E Fiafia

 

MO tausaga, sa ou tusia ai o le latalata atu i le Lapataiga, o le vave foi lea o mea tetele e tutupu mai. O le mafuaaga ona pe a ma le 17 tausaga talu ai, a o ou matamata i se afa o taamilo i luga o laufanua valevalenoa, sa ou faalogo ai i le “upu nei”:

O loo i ai se Afa Tele ua oo mai i luga o le fogaeleele e pei o se afa.

I ni nai aso mulimuli ane, sa tosina atu ai au i le mataupu lona ono o le Tusi o Faaaliga. A o amata ona ou faitau, sa faafuasei ona ou toe faalogoina i lo’u loto se isi upu:

Lenei le Matagi Sili. 

O le mea o loʻo faʻaalia i le faaaliga a St. John o se faasologa o "mea tutupu" e foliga mai e fesoʻotaʻi ma oʻo atu ai i le paʻu atoatoa o le sosaiete seia oʻo i le "mata o le Afa" - o le faʻamaufaʻailoga lona ono - e foliga mai e pei o le mea e taʻua o le "malamalama o le lotofuatiaifo." ” po o le “Lapataiga”,[1]ff. Le Aso Tele o le Malamalama lea e aumaia ai i tatou i le faitotoa o le Aso o le Alii. I se isi faaupuga, o nei “faamaufaailoga” o mea tetele ia e mulimuli mai le tasi i le isi seia oo ina maua le lalolagi i le vevesi o le vevesi, ma faaosofia ai le faalaa mai o le Atua. 

O le isi itu o lenei Afa Tele, afai e pei o se afa, o le latalata atu lea o le tasi i le Mata o le Afa (o le faamaufaailoga lona ono), o le a sili atu foi ona vave ma malolosi mea e tutupu. E pei ona ou tusia i totonu Warp Speed, Faateia ma Awe, o le mea lea ma le loto i ai. O le sini o le lofituina lea o i tatou i lea mea ma lea mea i le pa'u o le a oo mai (ie. “toe setiina”) o le faatulagaga o le lalolagi e pei ona tatou iloa. E fai si masalosalo, faʻafuaseʻi, e tele atunuʻu ua amata ona tuʻuina uma tapulaʻa COVID, faʻaauauina se fuafuaga le mautonu e fai mai "mulimuli i le faasaienisi.” Masalo o le faaauauina lea o le taua o le mafaufau o loo tau faasaga i tagata e lua Kanata ma Peretania, a itiiti mai, ua ioe i le faataunuuina[2]ff. Ose Va'aiga Apocalyptic Unapologetic —se ituaiga o pusi ma isumu ta'aloga. Tu'u atu i le isumu sina sa'olotoga - ona toe oso lea ina ia fa'avaivai. Afai tatou te talitonu i le World Economic Forum, ou te manatu o le vaega lona lua o lenei "teʻi ma le maofa" o le a vave ona oʻo mai, lea o le a ou talanoaina i le "faamaufaʻailoga lona tolu" i lalo.

I le aluga o tausaga, sa ou faaeteete e tatala lautele le faauigaina o lenei mataupu lona ono o St. Ae talu ai nei, a o ou matamata i faailoga o loʻo faʻaalia i o matou luma, e foliga mai o le faaaliga a St. John moni lava o lo‘o fa‘aalia, e pei ‘ona va‘aia e ia. I luga o le upega tafaʻilagi a loʻu tuafafine, Countdown to the Kingdom, ua uma ona ou faʻamatalaina faʻamaufaʻailoga taʻitasi i auiliiliga (vaai i le taimi faatulagaina). O lea la, ou te manaʻo e aumai i latou i le malamalama o mea na tutupu talu ai nei ua amata ona faʻaalia i le taimi e tasi. Pe ua na o se mea ea lea… pe o tatou vaai i le faataunuuina o lenei upu faatusi paia i le Afa o le a oo mai, e le gata ia te au, ae o le tele o tagatavaai na faasino i ai, e pei o le Pedro RegisAgustin del Divino CorazónSa saunoa Fr. Stefano GobbiMarie-Julie Jahenny (1850-1941), ma Elizabeth Kindelmann:

O agaga filifilia o le a tau ma le Prince of Darkness. O le a avea ma Matagi taufaafefe - leai, le o se afā, ae o se afā na faatamaia mea uma! Na ia manaʻo foi e faʻaleaga le faʻatuatua ma le talitonuga o le au filifilia. O le a ou i ai pea i ou tafatafa i le Matagi lea ua amata nei. O aʻu o lou tina. E mafai ona ou fesoasoani ia te oe ma ou te manaʻo e! —Mai i faʻamaoniga faʻaaliga a le tatou Fafine ia Elizabeth Kindelmann (1913-1985), Le Mumua o le Alofa o le Lelei Malosi o Maria: Le Tusi Faaleagaga (Kindle Nofoaga 2994-2997); faʻamaonia e Cardinal Péter Erdö, primates o Hanikeri

 
O le Faʻailoga Muamua

Ua tusia e St. John:

Na ‘ou matamata a o tatalaina e le Tama‘i Mamoe le ulua‘i fa‘amaufa‘ailoga o fa‘amaufa‘ailoga e fitu, ‘ona ‘ou fa‘alogoina lea o le ‘alaga o le tasi o mea ola e fa e pei o le faititili, “Inā sau ia i luma.” Na ‘ou va‘ai atu, o lo‘o i ai le solofanua pa‘epa‘e, ‘ua ‘iā te ia fo‘i le ‘aufana. Sa tuuina atu ia te ia le pale, ma sa ia tietie atu ma le manumalo e faalautele lona manumalo. (Faaaliga 6:1)

