I le Itula e Tasi

 

O le 'inoʻino i le au uso ua fai ai le avanoa mo Anetikeriso;
ona o le tiapolo saunia muamua le vaevaega i totonu o le nuu,
'ina' ia talia o ia e lē o loʻo maliu mai.
 

—St. Cyril o Ierusalema, Fomaʻi o le Ekalesia, (pe tusa 315-386)
Catechetical Lauga, Lauga XV, n.9

 

SE mataʻina le saoasaoa o mea tutupu i le lalolagi, e ui lava e foliga mai e “masani” le olaga i vaega o le lalolagi. E pei ona ou fai atu i le tele o taimi, o le latalata atu lea i le Mata o le Afa, o le televave o le savili o suiga o le a agi, o le sili atu ona vave o mea e mulimuli mai ai le tasi i le isi"pei o ta'avale pusa”, ma sili atu ona vave vevesi o le a mulimuli mai. 

Sa ou nofo i luga o lenei "upu nei" mo ni nai aso, ae na ou lagona i le amataga o lenei vaiaso e manaomia le faatomuaga o O le Faamasinoga a Sisifo ma Rusia – Meafaigaluega o le Faamamaina? E ioeina o ni mataupu mamafa. O lea na ou aioi atu ai i lo tatou Tina Amuia a o lei tusia lenei mea ona o ia, e sili atu nai lo se isi lava, e sili ona agamalu ma alofa o ia i foafoaga uma a le Atua… ae sa tatau ona ia tautala atu i ni mea faigata tele i lenei tupulaga faalogogata, e masani lava ma loimata. Ua uunaia foi au e le Tusi Paia na oomi mai e le Alii i lou loto i le luasefulu tausaga talu ai ina ua Ia valaauina au e avea ma leoleo. e ala mai ia St. John Paul II:

‘Āfai e iloa atu e le tagata vāai ​​le pelu ‘ua sau, ‘ae lē ilia fo‘i e ia le pū, ‘ina ‘ia lē lapata‘iina ai le nu‘u, ‘ona o‘o mai ai lea o le pelu ma fa‘aumatia ai so latou; ‘ua ‘ave‘eseina lea tagata i lana amioletonu, ‘ae ‘ou te taui atu lona toto i le lima o le tagata vāai. (Esekielu 33: 6)

 

O le au faatupu vevesi

O le au faatupu vevesi (tagai Vaega I ma vaega II) sa i ai pea i tua o lo'u mafaufau. Na suʻesuʻeina ai le lua o tagata sili ona finau i o tatou taimi - Pope Francis ma Peresitene Donald Trump (ma e le o le taimi lenei e talanoaina ai faʻafitauli moni ma popolega ma soʻo se tagata, lea na ou faia i totonu. O le au faatupu vevesi) — ma le auala o loo latou fai ai i le taimi nei le itu faaleagaga ma faaupufai taofi-va o le paʻu atoa o Sisifo, poʻo le mea, o mea o totoe o le Emepaea o Roma, o lona uiga, Kerisiano. O le a le mea o loo latou tutu ai? O le mea na ta'ua e Sagato Paulo o le fouvale po o liliuese—“le matuā teena o le faatuatuaga Kerisiano”[1]Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 2089 ma fale o le aganuu papalagi na fausia e le faaKerisiano o se fua o le Tala Lelei.

O lenei fouvalega [liliuese], po o le pauu ese, e masani ona malamalama i ai, e tamā anamua, o se fouvalega mai le malo o Roma, lea na muamua faaumatia, a o lei oo mai le Anetikeriso. —St. John Henry Newman, vaefaamatalaga i le 2 Tesa 2:3, Tusi Paia a Douay-Rheims, Baronius Press Limited, 2003; i. 235

O le mea o loʻo tatou molimauina i aso nei o le teenaina o le faʻaKerisiano ma mataupu faʻa-temokalasi i le saʻo taimi e tasi. Na taʻua atoatoa e Katinale Sara:

O le faalavelave faaleagaga e aafia ai le lalolagi atoa. Ae o lona puna e maua i Europa. Ua nofosala tagata i Sisifo i le teenaina o le Atua… O le pa'u faaleagaga o lea e i ai se uiga sili ona papalagi… Ona ua musu [tagata Sisifo] e faailoa atu o ia lava o se suli [o le aiga faaleagaga ma aganuu], ua tausalaina ai le tagata i seoli o le faasaolotoina o le lalolagi atoa. lea e faafeagai ai manaoga o tagata taitoatasi e aunoa ma se tulafono e pulea ai i latou e ese mai i tupe mama i soo se tau. -Katoliko FaʻasalalauAperila 5th, 2019

O le mea e sili ona manaia o lenei mea e lua "tagata taofiofi” o le taofiofia o lenei lalolagi faale-Atua ua faanatinati ai foi i le taimi lava e tasi. O Pope Francis ma Trump e toetoe lava a foliga mai ua fetaui lelei e faʻalavelaveina le faʻatonuga o loʻo i ai nei e pei ona tatou iloa. O latou na faaosooso e pei o ni naifi, e sili atu ai ona lūlūina vao leaga mai le saito. Tau lava o le ta'uina o latou igoa ua faagaeeina ai uiga malolosi o tagata i aso nei, lea ua avea o se “faailoga o taimi.” Faatasi ai ma le Trump, o lana sitaili le masani ma le faʻaosooso ua faʻaalia ai i latou o loʻo i ai le Marxist ma le lalolagi atoa; ua latou o mai i fafo, ua le toe i ai i le pouliuli la latou mataupu. E faapena foi, o le faiga o Francis e le masani ai ma le Jesuit o le fatuina o se “gaogao” ua faaalialia ai “luko i ofu mamoe” o loo naunau e “faafouina” aoaoga a le Ekalesia; ua latou o mai i fafo, ua tupu lo latou lototetele. I le taimi lava e tasi, e foliga mai o loo tosoina e nei alii uma le Ekalesia ma le lalolagi i se “faafeagai mulimuli” ma se fuafuaga a anetikeriso.[2]vaʻai O le au faatupu vevesi - Vaega II

O le mea o loo lamatia o le paʻu o le Emepaea o Roma (Kerisinetoma) a o tautau i se filo. O le paʻu o se maliega autasi e oʻo mai talu ai nei na faʻamalamalamaina e le Kerisiano ma le Talalelei:

O lenei maliega autasi na aumai mai le tofi tuufaasolo a le au Kerisiano ua i se tulaga lamatia… O le mea moni, o lenei mea ua mafua ai mafuaaga tauaso i le mea e taua. O le teteʻe i lenei gasetoto o mafuaʻaga ma ia faʻatumauina lona agavaʻa mo le vaʻaia o mea taua, mo le vaʻaia o le Atua ma tagata, mo le vaʻaia o le mea lelei ma le mea moni, o le fiafia masani e tatau ona tuʻufaʻatasia tagata uma o le loto lelei. O le lumanaʻi o le lalolagi o loʻo lamatia. —POPE BENEDICT XVI, Lauga i le Roman Curia, Tesema 20, 2010; Faʻatonu.co.uk

Na vaaia e Benedict tulaga lava e tasi na soloia ai le pulega a le Emepaea o Roma anamua o loo toe tupu i o tatou taimi. O le māfuaaga lenā “ua lamatia ai le lumanaʻi o le lalolagi” ona, e pei ona talitonu le toʻatele o Tamā o le Lotu, o le paʻu o Kerisinetoma o le a aumaia ai le “manufeʻai . . . e sefulu ona seu ma ulu e fitu”[3]Faʻaaliga 13: 1 — le malo o Anetikeriso.

Ou te le faʻatagaina le malo o Roma ua leai. Mamao mai ia: o le malo o Roma o loʻo tumau pea e oʻo mai i aso nei… Ma talu ai o nifo, poʻo malo, o loʻo i ai pea, o se mea moni, ma o lea tatou te leʻi vaʻaia ai le iʻuga o le malo o Roma. —St. John Henry Newman (1801-1890), Le Taimi o Anetikeriso, Lauga 1

 

Le Manu Fe'ai e 'ino'ino

E pei ona faaalia e lo tatou Fafine i le Auauna a le Atua Fr. Stefano Gobbi:

O le fitu ulu faʻaalia potu eseese masonic, lea e faʻataʻitaʻia i soʻo se mea i se auala faʻaaliali ma le mataʻutia. O lenei Uliuli Manu e sefulu nifo ma, i luga o nifo, sefulu pale, o faʻailoga ia o le malo ma tupu. Masonry pule ma pulea i le atoa lalolagi e ala i le sefulu pu. —Faʻailoaina le feau ia Fr. Stefano, I le Faifeau, Tama Pele a le tatou Tamaʻitaʻi, n. 405.de

Pei ona taua i le Mealilo Papelonia, o aʻa Kerisiano ma Masonic o Amerika ua avea ai ma sui malosi mo le “fafine talitane” o le Faaaliga 17. Ua faaaogaina o ia e le Manu e faasalalau atu lana talitane - o lona uiga, o mea sese faafilosofia o le Malamalama (deism, Marxism, Communism, atheism, scientism, rationalism, relativism, modernism, individualism, etc.) faapea foi ma a latou fua leaga - o se taufaasese. uaina:

Ua feusuaʻi ma ia o tupu o le lalolagi, ma ua onanā tagata o le lalolagi i le uaina o lana talitane. (Faʻaaliga 17: 1-2)

E pei ona taʻua e Dr. Stanley Monteith ua maliu:

Amerika o le ai ai faaaoga e taitaia le lalolagi i le malo faafilosofia. E te malamalama o Amerika na faavaeina e Kerisiano o se malo Kerisiano. Ae ui i lea, sa i ai pea na tagata i le isi itu o loʻo mananao e faʻaaoga Amerika, faʻaleagaina le malosi o le militeri ma le malosi tau tupe, e faʻatūina ai malo faatemokalasi malamalama i le lalolagi atoa ma toe faʻafoʻisia le Atlantis ua leiloloa. -Le Fou Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika (vitio); faʻatalanoaga Dr. Stanley Monteith

Na taʻua e Venerable Archbishop Fulton Sheen, i se tasi o ana uluai faasalalauga, e faapea o le Communism o le mea moni o se tamaitiiti o Sisifo, o le "Malamalama" na faʻatupuina ma faʻamalosia e le au faʻavae o aso nei Freemasonry:

E leai se manatu faafilosofia e tasi i faiga faaKomunisi e lei sau mai Sisifo. O lona filosofia na sau mai Siamani, o lona sociology mai Farani, o lona tamaoaiga mai Egelani. Ma o le mea na tuuina atu e Rusia o se agaga Asiatic ma le mana ma foliga. - Komunisi i Amerika, va. youtube.com; "O Rusia [na manatu] o le fanua sili ona saunia mo le faʻataʻitaʻiina o se fuafuaga na faʻamalamalamaina i le tele o tausaga talu ai, ma o ai mai iina o loʻo faʻaauau pea ona faʻasalalauina mai le tasi pito o le lalolagi i le isi." (POPE PIUS XI, Divini Togiolaina, n. 24; www.vatican.va)

E toʻaitiiti na iloa o Vladimir Lenin, Joseph Stalin, ma Karl Marx, o e na tusia le Faʻaaliga Komunisi, sa i luga o le totogi o le Illuminati, lea na iu lava ina tuufaatasia ma Masonry.[4]ff. “O le a Ia tuʻimomoina lou ulu”  saunia e Stephen Mahowald, i. 100; 123

Ae o le taimi nei, o le faʻataʻitaʻiga umi ma le toto na faia i luga o le eleele Rusia (ma faʻalauteleina i isi atunuʻu eseese) ua faʻaalia uma ai ona "manuia" ma toilalo. Ua oo nei i le taimi mo se "Sili Reset" o lena la Le Mata'utia o le Kominisi i le Lalolagi e mafai ona salalau atu i tuluiga o le lalolagi. Pau lava le mea e tu i le ala Katoliko ma le (matua) fale papalagi sa ia fanauina.[5]E ui lava, atonu o le mea tonu lea e mafai ai e le Faʻapaʻiaina o Rusia, ma le toe faʻafouina o le Kerisiano i Sasaʻe, e mafai ona tuʻuina atu i le faʻaolataga o le Ekalesia - o le "manumalo o le Loto Mama": "O le Atua… o le a ia faasalaina le lalolagi ona o ana solitulafono, e ala i taua, oge, ma sauaga o le Ekalesia ma le Tama Paia. Ina ia taofia lenei mea, o le a ou sau e talosaga mo le faapaiaina o Rusia i loʻu Loto Mamalu, ma le Fesoʻotaʻiga o le toe faʻaleleia i Aso Toʻonaʻi Muamua. Afai e talia a'u talosaga, o le a liua Rusia, ma o le a i ai le filemu; a leai, o le a ia faasalalauina ana mea sese i le lalolagi atoa, ma mafua ai taua ma sauaga o le Ekalesia. O ē lelei o le a fasia; o le a tele mea e puapuagatia ai le Tama Paia; o le a faaumatia atunuu eseese. I le faaiuga, o loʻu Loto Mamalu o le a manumalo. O le a faapaiaina e le Tama Paia ia Rusia ia te au, ma o le a liua o ia, ma o le a tuuina atu se vaitaimi o le filemu i le lalolagi.” -Savali a Fatima, faʻatau ie

