O au o se Soo o Iesu Keriso

 

E le mafai e le pope ona faia se talitonuga sese
pe a fetalai mai o ia ex kathedra,
o se aoaoga lea o le faatuatua.
I ana aoaoga i fafo atu o 
faʻamatalaga ex cathedraAe peitai,
e mafai ona ia faia ni uiga le mautonu i aoaoga faavae,
mea sese ma e oo lava i talitonuga sese.
Ma talu ai e le tutusa le pope
ma le Ekalesia atoa,
e malosi atu le Ekalesia
nai lo se Pope sese po o se lotu sese.
 
— Epikopo Athanasius Schneider
Setema 19th, 2023, onepeterfive.com

 

I IA ua leva ona aloese mai le tele o faamatalaga i luga o ala o faasalalauga lautele. O le mafuaʻaga ona o tagata ua agaleaga, faʻamasino, faʻamaonia le alofa - ma e masani lava i le igoa o le "puipuia o le mea moni." Ae ina ua uma la tatou upegatafa'ilagi mulimuli, sa ou taumafai e tali atu i nisi o ē na tuuaʻia i maʻua ma laʻu paaga o Daniel O'Connor i le “faitatala” o le Pope.  

Ua iloa e aʻu tagata faitau umi iinei na ou puipuia pea Pope Francis i le mea na manaʻomia ai e le faamasinoga tonu (eg. Pope Falanisisi I…). Ua ou totogiina se tau mo lenei mea - e le mafaitaulia tusi leaga o loʻo tuʻuaʻia aʻu o se tauaso, valea, faʻaʻoleʻole - e te taʻua. E matua leai lava so'u faanoanoa. I le avea ai ma se atalii o le Ekalesia (ma e tusa ai ma se folafolaga tatou te faia o ni tagata o le Knights of Columbus), sa ou puipuia le pule faapope e pei ona tatau ai. O le mea moni, o lenei tusitusiga faaaposetolo e aofia ai pontificates e tolu. E oo mai i aso nei, ou te lei faamasinoina lava loto o tatou pope, o latou faamoemoega po o faamoemoega. Pe a ou tautala atu foi i le tele o finauga a lenei pulega faapope ua ou ta'uleagaina Pope Falanisisi e ala i le taufaifai, ma ta'u ma le faamaulalo o ia o "Bergoglio", po o le faauigaina e faapea ua ia mafaufau i se ma'i. E le gata i lea, ua ou puipuia le le fa'amaoni o lana filifiliga ma faamamafaina le manaomia tumau i le mafutaga ma le Sui o Keriso. 

Ae e pei o le toetoe lava o tagata Katoliko faamaoni uma ou te iloa i le talaʻiga lautele, tatou te le fiafia ma le vaivai i le faʻamalamalamaina, agavaa, toe faʻafeiloaʻi, faʻatoese mo, toe faʻaleleia, toe faʻaalia, faʻamatalaga, ma puipuia le laina umi o faʻamatalaga faʻafuaseʻi, faʻatalanoaga uiga ese, faʻamatalaga le mautonu, ma tofiga faamomoiloto na mulimuli mai i lenei pule faapope. E pei ona mātauina e se tasi tagata, e pei i tatou o ni tamāloloa e iai suō ma fagu o loo mulimuli i le elefane taamilo, ma faamamā ona gaogao. Ae ui i lea, na ou faia ona o le maualuga o siteki: le molimau ma le faatuatuaina o le Ekalesia a Keriso. Sei vagana nai katinale ma epikopo, ma e tutusa lava, e toetoe lava a leai se pisa ma le taitaiga mai le au failotu i nei mataupu ma isi mataupu fefinauai. O matagaluega e pei o aʻu ua maua i matou e faʻamautinoa a matou au faitau, savali i isi mai le faʻamau, ma toe faʻamautuina aʻoaʻoga faifaipea o lo tatou Faʻatuatua. 

