Faʻamatalaina o Faʻaaliga

 

 

E AUNOA masalosalo, o le Tusi o Faʻaaliga o se tasi o sili ona feteʻenaʻi i totonu uma o Tusitusiga Paia. I le tasi itu o le fusi o alaleo o fundamentalists oe ave upu uma upu pe leai foi i le talaʻaga. I leisi itu o i latou e talitonu o le tusi ua maeʻa faʻataunuʻuina i le uluaʻi seneturi poʻo latou e faʻailoa i le tusi naʻo se faʻamatalaina faʻatusa.

Ae faʻapefea taimi o lumanaʻi, tatou taimi? E iai se tala a Faʻaaliga? Ae paga lea, o loʻo i ai se manatu faʻaonapo nei i totonu o le tele o taʻitaʻi lotu ma le aufaifeʻau e faʻatupuina talanoaga o vaega faʻavaloʻaga a le Faʻaaliga i le loony bin, pe na ona faʻateʻaina o le manatu o le faʻatusatusaina o tatou taimi i nei valoʻaga e mataʻutia, faigata tele, pe faʻasese uma lava.

E naʻo le tasi lava le faʻafitauli i lea tulaga. E lele i le feagai ai ma le Uputuu ola a le Ekalesia Katoliko ma upu lava a le Magisterium lava ia.

 

LUGA O FAI

Atonu o le a tau mafaufau se tasi pe aisea ua i ai se faʻatuai ona toe manatunatu i le sili atu ona manino o valoʻaga fuaitau o Faʻaaliga. Ou te talitonu e faʻatatau i se faʻafitauli lautele o le faʻatuatua i le Afioga a le Atua.

E i ai faʻalavelave tetele e lua i o tatou taimi pe a oʻo mai i le Mau paia. Tasi o le Katoliko e le faitau ma tatalo i le Tusi Paia lava. O leisi, o Tusitusiga Paia na faʻamamaina, vaevaeina, ma faʻasalalau e faʻamatalaga faʻaonapo nei ua naʻo se vaega o tusitusiga nai lo le ola Upu a le Atua. O lenei auala faʻataʻitaʻi o se tasi o faʻafitauli iloga o lo tatou taimi, aua ua maua ai le avanoa mo aʻoaʻoga sese, faaonapo nei, ma le le faaaloalo; ua lepetia ai le talitonuga sese, seminarias sese, ma i nisi pe a le o le tele o tulaga, na faʻaleagaina ai le faʻatuatua o tagata faʻatuatua - taʻitaʻi lotu ma taʻitaʻi lautele. Afai o le Atua e le o le Alii o vavega, o charism, o le Sakalameta, o le Penetekoso fou ma meaalofa faʻaleagaga e faʻafouina ma fausia le Tino o Keriso ... o le a la le Atua o atoatoa? Faʻamatalaga poto ma le le atoatoa litoria?

I se faʻamatalaga faʻaeteete a le Faʻaaposetolo, na faʻailoa mai ai e Benedict XVI le lelei faʻapea foi ma itu leaga o le talaʻaga-faitio i le Tusi Paia. Na ia taʻua foi o le faʻale-agaga / faʻalelotu faʻamatalaina e taua ma faʻaopoopo i se iloiloga faʻasolopito:

O le mea e leaga ai, o le tuʻu eseʻesega o le teteʻa i nisi taimi e fausia ai se pa pupuni i le va o faʻaaliga ma aʻoaʻoga, ma o lenei "e tupu e oʻo lava i tulaga maualuluga aʻoaʻoga". —POPE BENEDICT XVI, Faʻailoaina o le Faʻaposetolo a le Faʻaposetolo, Verbum Dominie, o le.34

"Le maualuga aʻoaʻoga tulaga. " O na tulaga e masani lava o le seminarian tulaga o suesuega o lona uiga o le lumanaʻi patele e masani ona aʻoaʻoina se faʻaletonu manatu o Tusitusiga Paia, ma o le iʻuga na mafua ai ...

