I Lenei Vigil

mataala3a

 

A upu na aumaia ia te aʻu le malosi mo le tele o tausaga nei sau mai le Tatou Lady i le lauiloa faʻaaliga o Medjugorje. I le atagia ai o le unaʻiga a le Vatican II ma pope o ona po nei, na ia valaauina foi i matou e vaai i "faailoga o taimi", a o ia aioi mai i le 2006:

Laʻu fānau e, tou te lē iloa faʻailoga o taimi? E te le tautala e uiga ia latou? —April 2, 2006, sii mai i le Loʻu Loto O le a Manumalo saunia e Mirjana Soldo, i. 299

O le tausaga lava lea e tasi na valaauina ai aʻu e le Alii i se aafiaga mamana e amata ona tautala e uiga i faailoga o taimi. [1]vaʻai Upu ma Lapataʻiga Sa ou fefe aua, i lena taimi, sa ou fafaguina i le ono mafai ona ulufale atu le Ekalesia i "taimi o le iʻuga" - le o le iʻuga o le lalolagi, ae o le vaitaimi lena o le a mulimuli ane amataina i le mulimuli mea. E talanoa e uiga i "taimi faʻaiʻu", ae ui i lea, vave tatalaina se tasi i le teʻena, le malamalama, ma tauemuga. Peitai, na fetalai mai le Alii ia te aʻu e tutuʻi i lenei satauro.

Naʻo le lafoa o totonu o le a e iloa ai le alofa o le Atua ma faʻailoga o le taimi ua e ola ai. E fai foʻi 'outou ma molimau i nei faʻailoga ma e amata ona e tautala e uiga i ia faʻailoga. --March 18th, 2006, Ibid.

Na ou fai atu i se taimi ua mavae, o lo o faaleoina e le tatou Tamaitai le valaau a pope ia mataala. Ioe, na taʻu mai e Ioane Paulo II iā i tatou i ni nai tausaga muamua atu:

Le au talavou talavou, e tatau lava ia te outou ona avea ma leoleo o le taeao lea na latou faʻasilasila mai le afio mai o le la o le Keriso Toe Tu! —POPE JOHN PAUL II, Savali a le Tama Paʻia i le Autalavou a le Lalolagi, XVII World Youth Day, n. 3; (Mata. 21: 11-12)

Ma i ni nai tausaga mulimuli ane, na toe faia ai e Pope Penitito lenei valaau e faasilasila atu se vaitau fou o le a oo mai:

Au uo talavou pele, ua talosagaina outou e le Alii e avea ma perofeta o lenei vaitau fou… —POPE BENEDICT XVI, Homily, World Youth Day, Sydney, Ausetalia, Iulai 20th, 2008

Ioe, sa ou fefe. Ae ou te leʻi manaʻo e avea aʻu ma se tasi o na Katoliko na faamatalaina e Pius X i le faapaiaina o lena tagata toa toa, o Joan of Arc:

I o tatou taimi sili atu nai lo se isi lava taimi muamua le sili ona aoga o le leaga faʻatuina o le palaʻai ma vaivaiga o tagata lelei, ma malosiaga uma o le pulega a Satani e mafua mai i le vaivai alu ese o Katoliko. E, pe a ou ono fesili i le Atua faaola, pei ona faia e le perofeta o Sakaria i le agaga, 'O a ia manuʻa i ou lima?' o le a le masalosalo le tali. 'Faatasi ai ma nei mea sa ou manuʻa ai i le fale oi latou sa alolofa ia te aʻu. Na ou manua e aʻu uo e le faia se mea e puipui ai aʻu ma, i taimi uma lava, na avea ai i latou ma fili o oʻu fili. ' O lenei faalumaina e mafai ona faalaugatasia i le vaivai ma matamuli Katoliko o atunuu uma. -Lolomiina o le Decree of the Heroic Virtues o St. Joan of Arc, ma isi, Tesema 13th, 1908; faʻatau ie

 

O PU E LE MAFALIGA

Na manino mai foʻi e leʻi tuulafoaʻia e nei pope faailoga o taimi. [2]ff. Aisea ua le alalaga ai pope? Na amata ona mou atu loʻu fefe ina ua ou vaai atu o loo tautala manino mai pontiffs e uiga i taimi o loo tatou ola ai.

