiga o lenei vaitaimi o le "afe tausaga" na vave ona faaseseina e nisi o tagata Kerisiano, aemaise lava o tagata liliu mai o Iutaia o loʻo faatali mo se Mesia faalelalolagi. Na latou aveina lenei valoʻaga o lona uiga o le a toe afio mai Iesu i le tino e nofotupu i le lalolagi mo se moni vaitaimi o le afe tausaga. Peitai, e le o le mea lea na aʻoaʻoina e Ioane poʻo isi Aposetolo, ma o nei manatu na taʻusalaina o se aʻoaʻoga sese i lalo o le ulutala Chiliasm [6]mai le gagana Eleni, aiga, po 1000 or milenarianism. [7]mai le Latina, mille, po o le 1000 A o alu le taimi, o nei heresies suia i isi pei o millenarianism tuinanau o latou tagata talitonu talitonu o le ai ai se lalolagi lalolagi faʻailogaina e le tele tausamiga ma tausamiga faʻaletino tumau mo le moni afe tausaga. Montanists (Montanism) taofi le talitonuga ua maeʻa amataina le malo meleniuma ma ua uma ona faʻafaileleina le Ierusalema Fou. [8]cf. Faʻaaliga 21:10 I le senituri lona 16, na salalau foʻi faʻamatalaga a le au Porotesano o le millenarianism aʻo iai isi liʻo a le Katoliko na amata ona latou lagolagoina fetuunai ituaiga o mileniuma na tuʻufaʻatasia ma tausamiga faʻaletino, ae fai mai pea o le a toe afio mai Keriso e nofotupu vaaia i le tino mo le afe tausaga. [9]puna: Le Manumalo o le Malo o le Atua i le Meleniuma ma Iuga o Taimi, Rev. Jospeh Iannuzzi, OSJ, itulau 70-73

O le Ekalesia Katoliko, e ui i lea, sa tumau pea i le lapataiga o nei aʻoaʻoga sese i soʻo se taimi na mumu ai, ma faʻamaonia ai soʻo se manatu e toe afio mai Keriso i totonu o talafaʻasolopito o tagata e nofotupu tino i le lalolagi, ma mo le afe tausaga i lena.

O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i taimi uma lava e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalemesia lea e naʻo le tala atu o le talafaʻasolopito e ala i le eschatological faʻamasinoga. Ua teʻena foi e le Ekalesia ni fesuiaʻiga o lenei pepelo o le malo ina ia oʻo mai i le igoa millenarianism, aemaise ai lava o le "intrinsically faapiopio" faiga faaupufai o se faalelalolagi faalelalolagi. —Catechism o le Ekalesia Katoliko, l. 676

O le a le Magisterium leai Peitai, e taʻusalaina le avanoa i se malo faaletino e nofotupu ai Keriso i le faʻaleagaga mai luga mo se vaitaimi manumalo o taimi faatusa i le numera o le "afe tausaga," peʻa lokaina Satani i le to e le gata, ma ua fiafia le Ekalesia i le "malologa o le Sapati." Ina ua tuuina atu lenei fesili ia Cardinal Ratzinger (Pope Benedict XVI) a o avea o ia ma faauluuluga o le Faapotopotoga mo Mataupu o le Faatuatua, na ia tali mai:

O le Holy See e leʻi faia lava se faʻamatalaga mautinoa e uiga i lenei mataupu. -Il Segno del Soprannauturale, Udine, Italia, n. 30, itu. 10, Oti. 1990; Fr. Na faailoa atu e Martino Penasa lenei fesili i le “nofotupu o le meleniuma” ia Cardinal Ratzinger

Ma o lea, tatou te liliu atu loa i Tama o le Ekalesia, i latou…

… Maualuga atamai o uluaʻi seneturi o le Ekalesia, o ana tusitusiga, lauga ma olaga paia na matua aʻafia ai le faʻauigaina, puipuiga ma le faʻalauteleina o le Faʻatuatua.. -Katoliko Encyclopedia, Lomiga Asiasi Aso Sa, 1991, i. 399

Aua, pei ona tusia e St.Vincent o Lerins…

… Pe a fai e tulaʻi mai se fesili fou e leai se faʻaiuga faapea A faʻapea e tatau ona latou faʻafesoʻotaʻia manatu o Tama paʻia, o i latou ia, i latou i lona lava taimi ma le nofoaga, o loʻo tumau pea i le lotogatasi o faʻatasiga ma le faʻatuatua, na taliaina o ni taʻitaʻi ua faʻamaonia; ma poʻo le a lava nei mea e ono maua o loʻo taofia, ma le manatu tasi ma le tasi le maliega, o lenei e tatau ona taʻua o le aʻoaʻoga moni ma le Katoliko a le Ekalesia, e aunoa ma se masalosalo poʻo se faʻaletonu.. -Nofoaga masani o le 434 TA, "Mo le Anamua ma le Iunivesite o le Katoliko Faʻafeagai ma Faʻamatalaga Leaga o All Heresies", Ch. 29, n. 77

 

O LE A LATOU FOLAFOLAGA…

Sa i ai pea le leo i le va o Tama o le Ekalesia e faatatau i le "meleniuma", o se aʻoaʻoga na latou faamautuina na aumai mai le Au Aposetolo lava latou ma valoia i le Tusi Paia. O a latou aʻoaʻoga sa taʻua i lalo:

1. Na vaevaeina e Tama le tala faasolopito i le fitu afe tausaga, o se faatusa o aso e fitu o le foafoaga. O le au atamamai o le Tusi Katoliko ma le Porotesano, na tutusa lava le aso na fausia ai Atamu ma Eva pe tusa ole 4000 TLM 

Ae aua le amanaʻiaina lenei mea moni e tasi, pele, o le tasi le aso e pei o le afe tausaga ma le afe tausaga pei o le aso e tasi. (2 Pete 3: 8)

… O lo tatou aso lenei, ua noatia e le oso aʻe ma le goto o le la, o se faʻailoga o lena aso tele lea e faʻapipiʻi ai le matagaluega o le afe tausaga. - Lactantius, Tama o le Ekalesia: Le Divine Institutes, Tusi VII, Mataupu 14, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

Na latou muaʻi vaʻaia, i le faʻataʻitaʻiga a le Foafoa ma foafoaga, a maeʻa le "aso ono", o lona uiga, o le "ono afe o tausaga," o le ai ai le "malologa Sapati" mo le Ekalesia - o le fitu aso ao lumanai le mulimuli ma faavavau Aso "valu".

