O I LENEI o se Siamani Kerisiano Kerisiano na nofo latalata i auala o nofoaafi i le taimi o le Taua Lona II a le Lalolagi. Ina ua agi le faaili o le nofoaafi, sa latou iloa le mea o le a sosoʻo mai: o le tagi a tagata Iutaia na teu i totonu o povi.
Na matua mataʻutia lava! Sa le mafai ona matou faia se mea e fesoasoani ai i nei tagata matitiva tagata le tagolima, ae o a latou feʻei na faʻatigaina ai i matou. Na matou iloa tonu lava le taimi e ili ai le faaili, ma na matou filifili na pau lava le auala e taofi ai mai le soona faalavelave tele i le tagi o le amata usuina o a matou viiga. E oʻo mai i le taimi na oso mai ai le nofoaafi ua pasia le fanua o le falesa, ua matou pepese ma le leotetele. Afai na oʻo mai ni taliga i o matou taliga, na ona matou pepese leo tele lava seʻia matou le toe lagonaina i latou. Ua tele tausaga ua tuanaʻi ma e leai seisi na toe talanoa i ai, ae o lea lava ou te faʻalogo lava i le nofoaafi o faʻaili i laʻu moe. O loʻo ou lagonaina pea lo latou tagi mai mo se fesoasoani. Faʻamagalo e le Atua i tatou uma na taʻua i tatou o Kerisiano, ae leai se mea na faʻalavelave. -salamoamerica.com/singalittlelouder.html
I lenei itula, o se isi faʻalavelave o loʻo aliaʻe mai i lo tatou lotolotoi, tumu i faʻavavaeʻesega, taufaaleaga, ma ioe, maliu. A o ou tusia lenei mea, o loʻu lava itumalo o Saskatchewan (ma Alberta i le isi faitotoʻa) na folafola mai o le "le mautonu" e tatau ona faasaina mai "le taua" auaunaga. O le mea foi lea e tupu i isi atunuu i le salafa o le lalolagi. E le gata o le toʻatele o tagata e taliaina le leoa lenei faʻavasega apartheid, ae o nisi na o atu foi i ala o faʻasalalauga lautele e patipatia nei faʻatapulaʻaina, tuuaia le "le faʻamaonia" mo le manatu faʻalavelave. Aisea e le gata ai i le le saʻo le le faʻatonu ae o le masalosalo pepelo tuuaiga e tolu mafuaʻaga:
I. E LE O SE VAKASINI
O tui mRNA e masani ona taʻua e le aufaasālalau ma ofisa o le malo o "tui" o le mea moni o "gen therapies," e tusa ai ma le Food and Drug Administration (FDA).[1]"I le taimi nei, o le mRNA ua taʻua o se gafa togafitiga oloa e le FDA." —Lai. 19, sec.gov; (matamata i le Pule Sili o Moderna faʻamatalaina tekinolosi ma pe faʻafefea ona latou "solia moni le polokalama o le ola": TED tautala) O lenei tekonolosi fou e le, e leʻi fuafuaina foi e taofi ai le feaveaʻi o le siama ae naʻo le faʻaititia o faʻailoga e ala i le tali atu i siama.
O suʻesuʻega [luga o mRNA inoculations] e leʻi fuafuaina e iloilo le faʻasalalauina. Latou te le fesiligia lena fesili, ma e leai se faʻamatalaga e uiga i lenei i lenei taimi o taimi. —Dr. Larry Corey vaʻai i le National Institutes of Health (NIH) COVID-19 "tui" tofotofoga; Novema 20, 2020; medscape.com; ff. primarydoctor.org/covidvaccine
Na faʻataʻitaʻia i latou ma iʻuga o faʻamaʻi ogaoga - e le puipuia ai faʻamaʻi. —USI Fomai tipitipi aoao Jerome Adams, Taeao manuia Amerika, Tesema 14, 2020; asomail.co.uk
E foliga mai o nei faʻataʻitaʻiga ua fuafuaina e pasia le pito maualalo pa pupuni o le manuia. —Harvard Polofesa William A. Haseltine, Setema 23rd, 2020; mobes.com
O le mea lea, e le gata le faʻamalosia o tagata e tuiina i nei faʻataʻitaʻiga genes togafitiga ae ia vavaeʻese i latou i le sosaiete i lalo o le faʻafoliga o le fausiaina "lafu puipuiga" o se pepelo pepelo. O le mea moni, o lea ua avea ma "tui puipuia" o loʻo faʻamalosia le faʻamaʻi pipisi i le tele o nofoaga, e tusa ai ma faʻamatalaga talu ai nei…