O nisi taimi ou te faitau ai i le Evagelia o taimi o le iʻuga ma ou te molimauina, i lenei taimi, nisi o faʻailoga o lenei iʻuga ua aliali mai. —POPE PAULO VI, Le mea lilo Paul VI, Jean Guitton, i. 152-153, Faasino (7), i. ix.

Ioe, i le senituri na muamua atu iā te ia, na taʻua ai e Pope Leo XIII:

… o lē tetee i le upu moni i le lotoleaga ma liliu ese ai, e sili ona agasala o ia i le Agaga Paia. I o tatou aso ua fai soo lenei agasala ma ua foliga mai ua oo mai na taimi pogisa lea na valoia e St. o lenei lalolagi,” o le pepelo ma lona tamā, o se aoao o le upu moni… —Encyclical Talimalo Illud Munus, Le. 10

I le sefulutolu tausaga mulimuli ane, na toe taʻua ai foʻi e St. Pius X le manatu lava lea e tasi: o loo tatou ola i taimi na valoia e Paulo lea na tautala i le amioleaga ma le “tagata solitulafono” o loo sau.

O ai e le mafai ona le iloaina o loʻo i ai le sosaiete i le taimi nei, sili atu nai lo tausaga ua mavae, o loʻo mafatia i se maʻi mataʻutia ma aʻa o le, lea, o le tuputupu aʻe i aso uma ma 'aʻai i lona totonugalemu, o loʻo tosoina mai i le malaia? Tou te malamalama i le Faʻaaloalo Pele, o le a lenei faʻamaʻi—liliuese mai le Atua… A mafaufauina nei mea uma o loʻo i ai le mafuaʻaga tatau e mataʻu ai neʻi avea lenei faʻapiʻopiʻo tele e pei ona sa muaʻi muaʻi, ma atonu o le amataga o na mea leaga o loʻo taofia mo aso mulimuli; ma ia mafai ona i ai i le lalolagi le "Atalii o le Malaia" o lo o tautala i ai le Aposetolo. —POPE ST. PIUS X, E Sili, Encyclical I luga o le Toefuataʻiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903

I le tautala saʻo e uiga i "faailoga o taimi", Benedict XV o le a tusia i ni nai tausaga mulimuli ane:

E mautinoa lava o na aso e foliga mai ua oo mai ia i tatou lea na valoia e Keriso lo tatou Alii: “E faalogo foi outou i taua ma tala o taua—aua e sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo” (Mataio 24:6-7). -Ad Beatissimi Aposetolo, Novema 1, 1914; www.vatican.va

O Pius XI, o loo sii mai upu mai le faamatalaga a lo tatou Alii e uiga i “taimi o le iʻuga”, na tusia:

Ma o lea, tusa lava pe le tusa ai ma o tatou loto, na oso aʻe le manatu i le mafaufau o lea ua latalata mai na aso na vavalo mai ai lo tatou Alii: "Ma ona ua tupu tele le amioletonu, o le a maalili le alofa o le toatele" (Mata. 24:12). —POPE PIUS XI, Miserentissimus Togiolaina, Encyclical on Reparation to the Sacred Heart, n. 17

Na alu pea lava pope, e le'i tosoina ni tu'i. O Ioane Paulo II, a o avea pea o ia ma katinale, o le a ta’uta’ua…

Ua tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le aneti-Ekalesia, o le Talalelei ma le tetee i le Talalelei, i le va o Keriso ma le Anetikeriso. —Katinale Karol Wojtyla (IOANE PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA; Aokuso 13, 1976; o nisi upusii o lenei fuaitau e aofia ai upu “Keriso ma le Anetikeriso” e pei ona i luga. O le Tiakono o Keith Fournier, o se tasi sa auai i le Konekeresi, ua lipotia mai e pei ona i luga; cf. Katoliko Online

Sa ia faatusatusa tuusaʻo le “aganuu o le ola” ma le “aganuu o le oti” i le Faaaliga 12 ma le taua i le va o le tarako ma le “fafine ua ofu i le la.” [3]ff. Ola i le Tusi o Faʻaaliga Ma o le mea moni, e pei ona e faitau i luga, sa ia valaauina le autalavou e avea ma leoleo o le “afio mai” o Iesu.