O aiga lautele ma le le mafaamatalaina e faʻapogisaina le tuʻusaʻoina o le afioga a le Atua… faʻapea foi ma le leai o se aoga o mea e ono aʻafia ai le tagata talaʻi nai lo le fatu o le tala lelei. —Mea. l. 59

Na faamatala mai e se tasi patele talavou ia te aʻu le auala na faaleaogaina ai e le seminare na ia auai le Tusi Paia ma na tuua ai le manatu faapea e leai se Atua. Na ia taʻua foi o le toatele o ana uo e leʻi iai muamua le aoga na ulufale ai i le seminare ua fiafia e fia avea ma tagata paia… ae ina ua maeʻa le aoga, na matua aveʻesea lo latou maelega e aʻoaʻoga faaonapo nei na aʻoaʻoina ai i latou… ae ua avea i latou ma patele. Afai e vaʻai leoleo mamoe, o le a le mea e tupu i mamoe?

E foliga mai na faitioina e Pope Penitito lenei lava ituaiga o suʻesuʻega faale-Tusi Paia, ma faailoa mai ai le ogaoga o taunuuga o le faatapulaʻaina o le tagata lava ia i se vaaiga faasolopito o le Tusi Paia. Na ia taʻua faʻapitoa foi o le gaogao o le faʻavae-faʻavae faʻamatalaina o Tusitusiga Paia e masani ona faʻatumuina e se poto salalau malamalama ma filosofia e…

… Soo se taimi lava e i ai se vaega paia mai le Atua, e tatau ona faʻamatalaina i se isi auala, faʻaititia mea uma i le tagata elemeni… O sea tulaga e naʻo le faʻamaonia le faʻaleagaina i le olaga o le Ekalesia, ma faʻaleaogaina ai le masalosalo i mea lilo lilo o le faʻaKerisiano ma lo latou tulaga faʻasolopito— pei o se faʻataʻitaʻiga, o le faʻavaeina o le Eukalesitia ma le toe tu mai o Keriso… —POPE BENEDICT XVI, Faʻailoaina o le Faʻaposetolo a le Faʻaposetolo, Verbum Dominie, o le.34

O le a le faiā a lenei mea ma le Tusi o Faʻaaliga ma se faʻauigaina o ona po nei o ana faʻaaliga faʻavaloʻaga? E le mafai ona tatou vaʻai i le Faʻaaliga o se tala faʻasolopito. O le ola Upu a le Atua. E talanoa mai ia matou i luga o tulaga e tele. Ae tasi, pei ona o le a tatou vaʻaia, o le faʻavaloaga itu i le asō- o se tulaga o faʻauiga uiga ese e teʻena e le toʻatele o tagata suʻesuʻe o le Tusi Paʻia.

Ae le o pope.

 

FAʻAALIGA MA ASO NEI

O le mea e malie ai, o Pope Paul VI lea na ia faʻaaogaina se fuaitau mai le vaʻaiga faʻaperofetaga a Sagato Ioane e faʻamatalaina, i se vaega, lenei lava faʻalavelave o le faʻatuatua i le Upu a le Atua.

O le siʻuo le tiapolo o loʻo galue i le faʻataʻapeʻapeina o le Katoliko lalolagi O le pogisa o Satani ua ulufale ma salalau solo i le Ekalesia Katoliko e oʻo lava i lona tumutumu. O le liliuese, o le leiloa o le faatuatua, ua salalau atu i le lalolagi atoa ma i tulaga sili ona maualuga i totonu o le Ekalesia. —Faʻamatalaga i le Ono sefulu Ono tausaga o le Fatima Apparitions, Oketopa 13, 1977

O Paulo VI na faasino i le Faaaliga Mataupu 12:

Ona faʻaali mai ai lea o le tasi faʻailoga i le lagi; o le tarako mumu tele lava, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu, ma i luga o ona ulu sa i ai palealii e fitu. O lona iʻu na tafiesea le tasi vaetolu o fetu i le lagi ma lafo ifo i latou i le lalolagi. (Faaa 12: 3-4)

I le Mataupu muamua, na vaʻai ai Sagato Ioane i le faʻaaliga o Iesu o loʻo uuina le fitu fetūi Lona aao taumatau:

… O fetu e fitu o agelu ia a ekalesia e fitu. (Faʻaaliga 1:20).