 
I le le malie ma le Pope

… e le o le le faamaoni, po o le leai o se Romanite e le ioe i faʻamatalaga o nisi o faʻatalanoaga na tuʻuina atu i fafo-le-cuff. E masani lava, afai tatou te lē ioe i le Tamā Paia, tatou te faia faapea ma le matuā faaaloalo ma le lotomaulalo, ma le iloa atonu e manaʻomia ona faasaʻoina i tatou.  —Faa. Tim Finigan, faiaoga i le Sacramental Theology i le St John's Seminary, Wonersh; mai Le Hermeneutic o le Nuʻu, "Faʻamaoniga ma Faʻatonu Papal", Oketopa 6th, 2013;http://the-hermeneutic-of-continuity.blogspot.co.uk

E lē o noatia tagata Katoliko e ioe i manatu o le pope i mataupu i fafo le vaaiga o le faatuatua ma amioga, e pei o le taimi na te faia ai ni tulaga faapitoa i le tau, taaloga, tamaoaiga, po o vailaau faafomai. O le mea moni, atonu e iai foʻi se tiute o se tasi e tetee atu i na manatu ma le faaaloalo ma le lautele pe afai o se mataupu o le taufaaleaga (tagai i le vaefaamatalaga).[1]E tusa ai ma le poto, agavaa, ma le mamalu o loo i ai i [tagata lotu], ua ia i latou le aia ma e oo lava i nisi taimi le tiute e faailoa atu ai i faifeau paia o latou manatu i mataupu e faatatau i le lelei o le Ekalesia ma faailoa atu o latou manatu. i le vaega totoe o le au Kerisiano faamaoni, e aunoa ma le faailoga tagata i le faamaoni o le faatuatua ma amioga, ma le faaaloalo i o latou faifeau, ma le gauai atu i le manuia lautele ma le mamalu o tagata. —Tulafono o Tulafono Canon, Canon 212 §3

Mo se faʻataʻitaʻiga, na taʻua e Pope Francis i le tolu tausaga talu ai e uiga i le COVID "tui" e faapea "o loʻo i ai le faʻafitia o le pule i le ola ... [ma e] tatau i tagata ona faia le tui."[2]talanoaga mo le polokalame tala fou a TG5 i Italia, Ianuari 19, 2021; ncronline.com O lena folafolaga, e feteenai ma aoaoga muamua,[3]ff. Leai o se Amioga Mama na iʻu ai i le lē mafaitaulia o tagata Katoliko ua faateʻaina mai a latou galuega, faateʻaina mai aʻoaʻoga i tua atu o aʻoaʻoga maualuluga, po o le filifili i le va o le fafagaina o o latou aiga po o le faia o se suʻesuʻega o kenera. Talitonu mai ia te au, ua ou faitau i tusi a i latou sa i ai i nei tulaga faigata; O Tanielu lava ia na faate'aina mai lona Ph.D. polokalame aua na latou fai atu ia te ia na fai mai le Pope e tatau ona ia ave le fana. O le mea e ofo ai, ma o le mea e sili ona leaga, o le mea moni lava suicidal mo le toʻatele e faia le tui ona o faʻamaumauga post-jab ua tuʻu ai nei manuʻa ma tagata maliliu i le lalolagi atoa i le faitau miliona,[4]ff. O Toloa o se mea e leʻi faʻaalia e le Vatikana. E le gata i lea, o togafitiga fa'atupu ia na fausia ma fa'ata'ita'iina i le fa'aogaina o sela o le fetal ua fa'apa'u, na'o le fa'aopoopoina o le fa'atupu fa'aleaga lea.

O le manatu, o le pope e le o so’u foma’i. O se filifiliga fa'alesoifua maloloina a le tagata lava ia e le mafai ona fa'atonu so o se tasi.[5]ff. Tatala Tatala i Epikopo Katoliko

Na amata ona ou tusi e uiga i talitonuga faa-Komunisi ma le sili atu o le taufaasese i tua atu o suiga o le tau i le taimi o le pontificate o Benedict XVI.[6]ff. Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili ma Pulea! Pulea! O lea na ou ofo ai ina ua le gata ina lagolagoina e Pope Faranisisi le finauina o tuuaiga e uiga i le vevela o le lalolagi na faia e tagata, ae na tautino mai i lana tala fou. apoapoaiga faaaposetolo e le o toe avea ma se fesili tatala. Peitaʻi, e silia ma le 1600 tagata suʻesuʻe i le tau, tagata suʻesuʻe o le tau, ma tagata suʻesuʻe o le tau, e aofia ai ma le manumalo o le Nobel Dr. John. Clauser, Ph.D. ma Ivar Giaever o Nouei, talu ai nei sa sainia le “Tautinoga o le Tau o le Lalolagi” o loo faapea mai ma le manino: “E leai se faalavelave faafuasei o le tau.”[7]Faitau pe aisea iinei O se felafolafoaiga faasaienisi, ae le o se finauga faalelotu. E oo lava i le Canadian Broadcasting Corporation sili ona saoloto na matauina:

O le pepa, ua faaulutalaina Viia le Atua [Laudate Deum], sa le masani ai mo se apoapoaiga faapope ma faitau atili e pei o se lipoti faasaienisi UN. Na iai se leo maʻai ma o ona vaefaamatalaga e sili atu ona tele faʻamatalaga i lipoti o le tau a le UN, NASA ma Faranisisi lava ia muamua nai lo le Tusi Paia. -CBC News, Oketopa 4, 2023

E le gata i lea, e masani ona taʻua e Francis le IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change) lea na maua i le tele o taimi. fudging fa'amatalaga pe 'a fai e fa'anatinati a latou fuafuaga, aemaise lava, o le Paris Climate Agreement (lea Francis fa'amaonia manino).[8]O le IPCC na maua faʻateleina faʻamatalaga i luga liusuavai le aisa o Himalayan; na latou le amanaiaina e moni lava o se 'mānava' i le vevela o le lalolagi: na faʻatonuina le au saienitisi pito i luga o le tau 'ufiufi' o le mea moni e le'i si'itia le vevela o le Lalolagi mo le 15 tausaga talu ai. O le Iunivesite o Alabama i Huntsville, ua manatu e sili ona faatuatuaina i le aoina o faʻamaumauga o le vevela o le lalolagi na atiaʻe mai satelite, ua fa'ailoa mai e le'i iai lava se vevela o le lalolagi i le fitu tausaga talu ai ia Ianuari 2022. Saienitisi o le tau iina, John Christy ma Richard McNider, maua e ala i le aveesea o aafiaga o le tau o mauga mu i le amataga o le faamaumauga o le vevela satelite, na aliali mai ai leai se suiga i le fua o le mafanafana talu mai le amataga o le 1990s. 

O loʻo i ai se lamatiaga ogaoga i le saolotoga o tagata i tua atu o le suiga o le tau, lea o loʻo i le fatu o le "Great Reset."[9]ff. Le Gaoi Tele I le faamaoni i le mea sili ou te mafaia i le valaau a Ioane Paulo II e avea ma leoleo,[10]ff. Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai! Ua faafuase'i lava ona ou matuā tetee atu i lē na suitulaga iā te ia o loo lagolagoina se polokalame e ono taʻitaʻia ai tagata i faiga tonu o le faapologaina lea na lapataʻia e Penetito XVI.

… A aunoa ma le taʻitaʻiga o le alofa mama i le mea moni, o lenei lalolagi malosiʻaga mafai mafua mafuaʻaga muamua ma faia fevaevaeaʻiga fou i totonu o le aiga tagata… tagata ola tamoe fou lamatiaga o le pologa ma togafiti .. —Caritas in Veritate, n.33, 26

Ae o iinei foi, o le tulaga faasaienisi o Francis e le o noatia i le au faatuatua. Na ia fai mai foi:

O lo'o iai fa'afitauli tau le si'osi'omaga e le faigofie ona maua se finagalo autasi lautele. O lea ou te toe ta'ua atu lena mea e le manatu le Ekalesia e foia ni fesili faasaienisi pe suitulaga i faiga faaupufai. Ae ou te popole e faʻamalosia se felafolafoaiga faʻamaoni ma tatala ina ia le faʻaleagaina ai le manuia lautele. -Laudato i ', l. 188

 

O Tausiga

O le mea e sili ona faapopoleina ai, o faamatalaga finau talu ai nei a Francis e uiga i iuni o itupa tutusa ma le tofiaina o i latou i tofiga maualuluga i totonu o le Ekalesia o loo faaseseina faalauaitele lenei mataupu.[11]ff. Lotu i Luga o le Tofa – Vaega II O le manatu lenei: afai e tatau ona tatou finau i tua ma luma po o le a le uiga o le Pope i lenei po o lena faamatalaga le mautonu, ae o ulutala i le salafa o le lalolagi o loo tautino mai "O faʻamanuiaga mo faʻatasiga tutusa e mafai i le Katoliko”, ona manino mai ai lea o le Upu Moni ua uma ona mafatia i se isi ta ma e le mafaitaulia agaga ua uma ona tuuina i se tulaga lamatia faaletino. Ma e le o se mea e tasi, e seasea tupu. I le tolu tausaga talu ai, o faamatalaga a Francis e uiga i iuni faalemalo na faateia ai le toatele ona o ana aumea vavalalata (pei o Patele James Martin) na na ona faamautu ai le fenumiai o loo fautua mai ai, e aunoa ma se faasaʻoga mai le Holy See, o Francis e moni lava na fautuaina se aʻoaʻoga fou.[12]ff. Le Tino, Malepe 