Na toe vaai foʻi St. Victorinus i lenei mea o se faatusa o “le Agaga Paia, o ana upu na auina atu e le au talaʻi e pei o aū e oo atu i le loto o le tagata, ina ia latou manumalo ai i le lē talitonu.” [3]Faʻamatalaga i le Faʻaaliga, Ch. 6:1-2 Ae o Iesu na te auina mai Lona Agaga. O lea, ua faapea mai ai Pope Pius XII e uiga i lenei tagata tiʻetiʻe:

O ia o Iesu Keriso. O le faievagelia musuia [St. Ioane] e le gata na ia vaaia le malaia na aumaia e le agasala, taua, fiaʻai ma le oti; na ia vaʻaia foʻi, i le mea muamua, le manumalo o Keriso.—POPE PIUS XII, Lauga, Novema 15, 1946; vaefaamatalaga o Le Navar Tusi Paia, “Faaaliga”, i. 70

Ou te talitonu o lenei faamaufaailoga muamua o le “taimi o le alofa mutimutivale” ua tuuina mai ia i tatou (ae ua tapunia nei), e pei ona faaalia mai ia i tatou e le Tietie faapaleina, o Iesu:

Ae ou te leʻi sau o se Faʻamasino amiotonu, ou te muamua sau e avea ma Tupu o le Alofa Mutimutivale. Aʻo leʻi taunuʻu mai le aso o le faʻamasinoga, o le a tuuina atu i tagata se faʻailoga i le lagi faapenei: O le malamalama atoa i le lagi o le a tineia, ma o le a iai le pogisa tele i le lalolagi atoa. Ona iloa atu ai lea o le faailoga o le satauro i le lagi, ma mai i mea na matala ai lima ma vae o le Faaola, o le a aumaia moli tetele lava e susulu atu le lalolagi mo se vaitaimi. E faia lenei mea ae e leʻi taitai le aso mulimuli. -Iesu ia St. Faustina, Tusi o le Alofa Mutimutivale Paia, Tusi, n. 83

Talu ai ona o St. Faustina na toe oo i lenei lava faaaliga, patino, o se faamalamalamaina o lona lotofuatiaifo,[4]"I se tasi taimi na valaauina ai au i le faamasinoga (nofoaa) o le Atua. Sa ou tu toatasi i luma o le Alii. Na faaali mai Iesu, e pei ona tatou iloa o Ia i le taimi o Lona puapuaga. Ina ua mavae sina taimi, sa mou atu Ona manu’a, vagana ai le lima, o manu’a i Ona lima, o Ona vae, ma Lona itu. Na faafuasei lava ona ou vaaia le tulaga atoatoa o lo'u agaga e pei ona silasila i ai le Atua. Na ou iloa lelei mea uma e lē fiafia i ai le Atua. Ou te lei iloa, e oo lava i solitulafono laiti, e tatau ona tauia.” —Faʻatasi le Alofa Mutimutivale i Loʻu Agaga, Tusi, n. 36 e foliga mai o lenei mea e tupu i le lalolagi e foliga mai foi o le mea ua taʻua o le "Lapataiga" lea na valoia e le tele o le au paia ma tagata faʻatauvaʻa (sili atu i le faʻamaufaʻailoga lona ono) ma faʻamatalaina i le auala lava e tasi e isi tagatavaai.[5]ff. Jennifer - Faʻaaliga o le Lapataiga O se faamanatu o lenei Afā Tele, e tiga lava o le a i ai, o le a faaaoga e Keriso e laveai ai le tele o agaga e mafai a o lei faamamaina le lalolagi—ma o le a le mafai e le tiapolo ona faia mea uma e manao ai.

E oʻo lava i temoni na faʻailoaina e agelu lelei ina neʻi latou faʻaleagaina e tele. I se tulaga faʻapena, e le faia e Anetikeriso mea leaga tele e pei ona ia finagalo i ai. —St. Thomas Aquinas, O le Summa Theologica, Vaega I, Q.113, Art. 4

I se isi faaupuga, o le Afā lea ua i o tatou luga, o le alofa tunoa foi lea o le Atua, e pei ona fai atu ai lo tatou Fafine i le Auauna a le Atua Fr. Dolindo Ruotolo (1882-1970):

O le ituaiga muamua o le alofa mutimutivale e manaomia e lenei lalolagi mativa, ma le Ekalesia muamua lava, o le faamamaina. Aua le fefe, aua le fefe, ae e tatau i se Afa matautia ona muamua pasi atu i luga o le Ekalesia ona sosoo ai lea ma le lalolagi! - vaai “Fr. Dolindo's Incredible Prophecy"

 
O Le Faʻailoga Lona Lua

O faʻamaufaʻailoga, mo le tele o vaega, na faia e tagata. O se Afā o a tatou lava mea e fai, e mafua mai i le faamaualuga o tagata. E sili atu nai lo na o le seleseleina o mea na tatou lūlūina. O se mafaufau fa'aleagaina o le fa'atonuga o le lalolagi o lo'o i ai nei e ala i se suiga fa'alelalolagi, ua fa'ailoa fa'alaua'itele nei e le World Economic Forum (WEF) ma a latou 'au i tofiga taua a le malo e pei o "Le Toe Maua Tele.” O le ulu lea o le WEF, Prof. Klaus Schwab, faʻaalia manino i le 2017 o le tele o taʻitaʻi i aso nei - mai Angela Merkel i Rusia Putin i Kanata Trudeau - o tamaiti aʻoga o le WEF.

