Feusuaiga ma le Saolotoga o le Tagata - Vaega IV

 

Aʻo matou faʻaauauina lenei vaega e lima i luga o Feusuaiga ma le Saolotoga o Tagata, ua matou iloiloina nei nisi o fesili lelei i mea e saʻo ma mea e leaga. Faʻamolemole, o lenei mo tagata matutua faitau ...

 

TALI E FAʻATASI FESILI

 

TAGATA Fai mai le upu, “O le mea moni o le a faasaoloto ai oe—ae muamua o le a togi oe. "

I le matou tausaga muamua o le faʻaipoipoga, na ou amata faitau e uiga i aʻoaʻoga a le Ekalesia i le puipuia o pepe ma pe faʻapefea ona manaʻomia e lenei vaitaimi vaitaimi o le faʻamamāina. Ma na ou manatu, masalo, e i ai isi "faʻaaliga" o le alofa na faʻatagaina. Peitai, ii na foliga mai na faapea mai foi le Ekalesia, "leai." Ia, na ou ita tele i nei “faasa” uma, ma na oso mai i loʻu mafaufau le mafaufauga, "O le a le mea o iloa e na tamaloloa nofo fua i Roma e uiga i feusuaiga ma le faʻaipoipoga!" Ae na ou iloa foi afai ou te amata filifili fua ma filifili mea moni e moni pe leai i loʻu manatu, E le o toe mamao ae avea aʻu ma aʻoaʻoga i le tele o itu ma leai ai se faauooga ma Ia o le "Upu Moni." E pei ona taʻua e GK Chesterton, "O amioga mama e masani lava ona faigata - mo se tasi e le ola mama."

Ma o lea, na ou tuuina atu ai i lalo oʻu lima, toe sii i luga aoaoga a le Ekalesia, ma taumafai e malamalama i le mea o loo taumafai “Tina” e fai mai… (cf. O Se Molimau Vavalalata).

Luasefulufa tausaga mulimuli ane, a o ou toe tepa i tua i le ma faʻaipoipoga, le fanau e toavalu na maua, ma le loloto loloto o le ma alofa o le tasi i le isi, ua ou iloaina o le Ekalesia sa aua le fai atu "leai." Sa masani ona ia fai mai "Ioe!" ioe i le meaalofa a le Atua o feusuaiga. ioe i sootaga vavalalata paia i le faaipoipoga. ioe i le ofoofogia o le olaga. O le mea na ia fai mai ai “leai” o ni gaoioiga e faasesēina ai le faatusa paia na faia ai i tatou. Sa ia fai mai “leai” i amioga faataumaoi ma le manatu faapito, “leai” i le tetee atu i “le mea moni” lea e ta'u atu e o tatou tino i latou lava.

O aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko i feusuaiga a tagata e leʻo faʻasolosolo ona aumaia, ae e tafe mai tulafono o le foafoaga, tafe mulimuli ane mai le tulafono o le alofa. Latou te le fuafuaina e faʻalavelave i lo tatou saolotoga, ae tonu lava e taʻitaʻia ai i tatou ia tele saolotoga — e pei foi o puipui i luga o le auala o le mauga o iina e taitai saogalemu ai oe maualuga ma maualuga atu nai lo le taofiofia o lou alualu i luma. 

… Vaivai ma agasala e pei ona i ai o ia, e masani ona faia e le tagata le mea lava e inoino i ai ae le faia le mea e manaʻo i ai. Ma o lea na ia lagona ai o ia lava fevaevaeai, ma o le taunuʻuga o le tele o feeseeseaiga i le olaga lautele. Tele, e moni, e le o vaʻaia le mataʻutia o lenei tulaga o mea i lona manino atoatoa… E talitonu le Ekalesia o Keriso, na maliu ma na toetu mai mo le lelei o tagata uma, e mafai ona faʻaali i le tagata le ala ma faʻamalosia o ia e ala i le Agaga. …  -Fono lona lua a le Vatikana, Gaudium ma Spes, l. 10