O le mea lea, o le Ekalesia ma e le taumateina o le nofoaga mulimuli o le militeli o le Kerisiano i Sisifo, Amerika, o loo tu i le ala: 

O loʻo e mataala moni lava, ole faʻamoemoe ole mea sili lea ona leaga ole taumafai e faʻatosina tagata e faʻatoilaloina le faʻasologa atoa o mea fai a tagata ma tosoina atu i latou i aʻoaʻoga leaga o lenei Socialism ma Komunisi... —POPE PIUS IX, Nostis ma Nobiscum, Faʻafiafiaga, n. 18, TESEMA 8, 1849

… o lona uiga, o le faatoilaloina atoa o lena faatulagaga faalelotu ma faaupufai atoa o le lalolagi lea na faia e aoaoga Kerisiano, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou manatu, lea o faavae ma tulafono o le a aumaia mai na o le natura. . — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20, 1884))

Atonu o le mafuaaga tonu lea tatou te faitau ai i le Faaaliga a St.

Na 'ou vaʻai atu i se fafine o loʻo tiʻetiʻe luga o le manu mūmū na ufiufi i igoa leaga, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu ... O nifo e sefulu na e vaʻai ma le manufeʻai o le a 'inoʻino i le fafine talitane; latou te tuua o ia e faatafunaina ma lē lavalavā; latou te aai i lona tino ma faaumatia o ia i le afi. (Faaaliga 17: 3, 16)

O "tagata i le isi itu", e pei ona taʻua e Dr. Monteith - ie. Masonry — “inoino” i le fafine talitane. Na e iloa o le globalist think tank, Le Kalapu a Roma, tuuaia na tusia se faafanua i le 1974 o se Poloaiga a le Lalolagi Fou, soloia tuaoi o le atunuu e pei ona tatou iloa ma fatuina e sefulu itulagi fou o le lalolagi?

Afai o lea, o le mea lea o loʻo faʻamatalaina ai le mafuaʻaga e "inoino" ai le Manufeʻai i tuaoi ma tuleia le tele o femalagaiga ma Hijrah— Femalaga'iga a Islama;[6]“…o le manatu o le Hijrah—Femalagaaiga—o se auala e suitulaga ai le faitau aofaʻi o tagata ma oʻo atu i le tulaga o le pule na avea ma aʻoaʻoga faʻalauteleina i totonu o Islama… O le mataupu autu mo se faʻalapotopotoga Mosalemi i totonu o se atunuʻu e le o ni Musolemi e tatau ona ese ma eseese. Ua uma ona i le Siata o Medina, na otooto mai e Muhammad le tulafono faavae mo tagata Mosalemi e malaga atu i atunuu e le o ni Mosalemi, o lona uiga, e tatau ona latou faia se vaega eseese, tausia a latou lava tulafono ma faia le atunuu talimalo e usitaia ai. — “O le Manulauti o Femalagaaiga Mosalemi e tusa ai ma Aoaoga a Muhammad”, Oketopa 2nd, 2014; chersonandmolschky.com; ff. O le Faʻalavelave o le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi aisea e inoino ai le Manufeai i le lotonuu ma le lotonuu; aisea e inoino ai le Manufeai i eseesega ma eseesega, ma saili e faia mea uma "tutusa" ma "tulaga tutusa"; aisea e inoino ai le Manufeai i le saolotoga o tapuaiga ma le tautala; aisea e inoino ai le Manufeai, e sili atu i mea uma, le faaKerisiano, lea e faatonuina atunuu e tusa ma le Talalelei ma le alofa, nai lo le natura ma le Communism; ma aisea foi e inoino ai le Manufeai ia Iesu Keriso, o Ia o le Tusitala ma le Puna o le upumoni lea na suia ai le malo i Sisifo ma le tele o vaega o le kelope.