Ina ua ia tatalaina le faʻamaufaʻailoga lona lua, na ou faʻalogo i le mea ola lona lua o alaga, "Sau i luma." O le isi solofanua na sau i fafo, o le solofanua mumu. O lē na tiʻetiʻe ai na tuʻuina atu i ai le pule e aveʻese ai le filemu mai le lalolagi, ina ia fefasiaʻi tagata. Ma sa tuuina atu ia te ia se pelu tele. (Faʻa.6: 3-4)

Feeseeseaiga i le va o Rusia ma NATO[6]washingtonpost.com ma le US ma Saina[7]sputniknews.com, npr.org, foreignaffairs.com o loʻo i ai i se tulaga maualuga i taimi uma, aʻo Korea i Matu o loʻo faʻaauau pea ona faʻamalosi lana saber i suʻega faʻatau fou.[8]sputniknews.com, Reuters.com; ff. Le Itula o le Pelu Ma e le na o le tautala. E faitau sefulu afe fitafita ma aseta a le militeri ua siitia atu i le tuaoi o Iukureini ma agai atu i le itu saʻo o Taiwan. E lē gata o ulutala o tala fou ae o feʻau talu ai nei mai le Lagi ua faailoa mai ai, e moni, e foliga mai o loo i o tatou luga le taua.

O lo'o galo 'iā te 'outou le Lapata'iga i le taimi e latalata mai ai, ma pe a talatala o taua soia le fai tala. Ua faaauau pea ona iai mala i aai tetele ma taulaga laiti. O fa'ama'i o lo'o fa'aauau pea ona fai tala, tapunia tuaoi, ma o le pa'ū o le tamaoaiga o le lalolagi o le a faatelevaveina ai le saosaoa o le Anetikeriso, o lē o loo nofo i le lalolagi i tafatafa o ona tagata. —St. Mikaele le Agelu Sili ia Luz de Maria, Ianuari 11th, 2022

La'u fanau e, tatalo tele ina ia faaitiitia le taua o loʻo sau - e sili le mana o le tatalo. -O le tatou Faletua ia Gisella CardiaIanuari 25th, 2022

Ae e tatau foi ona tatou fesili pe o se vaega o lenei faʻamaufaʻailoga lona lua e leʻi avea ma auupega ola na faʻaalia i luga o le lalolagi i le lua tausaga talu ai "ina ia fasia e tagata le tasi ma le isi" - o le siama e mafua ai le COVID-19 ma le gene faʻataʻitaʻi. togafitiga e manatu e togafitia ai? 

E i ai le tele psychosis. E tali tutusa ma le mea na tupu i totonu o Siamani sosaiete i luma ma le taimi o le Lalolagi Taua II lea masani, amio lelei tagata liliuina ma fesoasoani ma "na o le mulimuli i faʻatonuga" ituaiga o mafaufauga na mafua ai genocide. Ua ou vaʻai nei i lena tutusa faʻataʻitaʻiga tupu. –Dr. Vladimir Zelenko, MD, Aukuso 14th, 2021; 35:53, Stew Peters Faʻaali

O nei mea uma o loʻo tutupu i lalo o le isu o se tagata le mautonu ua faʻatau ma totogi[9]ncdhhs.gov, alberta.ca ma taufetuli i tala taufaaleaga e ufiufi ai le numera moni o tagata maliliu mai nei tui.[10]ff. O Toloa; Loia Thomas Renz ma fa'amatalaga fa'asalalau lata mai: rumble.com I upu a Klaus Schwab's prodiged, Palemia Justin Trudeau:

O lenei faʻamaʻi ua maua ai le avanoa mo le "toe setiina". —Prime Minisita Justin Trudeau, Global News, Setema 29th, 2020; Youtube.com, 2:05 faʻailoga

 

O le Faamaufaailoga Lona tolu

Ina ua ia tatalaina le faʻamaufaʻailoga lona tolu, na ou faʻalogo i le mea ola lona tolu o alaga, "Sau i luma." Sa ou tilotilo atu, ma sa i ai se solofanua uliuli, ma o le na tietie ai sa uuina se fua i lona lima. Na 'ou faʻalogo i le mea na foliga mai o le leo i totonu o mea ola e fa. Fai mai, “O le tuʻufaʻatasiga o saito e faʻatau ile totogi ile aso, ae tolu tuʻutuaga o karite e totogi ile aso ile totogi. Ae aua le faʻaleagaina le suauʻu olive poʻo le uaina. ” (Faʻa.6: 5-6)

E manino lava o se faʻamatalaga lea i fa'atuputeleina o tupe: o se “meaai” o saito e tau ai le totogi o le aso. I masina talu ai nei, ua matou molimauina ai "tulaga maualuga maualuga o tau" i le lalolagi atoa.[11]ntd.com; lifesitenews.com; theepochtimes.com Faatasi ai ma le faatamala ma le malaia lokaina o le soifua maloloina[12]"Lockdowns Le'i Faasaoina Ola, Fa'ai'u Meta-su'esu'ega", brownstone.org; ff. Ina ua ou fia 'ai fa'atasi ai ma fa'atonuga fa'amalosi tui, ua matua fa'aleagaina le sapalai filifili.[13]leglobeandmail.com, dnyuz.com, postmilenial.com, foxnews.com, asomail.co.uk Sa talanoa se uo ma se konekarate faufale anapo ma fai mai "ua matua maualuga lava tau" ma e le mafai ona ia tuuina atu ni upusii talafeagai mo galuega i le taimi nei ona o le tulaga ua matua fesuisuiai.