O le faʻamatalaga sili ona foliga mai na tuʻuina mai e tagata popoto o le Tusi Paʻia o nei agelu poʻo fetu o loʻo fai ma sui o epikopo poʻo faifeʻau o loʻo pulefaamalumalu i faʻapotopotoga Kerisiano e fitu. O lea la, o loʻo faʻasino ia Paulo VI liliuese i totonu o tulaga o taʻitaʻi lotu ua "tafiesea." Ma, e pei ona tatou faitau i le 2 Tesa 2, o le liliuese e muamua ma o faʻatasi ma le "soli tulafono" poʻo le Anetikeriso lea na taʻua foi e Tama o le Ekalesia o le "manu feʻai" i le Faʻaaliga 13.

O John Paul II na ia faia foi se faʻatusatusaga tuʻusaʻo o tatou taimi i le sefululua mataupu o le Faʻaaliga e ala i le tusia o se tutusa i le taua i le va o le aganuu o le olaga ma le aganuu o le oti.

O lenei tauiviga e tutusa lelei ma le taua apocalyptic o loʻo faamatalaina i le (Rev 11: 19-12: 1-6, 10 i le taua i le va o le "fafine ua ofu i le la" ma le "tarako"]. Taua feoti ma le Ola: o le "aganuʻu o le oti" saili e faʻamalosia o ia lava i luga o lo tatou manaʻo e ola, ma ola i le atoaga…  -POPE JOHN PAUL II, Cherry Creek Malo Park Homily, Denver, Colorado, 1993

O le mea moni, o St. John Paul II na ia tuʻuina manino mai le Faʻaaliga i le lumanaʻi…

O le "feitagaʻi," na valoʻia mai i le amataga, ua faʻamaonia mai i le Faʻaaliga (o le tusi o mea mulimuli na tutupu a le Ekalesia ma le lalolagi), lea na toe taʻua mai ai le faʻailoga o le "fafine," o le taimi lea "ua ofu i le la" (Faaa.12: 1). -POPE IOANE PAULO II, Redemptoris Mater, n 11 (tusi: tusitusiga i le faʻasologa o upu a le Pope lava ia)

E leʻi faʻatali foi Pope Penitito e laa i totonu o le valoʻaga a le Faʻaaliga o loʻo faʻatatauina i o tatou taimi:

O lenei taua o loʻo tatou i ai…… faasaga i malosiaga na faʻatamaʻia le lalolagi, o loʻo taʻua i le mataupu e 12 o le Faʻaaliga… Fai mai o le tarako na faʻataʻitaʻia se vaitafe tele e faasaga i le fafine sola, e tafiesea o ia… Ou te manatu e faigofie e faʻamatalaina le uiga o le vaitafe mo: o nei āu e puleaina tagata uma, ma manaʻo e faʻateʻa le faʻatuatuaga o le Ekalesia, lea e foliga mai e leai se mea e tu ai i luma o le malosiʻaga o nei āu o loʻo faʻaosoina latou lava auala. o mafaufauga, na o le pau le auala o le olaga. —POPE BENEDICT XVI, sauniga muamua o le sinoti faʻapitoa i Sasaʻe tutotonu, Oketopa 10, 2010

Na toe taʻua foi e Pope Francis na mafaufauga ina ua ia faasino faapitoa i se tusi e uiga i le Anetikeriso, Aliʻi ole lalolagi Na ia faʻatusatusaina io tatou taimi ma le "faʻatupu vaʻaiga faʻaleaganuʻu" o loʻo tupu e manaʻomia e tagata uma "le manatu tasi. Ma o lenei manatu e tasi o le fua o le lalolagi… O lenei… ua taʻua o le liliuese. ”[1]Aiga, Novema 18th, 2013; Zenit

… I latou e iai le malamalama, aemaise ai o le tamaoaiga e faʻaaoga ai, [o loʻo iai] se pule malosi i luga o tagata uma ma le lalolagi atoa… O ai e ana le malosiʻaga o iai, pe o le a faʻaiʻuina? E matua lamatia lava mo se vaega toaitiiti o tagata soifua le mauaina. —POPE Farani, Laudato i ', n. 104; www.vatican.va