O le "ala" e faʻaali mai e Iesu ia tatou ma o le faʻavae o le saolotoga i a tatou feusuaiga, e taʻoto i le "felagolagomaʻi tuʻufaʻatasi", le avea. Ma o lea la, e iai tulafono e faʻauiga ai le "foaʻi" ma le mea e faʻauiga ai le "ave." Ae, pei ona ou fai atu i vaega II, matou te nonofo i se sosaiete e le afaina le taʻu atu i isi e aua le vavevave, aua le paka i se sone faʻafitauli, aua le manuʻa manu, aua le kopi i lafoga, aua le soona 'ai pe' ai leaga, aua le inu tele pe inu ma tiʻetiʻe, ma isi. Ae i se isi itu, pe a oʻo mai i a matou feusuaiga, ua taʻu mai ia i matou le pepelo e na o le pau lava le tulafono e leai ni tulafono. Ae afai na i ai se vaega o o matou olaga e afaina ai matou sili atu le loloto nai lo le tele o isi mea uma, o le mea moni o la tatou feusuaiga. E pei ona tusia e St.Paul:

Aloese mai amioga le mama. O isi agasala uma e faia e le tagata o loʻo i fafo atu o le tino; a o le tagata amio leaga e agasala o ia i lona lava tino. E te le iloa o lou tino o le malumalu o le Agaga Paʻia i totonu ia te oe, na e maua mai le Atua? E le o oe o sau oe; na faʻatauina oe i le tau. Ia viia le Atua i lou tino. (I Kori 6: 18-19)

Ma i lena mea, ou te manaʻo e talanoaina tonu le "leai" o aʻoaʻoga a le Ekalesia ia mafai ai e oe ma aʻu ona ulu atu i le atoa i le "ioe" a le Atua mo i tatou, Lana "ioe" mo uma e lua tino ma le agaga. Mo le sili auala e mafai ona e vivii atu ai i le Atua o le ola atoatoa e tusa ai ma le moni o lou tagata…

 

GALUEGA TELE E FAʻATASIINA

O loʻo iai se alagaʻoa fou na faʻasalalauina talu ai nei e le Pursuit of Truth Ministries, o se vaega o le au kerisiano na nonofo ma le tosina atu ile itupa e tasi. O se tasi o tusitala na toe faʻamatalaina sona lagona i le faʻaaogaina e le Ekalesia o le upu "intrinsically disordered" e faʻatatau i le faʻaipoipoga masani.

O le taimi muamua na ou faitau ai e uiga i lenei faaupuga, sa faigata ona ave. Sa ou lagonaina e pei na valaau mai le Ekalesia me le mautonu. Semanu e le mafai ona ou mauaina se fuaitau sili ona tiga, ma na mafua ai ona ou manaʻo e teu ma aluese, ma le toe sau. -“Ma Loto Tatala”P. 10

Ae na ia faʻaauau pea e faʻailoa saʻo lena se fa'atonuga po'o se gaioiga e fa'afeagai ma le "tulafono fa'alenatura" o le "fa'aletonu i totonu", o lona uiga "e le tusa ai ma le natura o le tagata." O galuega e le mautonu pe a latou le taitai atu ai i le faataunuuina o faamoemoega o o tatou malosi faaletino e pei ona fausia ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faia o oe lava e puaʻi ona e te talitonu o oe lava e gaʻo e ui lava e te paʻu o se faʻafitauli faʻapitoa (anorexia) e faʻavae i luga o se manatu ia te oe lava poʻo lou tino e feteenai ma lona natura moni. E faapena foʻi, o le mulilua i le va o tamaʻitaʻi tane o se gaoioiga e matuā lē atoatoa ona o le feteenaʻi ma le faatulagaga o le foafoaga e pei ona finagalo i ai le Foafoa i le va o taʻitoʻalua.