O fata faleoloa i le tele o atunuu ua amata ona gaogao.[14]tutoʻatasi, news.yahoo.com, nbcnews.com, ctvnews.com, truthbasedmedia.com, O la'u tagata su'esu'e fesoasoani na pu'eina lena ata i se faleoloa Cornwall, Ontario talu ai nei. Ma e tusa ai ma le World Food Programme ia Iuni o le tausaga talu ai, "41 miliona tagata o loʻo tuʻituʻi atu i le faitotoʻa o le oge."[15]news.un.org Ina ua ou talanoa ma se sui o le faletupe meaai i le lotoifale a o lei oo i le Kerisimasi, sa ia fai mai o loo i ai se faatelega tele i aiga o loo manaomia se fesoasoani. Pe tusa ma le 2.2 miliona tagata “ua matuā mafatia ona o le lē lava o meaʻai” i le itulagi o Tigray i Etiopia na o ia, ma e oo lava i fomaʻi ma tausimaʻi o loo ʻaisi atu mo ni meaʻai.[16]bbc.com

E le gata i lea, o le tele o talafou o loʻo fai mai o loʻo tatou oʻo atu i se faʻafitauli o le vai lea, i totonu ma ia lava, e ono faʻafefe ai taua.[17]bbc.com, nationalpost.com, theateratlantic.com 

Ona ua leai so latou areto ma vai o le a faatafunaina i latou; e ta‘ito‘atasi ma fa‘aumatia ‘ona o la latou agasala. ( Esekielu 4:17 ).

I totonu o maketi o faʻatauga, o loʻo valoia e le au suʻesuʻe o le "super-bubble" ua leva ona faʻatalitali e ono oso mai i lenei tausaga, e ono faʻaumatia ai le 35 trillion i faʻatau ma fale. [18]Grantham: maketi.businessinsider.com; Gono: rumble.com; Rosenburg: maketi.businessinsider.com Ma o se osofaʻiga a Ukraine “e mafai ona siitia ai tau o meaʻai i le lalolagi atoa ma faaosofia ai le vevesi e mamao ese mai laina pito i luma,” o le lipoti lea a Microsoft News.[19]msn.com 

Iinei, e tatau foi ona tatou talanoaina le mea o loʻo lapataia e le World Economic Forum i se tulaga le mautonu: o se osofaʻiga i luga ole laiga e maalofia ma "uiga fa'apei ole COVID” o le a faaitiitia ai le tamaoaiga o le lalolagi.[20]"E talitonu le US e le o toe mamao ae amata ona osofaʻia e Rusia ni osofaʻiga i luga ole laiga e faasaga i mea tetele a Amerika: puna", foxbusinessnews.com O le mea moni, e pei lava ona tamoe le WEF a fa'aaliga o se fa'ama'i fa'alelalolagi vaiaso a o lei tupu, e faapena foi, latou fai se fa'ata'ita'iga ole a'afiaga ole osofa'iga i luga ole laiga ole lalolagi.[21]ff. abc27.com, skynews.au Aisea, i le taimi nei, e le tatau ona tatou talitonu Prof. Klaus Schwab o loʻo fai mai o le pa'ū o le a faʻaalia ai le COVID-19 e pei o se "faʻalavelave laʻititi pe a faʻatusatusa i se osofaʻiga tele i luga ole laiga"? 
 

 

O le Faʻailoga Faafa

Ina ua ia tatalaina le faʻamaufaailoga lona fa, na ou faʻalogo i le leo o le mea ola lona fa o alaga, "Sau i luma." Sa ou tilotilo atu, ma sa i ai se solofanua lanumeamata lanumeamata. O lē na tiʻetiʻe ai, na faʻaigoa iā te ia o le Oti, ma na feoaʻi ma Seoli. Na tuʻuina atu foʻi 'iā te i latou le pule i le kuata o le lalolagi, e fasioti i le pelu, oge, ma faʻamaʻi, e ala foʻi i manu o le lalolagi. (Faʻa.6: 7-8)

O St. John o loʻo vaʻaia, e pei o le pa'ū o faʻamaufaʻailoga muamua e lua: o le oti tele i mea faigaluega o taua - pe o ni mea masani, meaola, poʻo le initaneti. O lo'o i ai se fa'alavelave fa'ale-agafesootai o lo'o tupu. E ui o nisi e talitonu o le COVID-19 o loʻo faʻaitiitia, o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi o loʻo lapataia e uiga i se siama fou mataʻutia: Marburg, o se fula e pei o le ebola ma le fua faatatau e oo atu i le 88%.[22]o ai

I se lauga faamautuina ma tagata faimalaga i Siamani, na tuuina atu ai e Pope Ioane Paulo II le lapataʻiga sili ona mataʻutia faapope e faatatau i puapuaga o le a oo mai:

Afai e iai se fe'au o lo'o ta'ua ai o le a lofia i le sami vaega uma o le lalolagi; e faapea, mai le tasi taimi i le isi, e faitau miliona tagata o le a fano… e le o toe i ai se uiga o le manao moni e faasalalau lenei [tolu] savali faalilolilo [a Fatima]… E tatau ona tatou saunia e feagai ma tofotofoga tetele i le le-tele -mamao le lumana'i; tofotofoga e manaomia ai lo tatou saunia e tuuina atu e oo lava i o tatou ola, ma se meaalofa atoatoa o le tagata lava ia ia Keriso ma Keriso. O a outou tatalo ma a’u tatalo, ua mafai ai ona faaitiitia lenei puapuaga, ae ua le toe mafai ona alofia, ona ua na o le auala lava lea e mafai ai ona toe faafou lelei le Ekalesia. E moni, e faafia ona faatino le faafouga o le Ekalesia i le toto? O le taimi lenei, toe fai, o le a leai se isi mea. E tatau ona tatou malolosi, e tatau ona tatou saunia i tatou lava, e tatau ona tatou tuuina atu i tatou lava ia Keriso ma Lona Tina, ma e tatau ona tatou gauai atu, matua gauai atu, i le tatalo a le Rosary. — POPE JOHN PAUL II, faatalatalanoaga ma tagata Katoliko i Fulda, Siamani, Nov. 1980; “Flood and Fire” saunia e Fr. Regis Scanlon, ewtn.com

 

O Le Faʻamau Lona Lima

Ina ua ia tatalaina le lima o faamaufaailoga, na ou iloa ai i lalo o le fata faitaulaga agaga o e na fasia ona o le molimau na latou tuuina atu i le afioga a le Atua. Ua latou alalaga atu ma le leo tele, ua faapea atu, Le Alii paia e, le Alii faamaoni, seia e nofo i le faamasinoga ma le taui o matou toto i e o nonofo i le lalolagi? Sa tofu i latou ma se ofu sisina, ma sa faatonuina i latou ina ia latou onosai mo sina taimi umi seia oo ina faatumuina le aofai o o latou uso a tagata. o auauna ma uso o le a fasiotia e pei o i latou. (Faaaliga 6:9-11)

Na fetalai le Alii ia Kaino: “O le a lenei mea ua e faia? O loʻo tagi mai ia te aʻu le leo o le toto o lou uso mai le eleele ” (Ken 4:10).O le leo o le toto masaa e tagata faʻaauau pea ona alaga, mai lea augatupulaga i lea augatupulaga, i ni fou ma eseʻese auala. O le fesili a le Alii: "O le a lau mea na fai?", E le mafai ona sosola ese Kaino, na faʻatu foi i tagata o nei aso, ina ia latou iloa ai le loloto ma le ogaoga o osofaʻiga i le olaga o loʻo faʻaauau pea le faʻailogaina o talafaʻasolopito o tagata; ia latou iloa ai le mafuaʻaga o nei osofaʻiga ma fafaga latou; ma ia latou mafaufau loloto loloto i le mafuaʻaga e mafua mai i nei osofaʻiga mo le i ai o tagata taʻitoʻatasi ma tagata. —POPE ST. IOANE PAUL II, Evangelium Vitae, l. 10

I so'o se fa'alavelave fa'aleaga, e masani ona tatou va'aia le osofa'ia o le Ekalesia i le taimi e tasi ma le Setete. O se fouvalega i pulega, pe faapolotiki pe faaleagaga. Mo na epikopo o e talitonu o la latou galulue faatasi ma taitai o le lalolagi i le taimi o lenei Toefuataiga Tele ua latou maua ai se "nofoaga saogalemu" i lenei lalolagi, o lenei faamaufaailoga o se faamanatu e faapea e leai se faamoemoe o tagata lautele e tuu le Ekalesia Katoliko. 

Peitai, i lenei vaitau, o vaega a le tiapolo e foliga mai o loʻo tuʻufaʻatasia, ma o loʻo tauivi ma le lotogatasi, taʻitaʻia pe fesoasoaniina e lena malosi faʻatulagaina ma salalau faʻalapotopotoga taʻua o Freemason. Ua le toe faia se lilo o a latou mafuaʻaga, ua latou tutulai nei ma le lototetele faasaga i le Atua Lava Ia… lena o lo latou faamoemoe tupito malosi lava ia vaʻai i ai - e pei o le, soloia atoa o lena atoa tapuaiga ma faaupufai faatulagaga o le lalolagi o loo i ai aʻoaʻoga a le au Kerisiano. gaosia, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou manatu, o le faavae ma tulafono e tatau ona aumai mai naʻo le natura. — POPE LEO XIII, Aumua GenusEncyclical on Freemasonry, n.10, Apri 20, 1884

O le iloiloga a le Akiepikopo Charles Chaput i le tulaga faapolokiki tetee faasaga i le Ekalesia i le 12 tausaga talu ai ua sili atu ona aoga nai lo se isi lava taimi. 

…o le saolotoga o tapuaiga a le Ekalesia o loo osofaia i aso nei i ni auala e lei vaaia talu mai le vaitaimi o le Nazi ma le Communist…. E le o ni gaioiga ia a malo o lo o vaai i le Ekalesia Katoliko o se paaga taua i a latou fuafuaga mo le 21st seneturi. E matua faafeagai lava. O nei mea na tutupu ua fautua mai ai se faiga faailoga tagata ua aliali mai e faasaga i le Ekalesia lea ua foliga mai e le maalofia. — “Ola i totonu o le Upu Moni: Saolotoga Faalelotu ma Misiona Katoliko i le Faiga Fou a le Lalolagi”, Aokuso 24th, 2010; ewtn.com

E ui o agaga i lalo ifo o le fata faitaulaga atonu e fai ma sui o tagata mama uma na afaina o loo tagi mo le faamasinoga tonu, o le faamaufaailoga lona lima atonu e iu lava ina avea o se osofaʻiga vave ma le sauā i le perisitua i le lotolotoi o le vevesi o le lalolagi o le a tupu. Atonu o le osofaiga lenei ia Keriso lava ia i le tagata o le perisitua, faatasi ai ma le faatafunaga na muamua atu, e iu ai ina faaosoina se Lapataiga mulimuli i tagata...

