Iesu, o le Atamai poto

 

Aʻo ou faʻaauau pea ona suʻesuʻe le "manu feʻai" o le Faʻaaliga 13, o loʻo aliali mai ni mea mataʻina o loʻo ou manaʻo e tatalo ma toe mafaufau loloto atili ai a o leʻi tusiaina. I le taimi nei, ua ou mauaina foi tusi o le popolega e uiga i le faatupulaia o fevaevaeaiga i le Ekalesia i luga Amoris Laetitia, le Faʻatonuga a le Faʻaaposetolo a le Pope talu ai nei. Mo le taimi nei, ou te manaʻo e toe lolomia nei mea taua, neʻi galo ia i matou…

 

SAINT Na tusia e John Paul II:

… O le lumanaʻi o le lalolagi e tu i se tulaga faigata seʻi vagana ua o mai tagata atamamai. -Familiaris Consortio, l. 8

E manaʻomia ona tatou tatalo mo le poto i nei taimi, aemaise pe a osofaʻia le Ekalesia mai itu uma. I loʻu olaga, ou te leʻi vaʻai lava i ni masalosaloga, fefe, ma le le mautonu mai le Katoliko e uiga i le lumanaʻi o le Ekalesia, ae maise lava, le Tama Paʻia. E leʻo sina vaega ona o ni talaʻiga faʻalilolilo faʻaaliga, ae faʻapea foi i nisi taimi i nisi o faʻamatalaga le atoa poʻo le le malamalama mai le Pope lava ia. E pei o lea, e le toʻaitiiti na finau pea i le talitonuga faapea o Pope Francis o le a "faatafunaina" le Ekalesia-ma o le uputuu faasaga ia te ia ua amata ona faateleina faigata. Ma lea foi, e aunoa ma le pupula o mata i le faatupulaia o fevaevaeaʻiga i le Ekalesia, loʻu pito i luga fitu mafuaaga aisea o le tele o nei fefefe e le faavaea ...

 

I. O Iesu o se tufuga “poto”.

Na fetalai Iesu e leai se mea na te faia na o Ia, ae na o mea na aoao atu e le Tama ia te Ia. [1]cf. Ioane 8:28 I le isi itu, sa Ia fetalai atu i le Au Aposetolo:

Soo se tasi e faʻalogo i aʻu upu nei ma galue i ai o le a pei o se tagata poto na fausia lona fale i luga o le papa. (Mat 7:24)

Na poloaiina e le Tama Iesu e fausia se Ekalesia, ma o lea, e pei o se tufuga poto, i le faia o Lana lava fautuaga, na Ia fausia ai i luga o le “papa”.

Ma o lea ou te fai atu ai ia te oe, o oe o Peteru, ma o luga o lenei papa ou te atiina ae ai laʻu ekalesia, ma o le a le manumalo i ai faitotoa o le lalolagi. ( Mata 16:18 .)

Na faapea mai St. Jerome, o le faaliliu sili o le Tusi Paia lea na maua mai ai le Tusi Paia i aso nei:

Ou te le mulimuli i se taʻitaʻi ae o Keriso ma auai i le fesoʻotaʻiga ma seisi, ae o lau faʻamanuiaga, o lona uiga, i le nofoa o Pita. Ou te iloa o le papa lea na fausia ai le Ekalesia. —St. Jerome, TA 396, Tusi 15:2

Ia taʻu mai la ia te aʻu, o Iesu o se tufuga poto po o se vale na te fau fale i luga o le oneone? O lona uiga, o le a solo i lalo le papa na fausia ai le Ekalesia atoatoa liliuese, po o le a tetee atu i soo se afa, e ui lava i vaivaiga faaletagata ma le agasala o le tagata o loo umia le tofi o Peteru? O le a le mea e taʻu atu e le 2000 tausaga o le tala faasolopito o nisi taimi?

I upu a se perofeta atamai ou te iloa: “O la’u laina pito i lalo o le: tumau i le “Nofoa” ma “Ki”, e tusa lava po o le a le tagata e nofoia, pe o ia o se tagata paia maoae pe matua sese i lana faiga faafaifeau.”

