
Ona o oʻu uso ma uo ou te fai atu,
“Ia iā te outou le filemu.”
(Salamo 122: 8)
Iesu, Uo
po o luga o YouTube
To le talafaasolopito faalelotu o tagata ua faatumulia i atua e mamao ese mai tagata e pei o loi mai ia i tatou. Ma o le mea lena ua tulaga ese ai Iesu ma le feʻau Kerisiano. E le sau le Atua-tagata ma le uila ma le fefe ae o le alofa ma le faauoga. Ioe, Na te valaauina i tatou uo:
E leai se tasi e sili atu lona alofa nai lo lenei, e tuu i lalo le ola o se tasi mo ana uo. (Ioane 15: 13-14)
Ona Ia faia lea. I le faasaʻolotoina o i tatou mai le agasala, ua toe faʻafoʻisia ai e Iesu le faauoga muamua na finagalo le Atua mai le amataga o taimi ma i tatou o Ana foafoaga.
Ou te lē toe taʻua outou o pologa, auā e lē iloa e le pologa le mea o loo faia e lona matai. ‘Ua ‘ou ta‘ua ‘outou o uō, auā ‘ua ‘ou ta‘u atu ‘iā te ‘outou mea uma na ‘ou fa‘alogo ai i lo‘u Tamā. (Ioane 15: 15)
Ua na o i tatou o meaola - mai le efuefu i le efuefu tatou te o mai ma o, pei o fugalaʻau i le fanua. Aiseā ua matuā naunau mai ai Iesu iā i tatou? Aua o Ia o le Atua, ma o le Atua o le alofa. O Lona natura lava e foai atu ona o le alofa moni, agape alofa, o le tuuina atu atoatoa lea o le tagata lava ia. Ma e finagalo Iesu e tuuina atu o Ia lava o se uo moni; E finagalo o ia e lofituina i tatou i le alofa, o le mafuaaga lea na alaga ai Sagato Paulo:
O le mea e lei vaaia e mata, e lei faalogo foi i ai taliga, ma mea e lei oo i le loto o le tagata, o mea ia ua saunia e le Atua mo i latou o e alolofa ia te ia, ua faaalia mai e le Atua lea ia te i tatou e ala i le Agaga. (1 Korinito 2: 9)
Ioe, o le isi meaalofa a lo tatou Alii o Iesu o le Agaga Paia, o le Peresona Lona Tolu o le Tolutasi Paia. “Ua sasaa mai le alofa o le Atua i o tatou loto e ala i le Agaga Paia”[1]Roma 5: 5 o lē na fa'ailoa mai ia i tatou le uiga atoatoa o le Pasi, Maliu, ma le Toetu o Iesu: ia toe fa'afo'isia faauo i le va o le foafoaga ma le Foafoa. O le fuaitau lenei i Sirach o loo faamatalaina mulimuli ane ai Iesu:
O uo faamaoni o se malutaga malosi; po o ai lava na te maua se tasi na te maua se oa. O uo faamaoni e le taulia, e leai se aofaiga e mafai ona faapaleniina lo latou taua. O uo faamaoni o vailaau faasao ola... ( Siraka 6:14-16 .)
E finagalo Iesu e fai ma ou malu, ma ou papa; O Ia o lau oa, o le “penina tautele”; O Lona Toto, ua faamaligiina mo oe, o lau vailaau faaola lea e tetee atu ai i aafiaga oona o le agasala. E leai lava se isi mafuaaga na i lo le alofa tele o Iesu ia te oe, o lē na te taʻua foi o le “uso” po o le “tuafafine.” E sili atu nai lo lena, e uiga i Ona soo, na Ia fetalai:
Le Tamā e, o lau meaalofa ia iā te aʻu. (Ioane 17: 24)
O oe o se meaalofa ia Iesu - o se meaalofa pe a avea oe ma Ana uo. Ma o faauoga o se auala e lua itu. O lea, na fetalai ai Iesu:
O aʻu uō outou, pe afai tou te faia mea ou te poloaʻi atu ai iā te outou… O le mea lenei ou te poloaʻi atu ai iā te outou: Ia outou fealofani. O lē faia le finagalo o lo‘u Tamā o i le lagi, o lo‘u uso lea, ma lo‘u tuafafine, ma lo‘u tinā. ( Ioane 15:14, 17; Mataio 12:50 ).
O le ute lea o le Tala Lelei: E finagalo Iesu e toe fa'atuina le fealofani i le va foafoaga uma, lea e fai mai ai Sagato Paulo o le “oi” — o loo faatalitali i le faaaliga o atalii ma afafine o le Atua. O loo faatalitali le lalolagi e saili uo a le Atua, o i latou ua tuu atu ia te Ia e alofa ia i latou, ma toe alolofa atu i isi. Tatou te ta’ua i latou o le Au Paia. O le fatu lea o le Finagalo Paia ma le Faa-Kerisiano e ese mai i se lisi o mea e fai ma mea e fai. E pei ona fai mai Benedict XVI:
O le tele o taimi o le Ekalesia-faʻafetauia molimau le malamalama seseina o se mea i tua ma le lelei i aso nei sosaiete. O le mafuaʻaga lena e taua ai le faʻamamafaina o le Tala Lelei, o le ola-ma faʻamalosia le ola feʻau o le Talalelei. E ui lava e manaʻomia le tautala malosi faasaga i mea leaga o loʻo taufaamataʻu mai ia i tatou, ae tatau ona tatou faasaʻo le manatu o le Katoliko ua na o se "faaputuga o tapu". —Tulaga i Epikopo Aialani; AʻAI VATICAN, Oketopa 29, 2006
O le mea moni, afai ou te fasiotia se tasi i aʻu upu po o se auupega, ou te tau lē alofa i loʻu tuaoi; o lea ua tuuina mai ai e le Atua ia i tatou taiala po o poloaiga e aoao mai ai ia i tatou le mea o le alofa, ma le mea e leai. “O A’u o le upu moni,” o lana tala lea. O le “upu moni” ua faailoa mai ai iā i tatou le “ala o le alofa” e taʻitaʻia atu ai i le ola, “le ola e tele” i mea uma tatou te iai ma faia.