Na malolo le Atua i le aso fitu i ana galuega uma. O lea, e tumau pea le sapati mo le nuu o le Atua. (Epe 4: 4, 9)

… Pe a afio mai Lona Alo ma faaleaga le taimi o le le faʻatulagaina ma faamasino le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu - ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia o le amataga o le lona valu o aso, o lona uiga o le amataga o le isi lalolagi. —O le tusi a Panapa (70-79 TA), na tusia e le Tama Faʻavae o le seneturi lona lua

… E peiseai o se mea saʻo ona tatau ai i le au paia ona latou fiafia i se ituaiga aso malolo i le Sapati i lena vaitaimi, o se taimi paganoa paia pe a uma galuega o le ono afe tausaga talu ona faia le tagata… (ma) e tatau ona mulimuli mai pe a maeʻa le ono afe tausaga, pei o le ono aso, o se ituaiga o Sapati-aso lona fitu i le afe tausaga na sosoʻo ai ... Ma o lenei manatu e le faʻalavelave, pe a na talitonu o le a fiafia ai le au paia, i lena Sapati, o le a faʻaleagaga, ma mulimuli ane i le afioaga o le Atua… —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Church Doctor), De Civitate Dei, Bk. XX, Ch. 7, Nusipepa Katoliko a Amerika Press

2. Ina ua maeʻa aʻoaʻoga a Sagato Ioane, na latou talitonu o le a tafiesea amioga leaga uma mai le lalolagi ma o le a lokaina Satani i le aso fitu lenei.

O le perenise foi o temoni, o le na te aumaia mea leaga uma, o le a saisaitia i filifili, ma o le a faafalepuipuiina i le afe tausaga o le pulega faalelagi… —Faitau le 4th senituri Failauga tusitala, Lactantius, "The Divine Institutes", The ante-Nicene Fathers, Vol 7, itu. 211

3. O le ai ai le "toe tu muamua" o le au paia ma maturo.

O aʻu ma isi talitonuga faʻaKerisiano uma o loʻo mautinoa le mautinoa o le a iai le toe tu mai o le tino e sosoʻo ma le afe tausaga i totonu o le toe fausiaina, teuteuina, ma faʻateleina le taulaga o Ierusalema, e pei ona faʻasilasila mai e le au perofeta o Esekielu, Isaia ma isi. igoa Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na mauaina ma muaʻi folafolaina o soo o Keriso o le a nonofo i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane le lautele ma, i se faapuupuuga, faavavau toetu ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

Tatou te taʻutino atu o se malo ua folafolaina mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, ae na o se isi tulaga o lo o i ai nei; e pei ona i ai pe a mavae le toe tu mo le afe tausaga i le aʻai paia o Ierusalema ... Matou te faapea o lenei aai na saunia e le Atua mo le taliaina o le au paia i lo latou toetu, ma faʻafouina i latou i le anoanoai o faʻamanuiaga moni faaleagaga uma. , o se taui mo i latou ua tatou le amanaiaina pe leiloa… —Tertullian (155–240 AD), Tama o le Ekalesia a Nicene; Adversus Marcion, Ante-Nicene Fathers, Henrickson Publishers, 1995, Tusi. 3, itu. 342-343)

O le mea lea, o le Alo o le Atua silisili ese ma malosi uma… o le a faaumatia le amioletonu, ma faatino Lana faamasinoga tele, ma o le a ia toe manatuaina le amiotonu, oe… o le a auai i tagata i le afe tausaga, ma o le a pule ia i latou ma le sili ona amiotonu faʻatonu… - Lactantius, O Le Inisitituti Paia, O le ante-Nicene Fathers, Vol 7, i. 211

O lea la, o le faʻamanuiaga na valoʻia mai e le taumateina e faʻasino i le taimi o Lona Malo, lea o le a pule ai le au amiotonu i le toe tu mai nai le oti; pe a fai o le foafoaga, toe fanaufouina ma faasaʻoloto mai le nofo pologa, o le a maua ai le tele o meaʻai o soʻo se ituaiga mai le lagi mai le lagi ma le fanautama o le lalolagi, e pei lava ona manatua e tagata matutua. O i latou na vaʻaia Ioane, le soʻo o le Aliʻi, [taʻu mai ia i matou] na latou faʻalogo ia te ia pe faʻafefea ona aʻoaʻo ma tautala le Alii e uiga i nei taimi… —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomiga

4. Faʻamaonia perofeta o le Feagaiga Tuai, latou fai mai o lenei vaitaimi o le a o gatasi ma le toe faʻaleleia o foafoaga e mafai ai ona faʻamalieina ma toe faʻafouina ma o le tagata e ola i ona tausaga. I le tautala ai i le gagana faʻatusa lava a Isaia, na tusia ai e Lactantius:

O le a tatalaina e le lalolagi lona fua tele ma fua mai ni fua e tele o lona lava maliega; e maulu le mauga i mauga mu; vaitafe o le uaina o le a tafe ifo i lalo, ma vaitafe tafe i le susu; i se faapuupuuga o le lalolagi lava ia o le a fiafia, ma o natura uma siitia, ua laveaʻiina ma faasaʻolotoina mai le puleaga o le leaga ma le le taupulea, ma tausalaina ma sese. - Caecilius Firmianus Lactantius, O Aiga Atua

O le a ia taia le saua i le sasa o lona gutu, ma o le mānava o ona laugutu o le a ia fasiotia le amioleaga. O le faamasinoga o le a fusi i lona puimanava, ma le faamaoni o se fusi i ona puimanava. E avea le luko ma mea e nofo ai le tamaʻi mamoe, e taʻoto foʻi le nameri ma le tamaʻi oti… E leai se mea leaga poʻo se faʻaleagaina o loʻu mauga paʻia uma; aua e tumu le lalolagi i le poto ia Ieova, pei o le vai ona ufitia le sami… I lena aso, e toe tago ai le Alii e toe aumai le toe vaega o lona nuu (Isaia 11: 4-11)

O le a le o se lalolagi atoatoa, talu ai o le ai ai pea le oti ma le filifiliga saoloto. Peitai o le malosi o le agasala ma faaosoosoga o le a matua faaitiitia lava.