II. O LE "VACCINATED" O LOO FAALELEIA LE VIRUS
I le maeʻa ai o le iva masina o tui, o faʻamaumauga o loʻo sosolo i totonu e lagolagoina le mea ua leva ona valoia: o le "tui" o loʻo faʻaauau pea ona faʻasalalau le siama.[2]vaʻai iinei ma iinei ma iinei ma iinei O se suʻesuʻega a le CDC o loʻo faʻaalia ai le 74% o tagata na aʻafia i le faʻamaʻi o le Massachusetts COVID na atoatoa tuiina.[3]cnbc.com "O faʻamaoniga e faʻapea o tagata e maua i faʻamaʻi pipisi e mafai ona salalau Delta faigofie," pei ona taʻua National Geographic.[4]Nationalgeographic.com I Isalaelu, o loʻo fai mai ai o tui puipui e ova atu i le 62% o tagata - o le maualuga o le fua faatatau i le lalolagi - o loo lipotia mai e Dr. Kobi Haviv, le faatonu faafomaʻi o le falemaʻi o Herzog, o le lona tolu sili ona telē i Isaraelu, e faapea “85-90 pasene o tagata mamaʻi na taofia i inei o maʻi na uma ona tui.”[5]ff. tagata matamata.com.au; sarahwestall.com; ff. O Toloa O faʻamatalaga a le Matagaluega o le Soifua Maloloina e faʻaalia ai "o tagata Isalaelu na tuiina e 6.72 taimi e tele na maua ai i siama pe a uma le tui nai lo le maeʻa o siama masani."[6]israelnationnews.com E oʻo ia Aukuso 15th, 2021 e tusa ai ma le Israel Institute of Technology, "514 Isaraelu na faʻataʻotitia i le falemaʻi i le ogaoga ogaoga COVID-19, o le 31% faʻateleina mai na o le 4 aso na muamua atu. Mai le 514, e 59% na tui atoatoa. I le tui, 87% e 60 pe sili atu. "E tele naua faʻamaʻi pipisi ua latou puleaina ma o le tele o tagata gasegase i le falemaʻi ua tuiina moni."[7]science.org Fai mai, o faʻamatalaga a Isaraelu
le ogatasi, faʻalagolago i le o loʻo lipotia mai. "O loʻo iai se feteʻenaʻiga i le va o faʻamatalaga na lomia e pulega ma mea moni i luga ole eleele ...", fai mai Dr. Na latou suʻesuʻeina faʻamatalaga e tolu o faʻamaumauga ma maua ai, faʻatasi ai ma isi mataupu, e faapea, "Faʻatusatusa i isi tausaga, o le maliu [mai" tui "] e 40 taimi maualuga atu."[8]israelnationalnews.com O le aufaitau faaupufai, Kim Iversen, o le sa sailia faamaumauga mai le tele o atunuu, na taua e faapea, o faamaumauga i totonu o tui i Israel sa na o se "taufaafefe ma maofa."[9]childrenshealthdefense.org I Peretania, o le numera o le oti e 6.6 taimi maualuga atu i tui,[10]0.636% faʻatusatusa i le .0957% fai mai a lipoti fou, o loʻo faʻapea mai, o tui e faʻaleagaina ai puipuiga a tagata o loʻo taliaina, e pei ona lapataʻia e le tele o virologists ma immunologists.[11]ff. Mulimuli i le Saienisi? Ma Bermuda, 67% "tui", o loʻo vaaia foi le pa o "mataupu".[12]twitter.com
O se pepa muaʻi tusia e le taʻutaʻua Oxford University Clinical Research Group, lolomia Aukuso 10, 2021 i Le Lancet, "Maua tagata tuiina aveina 251 taimi le avega o COVID-19 siama i o latou pogaʻiisu faatusatusa i le unvaccinated" o le muaʻi tuiina vaitaimi o le 2020 (tagai vaefaamatalaga).