Na faapena foʻi ona faaaogā e Benedict XVI le gagana apocalyptic, i le faatusatusaina o faiga sauā o le lalolagi i aso nei i “Papelonia” [4]ff. Mealilo a Bablyon ma le faia o fa'atusatusaga i le 'Short Story of the Antikristo' a Soloviev. Na faatusaina foi e Pope Falanisisi o tatou taimi i se tala e uiga i le anetikeriso ua faaigoaina Aliʻi ole lalolagi saunia e Fr. Robert Hugh Benson. Na ia taʻusalaina “malo lē vaaia” [5]cf. Lauga i le Palemene a Europa, Strasbourg, Farani, Novema 25th, 2014, Zenit o loo saʻili e faamalosia ma faasesēina atunuu i se tulaga e tasi, o se “mafaufauga e tasi”—le sini o le “manufeʻai” o le Faaaliga.

E le o le matagofie o le lalolagi atoa o le lotogatasi o Atunuʻu uma, taʻitasi ma a latou lava aganuu, nai lo o le globalisation o hegemonic laugatasia, o le tasi mafaufauga. Ma o lenei manatu tasi o le fua o le lalolagi. —POPE FRANCIS, Aiga, Novema 18th, 2013; Zenit

Na ia faia ai le lalolagi ma ē o nonofo ai e ifo i le uluaʻi manu feʻai. (Faaaliga 13:12)

I le toe fafaguina o St. Paul, na taʻua ai e Francis lenei "feutanaʻiga" ma le "agaga o mea faalelalolagi" o le "aʻa o mea leaga uma."

O lenei… ua ta’ua o le liliuese, lea… o se ituaiga o “mulilua” lea e tupu pe a tatou feutagai ma le ute o o tatou tagata: faamaoni i le Alii. —POPE FRANCIS mai se homily, Vatican Radio, Novema 18th, 2013

O le mea moni, o le lapataʻiga lea o loʻo faʻalogoina e le Catechism pe a talanoa e uiga i faʻasesega o na "taimi iʻuga":

O le pepelo silisili faalelotu o le Anetikeriso, o se pepelo sese-faʻalelotu e faʻamamaluina ai e le tagata o ia lava i le tulaga o le Atua ma lana Mesia na afio mai i le tino. O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i taimi uma e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalelotu e mafai ona faʻataunuuina i talaatu o le talafaasolopito e ala i le eschatological faamasinoga. Ua teʻena foi e le Ekalesia ni fesuiaʻiga o lenei pepelo o le malo ina ia oʻo mai i le igoa millenarianism, ae maise lava o le "intrinsically faapiopio" faiga faaupufai o se faalelalolagi faalelalolagi. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 675-676

O le Fofoga Fetalai ma le tusitala, Michael D. O'Brien-o le na lapataia mo le tele o tausaga e uiga i le pule aoao ua tatou vaaia nei ua vave ona aliali mai ia i tatou-na ia faia le faamatalaga lenei:

I le vaavaai atu i le lalolagi onapo nei, e oʻo lava i lo tatou lalolagi "temokalasi", e le mafai ea ona tatou faapea atu o loʻo tatou ola i le ogatotonu tonu lava o lenei agaga o faiga faalelotu faalelalolagi? Ma o lenei agaga e le faʻaalia faʻapitoa i ona tulaga faʻaupufai, lea na faʻaigoaina e le Catechism i le sili ona malosi gagana, "intrinsically faʻapiopio"? E toafia tagata i o tatou taimi nei ua talitonu o le manumalo i le lelei mai le leaga i le lalolagi o le a ausia e ala i agafesootai fesuiaʻi po o agafesootai evolusione? E toafia na paʻuʻu i le talitonuga o le a faasaoina e le tagata ia lava pe a lava le malamalama ma le malosi e faʻatatau i le tagata tulaga? Ou te fautua atu o lenei masalosalo masalosalo nei ua puleaina le lalolagi atoa i Sisifo. — Talanoa i le St. Patrick's basilica i Ottawa, Canada, Setema 20, 2005; studiobrien.com