O upu nei a Isaia e faatatau i le meleniuma: 'Aua e i ai le lagi fou ma le lalolagi fou, ma o le a muamua e le manatuaina pe oʻo mai foi io latou loto, ae o le a latou fiafia ma fiafia i nei mea, na Ou foafoaina … E le toe i ai se tama itiiti i ona aso, po o se toeaina e le mafai ona faʻatumuina ona aso; aua e oti le tama i le selau tausaga le matua… Aua e pei o aso o le laau o le ola, e faapea foi aso o loʻu nuu, e tele foi galuega a latou lima. O laʼu au filifilia e lē galulue fua, pe fanaua ni fanau mo se fetuu; ona o le a avea i latou ma ni fanau amiotonu e faamanuia e le Alii, ma a latou fanau faatasi ma i latou. —St. Justin Martyr, Talanoaga ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Tofi Kerisiano; cf. Is 54: 1

5. O le taimi lava ia o le a suia i nisi auala (o lea le mafuaʻaga e le o se moni "afe tausaga").

O lenei… ua tatou malamalama o se vaitaimi o le afe tausaga ua faʻaalia i gagana faʻatusa. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

I le aso o le fasiga tele, pe a pa'ū 'olo, o le malamalama o le masina o le a pei o le la ma le malamalama o le la o le a fitu taimi sili atu (pei o le malamalama o aso e fitu). O le aso e faʻamalosia ai e le ALIʻI manuʻa o lona nuʻu, na te faʻamālōlōina tuʻiga na tuʻituʻiina e ona pō. (Is 30: 25-26)

O le la o le a faʻafitu ona sili atu lona malamalama nai lo le taimi nei. - Caecilius Firmianus Lactantius, O Aiga Atua

Pei ona fai mai o Augustine, o le tausaga mulimuli o le lalolagi e tutusa ma le vaega mulimuli o le soifua o le tagata, e le umi le umi o le tausaga e pei ona iai isi tulaga, ae e i ai taimi e pei o isi, ma umi atu. O le mea lea e le mafai ona tofia i le matua tausaga o le lalolagi se numera tumau o tausaga po o augatupulaga. —St. Thomas Aquinas, Quaestiones Finauga, Tusi Vol. II De Potentia, F. 5, n.5; www.dhspriory.org

6. Lenei vaitau o le a oʻo mai i le iʻuga i le taimi lava e tasi o le a tatalaina ai Satani mai lona falepuipui ma mafua ai le faʻaumatiaina mulimuli o mea uma. 

Aʻo lumanaʻi ai le iʻuga o le afe tausaga, o le a tatalaina le tiapolo i se taimi fou, ma ia faʻapotopotoina uma o nuu faapaupau, e tau le taua ma le aai paia... “Ona oʻo mai ai lea o le toasa mulimuli o le Atua i luga o malo, ma latou matua faaumatia i latou” ma le lalolagi e alu ifo i lalo o le matuā vevesi tele. —Faitau le 4th senituri Failauga tusitala, Lactantius, "The Divine Institutes", The ante-Nicene Fathers, Vol 7, itu. 211

O le a mafai lava ona tatou faʻauiga upu, "O le faitaulaga a le Atua ma Keriso o le a nofo tupu faʻatasi ma Ia i le afe tausaga; ma a maeʻa le afe tausaga, ona tatalaina lea o Satani i fafo mai lona falepuipui; ” aua ua faapea ona latou faailoa mai o le nofotupu o le au paia ma le pologa a le tiapolo o le a faamutaina i le taimi e tasi… o lea i le iuga o le a latou o atu ai oe le o Keriso, ae o le mulimuli o le Anetikeriso… —St. Aukuso, O Tama Aneti-Nicene, Aai o le Atua, Tusi XX, Mata. 13, 19

 

O LE A LENEI MEA NA TUPU?

Pe a faitau e se tasi faʻamatalaga a le Tusi Paʻia a le Tusi Paʻia, tusi faʻakomepiuta, poʻo isi faʻamatalaga faʻalelotu, e toeititi lava a latou faʻasalaga pe faʻateʻaina se manatu o se "meleniuma" vaitaimi ae le i oʻo i le iʻuga o taimi, e le taliaina e oo lava i le mataupu o se vaitaimi manumalo o le filemu i le lalolagi lea " e leʻi oʻo mai i le taimi nei se faʻamatalaga manino e uiga i lenei mea. " O lona uiga, latou teʻena le mea e oʻo i le Magisterium e leʻi maua.

I ana suʻesuʻega iloga i lenei mataupu, na fai mai ai le faifeau o Fr. Na tusia e Joseph Iannuzzi i lana tusi, Le Manumalo o le Malo o le Atua i le Meleniuma ma le Taimi Faʻaiʻu, e faʻapea o taumafaiga a le Ekalesia e teteʻe atu i aʻoaʻoga sese a Chiliasm e masani ona taitai atu ai i se "auala faamaualuga" e le au faitio e uiga i saunoaga a Tama i le meleniuma, ma o lenei mea na mafua ai le "faʻaseseina mulimuli ane o na aʻoaʻoga a le Auaposetolo Tama." [10]Le Manumalo o le Malo o le Atua ile Meleniuma ma Faaiuga Taimi: O Se Talitonuga Saʻo mai le Upu Moni i Tusitusiga Paia ma Aʻoaʻoga a le Ekalesia, St.John the Evangelist Press, 1999, i.17.