[13]childrenshealthdefense.org; LOMIGA lomia e Tamaiti Soifua Maloloina Puipuiga: "O le faʻatusatusaga o avega viral i le va o tui ma le tui puipuia (pre-vaccine era) e pei ona lipotia i le Chau et al. O le 2021 Lancet preprint e i le va o ni eseesega eseese o le SARS-CoV-2. Na taʻua saʻo lava e Dr. McCullough e faapea, o faatusa sa faatusatusa ia i latou “mai le vaitaimi o le tui muamua o le 2020.” O le mea lea, eseesega i le va o nei vaega e lua e le o se iʻuga o tui tulaga na o oe. O tusitala o le Chau et al. 2021 suesue i le latou teteʻe i le tatou fasi tusi faʻailoa mai seisiisi tusi muamua (Li et al. 2021) lea na lipotia se eseʻesega i viral viral of ~ 1000 i le va o tagata mamaʻi na aafia i le Delta variant ma tagata mamaʻi na aafia i le A / B. Peitai, o le tui tulaga o le Delta fesuiaʻi gasegase i lenei preprint e le lipotia. O le mea lea, e leai se tasi iinei na faia se faʻatusatusaga tuʻusaʻo i le va o Delvinasi faʻamaʻi Delta maʻi ma e leʻo faia A / B e faʻamautinoa le eseesega moni i viral viral. I lomiga faʻasaienisi faʻaopoopo ua lua faʻaopoopo (Riemersma et al. 2021, Chia et al. 2021), faʻatusatusa viral loads o le Delta variant o le SARS-CoV-2 o loʻo lipotia mai i tui ma tagata e leʻi faia vailaʻau. Peitaʻi, o lenei lava faʻamatalaga o le aoga o tui puipui ona o tagata uma na tuiina ma le faia tui puipui o loʻo iai le tomai e faʻasalalau ai le Delta variant. I se faaupuga faigofie, ua le mafai e tui COVID ona taofia le feaveaʻi o le SARS-CoV-2. ” O se suʻesuʻega na lafoina e le CDC na taua ai e faapea, o tagata soʻosoʻo, latou te aveina le mea lava e tasi o le viral load pe a fai ma faʻailoga o ni tagata e leʻi vaʻaia - e faʻapea foi ona faʻamalamalamaina le faʻailoga tagata o le "le faʻamaonia".[14]nbcnews.com; Suesue: cdc.gov saienisi mekasini lipoti a suesuega lea na maua ai "o le aʻafiaga o le atiaʻe o faʻailoga COVID-19 e 27 taimi na maualuga ai i tui, ma le ono aʻafia i le falemaʻi i le valu taimi maualuga ai."[15]science.org le suesuega na maua ai foi, e ui lava o tui puipui na i ai foi siama masani na foliga mai na i ai le puipuiga faaopoopo faasaga i le Delta varian, o le tui puipui sa i ai pea i se sili atu lamatiaga mo COVID-19-fesootai-falemaʻi faatusatusa ia i latou e aunoa ma le tui, ae oe na muamua pisia. Vaccinees e leʻi maua i se faʻamaʻi pipisi na i ai foi le 5.96-lafu faʻateleina tulaga lamatia mo faʻamaʻi pipisi ma se 7.13-faʻateleina lamatiaga mo faʻamaʻi faʻailoga.[16]medrxiv.org Ma o le Iunivesite o Duke sa i ai se manino "afaina" i luga o le latou lotoa, e ui lava i le "98%" tui.[17]cnbc.com
O le mea moni, o le Faʻatonu o le CDC o Rochelle Walensky talu ai nei na ia taʻu atu i le CNN o tui ua na ona le toe "puipuia le feaveaʻi" (pe a fai na latou faia).[18]realclearpolitics.com; thevaccinereaction.org Ona faafuaseʻi lea ona suia e le CDC le latou faʻauigaina o tui ia Setema, 2021, mai ia mea o le a "maua ai le puipuiga" e "maua ai puipuiga."[19]cdc.gov; faʻatusatusa i le tasi le tausaga ua tuanaʻi: web.archive.org E le o faʻagaeʻetia nei sikoa sikoa; o loʻo aveina uma i latou i lalo.
O le mea lea, ia vavaeʻese, faʻaleagaina ma scapegoat soifua maloloina tagata na teʻena tui mo le tele o mafuaʻaga tatau, e aofia ai le mea moni e maliu o se tasi lea o faʻaletonu uiga na lipotia mai i ni numera mataʻutia,[20]ff. O Toloa leai se faʻavae i le masani ai, sili atu saienisi. O lena - ma se fofo moni i le COVID-19 o loʻo faʻaauau pea ona le amanaʻiaina, o se solitulafono, talu ai o le a faʻaiʻuina e le gata i le faʻamaʻi ae o le unaʻi malosi e faia tui puipui i le atoa lalolagi, lea e matua leai se mea faʻapea.[21]cf. "Ivermectin faʻaumatia 97 pasene o mataupu a Delhi", thedesertreview.com; thegatewaypundit.com; Faʻapea foi, i luga o le le mafaatusalia tele tui teteʻe ma le faʻafefea ona faʻamalosia se Ivermectin protocol e matua alualu i luma: vaʻai Mulimuli i le Saienisi?