O le mea lea, o le Manufeai ua i ai i le taimi e tasi faaaoga o Sisifo e pei o se fafine talitane, e ui lava i ona aʻa Kerisiano, mo le faʻamoemoe o le "nofoaga faʻalelotu" aʻo faʻaleagaina o ia i ana mea sese ina ia iu ai ina faʻaumatia faavae o le faʻaKerisiano (vaai Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia). 

‘Āfai ‘ua fa‘aumatia fa‘avae, o le ā se mea e mafai e lē ‘ua amiotonu? ( Salamo 11:3 )

 

Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia

O le taimi nei e lua mea o loʻo faʻaalia i le taimi e tasi: o le vave paʻu o le soifua maloloina o Pope Francis ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi i le lalolagi e le Peresetene Trump. O le maliu o Francis e mafai ona aumaia ai se pope sili atu le alualu i luma,[7]po o se tetee pope, sa i ai iina e le aoga le palota ona ua ia tofia le 110 mai le 138 katinale e agavaa e palota i le isi fono a le pope.

Ae mo Trump, e tusa lava po o le a le manatu o se tasi e uiga ia te ia, o lana osofaʻiga vave e faʻaumatia wokism, toe faʻafoʻisia saolotoga faʻalelotu, faʻaleagaina le malosi o Big Pharma i le soifua maloloina, ma faʻaumatia faiga piʻopiʻo i totonu toetoe lava o ofisa uma o le malo, faʻatasi ai ma lana filifiliga faʻavae, puipuiga, ma le "Amerika muamua" auala ... e tuʻu ai se laʻau manino i failauga a le Back Better ma a latou fuafuaga. E le gata ua alu ese le US mai le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi,[8]ff. whitehouse.gov ae ua fa'ailoa mai e "teena ma ta'uleagaina" sini o Atina'e Tau Atina'e a Malo Aufaatasi (SDGs). 

I lana saunoaga i le UN General Assembly, Edward Heartney, o se minisita-faufautua i le Misiona a Amerika i Malo Aufaatasi na faapea mai. "Agenda 2030 ma le SDGs e agai i luma se polokalame o pulega malu i le lalolagi atoa e le ogatasi ma le pule a Amerika ma le afaina ai aia tatau ma mea e fiafia i ai tagata Amerika," fa'aopoopo mai e iai le pulega fou a Amerika “fa'atulaga se fa'atonuga manino ma tuai i luga o le "itupa" ma talitonuga o le tau," lea na ia fai mai ai "saofia le SDGs." — Mati 7, 2025; esgtoday.com

I se isi faaupuga, E le mafai ona umi se taimi e talia ai le lisi o mataupu a le Trump e le aufaipisinisi ma le au fai tupe. O le pogai lea ua sosoo ai ona tatou faitau i le faaaliga a St. John:

O le mea lea, e o‘o mai ai ona mala i le aso e tasi, o fa‘ama‘i, o le fa‘anoanoa, ma le oge; e fa‘aumatia o ia i le afi. Auā e malosi lava le Ali‘i le Atua o lē na te fa‘amasino ‘iā te ia.” O tupu o le lalolagi o ē na feusuaʻi ma ia i o latou tuʻinanau, e fetagisi ma faavauvau ona o ia, pe a latou iloa atu le asu o lona afi. O le a latou taumamao ona o le fefefe i le puapuaga ua oo iā te ia, ma o le a latou faapea ane: “Auē, talofa e, o Papelonia le aai tele, o le aai malosi! E tasi le itula ua oo mai ai la outou faamasinoga.” (Faaaliga 18: 8-10)