I le suʻesuʻeina o le manumalo manumalo o le faa-kerisiano, o le tele o tusitala na latou talitonuina o se sircastic style, ma ua lafoina ai paolo o le masalosalo i uluaʻi tusitusiga a le Au Aposetolo. E toʻatele na latalata i le faaigoaina o ni aʻoaʻoga sese, ma le sese ona faʻatusatusaina o a latou aʻoaʻoga "le suia" i le meleniuma i aʻoaʻoga a lotu sesē. —Faa. Joseph Iannuzzi, Le Manumalo o le Malo o le Atua ile Meleniuma ma Faaiuga Taimi: O Se Talitonuga Saʻo mai le Upu Moni i Tusitusiga Paia ma Aʻoaʻoga a le Ekalesia, St. John the Evangelist Press, 1999, i. 11

O le tele o taimi, o nei tagata faitio faʻavae o latou tulaga i le meleniuma i luga o tusitusiga a le tusitala o le Ekalesia Eusebius o Caesarea (pe tusa 260-i. 341 TA). Sa avea o ia ma ua taʻua o se Tama o le Talafaʻasolopito o le Ekalesia, ma o lea o le "alu i" mafuaʻaga mo le tele o fesili faʻasolopito. Ae e mautinoa e leʻo ia o se faifeʻau.

O Eusebius lava ia na aʻafia i aʻoaʻoga sese ma, o le mea moni, na folafola mai e le Holy Mother Church o se "schismatic"… na ia taofiofia manatu faʻaali ... na ia teʻena le faʻamautuina o le Tama ma le Alo ... na ia manatu o le Agaga Paʻia o se foafoaga (! ); ma… na ia taʻusalaina le faamamaluina o faatusa o Keriso "ina ia tatou le mafai ona aveina atu lo tatou Atua i se faatusa, pei o tagata faapaupau". —Faa. Iannuzzi, Ibid., I. 19

Faʻatasi ai ma tusitala muamua o le "meleniuma" o St. Papias (c. 70-c. 145 AD) o le Epikopo o Hierapolis ma o se maturo mo lona faʻatuatua. Eusebius, o le sa tetee malosi ia Chiliasm ma o lea la o soʻo se manatu o le meleniuma malo, na foliga mai na alu ese mai lona auala e osofaia Papias. Na tusia e St.Jerome:

Eusebius… tuuaia Papias i lona faasalalauina o aʻoaʻoga sese a Chiliasm ia Irenaeus ma isi uluaʻi tagata lotu. -New Catholic Encyclopedia, 1967, Vol. X, itu. 979

I ana lava tusitusiga, na taumafai Eusebius e lafo le ata i luga o le talitonuga o Papias ina ua ia tusia:

O Papias lava ia, i le folasaga o ana tusi, o loʻo manino mai ai, e leʻo ia ose faʻalogo ma molimau-vaʻai a le au aposetolo paia; ae na ia taʻu mai ia matou na ia mauaina upu moni o la matou tapuaiga mai ia i latou na masani ma latou ... -Talafaasolopito o le Ekalesia, Tusi III, Ch. 39, n. 2

Ae, o le mea lea na fai mai ai St. Papias:

O le a ou le faalotolotolua e faʻaopopo foi mo oe i aʻu faʻamatalaga mea sa ou aʻoaʻoina muamua ma le faʻaeteete mai Perepereane ma sa ou faʻaeteete lava teuina i le manatuaina, ma le mautinoa o lona moni. Aua ou te leʻi fiafia e pei o le toʻatele faia ia i latou e tautatala tele, ae ia i latou oe aʻoaʻo le mea moni, po oi latou e faʻamatala mataupu ese, ae ia i latou e fesoʻotaʻi i mataupu na tuuina mai e le Alii i le faʻatuatua ma sau mai le Upu Moni lava. Afai foi e sau se soʻo o le au Perepereane, ona ou fesili lea mo upu a le au Peresepete, poʻo le a le tala a Anetelea, poʻo le tala a Petelo, poʻo le a le tala a Filipo poʻo le mea a Tomasi poʻo Iakopo poʻo le mea a Ioane poʻo Mataio poʻo seisi lava mea a le Aliʻi. soo, ma mea na fai mai ai isi soo o le Alii, ma mea na fai mai ai Aristion ma le Perepereane Ioane, o soo o le Alii. Aua na ou vaai faalemafaufau o le mea e maua mai tusi e le sili ona aoga ia te aʻu nai lo le mea na sau mai le ola ma tumau leo. —Ibid. n 3-4

O le mau a Eusebius e faapea o Papias na toso mai lana aʻoaʻoga mai “tagata masani” nai lo le au Aposetolo e sili ona lelei o se “teori.” Na ia taumatemate e faapea "Perepereane" Papias o loo faatatau i soo ma uo o le Au Aposetolo, e ui lava Papias faaauau pea fai mai na ia popole i mea a le Au Aposetolo, "Anetelea fai mai, po o le a le mea na fai mai ai Peter, po o le a Filipo po o le a Thomas po James poʻo le mea a Ioane poʻo Mataio poʻo seisi lava o soʻo o le Aliʻi… ”Peitaʻi, e le gata na faʻaaoga e le Tama o le Ekalesia St. Ireneaus (c. 115-c. 200 TA) le upu"perepitero”I le faʻatatauina i le Au Aposetolo, ae o Sagato Petelo na faʻasino ia te ia lava i lenei auala:

O lea 'ou te apoapoaʻi atu ai' iā te 'outou' auʻauna sili, faʻatasi ma le molimau, ma le molimau i puapuagā o Keriso, o ia foʻi o loʻo tuʻufaʻatasia lona mamalu. (1 Pete 5: 1)

E le gata i lea, na tusia e St. Irenaeus o Papias o se "faʻalogo i le [Aposetolo] John, ma le soa a Polycarp, o se tamaloa o aso anamua." [11]Katoliko Encyclopedia, St.Papias, http://www.newadvent.org/cathen/11457c.htm O le a le pule a St. Irenaeus fai mai ai lenei mea? I se vaega, faʻavae i luga o Papias 'lava tusitusiga ...