III. FAʻATINO MONI O LE MAFAI ONA MALOLO
O le mea moni, o le saienisi ua matua pito i lalo-lalo i lenei taimi. E moni lava puipuiga o le natura o le sili ona anagata ma tumau, ma e masani ona mai le amataga o taimi. O le mafuaʻaga ua amata ai nei e malo ona togafitia tagata soifua maloloina "le faʻamaonia" o ni tagatanuʻu o le vasega lua, e faʻavae i luga o se mea ofoofogia na faia e le World Health Organization (WHO). O le faʻauigaina o le "puipuiga o le lafu manu" e masani lava ona malamalama i ai o lona uiga "o se toʻatele o le faitau aofai o tagata na fausia le puipuiga e faʻasaga i se faʻamaʻi pipisi, a le o le faalenatura muamua faʻamaʻi pe ala i tui. "[22]"O le puipuiga o le lafu manu e mafai ona maua a le o le pipisi ma le toe faaleleia poʻo le tui", Dr. Angel Desai, lagolago faatonu o le JAMA Network Open, Maimuna Majumder, Ph.D., Boston Children's Hospital, Harvard Medical School; Oketopa 19, 2020; jamanetwork.com Peitaʻi, o le WHO na suia lemu ae matua suia lava le faʻauigaina o le Pa'ū talu ai:
'Herd immunity', lea e taʻua o le 'immunity protection', o se manatu e faʻaaoga mo tui, lea e mafai ona puipuia ai se faitau aofai o tagata mai se siama mautinoa pe a fai ua taunuʻu le faitotoʻa o tui. O le puipuiga o le lafu e mafai ona ausia e ala i le puipuia o tagata mai se siama, ae le o le faailoaina atu ia i latou. — Oketopa 15, 2020; o ai
Naʻo lea tui ma e le masani ai mauaina puipuiga e mafai ona maua ai le "puipuiga o le lafu". Lenei o le taua anti-saienisi - ma o aʻafiaga e ofoofogia. O lona uiga e amata atu nei, e tatau ona laina le lalolagi atoa e tui atu mo lea, poʻo faʻamaʻi i le lumanaʻi, soʻo se taimi e fai mai ai le malo ia i tatou - toeititi liliu le loto o tagata i ni vailaʻau tui. Leitioa a fai a Bill Gates e oso tele i ana faʻatalanoaga i luga o le televise.[23]ff. O le mataupu faasaga i faitotoʻa
I se isi itu, Dr. Peter McCullough, MD, MPH, o se tasi o fomaʻi sili ona taʻua i le National Library of Medicine, na taʻua muamua i le Fonotaga a le Komiti a le Senate i Texas:
Oe le mafai faʻatoʻilaloina le puipuiga masani. E le mafai ona tuiina i luga aʻe ma faʻalelei. —Dr. Peter McCullough, Mati 10, 2021; cf. pepa aloaia Mulimuli i le Saienisi?
MIT's Tekinolosi Iloiloga lipotia se suʻesuʻega faʻaalia ai "COVID-19 tagata mamaʻi na toe maua mai le faʻamaʻi o loʻo malosi malosi puipuiga mai le coronavirus valu masina talu ona afaina",[24]Ianuari 6th, 2021; techreview.com ma natura lolomiina se suesuega i le faʻaiuga o Me 2021 faʻaalia ai, "O tagata e toe malosi mai le agamalu COVID-19 e iai o latou ponaivi-gaʻo sela e mafai ona viliina ni vailaʻau mo le tele o tausaga."[25]Me 26th, 2021; nature.com
Mo nisi mafuaʻaga, tagata o loʻo teʻena le mea moni e faʻapea, i le taimi nei, o se tasi o mafuaʻaga ua matou fiafia ai i le tulaga o loʻo matou i ai nei, ona sa i ai le tele o le fausiaina o le "lafu puipuiga." —Dr. Sunetra Gupta, Oxford epidemiologist i Mulimuli i le Saienisi?
Dr. Mike Yeadon, o le Sui Peresetene muamua o Pfizer, leai se taua, fai mai:
O le taimi lava na e aafia ai, ua e puipuia foi. E leai se le mautonu e uiga i ai. Ua faitau selau taimi ona suʻesuʻeina nei, tele tusitusiga na faʻasalalauina. Ma, o le taimi lava na e aʻafia ai, o le tele o taimi e leai sau faʻailoga, atonu o le a e puipuia ai mo le tele o tausaga. Dr. Mike Yeadon, faʻafu. 34:05, Mulimuli i le Saienisi?