E pei ona taʻu mai e le gutu o le Manufeai (teletele ma faʻasalalauga faʻasalalau) ia i tatou i aso uma, o loʻo tatou i luga o le pito o faʻamaʻi fou;[9]faʻapea iinei, iinei, iinei, ma iinei taua fou;[10]faʻapea iinei, iinei, ma iinei ma fa'ato'aga fou o manulele[11]faʻapea iinei, iinei, ma iinei ma povi[12]faʻapea iinei, iinei, ma iinei ona o le hyperinflation e siitia ai le tau o meaai. I se isi faaupuga, o le tatalaina o le faamaufaailogaina o le Faamaufaailoga e Fitu o le Fouvalega ma le "tiga o galuega.” Amerika ma Sisifo— Papelonia, “le faailoga o aai tetele o le lalolagi e lē lotu”[13]“Papelonia … o le faailoga o aai tetele o le lalolagi e le o ni tapuaiga… E le lava le fiafia, ma o le tele o le faaseseina o le onā ua avea ma sauaga e malepelepe ai itulagi atoa – ma o nei mea uma i le igoa o le le malamalama matautia o le saolotoga lea e faaleagaina moni ai le saolotoga o le tagata ma iu ai ina faaumatia.” —POPE PENETIKA XVI, I le Faafeiloaiga o le Kerisimasi, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va- o le a matua aveeseina lava i tulivae.[14]“E oo lava i temoni ua taofia e agelu lelei ina neʻi latou faia ni mea leaga e pei ona latou faia. E faapena foi, o le a le faia e Anetikeriso se mea leaga tele e pei ona ia manao ai.” —St. Thomas Aquinas, O le Summa Theologica, Vaega I, Q.113, Art. 4 Ona, o le Ekalesia o le a “mulimuli atu i lona Alii i lona maliu ma lona Toetu.”[15]Catechism o le Ekalesia Katoliko, n. 677; cf. Le Passion o le Ekalesia

E tele o valoaga a Lusia osofaʻia Italia,[16]faʻapea iinei, iinei, iinei ma iinei e aofia ai ma lenei valoaga mai ia Blessed Fr. Francisco Palau:

O le a ou tuua Roma. Ou te siitia mai ai le nofoalii Pontifical ma o le a tuuina atu le aai i le mana o temoni ma le fouvalega. O le a lē toe avea Roma ma totonugalemu o le lotu a Iesu; o le a ia tipiina faai o ona ositaulaga ma tagata lotu ma o le a toe avea ma fili o Keriso ma Lana Ekalesia. O le a le toe foi mai ia te ia le nofoalii o le Pope sili, aua o le a siitia atu i se isi nofoaga. — Agelu o le Mataupu e 20 o Faaaliga ia Faamanuia Francisco; Tusi ia Fr Pascual de Jesús María i Roma, Vedrá (Ibiza), Aokuso 1, 1866

Pe a faapea mai tagata, “Ua filemu ma saogalemu,” ona oo faafuaseʻi mai ai lea o le malaia iā i latou, e pei o le tigā o le fafine tō, e lē sao ai foʻi i latou. (1 Thessalonics 5: 3)

Ae o i latou e salamo, o i latou e “filifilia le ola” (e pei ona tatou faalogo ai i faitauga o le Misasa i lenei vaiaso), o le a malupuipuia o le umi lava latou O mai ia mai Papelonia:

Ona ou faalogoina lea o le isi leo mai le lagi ua faapea mai: “Loʻu nuu e, ia outou ō ese mai iā te ia, ina neʻi ʻauai outou i ana agasala, ma ia tofusia foʻi i ona mala, auā ua faaputuina ana agasala i le lagi.” (Faaaliga 18: 4-5)

O lea la, o le “upu nei” i aso nei o se isi valaau lea mo i tatou uma ala mai i lo tatou momoe, fa'atumu a tatou lamepa, ma su'esu'e loloto ia i tatou lava i lenei Fagafulu - ma pe fa'apefea ona toe tasi lo tatou vae i Papelonia.

Le Aliʻi e Iesu, o lo matou tamaoaiga ua avea ai matou ma tagata le toʻatele, o a matou faʻafiafiaga ua avea ma vailaʻau, o se faʻavae o le tuʻufaʻatasi, ma le feʻaveaʻi, ma le faigata a le tatou sosaiete, o se valaʻaulia ia tatou oti ona o le manatu faʻapito. —POPE FAAMATALAGA XVI, Tulaga Fa o le Koluse, Aso Faraile Lelei 2006

 

Faʻatau Fesootai

Papelonia Nei

I luga o "lua" taofiga, faitau: O le vevesi tele ma O le au faatupu vevesi - Vaega II

O aʻa Masonic o Amerika: Mealilo Papelonia

O le lapataiga a Katinale Sara i Sisifo: Le Aferika Lenei Upu

Faatusatusaga a Benedict XVI i le Malo o Roma: I le Eva

Le Sau o Amerika o le a Sau

Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi ma O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi

 

E manaomia lau lagolago.
Faafetai!