Tumau i luga o le papa.

 

II. O le le sese e tatau ona le sese

O le ā le atamai o Keriso? Ia, sa Ia silafia sa vaivai Peteru, e ui lava i lana tautinoga o le faatuatua. O lea la, o le fausiaina o le Ekalesia, e le faalagolago i le tagata ae o Keriso. “I o le a fausiaina my Ekalesia,” o le tala lea a Iesu.

O le mea moni o Pita lea ua taʻua o le "papa" e le mafua mai i soʻo se mea na ia ausiaina poʻo se mea tulaga ese i lana amio; ua na o le nomen officii, o se ulutala e faʻatulagaina, e le o se tautua faia, ae o se matagaluega faʻaeeina, o se palota faalelagi ma se komisi lea e leai se tasi e agavaʻa lava i ai ona o lana lava amio - muamua o Simona uma, oe, pe a fai tatou te faʻamasino i lona lava natura. amio, sa i ai se mea ae o se papa. —POPE BENEDICT XIV, mai le Das neue Volk Gottes, i. 80ff

Kae e mafai pefea o tuku atu ne Iesu ki tino fai mea ‵se ke pule kae puipui ne latou a muna‵tonu sē ‵se kolā e ‵tau o tuku atu, e se ko te fia selau, kae i te fia afe o tausaga i aso mai mua? E ala i le faatumuina o le Ekalesia i le alofa o leai se mea.

le Catechism fai mai:

O le vaega atoa o e faamaoni… e le mafai ona sese i mataupu o le talitonuga. Lenei uiga o loʻo faʻaalia i le maoaʻe talisapaia o le faʻatuatua (lagona fidei) i le vaega a tagata uma, pe a amata mai i epikopo seʻia oʻo i le mulimuli o tagata faʻatuatua, latou te faʻaalia se maliega lautele i mataupu o le faʻatuatua ma le amio lelei. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 92

Ae o loo faamatala mai e Pope Falanisisi e faapea o lenei “lagona” o le au faamaoni 'e le tatau ona fenumiai ma le moni faale-sosiosiomaga o manatu o le toatele.'

O se fesili o se ituaiga o 'naunauga faaleagaga', lea e mafai ai ona tatou 'mafaufau faatasi ma le Ekalesia' ma iloatino po o le a. e ogatasi ma le faatuatuaga faaaposetolo ma le agaga o le Talalelei. —POPE FRANCIS, Lauga i sui o le International Theological Commission, Tesema 9. 2013, Katoliko Faʻasalalau

O le le mafai ona sese o le alofa tunoa o le Agaga Paia o loo faasūsūina le fuga o faaaliga faalelagi ua tuuina atu i le Au Aposetolo, ua ta’ua o le “teuga o le faatuatua”, ina ia tupu faamaoni ma tuputupu ae seia oo i le iuga o taimi o se nofofua fuga o le upumoni. Ua ta'ua lenei lotogatasi o le upumoni Agaifanua Paia e aofia ai fugalaau uma mai le fuga (ma e faatatau i le faatuatua ma amioga), ma e le mafai foi ona sese.

O lenei sese e faʻalauteleina e oʻo atu i le teutupe o le faʻaaliga mai le lagi; e faʻapea foi ona sosolo atu i na elemeni uma o aʻoaʻoga, e aofia ai amioga lelei, a aunoa ma ia upu moni faʻaola o le faʻatuatua e le mafai ona faʻasaoina, faʻamatalaina, pe maitauina. -CCC, l. 2035