E le na o [Falanisisi] faapalepale [iuni faalemalo], o loo ia lagolagoina… atonu na ia faia i se tulaga, e pei ona tatou fai atu ai i le Ekalesia, na ia atiina ae lana lava aoaoga faavae… E tatau ona tatou mafaufau i le mea moni o le ulu o le Ekalesia ua i ai nei. fai mai ua ia lagona e lelei iuni sivili. Ma e le mafai ona tatou teena lena mea… E le mafai e Epikopo ma isi tagata ona teena lena mea i le faigofie e pei ona latou mananao ai. O se uiga lenei, o se ituaiga aʻoaʻoga lea ua ia tuuina mai ia i tatou. —Fr. James Martin, CNN.com

O le isi foʻi taimi, o i matou o loo i le talaʻiga i le lautele ua tuua le uuina o le ato—po o se fagu. 

Ae o le a le mea na faia e na tagata i le Vatican Gardens, ma ifo atu i le "Tina Earth"?[13]vaʻai Le Paganism Fou - Vaega III ma Tuʻu le Lala i le isu a le Atua

… O le mafuaʻaga o le faitio ona o le natura faʻamataʻu ma le faʻapaupau foliga o le sauniga ma le leai o faʻalauiloa Katoliko faʻailoga, gaioiga ma tatalo i le taimi o gaioiga eseese, siva ma faʻanoʻunoʻu o lena sauniga ofoofogia. —Cardinal Jorge Urosa Savino, archbishop emeritus o Caracas, Venesuela; Oketopa 21, 2019; Katoliko News Agency

O nei fa'aleaga - e tusa lava po o a ni faʻamoemoega lelei - ma e le o le Pope poʻo le ofisa o le Vatican Press e foliga mai e popole e faʻaleleia. O le ā le tulaga e sili atu ai le puipuia o le talaaga o Iesu i le tulaga o se pope?

 

Ou te Mulimuli i le Tupu

O aʻu o se soo o Iesu Keriso - e le o Pope Francis, e le o se isi lava tagata. Ae o le mea tonu lava ou te mulimuli ia Iesu, o le na faia Peteru o le papa o Lana Ekalesia, ou te tumau ai i le gauai atu i le faamasino moni o pope uma, e aofia ai Falanisisi, ona o i latou o sui soifua o le Au Aposetolo. Auā ‘ua manino le poloa‘iga a lo tatou Ali‘i:

Poʻo ai lava faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. Poʻo ai lava teena oe teena aʻu. Ma ai se teena aʻu, teena le na auina mai aʻu. (Luka 10:16)

Ae a o'o mai i le fa'atuputeleina o fa'amatalaga fa'atauva'a, fa'atauva'a, ma faiga fa'akomepiuta o lo'o alia'e mai le tele o vaega o le Vatikana; a o'o mai i le fa'alavelave fa'alaua'itele ma le fa'aletonu mata'utia i le va'aiga i tulaga maualuluga (ma e tau le'i o'o lava i le Sinoti lata mai), o le mea e sili ona lamatia o le agaga agaga!  

I le faaiuga o le aso, o lo’u faamaoni—o lo matou faamaoni—o Iesu Keriso ma Lana Talalelei! 

Afai foʻi e folafola atu e i matou po o se agelu mai le lagi iā te outou se tala lelei e ese mai i lea na matou talaʻi atu ai iā te outou, ia malaia lenā tagata! E pei ‘ona matou fai atu ai muamua, ‘ae ‘ou te toe fai atu nei, ‘āfai e folafola atu e se tasi ‘iā te ‘outou se tala lelei e ‘ese i le tala lelei na ‘outou talia, ‘ia malaia lea tagata! Po o o'u faia ea nei le alofa i tagata po o le Atua? Po o oʻu saʻili e faafiafia tagata? Afai ou te taumafai pea e faafiafia tagata, po ua lē avea aʻu ma pologa a Keriso. ( Kala 1:8-10 .)

O le ā la le auala i luma? O le tumau ma le faamaoni atoatoa i le Afioga a Keriso o loo faasaoina i Tu ma Aganuu Paia a o tumau i le mafutaga ma le usiusitai i le moni magisterium o le Sui o Keriso. Ma e moni lava, tatalo mo la tatou taitaiga. E mafai ona ou fai atu ma le faamaoni atoa, i aso uma, ou te tatalo mo le Pope e aunoa ma se pepelo. Na ona ou ole atu lava i le Alii e faamanuia ma puipuia o ia, ia faatumuina o ia i le poto, ma fesoasoani ia te ia, ma o tatou epikopo uma, ia avea ma leoleo mamoe lelei.