O Benedict XVI o loʻo faʻamatalaina foi "Papelonia" i le Faʻaaliga 19, e le o se tuaʻoga, ae o loʻo faʻasino i aʻai leaga, e aofia ai ma o tatou vaitaimi.. Lenei faiga piʻopiʻo, lenei "faalelalolagi" - o se naunautaʻiga i le fiafia - fai mai a ia, e taitai atu ai tagata i pologa

le Tusi o Faaaliga aofia ai ma le tele o agasala a Papelonia - le faʻailoga o le tele lotu le faʻalelotu o le lalolagi - o le mea moni e fefaʻatauaʻi ma tino ma agaga ma tausia i latou o oloa. (Faaa. rev 18: 13). I lenei tulaga, o le faʻafitauli O vailaʻau faʻasaina foi lona ulu, ma le faʻamalosia o le malosi faʻalautele lona feʻe faleʻie i le atoa lalolagi - o se faʻaali lelei faʻaalia o le pule saʻo o mamone na faʻasesēina tagata. E leai se fiafiaga e lava, ma o le sili atu o le faʻaseseina o le onā e avea ma sauaga e malepelepe vaega atoa - ma o nei mea uma i le igoa o le ogaoga malamalamaaga o le saʻolotoga lea e faʻaleagaina ai le saolotoga o le tagata ma iu ai lava ona faʻaleagaina ai. —POPE BENEDICT XVI, I le sauniga o le Kerisimasi Faʻafeiloaʻiga, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va/

Le pologa ia ai?

 

LE ASO

O le tali, ioe, o le gata tuai lea, le tiapolo. Ae tatou faitau i le John's Apocalypse o le tiapolo tuu atu lona "mana ma lona nofoalii ma lana pule sili" i se "manu feʻai" e oso ae nai le sami.

I le taimi nei, e masani ona faʻamatalaina i tala faasolopito-faitioga, o se faamatalaga puupuu e tuuina atu i lenei tusitusiga e faasino ia Nero po o se isi tagata na muaʻi faasaua, ma faapea mai ai o le manu feʻai a Sagato Ioane ua uma ona sau ma mou atu. Peitai, e le o le saʻo lea vaaiga a Tama o le Ekalesia.

O le toʻatele o Tama ua vaʻai i le manufeʻai o loʻo fai ma sui o le anetikeriso: St. Iranaeus, mo se faʻataʻitaʻiga, na tusia: "O le manu feʻai e tulaʻi mai o le faʻatusa o le leaga ma le pepelo, ina ia mafai ai ona lafoina le malosiʻaga atoa o le liliuese na ia faʻaalia i totonu. ogaumu afi. ” —Cf. St. Irenaeus, Faasaga i Heresies, 5, 29; Le Navarre Bible, Faʻaaliga, i. 87

O le manu feʻai faʻaalia e Sagato Ioane o loʻo vaʻaia ua foaʻiina atu “O le gutu e tautala faʻamaualuga e mimita ma upu leaga,”  ma i le taimi e tasi, o se malo tuʻufaʻatasia. [2]Faʻaaliga 13: 5 Ua toe faʻatusatusa tuusaʻo foi e St. John Paul II lenei “fouvalega” mai fafo na taʻitaʻia e le "manu feʻai" i le mea o loo tupu i lenei itula:

Ae paga lea, o le teteʻe atu i le Agaga Paʻia na faʻamamafaina e Sagato Paulo i totonu ma itu taua e pei o le feteʻenaʻi, tauiviga ma le fouvalega o loʻo tupu i le loto o le tagata, e maua i vaitaimi uma o talafaʻasolopito aemaise i aso nei. itu i fafo, lea e ave pepa sima pei o anotusi o le aganuʻu ma le malo, o se faiga faʻafilosofia, o se talitonuga, se polokalame mo gaioiga ma mo le fausiaina o amioga a tagata. E oʻo atu i ana faʻamatalaga sili ona manino ile matapeʻapeʻa, uma i lona talitonuga faʻavae: o se faʻavae o mafaufauga, ma i lona faʻatinoga faiga: o se metotia o faʻamatalaina ma iloiloina mea moni, ma e faapena foi o se polokalame o amio tutusa. O le faiga na atiaʻe sili ona tele ma oʻo atu i ona sili ona aoga taunuʻuga lenei ituaiga o mafaufauga, mafaufauga ma praxis o dialectical ma talafaʻasolopito materialism, lea o loʻo aloaʻia lava o le autu aano o Marxism. —POPE IOANE PAULO II, Dominum ma Vivificantem, l. 56