Ma o nei mea ua molimauina i tusitusiga e Papias, le faʻalogo a John, ma le soa a Polycarp, i lana tusi lona fa; aua e lima tusi na ia tusia. —St. Irenaeus, Faasaga i Heresies, Tusi V, Mataupu 33, n. 4

… Ma atonu mai St. Polycarp ia lava o ia na iloa e Irenaeus, ma o ia o le soʻo o St.

Ua mafai ona ou faʻamatalaina le nofoaga tonu na saofaʻi ai le Polycarp faʻamanuiaina na ia talanoa, ma lona alu i fafo ma lona sau i totonu, ma le faiga o lona olaga, ma ona foliga tino, ma ana lauga i tagata, ma tala na ia faia e uiga i lana feusuaiga ma Ioane ma isi na vaai i le Le Aliʻi e Ma a o ia manatuaina a latou upu, ma mea na ia faʻalogo mai ia latou e uiga i le Aliʻi, ma e uiga i ana vavega ma ana aʻoaʻoga, ina ua mauaina i latou mai molimauina o le 'Upu o le ola', Polycarp fesoʻotaʻi mea uma e tusa ma Tusitusiga Paia. —St. Irenaeus, mai Eusebius, Talafaasolopito o le Ekalesia, Ch. 20, n.6

O le Vatican lava ia faʻamatalaga faʻamaonia le fesoʻotaʻiga tuusaʻo a Papias i le Aposetolo o Ioane:

O Papias lona igoa, o Herapolis, o se soo pele ia Ioane… na kopi faamaoni le Talalelei i lalo o le pule a Ioane. -Codex Vaticanus Alexandrinus, Nr. 14 Tusi. Lat. Opp. I., Romae, 1747, i.344

O le manatu e faapea o Papias na faalauiloa le aʻoaʻoga sese a le Chiliasm nai lo le moni o se malo faale-agaga, na fai mai Eusebius o Papias o se "tamaloa e utiuti lava lona malamalama." [12]O Le Faatuatua o Tama Muamua, WA Jurgens, 1970, i. 294 O le a le tala a lena mo Irenaeus, Justin Martyr, Lactantius, Augustine, ma isi Tama o le Ekalesia o ai na fautuaina e faapea o le "afe tausaga" e faatatau i se malo faaletino?

O le mea moni, o le faʻaaogaina sese o aʻoaʻoga a Papias i nisi aʻoaʻoga sese faa-Iutaia-Kerisiano o taimi ua tuanaʻi, e aliali mai lava mai se manatu sese. O nisi tagata popoto i mataupu faalelotu na latou taliaina ma le le mafaufau le auala a Eusebius. Chiliasm, e mafua ai le le malologa solia i le fanua o eschatololgy o le a tumau mo sina taimi, pei o se soʻoga faasaʻoga, faapipii atu i le salient upu meleniuma. —Faa. Joseph Iannuzzi, Le Manumalo o le Malo o le Atua ile Meleniuma ma Faaiuga Taimi: O Se Talitonuga Saʻo mai le Upu Moni i Tusitusiga Paia ma Aʻoaʻoga a le Ekalesia, St. John the Evangelist Press, 1999, i. 20

 

ASO NEI

Faʻafefea e le Ekalesia i ona po nei faʻamatalaina le "afe tausaga" faʻasino e St.John. Faʻapea foi, na te leʻi faia se faʻamatalaga mautinoa i lenei tulaga. Peitaʻi, o le faʻauigaina na tuʻuina mai e le toʻatele o aʻoaʻo lotu i aso nei, ma mo ni seneturi, o se tasi o fa lena Church Doctor, St. Augustine o Hippo, faatuina. Na ia fai mai…

… I le mea ua tupu ia te aʻu… [St. Ioane] faʻaaoga le afe tausaga o se tutusa mo le umi atoa o lenei lalolagi, faʻaaogaina le numera o le atoatoa e faʻailoga ai le atoaga o taimi. —St. Augustine o Hippo (354-430) TA, De Civitate Dei "Aai a le Atua ”, Tusi 20, Ch. 7

Ae ui i lea, o le faʻauigaina o Augustine sili ona tutusa ma uluaʻi Ekalesia Tama o lenei:

O i latou e i luga o le malosi o lenei fuaitau [Rev 20: 1-6], masalosalo masalosalo o le uluaʻi toetutu o lumanaʻi ma tino, na siitia, faʻatasi ai ma isi mea, faʻapitoa i le numera o le afe tausaga, e peiseai o se mea talafeagai e tatau i le au paia ona faʻafiafiaina i se ituaiga o Sapati-malologa i lena vaitaimi, a paia paganoa peʻa maeʻa galuega o le ono afe tausaga talu ona foafoaina le tagata… (ma) e tatau ona mulimuli mai i le faʻamaeʻaina o le ono afe tausaga, e pei o le ono aso, o se ituaiga o le Sapati aso fitu i le afe tausaga mulimuli ane… Ma o lenei manatu e aua le tetee, pe a talitonu o le a fiafia le au paia, i lena Sapati faaleagaga, ma le iʻuga o le afio mai o le Atua... —St. Augustine o Hippo (354-430 TA),Aai o le Atua, Bk. XX, Ch. 7

O le mea moni, fai mai Augustine "O aʻu foi, na ou faia foi lenei manatu," ae foliga mai na tuu i le pito i lalo o le faaputuga faavae i luga o lena mea moni o isi i ona taimi na latou uuina na faaauau pea ona lagolagoina o i latou "oe na toe tutu mai o le a fiafia i le malologa o le feololo i latou taumafataga i le lalolagi, saunia ma le aofaʻi o aano o manu ma meainu e pei e le gata e faʻateʻia ai le lagona o le agamalu, ae oʻo foi i le fuataga o le talitonuina ia lava. " [13]Aai o le Atua, Bk. XX, Ch. 7 Ma o le mea lea o Augustine-masalo o le tali atu i matagi malolosi o le talitonuga sese o le meleniuma-na filifili ai mo se tala faʻatusa e, e ui lava e le taliaina, ae o se manatu “E tusa ai ma aʻu.”