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 2089
2 vaʻai O le au faatupu vevesi - Vaega II
3 Faʻaaliga 13: 1
4 ff. “O le a Ia tuʻimomoina lou ulu”  saunia e Stephen Mahowald, i. 100; 123
5 E ui lava, atonu o le mea tonu lea e mafai ai e le Faʻapaʻiaina o Rusia, ma le toe faʻafouina o le Kerisiano i Sasaʻe, e mafai ona tuʻuina atu i le faʻaolataga o le Ekalesia - o le "manumalo o le Loto Mama": "O le Atua… o le a ia faasalaina le lalolagi ona o ana solitulafono, e ala i taua, oge, ma sauaga o le Ekalesia ma le Tama Paia. Ina ia taofia lenei mea, o le a ou sau e talosaga mo le faapaiaina o Rusia i loʻu Loto Mamalu, ma le Fesoʻotaʻiga o le toe faʻaleleia i Aso Toʻonaʻi Muamua. Afai e talia a'u talosaga, o le a liua Rusia, ma o le a i ai le filemu; a leai, o le a ia faasalalauina ana mea sese i le lalolagi atoa, ma mafua ai taua ma sauaga o le Ekalesia. O ē lelei o le a fasia; o le a tele mea e puapuagatia ai le Tama Paia; o le a faaumatia atunuu eseese. I le faaiuga, o loʻu Loto Mamalu o le a manumalo. O le a faapaiaina e le Tama Paia ia Rusia ia te au, ma o le a liua o ia, ma o le a tuuina atu se vaitaimi o le filemu i le lalolagi.” -Savali a Fatima, faʻatau ie
6 “…o le manatu o le Hijrah—Femalagaaiga—o se auala e suitulaga ai le faitau aofaʻi o tagata ma oʻo atu i le tulaga o le pule na avea ma aʻoaʻoga faʻalauteleina i totonu o Islama… O le mataupu autu mo se faʻalapotopotoga Mosalemi i totonu o se atunuʻu e le o ni Musolemi e tatau ona ese ma eseese. Ua uma ona i le Siata o Medina, na otooto mai e Muhammad le tulafono faavae mo tagata Mosalemi e malaga atu i atunuu e le o ni Mosalemi, o lona uiga, e tatau ona latou faia se vaega eseese, tausia a latou lava tulafono ma faia le atunuu talimalo e usitaia ai. — “O le Manulauti o Femalagaaiga Mosalemi e tusa ai ma Aoaoga a Muhammad”, Oketopa 2nd, 2014; chersonandmolschky.com; ff. O le Faʻalavelave o le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi
7 po o se tetee pope, sa i ai iina e le aoga le palota
8 ff. whitehouse.gov
9 faʻapea iinei, iinei, iinei, ma iinei
10 faʻapea iinei, iinei, ma iinei
11 faʻapea iinei, iinei, ma iinei
12 faʻapea iinei, iinei, ma iinei
13 “Papelonia … o le faailoga o aai tetele o le lalolagi e le o ni tapuaiga… E le lava le fiafia, ma o le tele o le faaseseina o le onā ua avea ma sauaga e malepelepe ai itulagi atoa – ma o nei mea uma i le igoa o le le malamalama matautia o le saolotoga lea e faaleagaina moni ai le saolotoga o le tagata ma iu ai ina faaumatia.” —POPE PENETIKA XVI, I le Faafeiloaiga o le Kerisimasi, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va
14 “E oo lava i temoni ua taofia e agelu lelei ina neʻi latou faia ni mea leaga e pei ona latou faia. E faapena foi, o le a le faia e Anetikeriso se mea leaga tele e pei ona ia manao ai.” —St. Thomas Aquinas, O le Summa Theologica, Vaega I, Q.113, Art. 4
15 Catechism o le Ekalesia Katoliko, n. 677; cf. Le Passion o le Ekalesia
16 faʻapea iinei, iinei, iinei ma iinei
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.