O le mea moni, ua faʻatusatusa e Francis Francis le faiga o iai nei - o se ituaiga o tuʻufaʻatasia o le Communism ma mataʻitupe—I se ituaiga o manu feʻai lena 'aina:

I lenei faiga, lea e masani ona 'aina mea uma e faʻalavelave i polofiti faʻateleina, soʻo se mea e maaleale, pei o le siʻosiʻomaga, e leai se puipuiga i luma o aia a faʻamaonia maketi, lea ua avea na o le tulafono. -Evangelii Gaudium, Le. 56

A o avea pea ma Katinale, na tuuina mai e Joseph Ratzinger se lapataiga e faatatau i lenei manu feʻai - o se lapataiga e tatau ona tagitagi ai tagata uma i lenei tekinolosi tausaga.

O le Faʻaaliga talanoa e uiga i le Atua tetee, le manu feʻai. E leai se igoa o lenei manu, a o le numera [666]. I [le mataʻutia o nofoaga o faasalaga], latou faaleaogaina foliga ma talafaasolopito, liua tagata i se numera, faaitiitia o ia i se pusi i se tele masini. O le tagata ua le naʻo se aga.

I o tatou aso, e le tatau ona tatou faʻagaloina na latou faʻataʻitaʻia le faʻaiuga o le lalolagi o loʻo i ai le lamatiaga o le vaetamaina o fausaga tutusa o nofoaga faʻapitoa nofoaga, pe a fai o le tulafono lautele o le masini. Masini na fausia e faʻatatau ai le tulafono tutusa. E tusa ai ma lenei manatu, tagata e tatau ona faʻamatala e se komepiuta ma e na o le mafai pe a faʻaliliu i numera.
 
O le manu feʻai o le numera ma liua i numera. Peitai, o le Atua, ei ai lona suafa ma valaʻau i igoa. O ia o se tagata ma vaʻai mo le tagata. —Cardinal Ratzinger, (POPE BENEDICT XVI) Palermo, Mati 15th, 2000

E manino lava la, o le faʻaogaina o le Tusi o Faʻaaliga i o tatou taimi e le gata o le taʻaloga lelei, ae o loʻo tumau pea i totonu o tamaʻi tusi.

O le mea moni, e leʻi faʻatali lava Tama o Uluaʻi Ekalesia e faʻamatalaina le Tusi o Faʻaaliga o se vaʻaiga i mea o le a tutupu i le lumanaʻi (tagai Toe Mafaufau i le Iʻuga taimi). Na latou aʻoaʻo mai, e tusa ai ma le uputuu masani a le Ekalesia, o le Mataupu 20 o le Faaaliga o le lumanaʻi mea na tupu i le olaga o le Ekalesia, o se vaitaimi faʻatusa o le "afe tausaga" lea, ina ua mavae ua faatamaia le manu feai, o le a nofotupu Keriso i Lana au paia i se "vaitaimi o le filemu." O le mea moni, o le lofituina tino o faʻaaliga faʻaonapo nei faʻaaliga foliga tonu o le toe faʻafouina i le Ekalesia muamua atu ma tele puapuaga, e aofia ai le anetikeriso. O i latou o se faʻata faʻata o aʻoaʻoga a Tama a le Ekalesia anamua ma upu faʻaperofetaga a pope o aso nei (Pe e afio mai Iesu?). O loʻo faʻailoa mai e lo tatou Aliʻi lava ia, o puapuaga o loʻo oʻo mai i taimi o taimi, e le o lona uiga ua lata mai le iʻuga ole lalolagi.

… O mea faʻapenei e tatau ona tupu muamua, ae e le o le iuga lea o le iʻuga. (Luka 21: 9)