Na aoao mai Sagato Ioane Paulo II:

O le saolotoga e le o le agavaʻa e faia ai se mea tatou te manaʻo ai, soʻo se taimi tatou te mananaʻo ai. Ae, o le saolotoga o le mafai lea ona ola responsibility le moni a tatou loka-uaea-saolotogafaiā ma le Atua ma le tasi i le tasi. — POPE JOHN PAUL II, St. Louis, 1999

Na o le tasi mafai faia se mea e le o lona uiga tasi e tatau. Ma o iinei, e tatau ona tatou tuusao: ona o le anus o se "pu" e le o lona uiga e tatau ona ati i se penis; auā o le manu e iai lona va‘a e lē o lona uiga e tatau ona ati i ai se tagata; fa'apea fo'i, ona o le gutu o se avanoa e le'o faia ai lea o se filifiliga lelei mo le fa'amae'aina o faiga fa'afeusuaiga. 

Lenei la, o se otoʻotoga o le Ekalesia aʻoaʻoga amio lelei e uiga i feusuaiga a tagata e tafe mai le natura amio mama tulafono. Ia manatua o nei "tulafono" ua poloaʻiina i le "ioe" a le Atua mo o tatou tino:

• o se agasala le faʻagaeʻetia o le tagata lava ia, e taʻua o le taaloalo i totogasā, pe faʻaiʻu i le orgasm pe leai. O le mafuaʻaga o le faʻaosofia mo le faʻamalieina o le tagata lava ia feusuaʻiga ua uma ona agaʻi atu i se faʻaletonu le faʻaaogaina o se tasi tino, lea ua fuafuaina mo le maeʻa o feusuaiga gaioiga ma se tasi paaga.

Aua o iinei feusuaʻiga e sailia i fafo atu o le "feusuaiga feusuaiga o loʻo manaʻomia e le faʻatulagaga o amioga lelei ma e maua ai le aotelega o uiga o le tuʻufaʻatasia o le tagata lava ia ma le foafoaina o tagata i le tulaga o le alofa moni. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2352

(Faʻamanatu: soʻo se gaioiga e faia fua e mafua ai se orgasm, pei o le "poʻo miti," i le po e le agasala.)

• e sese i taimi uma le tamaloa orgasm e faia i fafo atu o lana ava, e tusa lava pe muamua i le tuʻufaʻatasia (ona toso ese aʻo le i faʻateʻia). O le mafuaaga o le ejaculation e fa'atonuina i taimi uma i le fa'atupuina. So'o se gaioiga e fa'atupu ai se tu'inanau i fafo atu o feusua'iga po'o le fa'alavelaveina ma le fa'amoemoe i le faiga o faiga fa'afeusuaiga ina ia 'alofia ai le ma'itaga, o se gaioiga e le tatalaina i le olaga, ma o lea e fa'afeagai ai ma lona fa'atinoga.

• fa'aosoina o le itutinosa o se isi tagata (“fa'agasolo”) e na'o le fa'atagaina pe a i'u i le maeʻa o feusuaiga i le va o le tane ma le ava. O le faiaiga i le va o taitoalua e le tusa ai ma le tulafono ona o le gaioiga e le tatalaina i le olaga ma e feteenai ma le mamanu fuafuaina o feusuaiga a o tatou tino. if e le gata i feusuaiga. A oʻo mai i tuutuuga auala o le faʻaosofia, e pei ona taua i luga, kisi, ma isi mea e le mafai ona taʻitaʻia ai le o le tagata fatu na masaa i fafo atu o feusuaʻiga, ae e le faʻasolitulafono pe a fai e okaina i le "tuʻufaʻatasia o le tagata lava ia" o le faʻavae lena o le sologa lelei ma le foafoaina o gaioiga, aua o le tino o lona uiga moni "lelei."