Ona ou faaauau ai lea i le pisinisi o le folafolaina o le Afioga le sese a le Atua.

O le Sinoti i le Sinoti o loʻo taʻitaʻia agaga mai le upu moni a Keriso ma Lana Ekalesia. O le mea e popole ai, o lo'o i ai nisi o fa'ailoga o le agalelei o Roma i le UN's Agenda 2030. I se isi itu, e tatau i le Ekalesia ona fa'ailoa fa'aperofeta le fa'afeagai o lenei polokalame i tala fa'asolopito Kerisiano ma le fa'atonuga masani. Ou te mafaufau i lenei mataupu, lea e sili ona taua. O le 2030 Agenda ose galuega fa'alelalolagi a Malo Aufaatasi ma fa'alapotopotoga fa'atasi, lea e fa'amalosia ai setete e fa'atulafonoina faiga fa'apa'u ma "a'oa'oga fa'afeusuaiga lautele." … O le alualu i luma o le pone o loo i ai nei ua toe aliali mai i le lotolotoi o mea ua faaleagaina. — Archbishop Emeritus Héctor Aguer o Buenos Aires, Atenitina, Soifuaga Fou i le Olaga, Setema 21, 2023

O perofeta pepelo o loo faailoa mai i latou lava o ni tagata alualu i luma ua latou faasilasila mai o le a latou liliu le Ekalesia Katoliko i se faalapotopotoga fesoasoani mo le Agenda 2030.… E foliga mai e i ai foi epikopo ua le toe talitonu i le Atua o le amataga ma le iuga o le tagata ma le faaola o le lalolagi, ae o ai, i se auala pan-natura po o pantheistic, latou manatu o le manatu tina o le lalolagi o le amataga lea o le ola ma le solitu o le tau o le sini o le lalolagi paneta. - Katinale Gerhard Muller, InfoVaticana, Setema 12, 2023

 

Faʻatau Fesootai

Le Faamasinoga Mulimuli?

Puipuia Iesu Keriso

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 E tusa ai ma le poto, agavaa, ma le mamalu o loo i ai i [tagata lotu], ua ia i latou le aia ma e oo lava i nisi taimi le tiute e faailoa atu ai i faifeau paia o latou manatu i mataupu e faatatau i le lelei o le Ekalesia ma faailoa atu o latou manatu. i le vaega totoe o le au Kerisiano faamaoni, e aunoa ma le faailoga tagata i le faamaoni o le faatuatua ma amioga, ma le faaaloalo i o latou faifeau, ma le gauai atu i le manuia lautele ma le mamalu o tagata. —Tulafono o Tulafono Canon, Canon 212 §3
2 talanoaga mo le polokalame tala fou a TG5 i Italia, Ianuari 19, 2021; ncronline.com
3 ff. Leai o se Amioga Mama
4 ff. O Toloa
5 ff. Tatala Tatala i Epikopo Katoliko
6 ff. Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili ma Pulea! Pulea!
7 Faitau pe aisea iinei
8 O le IPCC na maua faʻateleina faʻamatalaga i luga liusuavai le aisa o Himalayan; na latou le amanaiaina e moni lava o se 'mānava' i le vevela o le lalolagi: na faʻatonuina le au saienitisi pito i luga o le tau 'ufiufi' o le mea moni e le'i si'itia le vevela o le Lalolagi mo le 15 tausaga talu ai. O le Iunivesite o Alabama i Huntsville, ua manatu e sili ona faatuatuaina i le aoina o faʻamaumauga o le vevela o le lalolagi na atiaʻe mai satelite, ua fa'ailoa mai e le'i iai lava se vevela o le lalolagi i le fitu tausaga talu ai ia Ianuari 2022. Saienitisi o le tau iina, John Christy ma Richard McNider, maua e ala i le aveesea o aafiaga o le tau o mauga mu i le amataga o le faamaumauga o le vevela satelite, na aliali mai ai leai se suiga i le fua o le mafanafana talu mai le amataga o le 1990s.
9 ff. Le Gaoi Tele
10 ff. Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai!
11 ff. Lotu i Luga o le Tofa – Vaega II
12 ff. Le Tino, Malepe
13 vaʻai Le Paganism Fou - Vaega III ma Tuʻu le Lala i le isu a le Atua
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.