O le mea moni, o le aʻoaʻoga a Keriso i taimi o taimi mulimuli e le o faʻamaeʻaina i le taimi ua na ona Ia faʻaalia ai se taofiofia faʻaaliga o le iʻuga. Ole mea lea o loʻo aumaia ai e perofeta o le Feagaiga Tuai ma le Tusi o Faʻaaliga, malamalamaaga faʻapitoa e faʻatagaina ai matou ona faʻaleagaina upu a le Aliʻi, ma maua ai se malamalamaʻaga atoatoa i "taimi e gata ai." Aua foi, e oʻo lava i le perofeta o Tanielu, ua taʻu atu i ai o ana faʻaaliga o le iʻuga ma le feʻau - o se faʻata lea mo i latou i le Faʻaaliga - e tatau ona faʻamaufaʻailogaina "seia oʻo i le taimi o le iʻuga." [3]cf. Dan 12: 4; tagai foi O Lavea le veli? O le mafuaʻaga lea e taua ai Uputuu Paia ma le atinaʻeina o aʻoaʻoga mai Tama a le Ekalesia. E pei ona tusia e St.Vincent o Lerins:

StVincentofLerins.jpg… Afai e tulaʻi mai se fesili fou e le i faia ai se faʻaiuga faapea, e tatau la ona faʻatatau i manatu o Tama paʻia, o i latou ia, i latou ia, i lona lava taimi ma nofoaga, o loʻo tumau pea i le lotogatasi o fesoʻotaʻiga. ma le faʻatuatua, na talia o ni taʻitaʻi ua faamaonia; ma poʻo le a lava nei mea e ono maua o loʻo taofia, ma le manatu tasi ma le tasi le maliega, o lenei e tatau ona taʻua o le aʻoaʻoga moni ma le Katoliko a le Ekalesia, e aunoa ma se masalosalo poʻo se faʻaletonu. -Nofoaga masanio le 434 TA, "Mo le Anamua ma le Iunivesite o le Katoliko Faʻafeagai ma Faʻamatalaga Leaga o All Heresies", Ch. 29, n. 77

Aua e le o upu uma a lo Tatou Aliʻi na tusia; [4]cf. Ioane 21:25 o isi mea na pasi tuʻufofoga, e le naʻo tusitusiga. [5]ff. Le Faʻafitauli Taua

Ou te lagona ma isi uma Kerisiano Orthodox lagona mautinoa o le ai ai le toe tu mai o le tino sosoo ai ma le afe tausaga i le toe fausia, teuteuina, ma faalauteleina le aai o Ierusalema, e pei ona faasilasila mai e le Perofeta o Esekielu, Isaias ma isi… O se tagata o tatou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na mauaina ma valoia o le a nonofo ai soo o Keriso i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane ai le lalolagi lautele, ma le puupuu, o le toetutu e faavavau ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Measina a Kerisiano

 

E LE O FAʻAALIGA NA O SE LITURGY A LE ATUA?

Na taʻua e nisi o sikola o le Tusi Paʻia, mai ia Dr. Scott Hahn e oʻo ia Katinale Thomas Collins, o le Tusi o Faʻaaliga e tutusa ma le Liturgy. Mai le "Penitential Rite" i totonu o mataupu amata i le Liturgy o le Upu e oʻo atu i le o le tatalaina o le tusi taai i le Mataupu 6; o tatalo o le sauniga (8: 4); le “Amene sili” (7:12); o le faʻaogaina o mea manogi (8: 3); le tuugalamepa poʻo tuugalamepa (1:20), ma isi mea. Ma o lenei e feteʻenaʻi ma se lumanaʻi eschatological faʻamatalaina o le Faʻaaliga? 

I se isi itu, e lagolagoina atoatoa. O le mea moni, St. John's Revelation o se fuafuaina faʻatusatusa i le Liturgy, o le ola faʻamanatu o le Passion, Oti ma Toetu o le Alii. O le Ekalesia lava ia na aʻoaʻoina, a o alu le Ulu, e faʻapea foi ona pasia e le Tino lona lava tuinanau, maliu, ma lona toetu.

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga faaiu lea e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu… E faatoa ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo i lenei Paseka mulimuli, pe a mulimuli atu i lona Alii i lona maliu ma lona Toetu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 675, 677

Naʻo le Poto Paia na mafai ona faʻamalosia le Tusi o Faʻaaliga e tusa ai ma le faʻataʻitaʻiga o le Liturgi, ae o le taimi lava e tasi e faʻailoa mai ai fuafuaga leaga o le amioleaga e faʻasaga i le Faʻaipoipo a Keriso ma lona iʻuga manumalo i le leaga. Sefulu tausaga talu ai, na ou tusia ai se faʻasologa faʻavae i luga o lenei tutusa valaʻauina O Le Faigata o le Tausaga e Fitu