Ia sogi mai o ia ia te aʻu i sogi o lona gutu, aua o lou alofa e sili atu nai lo le uaina… (Pese 1: 2)

O iinei, e i ai i le tane se tiute faapitoa e faʻamautinoa o lana "paʻi" o le tuʻuina atu i le alofa, ae le o le tuʻinanau. I lenei auala, ua siitia ai lo latou fiafia faatasi i le mamalu lea na finagalo le Atua ia maua, talu ai na Ia fuafuaina le fiafia e avea o se vaega autu o a tatou feusuaiga. E le o se mea faasolitulafono, i lenei tulaga, le faia o se fafine i le tino o le fafine a o lei oo i le ulu po o le maea ai foi o le ulu atu o le tane, pe afai o le mea moni lava e taunuu, e pei ona finagalo i ai le Atua. O le sini e le naʻo le orgasm, ae o le tuʻuina atu atoatoa o le tagata lava ia e oʻo atu ai i se faʻatasiga loloto i le alofa faʻamanatuga. I lana galuega A'oa'oga Amiotonu saunia e Fr. Heribet Jone, lea e tauaveina le Le faʻamaonia ma Nihil Obstat, na ia tusia:

O ava e le maua le faamalieina atoatoa e mafai ona maua e ala i le pa'i i le taimi lava e te le'i faia ai pe a mae'a ona fa'amasani ona e mafai e le tane ona alu ese vave pe a uma le ejaculation. (itulau 536) 

Na ia faaauau,

O amioga fa'afeusuaiga e fa'aosofia ai feusua'iga e fa'atulafonoina pe a faia ma se mafua'aga tonu (fa'ata'ita'iga. e fai ma fa'ailoga o le alofa) pe afai e leai se lamatiaga o le fa'aleagaina (e ui lava e tatau i nisi taimi ona tupu fa'afuase'i) pe tusa fo'i pe i ai se tulaga lamatia ae o lo'o i ai fo'i. o se mafuaaga e faʻamaonia ai le gaioiga…. (itulau 537) 

I lenei tulaga, e aoga le toe faʻamatalaina o le malamalamaaga o St. John Paul II e matua talafeagai lelei…

… O le taualuga o feusuaiga faʻaosofia e tupu uma i se tamaloa ma i se fafine, ma e tupu i le tulaga e mafai ai i ulugaliʻi uma i le taimi e tasi. —POPE IOANE PAULO II, Alofa ma le Tiutetauave, Faʻamamaina kopi e Pauline Tusi & Ala o Faasalalauga, Loc 4435f

O lenei faʻatonutonu le faʻataʻitaʻiga agaʻi i le tuʻufaʻatasi "tumutumuga" o le foaʻi ma mauaina 

• O le Sodomy, sa manatu muamua e faʻatulafonoina i le tele o atunuʻu, e le gata o le mauaina o le avanoa e avea o se ituaiga taliaina o feusuaiga, ae o loʻo taʻua fua i nisi o vasega aʻoaʻoga vasega ma tamaiti, ma e oʻo lava i le faʻamalosia o se ituaiga o faʻafiafiaga mo tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi. Peitai, fai mai le Catechism o ia gaioiga o "agasala matua feteenai ma le legavia" [1]ff. CCC, l. 2357 ma feteʻenaʻi ma le gaioiga natura faʻatonuina i le pito i luga, o se mea e avea ma faʻataʻatiaga o otaota, ae le o le ola. 

O le mulimuli mai i le ala lava lea e tasi o manatu, condom, diaphragms, fualaau e taofia ai le fanau mai, ma isi mea uma e matua le mama aua e feteenai ma lena "tuufua o le tagata lava ia ma le foafoaina o tagata" ua faavaeina i le faatulagaga o amioga. O le aloese mai feusuaiga i le taimi o le fausiaina o se fafine (a o tumau pea le avanoa i le avanoa e ola ai) e le o feteenai ma le tulafono masani, ae o se faʻaoga talafeagai o le mafaufau ma le atamai o le tagata i le faʻatonutonuina o le fananau mai. [2]ff. Humanae Vitael. 16