O le manatu lenei: afai i soo se taimi i le 2000 tausaga talu ai o le a taofia ai le alofa tunoa o le le mafaaseseina e se pope faapiʻopiʻo, ona amata mai lea i lena taimi o "upu moni laveai" o lo tatou faatuatuaga o le a lamatia i le tai o le gauai. O le le sese e tatau ona le sese. Afai o le Pope, o loʻo aʻoaʻoina e le Catechism o le "faʻaauau ma le puna vaaia ma le faavae o le lotogatasi”, [2]CCC, l. 882 o le suia o upumoni o lo tatou Faatuatua e ala i tautinoga aloaia mai le nofoa o Peteru (ex cathedra), ona malepe ai lea o le fale atoa. O le mea lea, o le Pope, o le na "fiafia i lenei le sese ona o lona tofi" [3]CCC, Le. 891 e faatatau i mataupu o le faatuatua ma amioga, e tatau ona tumau e pei ona fetalai Keriso o Ia: a papa, po o le Ekalesia e mafai ona toe le sese… ma e leai se tasi, mai lena lava taimi, e mafai ona iloa ma le mautinoa “upu moni faaola o le faatuatua.”

Ae e mafai faapefea e le Pope, o se tagata, ona tumau faamaoni i lenei tulaga?

 

III. E aoga le tatalo a Iesu

E leai se pope, e tusa lava po o le a le leaga o le tagata lava ia, na mafai ona suia aʻoaʻoga lē masesē a lo tatou Faatuatuaga Katoliko i le lua afe tausaga. Aua e le gata o Iesu o se tufuga poto, ae o Ia foi o tatou Ositaulaga Sili i luma o le Tamā. Ma ina ua Ia poloaiina Peteru e “fafaga i a’u mamoe,” sa Ia fetalai atu:

Sa ou tatalo ina ia aua nei uma lou lava faatuatua; ma pe a e toe foʻi i tua, e tatau ona e faʻamalosia ou uso. (Luka 22:32)

Pe e malosi ea tatalo a Iesu i luma o le Tamā? Pe e tali mai ea le Tamā i tatalo a Iesu? Pe tatalo ea Iesu i le lotogatasi ma le Tama pe tetee i Lona finagalo?

E mafai e Peteru ma ē na suitulaga iā te ia ona faamalosia i tatou, e lē faapea ona e iai o latou tikeri faafaifeau, ae ona sa tatalo Iesu mo i latou. ina ia le uma lo latou faatuatua ina ia latou mafaia "Faamalosia" o latou uso.

 

IV. E leai se valoaga faale-Tusi Paia e faapea o “Peteru” o le a faasagatau i le Ekalesia

E ui lava i le mea moni na maua e Sagato Paulo se sao i le “tuuina o le faatuatua” e ala i se faaaliga tuusaʻo mai ia Iesu, na ia tuuina atu le mea na ia mauaina ia Peteru po o “Kefa” (mai le gagana Arama, o lona uiga o le “papa”).

Na 'ou alu aʻe i Ierusalema e talanoa ma Kefa, ma na ma nonofo ma ia i aso e sefulu ma le lima.

Ma i le isi sefulufa tausaga mulimuli ane, na ia toe feiloaʻi ai ma Kefa ma isi Aposetolo ina ia faamautinoa o le mea na ia talaʻia e tusa ma “tu masani” [4]cf. 2 Tesa 2: 25 na latou talia o ia "Atonu e le o tamoe, pe na tamoe, i le fua." [5]cf. Kal 2: 2

O lenei, o se vaega o faaaliga na maua e Paulo e faatatau i taimi e gata ai. Ma e toetoe lava o tagata uma i lena taimi na latou faatalitalia "aso e gata ai" o le a faʻaalia i la latou tupulaga. Ae e leai se mea i tusitusiga a Paulo na ia fautua mai ai o Peteru, lea na ia taʻua o se “poutu” i le Ekalesia, [6]cf. Kal 2: 9 o le a avea ma se “perofeta pepelo” e pei ona ta’ua e se tasi “faaaliga patino” i ona po nei i se taimi e lei mamao atu. [7]o le "Maria Divine Mercy", o ana savali na taʻusalaina e lona epikopo Ae ui i lea, na tuuina atu ia Paulo ni faaaliga manino a le Anetikeriso ma le taufaasese o le a oo mai o le a faatagaina e le Atua e faamasinoina i latou o e “le talitonu i le upu moni, a ua talia le amio leaga”. [8]2 Thess 2: 11-12 O le mea lea na fai mai ai Paulo e uiga i le Anetikeriso:

… ua outou iloa le mea ua taofia ai o ia i le taimi nei ina ia faaalia mai o ia i ona aso. Auā o lo‘o galue nei le mea lilo o le solitulafono; na o ia o lē na te taofiofia nei e na te faia seʻia oo ina alu ese o ia i le ala. ( 2 Tesa 2:6-7 ).