Harvard Polofesa Dr. Martin Kulldorff, Ph.D. taʻua:
O le mea matou te iloa afai na e maua le COVID, e sili ona lelei lau puipuiga - e le gata mo le tutusa fesuiaʻiga, ae faʻapena foi mo isi suiga. Ma e oʻo lava i isi ituaiga, koluse-puipuiga, mo isi ituaiga o coronaviruses.—Dr. Martin Kulldorff, Aukuso 10, 2021, Epoch Times

Ae le i afio mai faalua Iesu Keriso e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli o le a luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu. O sauaga e o faatasi ma lana faigamalaga i le lalolagi o le a faaalia ai le "mea lilo o le amioletonu" i le tulaga o se taufaasese faalelotu e ofoina atu ai i tamaloloa se vaifofo io latou faafitauli i le tau o le liliuese mai le upu moni. O le taufaasese silisili faalelotu o le Anetikeriso, o se pepelo sese-faʻalelotu e faʻamamaluina ai e le tagata o ia lava i le tulaga o le Atua ma lana Mesia na afio mai i la le tino… -Catechism o le Katoliko Ekalesia, n 675-676 (tagai Millenarianism - O le a le mea ma le leai)
Mai le taimi nei i luga o se aiga o le lima o le a vaevaeina, tolu faasaga i le lua ma le lua faasaga i le tolu; o le a fevaevaeai le tama i lona atalii ma le atalii e faasaga i lona tama, o le tina e faasaga i lana tama teine ma le afafine e faasaga i lona tina, o le tina-i-tulafono faasaga i lana tama teine-tulafono ma le afafine-i-tulafono e faasaga i lona tina -le-tulafono. (Luka 12: 52-53)

O lenei o le Alii o le Agaga, ma o le mea e i ai le Agaga o le Alii, i ai le saolotoga. (2 Korinito 3:17)
Sa ou maua foi se isi vaaiga o le puapuaga tele… E foliga mai ia te aʻu o le faatagaga na faatonuina mai le aufailotu e le mafai ona taliaina. Na ou vaʻaia le toʻatele o faifeʻau matutua, ae maise le toʻatasi, na fetagisi ma le tagi. Sa fetagisi foi nai tamaiti laiti… Sa pei na fevaevaeai tagata i ni tolauapiga se lua. —Faamanuia Anne Catherine Emmerich (1774–1824); O Le Soifuaga ma Faaaliga a Anne Catherine Emmerich; feau mai ia Aperila 12th, 1820

E pei foi o loʻu atunuu [Farani], o le afafine ulumatua o le Ekalesia, fasiotia ona faifeau ma faʻamaoni, e faʻapena foi sauaga o le Ekalesia e tupu i lou lava atunuʻu. I se taimi puʻupuʻu, o le a faʻatafeaina ai le aufailotu ma o le a le mafai ai ona ulufale faʻaaliali i totonu o falesa. O le a latou tautuaina le au faʻamaoni i nofoaga lilo. O e faʻamaoni o le a le maua le "sogi a Iesu" [Holy Communion]. O le aulotu o le a aumaia Iesu ia i latou i le toesea o le au faitaulaga. — Aperila 2008, cf. Fouvalega!
I auala uma ae tasi, na amata mai le French Revolution e pei ona fuafuaina. E tasi lava le mea faigata na totoe mo le Illuminati, o le Ekalesia, mo le Ekalesia - ma e naʻo le tasi le Ekalesia Moni - na fausiaina le faʻavae o sisifo o malo. —Stephen, Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu. MMR Lomitusi Kamupani, i. 10
O loʻo faʻatali mai mo tatou se suiga tele. O le faʻalavelave e le gata ina tatou saoloto ai e mafaufau i isi faʻataʻitaʻiga, se isi lumanaʻi, se isi lalolagi. E faamalosia i tatou e faia. —O le Peresetene Farani Falani o Nicolas Sarkozy, Setema 14th, 2009; unnwo.org; ff. O Loo Vaaia
O le faʻalavelave lea o loʻu olaga. E oʻo foi i le taimi na oʻo mai ai le faʻamaʻi, na ou iloaina sa matou i ai i le fouvale taimi e le mafai ai pe le mafaufauina foi i taimi masani na le gata na mafai ai, ae masalo e matua manaʻomia ... e tatau ona tatou sailia se auala e galulue faatasi ai i le tauina o suiga o le tau ma le tala fou coronavirus. —George Soros, Me 13th, 2020; tutoatasi.co.uk.
… Pe a uma mea uma na tatou i ai e le lava le na o le toe foi i le tulaga masani… Aua o le talafaʻasolopito e aʻoaʻo mai ia i tatou mea tutupu o lenei malosiaga - taua, oge, mala; mea na tutupu e aʻafia ai le toʻatele o tagata soifua, pei o lenei siama-latou te le naʻo omai ma alu. E tele naʻo taimi latou te faʻaosoina ai mo le faʻateleina o suiga o agafesoʻotaʻi ma tamaoaiga… —Prime Minisita Boris Johnson, Conservative Party lauga, Oketopa 6, 2020; conservatives.com
E tatau ona tatou aitalafu i augatupulaga i le lumanai toe fausia lelei. —Prime Minsister Boris Johnson, Tele 28th, 2020; twitter.com
“Toe fau lelei i tua atu”… naʻo e aunoa ma le Ekalesia Katoliko, sili e pei ona tatou iloa ai.