• O le tamaititi e le o se mea aitalafu i le tasi ae o le a meaalofa. Soʻo se gaioiga e pei o homologous faʻatupuina insemination ma faʻafoligaina o le amio lelei le taliaina talu ai dissociates le faiga faʻafeusuaiga mai le foafoaina gaioiga. O lena gaioiga na mafua ai ona i ai le tamaititi, ua le o toe avea o se gaioiga e tuʻuina ai e ni tagata se toʻatasi, ae o se tasi e "tuʻuina atu le ola ma le faʻailoga o le pepe i le malosiaga o fomaʻi ma tagata faʻasolosolo, ma faʻamautuina le pule o tekonolosi i luga o le amataga ma le iʻuga o le tagata soifua. " [3]ff. CCC, 2376-2377 E i ai foi le mea moni e tele embryos e masani ona faʻaleagaina i ni togafiti auala, o ia lava o se matua agasala.

• O ponokalafi e masani lava ona le mama ona o le faʻailogaina lea o le tino o le isi tagata mo le faʻamalieina o feusuaiga. [4]ff. O le Manuʻa E faʻapena foi, faʻaaogaina o ponokalafi i taimi o feusuaʻiga i le va o ulugaliʻi ina ia "fesoasoani" a latou alofa-olaga e matua leaga foi talu mai lo tatou Aliʻi lava faʻatusatusa mata tuinanau i le isi i le mulilua. [5]cf. Mata 5:28

• O feusuaiga i fafo atu o le faʻaipoipoga, e aofia ai le "nonofo faʻatasi" aʻo leʻi faia le faʻaipoipoga, o se agasala matuia foi aua e "feteʻenaʻi ma le mamalu o tagata ma itupa o tagata" (CCC, l. 2353). O lona uiga, na faia e le Atua le tamaloa ma le fafine mo le tasi o le tasi i le tuʻufaʻatasi, olaga atoa feagaiga e atagia mai ai le fusi o le alofa i le va o le Tolutasi Paia. [6]cf. Ken 1:27; 2:24 Le feagaiga o le faʻaipoipoga is le tautoga e faʻamamaluina le mamalu o le isi, ma na o le pau lea o le mataupu saʻo mo feusuaʻiga talu mai le maliega i feusuaiga feusuaiga o le faʻamalieina ma faʻataunuʻuga o lena feagaiga.

I le fa'ai'uga, e leai se mea o lo'o ta'ua i luga e amana'ia ai a'afiaga fa'alesoifua maloloina e fa'ailoa mai e ala i le alu i fafo atu o tuaoi saogalemu o fa'aaliga tau feusua'iga, e pei o feusua'iga fa'afeusuaiga po'o le gutu, feusua'iga manu, ma le fa'atamatama (fa'ata'ita'iga fa'agata fa'agata ua maua e carcinogenic ma feso'ota'i ma le kanesa; fa'apea fo'i, o le faapa'u pepe, lea e masani ona fa'aaogaina e fai ma auala e pulea ai fanau i aso nei, ua maua i su'esu'ega e sefululua e feso'ota'i ma le kanesa o le susu. [7]ff. LifeSiteNews.com) Pei lava ona masani, o gaioiga e lūlūina i fafo atu o fuafuaga a le Atua e masani ona selesele ai iʻuga e le manaʻomia.

 

I TUPU FAʻAVAE O FAAIPOIPOGA

Ona o tulafono ua taua i luga e tatau ona faʻatonutonu ai a tatou amioga faʻafeusuaiga, o se upu i isi ituaiga faʻaipoipoga saili se faʻamatalaga ii. Ma ou te fai atu "isi" e ese mai naʻo le "faʻaipoipoga faʻaipoipo," aua o le taimi lava e te tatalaina ai le faʻaipoipoga mai le tulafono o le amio mama, o se mea e oʻo i le talitonuga a le faʻamasinoga, o le manaʻoga o le toʻatele, poʻo le malosi o le lobi.