Atonu e le o manino mai i le taimi nei a o tatou tutu i le afiafi o se palota a Amerika lea o le humanism e aunoa ma le Atua e na o le pau lea o le faaaliga o loʻo faʻaalia i luma o le lalolagi ...

 

I LE VIGA LENEI

I le feʻau sili ona lata mai mai Medjugorje, o loʻo faʻapea mai le matou Fafine:

La’u fanau e, o se taimi o le mataala. I lenei mataala ou te valaau atu ia te oe i le tatalo, alofa ma le faatuatuaina. A o vaavaai atu lo’u Alo i o outou loto, e naunau lo’u loto faatina mo Ia ina ia silasila mai i le faatuatuaga le faatuaoia ma le alofa ia i latou. O le a ola le alofa lotogatasi o oʻu aposetolo, o le a manumalo ma faʻaalia le leaga. —Lo matou Fafine ia Mirjana, Novema 2, 2016

O le “mataala” o le ā? I le Katoliko, o le mataala e toetoe lava a taua ma le aso e mulimuli mai ia i latou, talu ai o le mataala e faʻatasi ma le mataala ma le tatalo ma le faʻamoemoe i le aso fou. O le Misasa i le afiafi o le Aso Toonai, mo se faataitaiga, o le mataala lea o le “aso o le Alii”, lea e faamanatuina i Aso Sa taitasi.

Toe liliu atu ia Ioane Paulo II, e masani ona ia faaaogaina lenei gagana o le vaavaai mo se “taeao” fou, lea na ia taʻua...

… o se taeao fou o le faamoemoe, usoga ma le filemu. —POPE JOHN PAUL II, Lauga i le Guanelli Youth Movement, Aperila 20th, 2002, www.vatican.va

E le gata i lea, e le o le gataaga o le lalolagi, a o le amataga o se vaitau fou. Ioe, na aoao mai Iesu:

O le Atalii o le tagata o lona aso e pei o le uila e emo mai le tasi pito o le lagi i le isi pito. Ae peitai, muamua, e tatau ona mafatia tele o ia ma teena e le olaga nei (Luka 17:24).

Ua mātauina e O’Brien le tāua o lenei gagana “auā o lona uiga e iai tausaga o le a oo mai pe a mavae lona olaga i le lalolagi.” [6]cf. lauga i St. Patrick's basilica i Ottawa, Kanata, Setema 20, 2005; studiobrien.com O le mea moni, na muai iloa e Ioane Paulo II o lenei finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le ekalesia tetee, le Fafine ma le Tarako, o Keriso ma le Anetikeriso, o le a le iʻu i le iuga, ae o le a fanau mai ai se tautotogo fou. I lenei tulaga, na ia vaai ai ia Maria ma le Manumalo o lona Loto Mamalu o se muai ma sauniuniga mo le "alu mai o le Keriso Toetu" i se auala fou i le lalolagi. I se upu, o ia o…

Maria, le fetu pupula na faʻalauiloa le la. —POPE ST. JOHN PAUL II, Feiloaiga ma Talavou i le Air Base o Cuatro Vientos, Madrid, Sepania; Me 3, 2003; www.vatican.va

I le amanaia o mea uma na fai mai ai pope, o mea uma o loʻo fai mai ai lo tatou Alii ma le Fafine i foliga faʻaalia ma faʻatuatuaina i le lalolagi atoa i lenei itula, ma o le mea moni "o faailoga o taimi", e foliga mai ua tatou i luga o le faitotoʻa. o le “aso o le Alii” lea na taʻua e Paulo o le a muamua atu i le “aposetasi” ma le “tagata solitulafono” lea e “fasiotia e Iesu i le mānava o lona fofoga.” [7]cf. 2 Tesa 2: 8 Na aoao mai foi e uluai Tama o le Ekalesia o le a faatuina le malo o Keriso i le au paia i se faiga fou pe a mavae le Pau o Papelonia ma le Manufeai. Latou te leʻi vaai i le “aso o le Alii” o le aso mulimuli lea o le “24 itula”, ae o se vaitaimi i totonu o “taimi o le iʻuga” lea o le a susulu atu ai le Talalelei i luma o atunuu uma.