O nei mea uma na fai mai, o le Ekalesia, e aunoa ma le faʻamaoniaina manino o le "afe tausaga" vaitaimi i lenei taimi, na mautinoa lava na matua faʻatinoina…

 

LELEI

Fatima

Masalo o le sili ona taʻutaʻua valoʻaga e uiga i se lumanaʻi Era o le Filemu o lena o le Faʻamanuia Tina i le faamaonia faʻaaliga o Fatima, lea na ia fai mai ai:

Afai e usitaia aʻu talosaga, o le a liua Lusia, ma o le ai ai le filemu; a leai, o le a ia salalau ana mea sese i le lalolagi atoa, ma mafua ai taua ma sauaga a le Ekalesia. O le lelei o le a faamaturoina; e tele mea e puapuagatia ai le Tama Paʻia; atunuu eseese o le a faaumatia. I le iʻuga, o le a manumalo loʻu Immaculate Heart. O le a faapaiaina e le Tama Paia Lusia ia te aʻu, ma o le a liua o ia, ma o se vaitaimi o le filemu o le a tuuina atu i le lalolagi. —Mai le 'upega tafaʻilagi a le Vatican: Le Savali a Fatima, www.vatican.va

O "mea sese" a Lusia, lea e le talitonu i le Atua-o mea faitino, ua salalau "i le lalolagi atoa", ona o le Ekalesia na tuai ona tali atu i le "Lady" talosaga. I le iuga, o nei mea sese o le a avea le fomu na latou faia i Lusia o faʻalelalolagi totalitaryism. Ioe, ua ou faamatala atu, i le tele o tusitusiga iinei ma laʻu tusi [14]Le Fetauiga Mulimuli aisea, faʻavae i luga o lapataʻiga a pope, o loʻo aliali mai foliga o le tatou Tamaʻitaʻi, Tama a le Ekalesia, ma faʻailoga o taimi, ua tatou i ai i le iʻuga o lenei tausaga ma i le amataga o lena "vaitaimi o le filemu", le mulimuli "afe tausaga ", le" malologa sapati "poʻo le" aso o le Alii ":

Na faia foi e le Atua i aso e ono galuega a Ona aao, ma o lona fitu o aso na faʻaiʻuina ai… e faʻaiʻuina e le Alii mea uma i le ono afe tausaga. Ma o Ia lava o laʻu molimau, fai mai: "Faʻauta o le Aso o le Alii o le a afe tausaga." - Le Tusi a Panapa, tusia e le seneturi lona lua ole au aposetolo ole au aposetolo, Ch. 15

O le faʻatalitali la, o se "vaitaimi o le filemu" ua faʻamaonia tuʻusaʻo e le Ekalesia.

 

Aiga Catechism

E i ai le aiga catechism na faia e Jerry ma Gwen Coniker valaʻauina O le Apostolate's Family Catechism, lea ua faʻamaonia e le Vatican. [15]www.familyland.org O le faifeau pope mo Pius XII, John XXIII, Paul VI, John Paul I, ma John Paul II, na tusia i se tusi na aofia ai i ona folasaga amata.

Ioe, o se vavega na folafolaina mai i Fatima, o le vavega silisili i le tala faasolopito o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma vaitau o le filemu lea e leʻi i ai se taimi muamua na faʻatagaina muamua atu i le lalolagi. —Mario Luigi Cardinal Ciappi, Oketopa 9th, 1994; na ia aveina foi lana faʻailoga o le faʻamaonia i se isi tusi aloaia aloaʻia le Family Catechism "o se mautinoa faʻavae mo le moni aʻoaʻoga Katoliko" (Setema 9th, 1993); i. 35

Ia Aukuso 24th, 1989, i seisi tusi, na tusia e Cardinal Ciappi:

O le "Marian Era of Evangelization Campaign" e mafai ona amataina se gaioiga o gaioiga e aumaia ai lena vaitau o le filemu folafolaina i Fatima. Faatasi ai ma Lana Paia Pope John Paul, tatou te vaavaai ma le naunautai ma le agaga tatalo mo lenei vaitau e amata i le amataga o le lona tolu o meleniuma tausaga, le tausaga 2001. -O le Apostolate's Family Catechism, i. 34

Ioe, e faʻasino i le meleniuma, Cardinal Joseph Ratzinger (Pope Benedict XVI) fai mai:

Ma ua tatou faʻalogo i nei aso le oi [o foafoaga] pei ona leai seisi lava Faʻalogo muamua ... E matua faʻatauaina lava e le pope se faʻamoemoe sili atu o le meleniuma o fevaevaeaʻiga o le a mulimuli mai ai le afe tausaga o tuʻufaʻatasia. O loʻo ia te ia se vaʻaiga o le vaʻaiga mamao… i le taimi nei, e saʻo i le iʻuga, e mafai ona tatou toe mauaina se lotogatasi fou e ala i se manatu faʻaalia masani. -I Luga o le Fou Taimi, Katinale Joseph Ratzinger, 1996, i. 231

 

Nisi o Failotu

E i ai ni tagata aʻoaʻo lotu ua latou malamalama lelei i le meleniuma faʻaleagaga e oʻo mai, aʻo latou faʻailoa mai o ona itu tonu o loʻo nenefu pea, pei o le taʻutaʻua o Jean Daniélou (1905-1974):

Ole faʻamaoniga taua ole o se vaega ogatotonu lea ole au paia toetutu o loʻo i ai pea i le lalolagi ma e leʻi ulufale lava i le latou vaega mulimuli, aua o se tasi lea o vaega o le mea lilo o aso mulimuli ua maeʻa faʻaalia mai.. -O se Talafaʻasolopito o le Amataga Kerisiano Mataupu Faavae I luma o le Fono a Nicea, 1964, i. 377