 

O Le Ono Lona Faailoga

Ou te manatua le faitauina o faamaufaailoga talu ai i le tele o tausaga ua mavae ma fesili atu i le Alii, “Afai o lenei Afā e pei o se afa, e tatau la ona i ai se Mata o le Afa?”

Ona ou matamata lea a o ia tatalaina le lona ono o faamaufaailoga, ma sa i ai se mafuie tele; na liua uliuli le la e pei o le ie uliuli ma ua atoa le masina e pei o le toto. O fetu i le lagi na paʻu'ū i le eleele pei o mati e leʻi luluina na luluina mai le laʻau i le agi o le matagi. Ona vaeluaina ai lea o le lagi e pei o se tusitaai ua masaeʻe, ma ua aveʻesea mauga ma motu uma mai lona tulaga. O tupu o le lalolagi, o tamaloloa, o fitafita fitafita, o e mauoa, o e mamana, ma tagata pologa uma ma tagata saoloto sa lalafi i ana ma totonu o papa o le mauga. Na latou alalaga atu i le atu mauga ma papa, “O mai ia i matou, ma nana matou mai le fofoga o Le o loo afio i luga o le nofoalii ma le toʻasa o le Tamai Mamoe, aua ua oo mai le aso tele o lo latou ita ma o le na te mafai ? ” (Faʻa.6: 12-17)

I se vaaiga mai le ata tifaga Alii o Lago, ose vaega o tama na sao mai le malepelepe o le vaalele ma pa'ulia i se motu. A o faagasolo vaiaso, e fevaevaeaʻi le vaega o le tasi i le isi - ona faʻaleagaina lea. I vaaiga mulimuli, ua alu ifo le motu i le vevesi ma le fefe aʻo tulituliloaina le au tetee. Ua latou sosola i le matafaga i le fefe… ae na faafuasei lava ona latou i ai i vae o Marines na faatoa taunuu i luga o le vaa. O loo sioa ifo i lalo se tasi fitafita ma le le talitonu i tamaiti feai ma fesili mai i se leo le mautonu, “O au mea na e fai??" O se taimi o malamalama. Na faafuase'i ona toe avea nei tagata sauā sauā ma tama laiti na amata ona fetagisi a'o latou manatuaina pe o ai moni latou.

O se talafaatusa lenei o mea o le a oo mai i tagata o le lalolagi “ua lata mai”, ua taʻu mai ia i tatou: o se malamalama o le lotofuatiaifo; o se “faasaoga” po o se “faamasinoga i se vaega itiiti,” e peiseai o loo tutu tagata uma i le lalolagi i luma o le Faamasino Amiotonu i le faaiuga o o latou olaga ma faalogo atu o fetalai mai o Ia, “O le a le mea ua e faia?”[23]ff. Le Aso Tele o le Malamalama; Le Lapataiga: Upu Moni po o Talafatu O le puipui mata o le Afa.

O le mea moni, ou te leʻi faʻalogo lava i se tasi o fautua mai o le Lapataiga o le mea lava lea e tasi ma le faʻamaufaʻailoga lona ono, lea e foliga mai e faʻamaualuga i ona foliga. O lea na ou teʻi ai ma fiafia ina ua ou faitau i ni nai tausaga ua mavae na fetalai atu ai Iesu i le tagata vaai Orthodox, o Vassula Ryden.[24]I le tulaga faale-ekalesia o Vassula: cf. Au Fesili i le Era 

… pe a ou tatalaina le faamaufaailoga lona ono, ona oo mai ai lea o se mafui'e malosi ma o le a pogisa le la e pei o le ie talatala; e mūmū le masina e pei o le toto, e pa'u'ū fo'i fetu o le lagi i le lalolagi e pei o mati 'ua to'ulu mai le mati pe a lūlūina e le matagi malosi; o le a mou atu foʻi le lagi e pei o se tusi tāʻai ua taai, ma o le a lūlūina mauga ma motu uma mai i o latou nofoaga… . ita o le Tamai Mamoe;' aua o le Aso Tele o Lo'u Fa'amamāina ua lata mai ia te oe ma o ai e mafai ona sao mai ai? O tagata uma i lenei lalolagi o le a tatau ona faamamaina, o le a faalogo tagata uma i Lo'u Leo ma iloa A'u o le Tamai Mamoe; o le a iloa mai a'u e ituaiga uma ma lotu uma i lo latou pogisa i totonu; o le a tuuina atu lenei mea i tagata uma e pei o se faaaliga faalilolilo e faaalia ai le pogisa o lou agaga; a e vaai atu i lou loto i lenei tulaga o le alofa tunoa o le a e fai atu moni lava i mauga ma papa ia pauu i ou luga; o le a foliga mai le pogisa o lou agaga e te manatu ai ua leiloa le malamalama o le la ma ua liua foi le masina i le toto; e fa‘apea fo‘i ‘ona fa‘aalia o lou agaga ‘iā te oe, ‘ae na o le i‘uga e te vivi‘i mai ai ‘iā te a‘u. — Mati 3, 1992; w3.tlig.org