 

TALA FAASOLOPITO

O le lumanaʻi faʻamatalaina o le Tusi o Faʻaaliga e le, aofia ai, faʻasolosolo se talaʻaga talaʻaga. E pei ona fai mai Sagato Ioane Paulo II, o lenei taua i le va o le "fafine" ma le gata tuai o "o se tauiviga e tatau ona oo atu i le atoa o talaaga o tagata."[6]ff. Toe Faʻatau Materin.11 E mautinoa lava, o St. John's Apocalypse e faʻasino foʻi i puapuaga i ona aso. I tusi i Ekalesia i Asia (Faʻaaliga 1-3), o loʻo tautala faʻapitoa lava Iesu i Kerisiano ma tagata Iutaia o lena vaitaimi. I le taimi lava e tasi, o upu o loʻo taofia ai se lapataʻiga tumau mo le Ekalesia i taimi uma, aemaise lava e faʻatatau i le alofa ua tupu aʻe le malulu ma le mafanafana faʻatuatua. [7]ff. Muamua Alofa Leiloa O le mea moni, na ou maofa i le vaʻai i le va o le saunoaga faʻaiʻu a Pope Francis i le Sinoti ma tusi a Keriso i ekalesia e fitu (tagai O Faʻasaʻoga e Lima). 

O le tali e le o le Tusi o Faʻaaliga e faʻasolopito pe na o le lumanaʻi - ae o mea uma e lua. E mafai foi ona tutusa fai mai e uiga i perofeta o le Feagaiga Tuai o a latou upu o loʻo taʻua ai ni mea na tutupu i le lotoifale ma faʻafanua o taimi o mea na tutupu, ae ui i lea, o loʻo tusia i se ala o loʻo latou taofia ai pea se lumanaʻi faʻataunuʻuina.

Mo mea lilo a Iesu e le i atoatoa ona atoatoa ma faataunuuina. E maeʻa ia mea, e moni lava, i le tagata o Iesu, ae leʻo i tatou, o ana ona tagata, pe i totonu o le Ekalesia, o lona tino lilo. —St. John Eudes, tusitusiga tusi “I le Malo o Iesu”, Liturgi o Itula, Tusi IV, i 559

Tusitusiga Paia e pei o se faataamilosaga e, a o taʻamilo i lea taimi ma lea taimi, e faʻataunuʻuina pea lava pea, i luga o vaega eseese e tele. [8]ff. Se Liʻo… O Se Spiral Mo se faʻataʻitaʻiga, e ui o le tuʻinanauga ma le Toetu o Iesu e faʻataunuuina upu a Isaia i le Auauna Puapuagatia… e le atoa e faatatau i Lona Tino Masiofo. Tatou te leʻi oʻo lava i le "numera atoa" o Nuu Ese i le Ekalesia, le liua o tagata lutaia, o le tulaʻi ma le paʻu o le manu feʻai, o le filifili a Satani, o se toefuataiga toefuataiina o le filemu, ma le faatuina o le nofotupu a Keriso i le Ekalesia mai le talafatai i le talafatai ina ua maeʻa le faamasinoga o le ola. [9]ff. O Faamasinoga mulimuli

I aso a sau, o le a faatuina le mauga o le maota o le Alii o se mauga maualuga ma siitia i luga o maupuepue. O le a tafe atu i ai atunuu uma… Na te faamasino i le va o atunuu, ma seti tuutuuga mo le tele o tagata. Latou te tuʻia a latou pelu e fai ma uamea o suotosina, ma a latou tao e avea ma matau teu; e le sii atu le pelu e le tasi nuu i le isi, latou te lē toe toleni foi mo le taua. (Isaia 2: 2-4)

O le Ekalesia Katoliko, o le malo o Keriso i le lalolagi, [ua] fuafuaina ina ia salalau atu i tagata uma ma malo uma… —POPE PIUS XI, Faataga Primas, Encyclical, n. 12, Tesema 11th, 1925; cf. Mataio 24:14

E faʻatoa maeʻa le faʻaolaina pe a fefaʻasoaʻi uma tagata i lona usitaʻi. —Faa. Walter Ciszek, Na te Taʻitaʻia aʻu, itulau 116-117

 

TAIMI O LE matamata ma Tatalo

E ui lava i lea, o le faʻaaliga apocalyptic a Revelation e masani ona avea o se tapu i totonu o le au popoto Katoliko ma vave ona faʻateʻaina o se "paranoia" poʻo se "taufaʻafefe." Ae o sea manatu e feteʻenaʻi ma le atamai tumau o le Tina Ekalesia.