Ua uma ona ou tautalagia faʻamatalaga eseese o ai poʻo le a lenei "taofia". [9]ff. Aveesea le Restrainer A o vaai nisi o Tama o le Ekalesia o le Emepaea o Roma, ua amata ona ou mafaufau atili pe e le o le Le Tama Paia ia lava. Na ofoina mai e Pope Penitito XVI lenei malamalamaaga mamana i lena laina:

O Aperaamo, o le tama o le faʻatuatua, o lona faʻatuatua o le papa e taofi ai le vevesi, o le lolo o le faʻafanoga, ma faʻapea ona lagolagoina le foafoaga. O Simona, le tagata muamua na taʻutaʻu atu o Iesu o le Keriso… ua avea nei ma ala o lona faatuatua faaAperaamo, lea ua toe faafouina ia Keriso, le papa e tetee atu i le le mama o galu o le le talitonu ma lona faatafunaga o le tagata. —POPE PENETIKA XVI (Katinale Ratzinger), Valaauina i le Faʻamanatuga, Malamalama i le Ekalesia Aso Nei, Adrian Walker, Tr., I. 55-56

Atonu o le māfuaaga foʻi lea na ufiufi ai ma le loto i ai Paulo ina ua ia faasino atu i lē na taofia, ma musu e taʻu mai po o ai. Atonu o le puipuia lea o Peteru mai le avea ma taulaiga tuusao e fili o le Ekalesia. Masalo sa tumau pea ona ufiufi i le tele o seneturi mo mafuaaga lava e tasi, e oo mai i le taimi nei… Afai e i ai, o le molimau a Paulo o loo fautua mai ai lona faamaoni ma le fesootai ma Peteru—ae le o le fefe ia te ia. 

 

V. Fatima, ma le pope maturo

O le mea e mataʻina ai, o Sr. Lucia, i ana faaaliga i Fatima, na ia iloa ai o le "Tama Paia e tele mea e mafatia ai":

… na ui atu le Tama Paia i se aai tele e afa ua malepelepe ma le afa gatete i le laa tu, mafatia i le tiga ma le faanoanoa, sa ia tatalo mo agaga o tino oti sa ia feiloai i lona ala; ina ua oo atu i le tumutumu o le mauga, i ona tulivae i lalo o le Koluse tele na fasiotia ai o ia e se vaega o fitafita na latou fana ia te ia o pulufana ma aū, ma faapea foi ona feoti le tasi ma le isi Epikopo, Ositaulaga. ali'i ma tama'ita'i Lotu, ma tagata ta'ita'i eseese e eseese tulaga ma tulaga. -Le Feau i Fatima, faʻatau ie

O se valoaga lea ua leva faamaonia e Roma. Pe foliga mai ea lenei mea o se Pope ua faalataina le Ekalesia, pe tuuina atu lona ola mo ia? E foliga mai foi o se pontiff e pei o se "taofia" lea, pe a "aveeseina", ona sosoo ai lea ma se tai o maturo ma soli tulafono.

 

VI. Pope Francis e le o se "anti-pope"

O le tetee-pope, i lona faauigaina, o se pope ua nofoia le nofoa o Peteru pe ala i le faamalosia po o se palota le aoga. Ua toe ta’ua mai e le “faaaliga patino” talu ai nei, lea ua maua ai se faatosinaga ofoofogia i nisi o le au faatuatua, o Pope Francis o se pope pepelo ma o le “perofeta pepelo” i le tusi o Faaaliga.