… O lo tatou aso lenei, ua noatia e le oso aʻe ma le goto o le la, o se faʻailoga o lena aso tele lea e faʻapipiʻi ai le matagaluega o le afe tausaga. —Lactantius, Fathers of the Church: The Divine Institutes, Tusi VII, Mataupu 14, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

Faʻauta i le aso o le Aliʻi, e afe tausaga. —Leta a Panapa, O Tama o le Ekalesia, Ch. 15

Na ia puʻeina foi le tarako, o le gata tuai, o le Tiapolo po o Satani, ma saisai ia mo le afe tausaga… ina ia le mafai ai ona toe taitai seseina malo seʻia maeʻa le afe tausaga. A maeʻa lea, e toe faʻasaʻoloto mo se taimi puʻupuʻu… Na ou vaʻaia foʻi agaga o latou na… feola ma na latou pule faʻatasi ma Keriso mo le afe tausaga. (Faaa 20: 1-4)

Ma o lea, o Fr. Charles Arminjon, i le otootoina o mea uma o loʻo i luga ma le Tradition Katoliko na tusia:

Sa faamatala e St. Thomas ma St. John Chrysostom ia upu quem Dominus Iesu destruet faʻamatalaga vaʻai Adventus sui ("O ia o le a faaumatiaina e le Alii o Iesu ma le pupula o Lona afio mai") ​​i le uiga o le a taia ai e Keriso le Anetikeriso e ala i le tosoina o ia i se pupula o le a pei o se mimiti ma faʻailoga o Lona Afio Mai Faʻalua ... O le manatu aupito sili ona puleaina, ma o le tasi e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, a mavae le pa'ū o le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi olaga, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 56-57; Sophia Initaneti Press

Mulimuli ane, ona oo mai lea o le iʻuga, e pei ona faamatalaina i le Faaaliga 20:7-15 . 

 

VAAI MA TATALO

O le mea o le a ou faaopoopo atu i nei mea uma, uso e ma tuafafine, ua na ona tatou le iloa le taimi o nei mealilo. O le a le umi o le a faataunuuina ai le fuafuaga a le Atua? O le Manumalo o le Loto Immaculate, na lapatai mai ai Sr. Lucia, e le o se mea na tupu, ae o se faasologa o mea na tutupu.

O loo iai pea Fatima i lona Aso Lona Tolu. Ua tatou iai nei i le vaitaimi o le Faʻapaʻiaina. Le Aso Muamua o le vaitau vaʻaia. Lona lua o le pou faʻaaliga, muaʻi faʻapaʻiaina vaitaimi. O le Vaiaso Fatima e leʻi maeʻa… E manatu tagata o mea e tutupu vave mai totonu o latou taimi faʻatulagaina. Ae o Fatima o loʻo i ai pea i lona Aso Lona Tolu. O le Manumalo o se gaioiga faifai pea. —Sr. Lucia i se faatalanoaga ma Cardinal Vidal, Oketopa 11th, 1993; Taumafaiga Mulimuli a le Atua, John Haffert, 101 Foundation, 1999, i. 2; sii mai i le Faʻaaliga Tumaoti: Talanoaga Faʻatasi ma le Ekalesia, Dr. Mark Miravalle, i. 65

Medjugorje, na fai mai ai lo tatou Fafine, o le faataunuuina lea o Fatima. Na foliga mai na talitonu foi Ioane Paulo II i lenei mea:

Vaʻai, Medjugorje o se faʻaauau, o se faʻaopopoina o Fatima. O lo tatou Tamaʻitaʻi o loʻo aliali mai i malo komunisi mafuaʻaga ona o faʻafitauli e mafua mai i Lusia. —mai se faatalanoaga ma Epikopo Pavel Hnilica i le mekasini Katoliko Siamani faalemasina PUR, cf. wap.medjugorje.ws

O le mea lea, e le o se mea e ofo ai le faʻalogo i se tasi o tagata vaʻai i Medjugorje, Mirjana Soldo, o loʻo faʻaalia i totonu o se auto-biography na tuʻuina atu i lenei taumafanafana se vaaiga tutusa o le manumalo. Ua faatusaina e Mirjana lo tatou lalolagi i se fale ua fuli i lalo, ae ua sau lo tatou Tamaitai e fesoasoani i le “faamamaina o le fale.”

Na taʻu mai e le tatou Lady ia te aʻu le tele o mea e le mafai ona ou faʻaalia. Mo le taimi nei, e mafai ona ou faʻailoaina mea o lumanaʻi, ae o loʻo ou vaʻaia faʻailoga ua maeʻa gaioiga. Ua amata ona amata atiaʻe mea. Pei ona saunoa mai le tatou Fafine, tilotilo i faʻailoga o taimi, ma tatalo.-Loʻu Loto o le a Manumalo, i. 369; Lomiga a le CatholicShop, 2016

Peitaʻi, ua fesili mai Mirjana pe o le a pei i tatou o le 'toʻatele o tamaiti e tutu i tua a o fufulu Tina, pe o oe aua le fefefe e faaeleeleaina ou lima ma fesoasoani ia te ia?' Ona ia sii mai lea o le Our Lady:

Ou te manao, e ala i le alofa, ia manumalo faatasi o tatou loto. —Ibid.

O le lalolagi o loʻo i ai foliga uma o le faʻalavelave tele. Ou te talitonu e tele mea o le a oʻo mai i tausaga, pe a le o le tele o tausaga e mulimuli mai. Ae e le o i matou o ni leoleo o le malaia, a o le taeao fou. E le gata i lea, o la tatou vaavaaiga e tatau ona a auai e ala i le tatalo, anapogi, ma le liua, i le Manumalo lea o le a aumaia ai le Malo o Keriso, o lona uiga, Lona Finagalo Paia “i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi.”

… I aso uma i le tatalo a lo tatou Tama tatou te ole atu ai i le Alii: “Ia faia Lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi” (Mat 6:10)…. ua tatou iloa o le "lagi" o iina e faia ai le finagalo o le Atua, ma o lena "lalolagi" avea ma "lagi" --ie, o le nofoaga o le i ai o le alofa, o le lelei, o le upu moni ma le matagofie faalelagi - pe a fai o le lalolagi ua faia le finagalo o le Atua —POPE BENEDICT XVI, Lautele aofia, Fepuari 1st, 2012, Vatican City

O iina, i luga o lena tafailagi o le faamoemoe, pe tatau ona tatou taulai atu o tatou mata—e tusa lava pe faaiuina nei mea i o tatou olaga pe leai—ma o lea, o le a tatou saunia ai pea mo le afio mai o Iesu.

 

taeao6

 

FAITAU FUAFUAGA

Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai!

Pe e afio mai Iesu?

Le Afio Mai Le

Millenarianism - O le a lea, ae leai

  

Faafetai mo a outou sefuluai ma tatalo—
matua manaomia uma. 

 

E malaga ma Mareko i le le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 vaʻai Upu ma Lapataʻiga
2 ff. Aisea ua le alalaga ai pope?
3 ff. Ola i le Tusi o Faʻaaliga
4 ff. Mealilo a Bablyon
5 cf. Lauga i le Palemene a Europa, Strasbourg, Farani, Novema 25th, 2014, Zenit
6 cf. lauga i St. Patrick's basilica i Ottawa, Kanata, Setema 20, 2005; studiobrien.com
7 cf. 2 Tesa 2: 8
lafoina i AIGA, O LE TAIMI O LE FILEMU.

ua tapunia faamatalaga.