E tusa ai ma le fetalaiga a le Alii, o le taimi nei o le taimi o le Agaga ma le molimau, ae o se taimi foi e iloga lava i le "atuatuvale" ma le tofotofoina o le leaga e le faasaoina ai le Ekalesia ma aumaia ai tauiviga o aso gataaga. O le taimi o le faʻatali ma matamata.  -CCC, 672

O se taimi o le faʻatali ma matamata! Faatali mo le toe afio mai o Keriso ma vaavaai mo ia — pe o Lona Afio Mai Faʻalua poʻo Lona afio mai sau i le faaiuga o le masani ai ala o tatou olaga. Na fetalai mai lo tatou Alii Lava Iamatamata ma tatalo!"[10]Mati 26: 41 O le a se isi auala sili ona aoga e mataala ai ma tatalo ai, nai lo le auala mai i le afioga a le Atua, e aofia ai ma le Tusi o Faʻaaliga? Ae o ii tatou manaʻomia se faʻailoga:

… E leai se valoʻaga o tusitusiga paia e faʻamatalaina e oe lava, aua e leai se valoʻaga na faia e tusa ma le loto o le tagata; ae ui i lea, o tagata soifua na faʻagaeetia e le Agaga Paia, na tautala i lalo o le malosi o le Atua. (2 Pete 1: 20-21)

Afai tatou te mananaʻo e matamata ma tatalo faʻatasi ma le Upu a le Atua, e tatau ona i ai ma le Ekalesia lava o ai na tusia ma faʻapea faʻamatala upu lena Upu.

… O le Tusi Paia e ao ona folafolaina, lagonaina, faitau i ai, talia ma ia iloa o le afioga a le Atua, i le gasologa o le Faʻaaposetolo Faʻavae lea e le mafai ona tuʻueseeseina. —POPE BENEDICT XVI, Faʻailoaina o le Faʻaposetolo a le Faʻaposetolo, Verbum Dominie, o le.7

O le mea moni, ina ua valaauina e St. John Paul II le 'au talavou e avea ma' "leoleo o le taeao" i le amataga o le meleniuma fou, 'na ia taʻua faapitoa lava e tatau ona tatou "mo Roma ma mo le Ekalesia."[11]Novo Millennio Inuente, n.9, Ianuari 6, 2001

Ma le mea lea, e mafai e se tasi ona faitau le Tusi o Faʻaaliga iloa o le lumanaʻi manumalo o Keriso ma Lana Ekalesia ma mulimuli ane faʻatoʻilaloina o Anetikeriso ma Satani o se taimi nei ma lumanaʻi mea moni o loʻo faʻatali i le faʻataunuʻuina.

… E oo mai le aso, ua oo mai nei foi, e tapuai ai tagata tapuai moni i le Tama i le agaga ma le faamaoni… (Ioane 4:23)

 

Muamua lomia Novema 19, 2010 ma faʻafouga nei.  

 

FAITAU FUAFUAGA:

Tulitatao i lenei tusitusiga:  Ola i le Tusi o Faʻaaliga

Porotesano ma le Tusi Paia: Le Faʻafitauli Taua

Le Faʻatupuina o le Matagofie o le Upu Moni

 

O au foaʻi e faʻamalosia
ma meaai mo le tatou laulau. Manuia oe
ma faafetai 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Aiga, Novema 18th, 2013; Zenit
2 Faʻaaliga 13: 5
3 cf. Dan 12: 4; tagai foi O Lavea le veli?
4 cf. Ioane 21:25
5 ff. Le Faʻafitauli Taua
6 ff. Toe Faʻatau Materin.11
7 ff. Muamua Alofa Leiloa
8 ff. Se Liʻo… O Se Spiral
9 ff. O Faamasinoga mulimuli
10 Mati 26: 41
11 Novo Millennio Inuente, n.9, Ianuari 6, 2001
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.