“… E leai se faaaliga faalauaitele fou e faamoemoeina a o lei faaalia mai le mamalu o lo tatou Alii o Iesu Keriso.” Tusa lava pe o le Faʻaaliga ua maeʻa, e leʻi faʻamatalaina atoatoa; e tumau mo le faʻatuatua faʻa-kerisiano e malamalama malie i lona atoaga taua i le gasologa o seneturi. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 66

O Aʻoga a le Ekalesia Katoliko, lomia e le komisi lotu i le 1952, faʻaiʻuina e le feteʻenaʻi ma aʻoaʻoga Katoliko ia talitonu pe tautino…

… O se faamoemoe i se manumalo manumalo o Keriso iinei i le lalolagi a o le i oʻo i le iʻuga mulimuli o mea uma. E le tuʻueseina se mea faʻapea, e le mafai, e leʻo mautinoa e le toe iai se vaitaimi umi o le faʻaKerisiano manumalo aʻo leʻi oʻo i le iʻuga.

Faia faʻamama le Chiliasm, latou saʻo faʻauma:

Afai ae e te leʻi oʻo i le iʻuga mulimuli, e tatau ona i ai se vaitaimi, sili atu pe laʻititi foʻi, le paʻia manumalo, o se iʻuga o le a aumaia e le o le faʻaaliga mai o le tagata o Keriso i le Mamalu ae o le faʻagaioiga o na malosiaga o le faʻapaʻiaina ia. o loʻo galue nei, ole Agaga Paʻia ma Faʻamanatuga a le Ekalesia. -O T Taʻitasi taʻitasi o le Ekalesia Katoliko: O se Aotelega o Aʻoaʻoga Katoliko (Lonetona: Burns Oates & Washbourne, 1952), i. 1140; taʻua i totonu Le Matagofie o Foafoaga, Rev. Joseph Iannuzzi, i. 54

Faapena foi, ua aoteleina i le Katoliko Encyclopedia:

O le taʻutaʻua o valoʻaga o loʻo feagai ma le “taimi e gata ai” e foliga mai e tasi lo latou taunuuga masani, e faʻailoa atu ni mala tele o loʻo loma i luga o tagata, le manumalo o le Ekalesia, ma le toe faʻafouina o le lalolagi. -Katoliko EncyclopediaValoaga, www.newadvent.org

 

Catechism o le Ekalesia Katoliko

E ui lava e le o faʻamatalaina manino mai le "afe tausaga" o St. John, o le Catechism faʻatasi ai foi ma Church Churchs ma Tusitusiga Paia o loʻo taʻua ai le toe faʻafouina. e ala i le mana o le Agaga Paia, se “Penetekoso fou”:

… I le "taimi faaiu" o le a faafouina ai e le Agaga o le Alii loto o tagata, vaneina ai se tulafono fou ia i latou. O le a ia faʻaputuputu ma faʻalelei le ua faʻataʻapeʻapeina ma vaevaeina tagata; o le a ia suia le muamua foafoaga, ma o le a mau ai le Atua iina ma tagata i le filemu. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 715

I nei "taimi faʻaiʻu," amataina e le Alo o le faʻaola tagata, o le Agaga e faʻaalia ma foaʻiina, aloaʻia ma taliaina o se tagata. Lenei mafai lenei fuafuaga paia, faʻataunuʻuina ia Keriso, le ulumatua ma ulu o le fou foafoaga, avea tino i tagata soifua e ala i le liligiina mai o le Agaga: pei o le Ekalesia, le mafuta faʻatasi o le 'au paʻia, le faʻamagaloina o agasala, le toe tu mai o le tino, ma le ola faavavau. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 686

 

Auauna a le Atua, Luisa Piccarreta (1865-1947)

Luisa Picarretta (1865-1947) o se "agaga laveaʻi" ofoofogia na faʻaali atu e le Atua, ae maise lava, o le fusia faʻatasi o le a Ia aumaia i le Ekalesia i le taimi o le "vaitaimi o le filemu" lea ua maeʻa ona ia amata faʻatinoina i agaga o tagata taʻitoʻatasi. O lona olaga na iloga i le ofoofogia o mea ofoofogia, pei o le i ai i se tulaga oti e pei o le tele o aso i le taimi a o siʻitia i le fiafia i le Atua. O le Alii ma O le Tamaʻitaʻi Faʻamanuia Maria na fesoʻotaʻi ma ia, ma o nei faʻaaliga na tuʻuina i totonu o tusitusiga e faʻatauaina lava i le "Ola i le Finagalo Paia."

O tusitusiga a Luisa e aofia ai le 36 tusi, fa lomiga, ma le anoanoaʻi o tusi e fetusiaʻi ai le taimi fou o le a pule ai le Malo o le Atua i se auala e le masani ai.i le lalolagi e pei ona faia i le lagi."I le 2012, Rev. Joseph L. Iannuzzi tuuina atu le muamua faafomai pepa o tusitusiga a Luisa i le Pontifical Iunivesite o Roma, ma theologically faamatala lo latou ogatasi ma le talafaasolopito Ekalesia Aufono, faapea foi ma patristic, sikola ma ressourcement talitonuga. O lana tusitusiga na mauaina ai faʻamaufaʻailoga a le Iunivesite a Vatican faʻapea foʻi ma faʻamaoniga a ekalesia. Ia Ianuari o le 2013, na tauaaoina ai e Rev. Joseph se faamatalaga puupuu i le Vatican Congregations for the Causes of Saints ma le Mataupu o le Faatuatua e fesoasoani ai i le faalauiloaina o le mataupu a Luisa. Na ia taʻu mai ia te aʻu na talia ma le fiafia tele e faapotopotoga.