I le faaaliga a St. John, ua matua fefefe le toatele i le vaai atu i o latou agaga i le malamalama o le faamasinoga tonu o le a latou mananao ai e lalafi; e pei lava o le Faamasinoga Mulimuli. Ae e leai; ua na o se Lapataiga o le tagata ua matua leiloa lona ala ma agai atu i le lua. O lea la, e toatele atalii ma afafine faamaumau oa o le a toe foi mai i le aiga e ala i lenei alofa tunoa…[25]ff. Ulufaleina i le Faamaumauga Itula ae o le mea e faanoanoa ai, o le a lē faia e isi, ona faatulaga le tulaga mo le “tautauga mulimuli” ma le Anetikeriso ma ona soo.[26]ff. Anetikeriso io Tatou Taimi; Ose Va'aiga Apocalyptic Unapologetic I se feʻau talu ai nei i le tagatavaʻa Italia, Gisella Cardia, fai mai la matou Fafine:

La’u fanau e, o le Lapataiga e matua lata mai lava: e toatele o le a tootutuli i lalo ma faailoa atu le mana o le Atua, ma ole atu mo le faamagaloga, ma e toatele o le a le talitonu, aua ua latou faatagataotauaina i le mana o Satani ma o le a feoti e aunoa ma le salamo. Ia nofosauni le fanau e, ou te lapatai atu ia te outou aua ou te manao ia faaolaina La’u fanau uma. —Ianuari 25th, 2022

O lea la, o le faamaufaailoga lona ono, e tatalaina ai le ala mo le “itula o filifiliga” mo le lalolagi …

 
O le Fitu Faailoga

O lotofuatiaifo o nei tagata pele e tatau ona luluina ma le malosi ina ia mafai ona latou "faatulagaina lelei o latou fale"… Ua latalata mai le taimi sili, o se aso sili o le malamalama ... o le itula o filifiliga mo tagata. - Auauna a le Atua Maria Esperanza, Anetikeriso ma le Iuga Taimi, Fr. Joseph Iannuzzi, i.37

Ina ua uma ona tatalaina le faamaufaailoga lona ono, ona faatonuina lea e le Atua o Ana agelu e taofia le Faamasino Sili seia faamaufaailogaina muaulu o le au faamaoni:

‘Aua ne‘i fa‘aleagaina le lau‘ele‘ele, po o le sami, po o la‘au, se‘ia matou fa‘amaufa‘ailogaina i muaulu o ‘au‘auna a lo tatou Atua. ( Faaaliga 7:3 )

O iinei, o le faaaliga e foliga mai e aofia ai na Iutaia o le a mulimuli ane taliaina Iesu Keriso o lo latou Mesia ina ua uma ona latou vaai ia te Ia (po o le Koluse, ma isi) i le Lapataiga:

'Ou te liligi atu foʻi i le' āiga o Tavita ma ē o nonofo i Ierusalema le agaga o le alofa mutimutivale ma le faʻatoga, 'ina' ua latou vaʻai atu 'iā te ia na latou tuʻuina atu, latou te taufaitagituʻi' ona o ia pei o le faʻanoanoa o le tasi tama; o le a faanoanoa mo ia e pei o se tasi faanoanoa i luga o le ulumatua. (Saka. 12:10)

Faʻauta, o loʻo afio mai o ia i totonu o ao, ma o mata uma o le a vaʻaia o ia, e oʻo lava ia i latou na tuʻia o ia. O tagata uma o le lalolagi o le a taufaitagituʻi ia te ia. Ioe. Amene (Faʻaaliga 1: 7)

O i latou o e salamo o le a faamauina i le satauro i luga o o latou muaulu.

E ala i le satauro ma le faapaiaga i loʻu Loto Mamalu, o le a e manumalo ai i le manumalo: ua lava le tatalo ma faia se faaleleiga, aua o le ipu a le Tama ua tafe mai, o le a le pine ae oo mai le faasalaga i tagata e pei o se afa, e pei o se afa malosi. Ae aua le fefefe, aua o le a faailogaina le au filifilia i le faailoga o le satauro i o latou muaulu ma lima; o le a puipuia i latou, tausia i totonu o le sulufaiga o loʻu loto mama.-Lo matou Fafine ia Agustín del Divino Corazón, Ianuari 9, 2010

Ma faatasi ai ma lena, ua tatalaina le faamaufaailoga lona fitu, ma ua tuuina atu i tagata se malologa puupuu e “faatulaga lelei lo latou fale” a o amata ona latou laasia le faitotoa o le faitotoa. Aso o le Alii. O le Mata puupuu o le Afa i luma o faasalaga o le a faamamaina ai le lalolagi mai tagata amioleaga uma mo se Vaitaimi o le Filemu.[27]ff. Le Aso o le AmiotonuO Faamasinoga mulimuli

Ina ua ia tatalaina le fitu faamaufaailoga, sa filemu i le lagi mo le tusa o le afa itula. (Faaa.8: 1)

Ia filemu ma ia iloa o aʻu o le Atua! ‘ua fa‘aeaina a‘u i nu‘u ‘ese‘ese, ‘ua fa‘aeaina i le lalolagi. ( Salamo 46:11 ).

E mafai ona e faitau e uiga i le vaega o totoe o le Afa ma mea o loʻo mulimuli mai i la matou taimi faatulagaina, o se faasologa o mea na tutupu e tusa ai ma uluaʻi Tamā o le Ekalesia.[28]Vaʻai foi Le Auala na Leiloa ai le Era ma Toe Mafaufau i le Iʻuga taimi

 

E le o toe mamao?