Lona lua, ua silafia e Iesu tatou te vaivai ma faigofie ona paʻuʻu, ma o lea e manaʻomia ai Lona alofa tunoa, lea na sasaa mai a o tuia e le tao Lona Loto Paia. Ma o lea na Ia fetalai mai ai:
O aʻu o le Vine, o outou o lala. O lē tumau ‘iā te a‘u, ma a‘u ‘iā te ia, e fua tele mai; (Ioane 15: 5)
O se Sootaga Faaletagata
O le vine ma le lala e matua tasi lava, e le mafai ona tuueseeseina - pe tatau ona i ai a leai o le a mate le fua. I nei upu la, o loo faailoa mai ai e Iesu Lona finagalo mo se sootaga patino faatasi ma i tatou taitoatasi. E faanoanoa e faapea atu, ua toʻatele tagata Katoliko ua ola aʻe ma le manatu faalotu o le “Atua-i fafo” po o le “Atua-i-lena-Ekalesia” nai lo le Atua i totonu ma faatasi ma aʻu.
O nisi taimi e oʻo lava i tagata Katoliko ua leiloa pe leai foi se avanoa e tofo ai ia Keriso lava ia: e leʻo Keriso o se 'faʻataʻitaʻiga' poʻo le 'taua', ae o le Alii soifua, 'o le ala, ma le upu moni, ma le ola'. —POPE JOHN PAUL II, LʻOsservatore Romano (Igilisi Igilisi o le Vatican Nusipepa), Mati 24, 1993, i.3.
Atonu e manatu tagata Katoliko o le manatu o se “faiga faaletagata lava ia ma Iesu” o se manatu Porotesano, o se mea na fatuina e le faievagelia sili o Billy Graham. E leai, e leai lava. O le Ekalesia, e ui ina foaʻiina i le tamaoaiga o aʻoaʻoga, aufono, catechisms, canons, ma tusitusiga faapope, fai mai faigofie:
“Sili lava le mea lilo o le faatuatua!” O loʻo folafolaina e le Ekalesia le mea lilo i le 'Creed a le Au Aposetolo ma faʻamanatuina i sauniga o le faʻamanatuga, ina ia mafai ona faʻatusa le olaga o tagata faʻatuatua ia Keriso i le Agaga Paʻia i le viiga o le Atua le Tama. O lenei mea lilo, o lona uiga, e manaʻomia le talitonu i ai, latou te faʻamanatuina, ma ia latou ola mai ai i se fesoʻotaʻiga taua ma patino ma le Atua soifua ma moni. -Catechism o le Ekalesia Katoliko (CCC), 2558
E pei lava o soʻo se mafutaga patino, e manaʻomia lou faʻaaluina o se taimi faʻatasi ma le Atua, talanoa atu ia te Ia mai le loto ma faʻalogo i Lona Loto. Ua ta'ua lea tatalo.
O le tagata, o ia lava na foafoaina i le “faatusa o le Atua” [ua] valaauina i se sootaga patino ma le Atua… o le tatalo o le sootaga ola lea a le fanau a le Atua ma lo latou Tama o lē e silisili ona lelei, ma lona Alo o Iesu Keriso ma le Paia. Agaga. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 299, 2565
O lo'o vala'auina oe e Iesu i aso nei i se mafutaga fa'aletagata ma Ia, ma le Tolutasi. Afai e te le'i fai atu ioe, atonu o le taimi lea e tapunia ai le va i le va o oe ma le Atua… ma o le ae le faanoanoa.
Alu i lou potu i totonu, tapuni le faitotoʻa, ma tatalo i lou Tamā o i le mea lilo. O lou Tamā fo‘i o lē e silasila mai i le mea lilo, na te taui atu ‘iā te oe. (Mataio 6: 6)
Ua e vaai i le finagalo o le Atua i se taimi na o oe ma oe, le faigauo sili ona vavalalata e mafai?
A o tatou tepa a'e i le Koluse, e lua mea tatou te vaaia. O le tasi o le loloto ma le taugata na mafatia ai tagata ona o le le maua o se faauoga ma le Atua; o le isi o mea na puapuagatia ai Iesu ina ia toe faafoʻisia ai lenā faigauo. E tatau ia i tatou taitoatasi ona faia se filifiliga patino e filifili ai lena faigauo, e teu i ai, ina ia maua ai le mea na ofoina mai e Iesu Toetu i Ana uo i Ana uluai upu ina ua mavae le Toetu:
Ia i ai le filemu ia te oe. (Luka 24: 36)
I se isi faaupuga, O a'u o lau Uo.
Faʻatau Fesootai
Fa'afetai tele mo lau tatalo ma le lagolago.
Faafetai!
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:

Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:
Faamatalaga Faʻamatalaga
| ↑1 | Roma 5: 5 |
|---|