E le mafai e ni tamaloloa se toʻalua poʻo ni fafine se toʻalua ona fusia faʻatasi le feusuaʻiga i se tulaga le masani ai: latou te le manaʻomia le biology talafeagai i se tasi o paʻaga. Ae o le mea tonu lava lea o le felagolagomaʻi i le va o le aliʻi ma le fafine e avea ma faʻavae o le mea e taʻua o le "faʻaipoipoga" aua e sili atu nai lo le alofa i se tulaga ese moni mea moni. E pei ona saunoa talu ai nei Pope Francis,

O le felagolagomaʻi o le tamaloa ma le fafine, tumutumu o le foafoaga paia, o loʻo fesiligia e le talitonuga a le itupa, i le igoa o se sosaiete saoloto ma sili ona amiotonu. O le eseesega i le va o le tane ma le fafine e le mo teteʻe poʻo le puleʻaga, ae mo Faʻamanatuga Paʻia ma tupulaga, i taimi uma i le "foliga ma foliga" o le Atua. A aunoa ma le fefaʻasoaaʻi o oe lava, leai se tasi e mafai ona malamalama i le isi i le loloto. O le Faʻamanatuga o le faʻaipoipoga o se faʻailoga o le alofa o le Atua mo tagata soifua ma le foaʻiina atu a Keriso o ia lava mo lana Faʻaipoipo, le Ekalesia. —POPE FRANCIS, lauga i Puerto Rican Epikopo, Vatican City, Iuni 08, 2015

I le taimi nei, o tagi i aso nei mo le faʻavae mo le "faʻaipoipo faʻaipoipo" amata mai le "faʻauooga" i le "alofa" i le "faʻamalieina" i "lafoga penefiti" ma isi. Ae o na tali uma e mafai foi ona fai mai se tasi faʻaipoipoga manao i le Setete e faʻatagaina lana faʻaipoipo i ni fafine se toʻafa. Poʻo se fafine manaʻo e faʻaipoipo i lona uso. Poʻo se tamaloa manaʻo e faʻaipoipo i se tama. O le mea moni, o faʻamasinoga o loʻo feagai pea ma nei mataupu talu ai na tatalaina le pusa a Pandora e le amanaʻiaina le tulafono faʻanatura ma le toe faʻauigaina o le faʻaipoipoga. Ua faʻaalia atoatoa e le aliʻi suʻesuʻe o Dr. Ryan Anderson lenei mea:

Ae e iai se isi manatu e tatau ona taʻua iinei. O le fesili o le "faʻaipoipoga" ma le fesili o le "faʻaalia o feusuaiga" o le mea moni lua vaega eseese. O lona uiga, tusa lava pe faʻapea mai le tulafono e lua tamaʻitaʻi tauatane e mafai ona "faʻaipoipo," o le mea lea, e le faʻatagaina amioga feusuaʻi e faʻaletonu ua le lelei. E leai lava se auala lelei e faʻaatoa ai le "faʻaipoipoga." Ae o le tutusa lava mataupu faavae faʻatatau i se faʻaipoipo heterosexual: na ona ua faaipoipo e le o lona uiga o le tuʻuina amioga le mama o lea ua faʻatagaina nei.

Sa ou talanoa ma alii ma tamaitai o e sa nonofo i le itupa e tasi ae sa mananao e faafetaui o latou olaga i aoaoga a le Ekalesia. Sa la taliaina se olaga legavia a o la malamalama e le mafai ona avea lo la alofa ma le alofa mo le la paaga ma se faitotoa i le amio leaga. O le tasi tagata, ina ua uma ona sau i le Katoliko Ekalesia, fesili i lana paga, ina ua mavae le tolusefulu-tolu tausaga faʻatasi, e faʻatagaina o ia e ola i se olaga tutoʻatasi. Na ia tusi mai nei ia te aʻu e faapea,

Ou te leʻi salamo lava ma o loo ou maofa pea i lenei meaalofa. E le mafai ona ou faʻamatalaina, seʻi vagana le loloto o le alofa loloto ma le naunau mo le iuni mulimuli lea e musuia aʻu.