O lo'u pele Pope Penitito XVI o le Pope moni mulimuli lea i lenei lalolagi… O lenei Pope [Farani] atonu e filifilia e tagata o le Ekalesia Katoliko ae o le a avea o ia ma Perofeta Pepelo. —mai le "Maria Divine Mercy", Aperila 12th, 2012, o ana savali ia te ia na tautino mai e le epikopo ina ia 'leai se faamaoniga faale-ekalesia' ma 'o le tele o tusitusiga e feteenai ma talitonuga faa-Katoliko.' Na ia taʻua e faapea 'O nei feʻau e le tatau ona faʻalauiloaina pe faʻaaogaina i totonu o mafutaga a le Ekalesia Katoliko.'

E ese mai i le aʻoaʻoga a le tetee i le faapope, o le valoaga ua taʻua o se mea e le mafai ona fai. Afai o ia o se pope faamaoni, o loo ia umiaina “ki o le malo,” ma o le a lē tetee lava Keriso iā te ia lava. I se aoaiga malosi o i latou o loo mulimuli i lenei manatu, na taʻua ai e Pope Penitito:

E matua leai lava se masalosalo e uiga i le moni o laʻu faamavaega mai le matagaluega a Petrine. Pau lava le tuutuuga mo le aoga o laʻu faʻamavaega o le saolotoga atoa o laʻu filifiliga. O masalosaloga e faʻatatau i lona aoga e faigofie tele… O laʻu galuega mulimuli ma le mulimuli o le lagolagoina lea o le tusi a Pope Francis Francis i le tatalo. —POPE EMERITUS BENEDICT XVI Vatican City, Fep. 26th, 2014; Zenit.org

Afai e i ai se tagata i luga o le fogaeleele na te iloa pe o Pope Francis o se pope aloaia pe leai, o Benedict lea na faʻaaluina le tele o tausaga o lona olaga e tau ai le liliuese ua vagaia le Ekalesia.

 

VII. O Iesu o le Amiral o Lona Vaa

Atonu o le Pope o loo i le foe o le Barque of Peter, ae o Iesu o le faauluuluga o lenei Vaa.

…o le Alii ma le alofa tunoa o le Alii ua avea ai [Peteru] ma papa o loo tu ai le Ekalesia. —POPE BENEDICT XIV, mai le Das neue Volk Gottes, i. 80ff

O Iesu e lē o se tufuga poto e alu ese. O loo ia fausia pea, ma o le a faaauau pea seia oo i le gataaga o le lalolagi. E le faatagaina foi e Iesu se tasi e faaumatia Lana Ekalesia—o Lana folafolaga lena—e ui lava e ono faaitiitia i lona numera ma lona tino. E tusa lava pe tatou te fesagaʻi ma se “taimi o Peteru ma Paulo” lea e manaʻomia ai ona faasaʻoina ma le usoga se pope e pei ona apoapoaʻi atu ai Paulo iā Peteru,[10]cf. Kal 2: 11-14 o se vaega o le taitaiga le sese a le Agaga Paia. 

E lei uma le faigamalaga a le Ekalesia. E le o lata mai le i'uga o le lalolagi, a o le i'uga o se tausaga. O loo i ai pea le vaega mulimuli, o le Manumalo tele o lo tatou Fafine ma le Ekalesia o le a oo mai. Ma o Iesu, faatasi ai ma le Agaga Paia, na te taitaia ma taitai ma leoleoina Lana Ekalesia. Aua, mulimuli ane, o tatou Lana Fa'aipoipo. O ai se alii faaipoipo e lē o matuā puipuia, mataʻina, ma matuā alofa atoatoa i lana Faaipoipoga? Ona Ia fausia ai lea…

E le finagalo le Atua i se fale e fausia e tagata, ae faʻamaoni i lana afioga, i lana fuafuaga. O le Atua lava na faia le fale, ae mai maʻa ola faʻamaufaʻailogaina e lona Agaga. —POPE FRANCIS, Fale Faʻapipiʻi, Mati 19, 2013

...faʻautauta.