E tusa ai ma le tele o tagatavaai i le salafa o le kelope mai atunuu eseese, o le Lapataiga "ua lata mai." Ae afai o le tulaga lena, ia e fa‘apea fo‘i fa‘amaufa‘ailoga e muamua ai. Pe ua uma ea tatala i se tasi tikeri po o se isi? Ioe, masalo. Pe e mafai ea ona latou maua se “talatala” mautinoa i aso a sau? E foliga mai e faapena. E manino mai la, e tatau ona tatou saunia lelei o tatou fale e pei ona sauni se fafine o le a fanau mo le galue malosi ua lata mai.[29]ff. O le Suiga Sili 

Ua lata mai le Aso o le Alii. E tatau ona saunia mea uma. Saunia oe lava i le tino, mafaufau, ma le agaga. Ia faamama ia te outou lava. —St. Raphael ia Barbara Rose Centilli, Fepuari 16th, 1998; mai tusi e fa Vaʻai ma Mata o le agaga, Novema 15th, 1996, e pei ona taʻua i totonu Le Vavega o le Malamalama o le Lotofuatiaifo saunia e Dr. Thomas W. Petrisko, i. 53

E le mafai ona ou toe fai atu le faanatinati e tapunia ai mavaevae o lou olaga faaleagaga;[30]ff. Seoli tatala o mea ia ua maua ai e Satani se tulagavae, i totonu lava o le au filifilia. Afai ua e pa'ū, afai ua e i ai i se tulaga o le agasala ma le fouvale, o le tala lelei e le o tuai ona fai atu "ioe" ia Iesu, o loo faatalitali mai ia te oe ma aao mafola (tagai Mo I Latou i le Agasala Faʻaletino ma Le Great Refuge and Safe Harbor).

Mo outou lava iloa lelei o le aso o le Alii o le a sau e pei o se gaoi i le po. Pe a fai mai tagata, "Filemu ma le saogalemu," ona faafuaseʻi lea o mala ona oʻo ia i latou, e pei o tiga tigaina i se fafine maʻitaga, ma o le a latou le sosola ese. A o oe, uso e, tou te le i le pouliuli, mo lena aso e maua ai 'outou pei o se gaoi. Mo outou uma o fanau o le malamalama ma tamaiti o le aso. Tatou te le o ni o le po po o le pouliuli. O le mea lea, aua neʻi o tatou momoe pei o isi, ae ia tatou mataala ma faʻaeteete. (1 Tesa 5: 2-6)

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

Faʻatau Fesootai

O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega

Taofi mo Aʻafiaga

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Le Aso Tele o le Malamalama
2 ff. Ose Va'aiga Apocalyptic Unapologetic
3 Faʻamatalaga i le Faʻaaliga, Ch. 6:1-2
4 "I se tasi taimi na valaauina ai au i le faamasinoga (nofoaa) o le Atua. Sa ou tu toatasi i luma o le Alii. Na faaali mai Iesu, e pei ona tatou iloa o Ia i le taimi o Lona puapuaga. Ina ua mavae sina taimi, sa mou atu Ona manu’a, vagana ai le lima, o manu’a i Ona lima, o Ona vae, ma Lona itu. Na faafuasei lava ona ou vaaia le tulaga atoatoa o lo'u agaga e pei ona silasila i ai le Atua. Na ou iloa lelei mea uma e lē fiafia i ai le Atua. Ou te lei iloa, e oo lava i solitulafono laiti, e tatau ona tauia.” —Faʻatasi le Alofa Mutimutivale i Loʻu Agaga, Tusi, n. 36
5 ff. Jennifer - Faʻaaliga o le Lapataiga
6 washingtonpost.com
7 sputniknews.com, npr.org, foreignaffairs.com
8 sputniknews.com, Reuters.com; ff. Le Itula o le Pelu
9 ncdhhs.gov, alberta.ca
10 ff. O Toloa; Loia Thomas Renz ma fa'amatalaga fa'asalalau lata mai: rumble.com
11 ntd.com; lifesitenews.com; theepochtimes.com
12 "Lockdowns Le'i Faasaoina Ola, Fa'ai'u Meta-su'esu'ega", brownstone.org; ff. Ina ua ou fia 'ai
13 leglobeandmail.com, dnyuz.com, postmilenial.com, foxnews.com, asomail.co.uk
14 tutoʻatasi, news.yahoo.com, nbcnews.com, ctvnews.com, truthbasedmedia.com,
15 news.un.org
16 bbc.com
17 bbc.com, nationalpost.com, theateratlantic.com
18 Grantham: maketi.businessinsider.com; Gono: rumble.com; Rosenburg: maketi.businessinsider.com
19 msn.com
20 "E talitonu le US e le o toe mamao ae amata ona osofaʻia e Rusia ni osofaʻiga i luga ole laiga e faasaga i mea tetele a Amerika: puna", foxbusinessnews.com
21 ff. abc27.com, skynews.au
22 o ai
23 ff. Le Aso Tele o le Malamalama; Le Lapataiga: Upu Moni po o Talafatu
24 I le tulaga faale-ekalesia o Vassula: cf. Au Fesili i le Era
25 ff. Ulufaleina i le Faamaumauga Itula
26 ff. Anetikeriso io Tatou Taimi; Ose Va'aiga Apocalyptic Unapologetic
27 ff. Le Aso o le AmiotonuO Faamasinoga mulimuli
28 Vaʻai foi Le Auala na Leiloa ai le Era ma Toe Mafaufau i le Iʻuga taimi
29 ff. O le Suiga Sili
30 ff. Seoli tatala
lafoina i AIGA ma pōpō , , , , , , , , , , .