Lenei o se tamaloa o se tasi o na matagofie ma lototele "faʻailoga o feteʻenaʻiga" na ou tautala ai i totonu Vaega III. Lona leo ma le poto masani e tutusa ma leo i le pepa O le auala lona tolu ma le punaoa fou “Ma Loto Tatala” i latou o tagata taʻitoʻatasi latou te leʻi mauaina le faʻasaua, ae saʻolotoga i aʻoaʻoga lelei a le Ekalesia Katoliko. Na latou mauaina le olioli faʻasaʻolotoina o poloaʻiga a le Atua: [8]cf. Ioane 15: 10-11

'Ua' ou maua le fiafia i le ala o au molimau e sili atu i lo 'oa uma. Ou te mafaufau loloto i au mataupu ma mafaufau i ou ala. Ou te fiafia i au tulafono… (Salamo 119: 14-16)

 

MAI LE FUA I LE SAʻOLOTOGA

O a tatou feusuaʻiga o se itu maaleale ma maaleale o tatou tagata aua e paʻi atu i le "faʻatusa" lava o le Atua na foafoaina ai i tatou. E pei o lea, o lenei tusitusiga atonu o se "suʻesuʻega o le mafaufau" mo le tele o tagata faitau na mafua ai ona e popole i lau taimi ua tuanaʻi poʻo le taimi nei le faʻamaoni. O lea ou te manaʻo e faʻaiʻu le Vaega IV i le toe faʻamanatu atu i le tagata faitau upu a Iesu:

Aua na auina mai e le Atua le Atalii i le lalolagi, e le ina ia faasala i le lalolagi, a ia faaolaina le lalolagi ia te ia. (Ioane 3:17)

Afai na e nofo i fafo atu o tulafono a le Atua, o le mea tonu lava mo oe na auina atu Iesu i ai faalelei oe ma le faatonuga a le Atua. I lo tatou lalolagi i aso nei, ua tatou fausia ituaiga uma o vailaʻau, togafitiga, polokalama o le tagata lava ia, ma ata i le televise e fesoasoani faʻafetauia ma le faʻanoanoa ma le popole. Ae o le mea moni, o le tele o la tatou agavaʻa o le i'uga o le iloa loloto o loo tatou ola e feteenai ma se tulafono maualuga, e feteenai ma le faatulagaga o le foafoaga. E mafai foʻi ona iloa lenā lē mautonu i se isi upu—ua e sauni ea?—tausalaina Ma e na o le tasi lava le auala e aveʻese moni ai lenei tausalaina e aunoa ma le tusiina o se fomaʻi: faʻalelei ma le Atua ma Lana Upu.

Ua faanoanoa lou agaga; siitia aʻu e tusa ma lau afioga. (Salamo 119: 28)

E le afaina pe fia taimi na e agasala ai pe o le a foi le matuia o au agasala. E finagalo le Alii e toe faʻafoʻi oe i le faʻatusa na Ia foafoaina ai oe ma faʻafouina ai oe i le filemu ma le "fealofani" na Ia fuafuaina mo tagata mai le amataga o le foafoaga. E masani ona faʻamalosiʻau mai aʻu i nei upu faʻamatala e lo tatou Aliʻi ia St. Faustina:

Le agaga e, ua lilofia i le pogisa, aua le faʻanoanoa. E leʻo leiloa mea uma. O mai ma faʻatuatua i lou Atua, o Ia o le alofa ma le alofa mutimutivale… Aua neʻi fefe se agaga e faalatalata mai ia te aʻu, e ui lava o ona agasala e pei o le mumu ... E le mafai ona ou faʻasalaina se tagata agasala sili pe a ia faia se talosaga i Loʻu agaalofa, ae i luga o le i se isi itu, ou te taʻuamiotonuina o ia i Loʻu le mafaamatalaina ma le le mafaamatalaina alofa mutimutivale. —Iesu i St. Faustina, Alofa Tunoa i Loʻu Agaga, Tusi, n. 1486, 699, 1146