O Keriso o le totonugalemu, ae le o le Sui o Peteru. O Keriso o le faasinomaga i le fatu o le Ekalesia, a aunoa ma Ia, semanu e leai Peteru ma le Ekalesia. —POPE FRANCIS, Mati 16, fono ma le au tusitala

Tatou tatalo ina ia tumau le Tama Paia i upu na ia folafolaina i le faaiuga o le uluai Sinoti i le Aiga:

O le Pope, i lenei tulaga, e le o le pule silisili ae o le auauna maualuga - o le "auauna a auauna a le Atua"; o le tagata e faʻamautinoaina le usiusitaʻi ma le gauaʻi o le Ekalesia i le finagalo o le Atua, ma le Tala Lelei a Keriso, ma le tu masani a le Ekalesia, tuu ese uma manaʻoga faaletagata, e ui lava i le - i le finagalo o Keriso lava Ia - o le "Faifeʻau silisili ma Faiaʻoga o tagata faamaoni uma" ma e ui lava i le mauaina o le "silisili, tumu, vave, ma lautele mana masani i le Ekalesia". —POPE FRANCIS, upu faʻaiʻu e uiga i le Sinoti; Katoliko News Agency, Oketopa 18th, 2014 (laʻu faamamafa)

 

Faʻasalalau muamua Oketopa 9, 2014.

 

Faʻafetai mo au tatalo ma le lagolago.

“O se tusi malosi”

 

TREE3bkstk3D.jpg

O LE LAAU

by
Denise mamattt

 

Valaʻauina Denise Mallett o se maoaʻe talenia tusitala o se undertatement! Le Laau e matagofie ma tusia matagofie. Ou te fesili pea ia te aʻu lava, "Faʻafefea e se tasi ona tusi se mea pei o lenei?" Tautala
—Ken Yasinski, Failauga Katoliko, tusitala ma faʻavaeina le FacetoFace Ministries

Mai le upu muamua e oʻo i le mulimuli sa ou fiafia, taofi i le va o le maofa ma le maofa. Na faʻapefea ona tusia e se tasi laʻititi ia laina faʻataʻoto lavelave, ituaiga faigata o tagata, faʻamatalaga faʻamalosi? Faʻafefea na o le talavou faʻataʻitaʻi le tomai o tusitusiga, e le gata i le agavaʻa, ae ma le loloto o lagona? Faʻafefea ona mafai ona ia togafitia loloto loloto mataupu e aunoa ma sina mea itiiti o le talaʻi? O loʻo ou maofa pea. E manino lava o loo iai le aao o le Atua i lenei meaalofa. E pei lava ona Ia foaʻi atu ia te oe alofa tunoa uma e oʻo mai i le taimi nei, talosia Ia faʻaauau pea ona taʻitaʻia oe i le ala ua Ia filifilia mo oe mai le vavau.
-Janet Klasson, tusitala o Le Pelianito Journal Blog

Le Laau o se matua maoaʻe galuega folafolaina o talafatu mai se talavou, talenia tusitala, tumu i mafaufauga faaKerisiano taulai atu i le tauiviga i le va o le malamalama ma le pogisa.
—AkiEpikopo Don Bolen, Archdiocese o Regina, Saskatchewan

Poloaʻi lau COPY ASO NEI! 

 
FAʻAALIGA: Faʻatau fua i luga o faʻatonuga uma e ova atu ma le $ 75. Faʻatau 2, maua le 1 Free!

Ina ia maua le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

Auai ma Mareko i le Facebook ma le Twitter!
FacebooklogoTwitterlogo

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Ioane 8:28
2 CCC, l. 882
3 CCC, Le. 891
4 cf. 2 Tesa 2: 25
5 cf. Kal 2: 2
6 cf. Kal 2: 9
7 o le "Maria Divine Mercy", o ana savali na taʻusalaina e lona epikopo
8 2 Thess 2: 11-12
9 ff. Aveesea le Restrainer
10 cf. Kal 2: 11-14
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.

ua tapunia faamatalaga.