I se tasi faamaumauga o ana api o talaaga, na fai atu ai Iesu ia Luisa:

Ah, laʻu tama teine, e masani ona tietie pea le tagata i le leaga. E fia masini o le malaia latou te sauniaina! O le a latou agaʻi i luma e faʻaumatia i latou lava i le leaga. Peitai, aʻo latou nofoia o latou lava e o i lo latou ala, o le a oʻu nofoia oʻu Lava ma le faʻatumuina ma le faʻataunuʻuina o LaʻU Fiat Voluntas Tua  (“Ia faia Lou finagalo”) ina ia nofotupu Lou Finagalo i le lalolagi — ae i se tulaga fou. Ioe ioe, ou te fia maasiasi le tagata i le Alofa! O lea, ia mataala. Ou te manao ia te Oe e sauniuni lenei Era o Selesitila ma le Alofa Paia ... —Jesus i le Auauna a le Atua, Luisa Piccarreta, Manuscripts, Fepuari 8th, 1921; vaega mai Le Matagofie o Foafoaga, Rev. Joseph Iannuzzi, i. 80

… I aso uma i le tatalo a lo tatou Tama tatou te ole atu ai i le Alii: “Ia faia Lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi” (Mataio 6:10)…. ua tatou iloa o le "lagi" o iina e faia ai le finagalo o le Atua, ma o lena "lalolagi" avea ma "lagi" --ie, o le nofoaga o le i ai o le alofa, o le lelei, o le upu moni ma le matagofie faalelagi - pe a fai o le lalolagi ua faia le finagalo o le Atua —POPE BENEDICT XVI, Lautele aofia, Fepuari 1st, 2012, Vatican City

E pei ona tofu sao tagata uma i le le usiusitaʻi o Atamu, e tatau foʻi ona tofu tagata uma ma le usiusitaʻi o Keriso i le finagalo o le Tama. E faʻatoa maeʻa le faʻaolaina pe a fefaʻasoaʻi uma tagata i lona usitaʻi. - Auauna a le Atua Fr. Walter Ciszek, Na te Taʻitaʻia aʻu, i. 116, Ignatius Press

I le tusitusiga a Rev. Iosefa, i le maeʻa ai o le faʻamaoniga faʻa-ekalesia, na ia taʻua ai le talanoaga a Iesu ma Luisa e uiga i le faʻasalalauina o ana tusitusiga:

O le taimi o le a faʻalauiloa ai nei tusitusiga e faʻatatau ma faʻalagolago i le agaga o tagata o loʻo fia maua se sili lelei, faʻapea foi ma le taumafaiga a i latou e tatau ona faʻaaogaina i latou o latou pu o loʻo aveina a latou taulaga. le taulaga o le folafolaina i le vaitau fou o le filemu… -O Le Meaalofa o Le Ola i le Finagalo Paia i Tusitusiga a Luisa Piccarreta, n. 1.11.6, Rev. Iosefa Iannuzzi

 

St. Margaret Mary Alacoque (1647-1690)

I faʻaaliga masani a Sagato Margaret Maria, na faʻaali Iesu ia te ia e faʻaalia Lona Loto Paia. Na ia toe taʻua le tusitala anamua, Lactantius, faatatau i ai o le iʻuga o le pulega a Satani ma le amataga o le vaitau fou.

O lenei faamaoni o le toe taumafaiga lava lea o Lona alofa na te foaʻiina mai i tagata i nei tausaga mulimuli, ina ia mafai ai ona latou aveʻesea mai le emepaea o Satani na Ia finagalo e faʻatamaia, ma avea ai i latou ma le saolotoga matagofie o lana pule. alofa, lea na Ia finagalo e faʻafoʻi i loto o latou uma e tatau ona taliaina lenei faʻamaoni. -St. Margaret Mary, www.sacredheartdevotion.com

 

O pope o onapo nei

O le mulimuli, ma le sili ona taua, o pope o le seneturi ua tuanaʻi sa tatalo mo ma vavalo e uiga i le "toe faʻafouina" o le lalolagi o loʻo afio mai ia Keriso. E mafai ona e faitauina a latou upu i totonu O Popes, ma le Era Dawning ma Faʻafefea Afai…?

Ma, i le mautinoa, tatou mafai ona talitonu i le faʻamoemoe ma avanoa o lenei taimi o puapuaga i totonu o malo o le a faʻamutaina i se fou vaitau o le a folafola uma foafoaga o "Iesu o le Aliʻi."

 

FAITAU FUAFUAGA:

Millenarianism - O le a lea, ae leai

Faʻafefea pe a leai se vaitau o le filemu? Faitau Faʻafefea Afai…?

O Faamasinoga mulimuli

Le Afio Mai Faalua

Lua Aso Tele

Le Afio mai o le Malo o le Atua

O Le a Oo Mai le Pule a le Ekalesia

Foafoaga Toe Fanauina

I le Parataiso - Vaega I

I le Parataiso - Vaega II

Toe foi i Etena

 

 

E talisapaia tele lau foaʻi mo lenei galuega tumau!

Kiliki i lalo e faʻaliliu lenei itulau i seisi gagana:

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Faʻaaliga 19: 20
2 Faʻaaliga 20: 12
3 Faʻaaliga 20: 7
4 Faʻaaliga 20: 9-10
5 Faaaliga 20: 11-21: 2
6 mai le gagana Eleni, aiga, po 1000
7 mai le Latina, mille, po o le 1000
8 cf. Faʻaaliga 21:10
9 puna: Le Manumalo o le Malo o le Atua i le Meleniuma ma Iuga o Taimi, Rev. Jospeh Iannuzzi, OSJ, itulau 70-73
10 Le Manumalo o le Malo o le Atua ile Meleniuma ma Faaiuga Taimi: O Se Talitonuga Saʻo mai le Upu Moni i Tusitusiga Paia ma Aʻoaʻoga a le Ekalesia, St.John the Evangelist Press, 1999, i.17.
11 Katoliko Encyclopedia, St.Papias, http://www.newadvent.org/cathen/11457c.htm
12 O Le Faatuatua o Tama Muamua, WA Jurgens, 1970, i. 294
13 Aai o le Atua, Bk. XX, Ch. 7
14 Le Fetauiga Mulimuli
15 www.familyland.org
lafoina i AIGA, MILLENARIANISM, O LE TAIMI O LE FILEMU ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.