O le nofoaga o le toe faʻafouina ia Keriso o loʻo i le Faʻamanatuga o le taʻutaʻu atu, aemaise lava mo na agasala ogaoga pe "oti" faasaga ia tatou lava poʻo isi. [9]ff. Mo I Latou i le Agasala Faʻaletino E pei ona ou taʻua i luga, e leʻi tuʻuina e le Atua nei tuaʻoi amio lelei ina ia faʻatosina mai ai le taʻusalaina, faatupu ai le fefe, pe taofiofia ai a tatou malosi faʻamalosi. Ae ui i lea, latou te i ai iina e fausiaina le alofa, fausiaina le ola, ma faʻafesoʻotaʻi a tatou manaʻoga feusuaʻiga i le tautua soʻosoʻo ma le tuʻuina atu e le toʻalua o taʻitoʻalua. Latou i ai i taitai atu i matou i saolotoga. O i latou e osofaʻia le Ekalesia i aso nei o se "masini taʻusalaina" saua ona o ana "tulafono" e pepelo. Aua o le tutusa lava e mafai ona fai atu mo soʻo se faʻalapotopotoga o loʻo i ai le tusitaulima o tulafono ma taʻiala e faʻatautaia ai amio a latou tagata faigaluega, tamaiti aʻoga, poʻo tagata o le ekalesia.

Faʻafetai i le Atua, afai na tatou solia totonu o "puipui" ma o ese ifo i lalo o le mauga, Na te mafai ona toefuatai mai i tatou e ala i Lona alofa mutimutivale ma le faʻamagaloga. O le taʻusalaina o se tali lelei lea pe a alu ese o tatou lotofuatiaifo e faasaʻo amioga. I le taimi e tasi, o le pipiʻi pea i le tausalaina e le maloloina pe a maliu le Alii i luga o le Satauro ina ia aveʻesea ai lena tausalaina ma a tatou agasala.

O upu ia na fetalai i ai Iesu tagata uma, pe o ni "itupa" pe "saʻo." O i latou o se valaʻaulia e saili le saʻolotoga matagofie o loʻo faʻatali mai mo i latou e faʻatuatua i le fuafuaga a le Atua mo foafoaga-ia e aofia ai a tatou feusuaiga.

Aua e te fefe i lou Faʻaola, Oe le tagata agasala. Ou te faia o le taga muamua e sau ia te oe, aua ua ou iloa e ala i oe lava oe le mafai ona siʻitia oe lava ia te aʻu. Tama e, aua e te sola ese mai lou Tama; ia e naunau e tautala faʻaaliali i lou Atua o le alofa mutimutivale o le finagalo e tautala i upu o le faʻamagaloga ma faʻamalieina lona alofa tunoa ia te oe. E pele lou agaga ia te aʻu! 'Ua' ou tusia lou igoa i loʻu lima; ua togitogia oe o se manua loloto i Loʻu Loto. —Jesus ia St. Faustina, Divine Mercy in My Soul, Diary, n. 1485

 

 

I le vaega mulimuli o lenei vaega, o le a tatou talanoaina ai luitau o loʻo feagai ma tatou o tagata Katoliko i aso nei ma pe o le a la tatou tali e tatau ona i ai.

 

LE TUSI FAITAU

 

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. CCC, l. 2357
2 ff. Humanae Vitael. 16
3 ff. CCC, 2376-2377
4 ff. O le Manuʻa
5 cf. Mata 5:28
6 cf. Ken 1:27; 2:24
7 ff. LifeSiteNews.com
8 cf. Ioane 15: 10-11
9 ff. Mo I Latou i le Agasala Faʻaletino
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI, TAGATA FAIGALUEGA & SAʻOLOLO ma pōpō , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.