… O se tekonolosi fouvalega o le a suia faʻavae ai le auala tatou te ola ai, galulue, ma fesoʻotaʻi ai le tasi i le tasi. I lona fua, tulaga lautele, ma le faigata, o le suiga o le a le pei o soo se mea na maua e tagata soifua muamua. Matou te leʻo iloa pe faʻafefea ona tatala, ae tasi le mea e manino: o le tali i ai e tatau ona tuʻufaʻatasia ma lautele, aofia ai paʻaga uma a le lalolagi aʻiaʻi, mai le lautele ma tumaʻoti vaega i aʻoaʻoga ma lautele sosaiete. —Ianuari 14th, 2016; weforum.org
O le mea moni, o le sini, fai mai Pope Leo XIII, o le "soloia o le atoa faatulagaga faalelotu ma faaupufai faatulagaga a le lalolagi na faia e le aʻoaʻoga faa-Kerisiano."[43]Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20th, 1884 Ma o lena e aofia ai le faʻaleagaina o le "faʻatusa o le Atua" lea na faia ai le tagata - o le tumutumu o le Anetikeriso taufaʻasese.
O le Fa o Pisinisi Fouvalega e moni, e pei ona latou fai mai, o se suiga suiga, e le gata i tuutuuga o mea faigaluega o le a e faʻaaogaina e toe fesuiaʻi ai lou siosiomaga, ae mo le taimi muamua i le talafaʻasolopito o tagata e faʻafouina tagata latou lava. —Dr. Miklos Lukacs de Pereny, polofesa suesue o saienisi ma faiga faatekonolosi faiga faavae i le Universidad San Martin de Porres i Peru; Novema 25th, 2020; lifesitenews.com
O se tasi o foliga vaaia o le Fa o suiga o mea tau pisinisi o le le suia lea o mea o tatou faia, ae suia tatou. —Pofofoa. Klauss Schwabb, World Economic Forum; cf. O le Tu aʻe o le Anetikeriso
O fea o alu i ai nei mea uma? Oe o le a vaʻaia au totoll-booths liu i siaki. Oe o le a vaʻaia militeli i luga o ou auala. Oe o le a vaʻaia tupe pepa mou ma se numera numera, tui tulaga, ma au teuga tupe faʻatasi. O le a e vaʻaia lou agavaʻa e minoi atoatoa faʻaiuga a le Setete i faʻaiuga mo lou oe lava soifua maloloina. Oe o le a vaʻaia tagata soifua tausia e pei o se lafu i totonu Le Fasiotiga Tele e eugenicists oe talitonu o le faitau aofai o le lalolagi e tele tele. [44]ff. O le mataupu faasaga i faitotoʻa; O le Caduceus Key
Ma o lea ou te faʻalogo lava i fetalaiga a Iesu i le Auauna a le Atua o Luisa Piccarreta e leʻo faʻapenei ...
Loʻu manaʻo e Manumalo, ma ou te manaʻo ia Manumalo e ala i le Alofa ina ia Faʻamautuina Lona Malo. Peitai e le manaʻo le tagata e sau e feiloaʻi ma lenei Alofa, o lona uiga, e tatau ona faʻaaoga le Justice. —O Iesu e Auauna a le Atua, Luisa Piccarreta; Novema 16th, 1926
O le mea moni, o le a faʻateʻaina aʻu o se "fefe-mongerer", o le "taupulepulega leaga taupulepulega leaga", o se "anti-vaxxer", o se tasi e "mafai ona faia mea lelei" ae o lea ua alu ifo i lalo i se pu lapiti. Afai o le taʻua o saienitisi maualuluga tulaga ma lolomiina suʻesuʻega o se pu lapiti, o lona uiga o aʻu o le Easter Bunny. A faʻapea o le popole i tala mataga a tagata talavou ua pē le tino ma manuʻa tumau e nei tui mRNA - tala ma ata o loʻo matou tuʻuina i aso uma iinei - faia aʻu ma se "Domestic Violent Extremist" (e tusa ai ma le Matagaluega o Homeland Security's taiala fou), ona ou matea lea o lenei pou e tutusa ma le atopaʻu pomu.
O le mea moni, sa i ai ni aʻu tagata faitau fai mai latou te le o lesitalaina ona sa latou faʻamoemoe o le a ou tusia atili e uiga i le Paia Will, ma isi Ioe, o le a ou alofa e. Ou te fiafia e tusi e uiga i se isi lava mea. Ou te fiafia e pese. Ou te fiafia e taʻitaʻia tagata i viʻiga ma tapuaiga. Ma atonu o le a oʻo mai na aso. Ae o laʻu tali mo le taimi nei: O le a le taimi e taofi ai le lapataʻiga e tasi o le mea o loʻo tupu i le itula? Ina ia faʻaaoga le talafaʻatusa o loʻo i ai nei… e tasi le taofi lapataiga pe a o i ai fitafita Siamani i auala? A faʻamalosia tagata i nofoaafi? A o nofoaafi ua taavalevale e? A o iai le asu o loʻo puna mai "tolauapiga"? O le a le taimi e te manaʻo ai ia te aʻu e gata ai le lapatai ma, ia, na o le pese leotele?
Ou te le mafaia. Mo le sefulu ma le ono tausaga, na faia e le Alii valaau mai ia te aʻu mai le avea muamua ma pese pese-pese i le taimi nei tusitusiga e uiga i taimi o nei o loʻo e ola ai. Ma mea uma sa i le Alii faaali mai ia te aʻu i tausaga ua mavae o loʻo tupu nei - e aofia ai ma le mea moni o tagata, i le tele, e faigofie le fia faʻalogo i le mea a le o aʻu, poʻo le sili aemaise lava, o le a lo tatou Aliʻi ma la Tatou Fafine e fai atu ai.[45]ff. Aisea e Tumau ai le Lalolagi i le Tiga O le mea moni, o nisi foi na tusi e fai mai, "Oi, ou te manatua loʻu alu i se tasi o au konaseti… ae o lea ua e alu i fafo o le ala, oe le taupulepulega pepelo, oe."
Atonu o aʻu. Masalo o le saienisi ua leva ma saienitisi na ou taʻua ua sese nei. Atonu o le lapataiga a pope ma o faʻaaliga a lo tatou Faletua e silia ma le selau seneturi ua naʻo se paranoia. Masalo o le aufaasālalau autu ma a latou 'autau o le le mailoa "mea moni-siaki" moni e sese ma le faitaulaga sili o Saienitisi ia manuia - o faaola fou o tagata soifua o loʻo vaʻaia lau aulotu Misasa undesentlich: “Le taua.” Afai e te lagona o le malo mafai nei faʻatonutonu le taimi, faʻafefea, ma o a fomaʻi faʻalavelaveina o le a e mauaina mai le taimi nei… ona e maua ai lea o lau tapuaiga. Ae e le o saʻu.
Ou te tau le mautonu e taʻu atu lenei mea, ae o le aso na valaauina ai aʻu e le Alii i lenei tusitusiga aposetolo, o lenei Mau na oso ese mai le itulau:
Ma latou o mai ia te oe pei o tagata o mai, ma latou nonofo i ou luma o pei o oʻu tagata, ma latou faʻalogo i mea e te fai atu ai ae latou te le faia; aua o latou laugutu latou te faʻaalia ai le tele o le alofa, ae o latou loto ua i luga o a latou mea. Faʻauta foʻi, e pei oe o se tasi e pese pese alofa ma le leo matagofie ma taina lelei meafaifaaili; A oʻo mai lenei mea - ma sau loa o le a faia! - 'ona latou iloa ai lea sa iai le perofeta faʻatasi ma i latou. (Esekielu 33: 31-33)
Ou te le fai atu o aʻu o se perofeta. O le mea moni, ou te faʻamoemoe ua ou sese i nei mea uma. I le avea ai o se faʻatonusili faʻaleagaga o nei tusitusiga na fai mai ia te aʻu i tausaga ua tuanaʻi, “Ua e valea mo Keriso. Afai e te sese, ua avea oe ma valea mo Keriso ma fuamoa i ou foliga. ” O le mea sa le mafai ona ou nofo ai o le vaʻavaʻai atu i se isi faʻatafunaga o faʻapupulaina… ma na ou fai atu ae leai se mea na faia.
Faʻamagalo e le Atua i tatou uma na taʻua i tatou o Kerisiano,
ae leai se mea na faʻalavelave.
Ua taunuʻu le tagata i se tulaga ua na ona vaʻaia o lona lava paʻu ua paʻi ma lagona ua faʻaleagaina, ona luluina lea o ia lava; aʻo isi, pau lava le mea latou te tumau pea le tago i ai, ola mama ma faʻaauau pea o latou olaga o le agasala. E manaʻomia le oti seleselega ina ia mafai ai ona aveʻesea le tele o ola e leai se mea faia nai lo le faia o vao tuitui i lalo o latou laʻasaga; ma lenei, i vasega uma - taʻoto ma faʻalelotu. Oi! lou afafine e, o taimi nei o le onosai. Aua le popole, ma tatalo ina ia mafai ona tele mea uma i loʻu Mamalu ma le lelei o tagata uma… E manaʻomia nisi faamama, ma e ala i lo latou manumalo o le a faʻamamaina ai e laʻu leaga laʻu Ekalesia. Ona ou tuʻimomomoina lea ma faataapeapeina i latou, e pei o le efuefu i le matagi. O le mea lea, aua le faʻalavelave i faʻamanuiaga na e faʻalogo ai, a ia e tagi faʻatasi ma aʻu i lo latou tulaga faʻanoanoa. —Jesus i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, Volume 12, Oketopa 3, 14th, 1918
FAITAU FUAFUAGA
Matau: Mulimuli i le Saienisi?
O Tala Faʻasolopito e Sefulu Sili
Faʻalogo ile mea lea:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:
Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Faamatalaga Faʻamatalaga
↑1 | "I le taimi nei, o le mRNA ua taʻua o se gafa togafitiga oloa e le FDA." —Lai. 19, sec.gov; (matamata i le Pule Sili o Moderna faʻamatalaina tekinolosi ma pe faʻafefea ona latou "solia moni le polokalama o le ola": TED tautala) |
---|---|
↑2 | vaʻai iinei ma iinei ma iinei ma iinei |
↑3 | cnbc.com |
↑4 | Nationalgeographic.com |
↑5 | ff. tagata matamata.com.au; sarahwestall.com; ff. O Toloa |
↑6 | israelnationnews.com |
↑7 | science.org |
↑8 | israelnationalnews.com |
↑9 | childrenshealthdefense.org |
↑10 | 0.636% faʻatusatusa i le .0957% |
↑11 | ff. Mulimuli i le Saienisi? |
↑12 | twitter.com |
↑13 | childrenshealthdefense.org; LOMIGA lomia e Tamaiti Soifua Maloloina Puipuiga: "O le faʻatusatusaga o avega viral i le va o tui ma le tui puipuia (pre-vaccine era) e pei ona lipotia i le Chau et al. O le 2021 Lancet preprint e i le va o ni eseesega eseese o le SARS-CoV-2. Na taʻua saʻo lava e Dr. McCullough e faapea, o faatusa sa faatusatusa ia i latou “mai le vaitaimi o le tui muamua o le 2020.” O le mea lea, eseesega i le va o nei vaega e lua e le o se iʻuga o tui tulaga na o oe. O tusitala o le Chau et al. 2021 suesue i le latou teteʻe i le tatou fasi tusi faʻailoa mai seisiisi tusi muamua (Li et al. 2021) lea na lipotia se eseʻesega i viral viral of ~ 1000 i le va o tagata mamaʻi na aafia i le Delta variant ma tagata mamaʻi na aafia i le A / B. Peitai, o le tui tulaga o le Delta fesuiaʻi gasegase i lenei preprint e le lipotia. O le mea lea, e leai se tasi iinei na faia se faʻatusatusaga tuʻusaʻo i le va o Delvinasi faʻamaʻi Delta maʻi ma e leʻo faia A / B e faʻamautinoa le eseesega moni i viral viral. I lomiga faʻasaienisi faʻaopoopo ua lua faʻaopoopo (Riemersma et al. 2021, Chia et al. 2021), faʻatusatusa viral loads o le Delta variant o le SARS-CoV-2 o loʻo lipotia mai i tui ma tagata e leʻi faia vailaʻau. Peitaʻi, o lenei lava faʻamatalaga o le aoga o tui puipui ona o tagata uma na tuiina ma le faia tui puipui o loʻo iai le tomai e faʻasalalau ai le Delta variant. I se faaupuga faigofie, ua le mafai e tui COVID ona taofia le feaveaʻi o le SARS-CoV-2. ” |
↑14 | nbcnews.com; Suesue: cdc.gov |
↑15 | science.org |
↑16 | medrxiv.org |
↑17 | cnbc.com |
↑18 | realclearpolitics.com; thevaccinereaction.org |
↑19 | cdc.gov; faʻatusatusa i le tasi le tausaga ua tuanaʻi: web.archive.org |
↑20 | ff. O Toloa |
↑21 | cf. "Ivermectin faʻaumatia 97 pasene o mataupu a Delhi", thedesertreview.com; thegatewaypundit.com; Faʻapea foi, i luga o le le mafaatusalia tele tui teteʻe ma le faʻafefea ona faʻamalosia se Ivermectin protocol e matua alualu i luma: vaʻai Mulimuli i le Saienisi? |
↑22 | "O le puipuiga o le lafu manu e mafai ona maua a le o le pipisi ma le toe faaleleia poʻo le tui", Dr. Angel Desai, lagolago faatonu o le JAMA Network Open, Maimuna Majumder, Ph.D., Boston Children's Hospital, Harvard Medical School; Oketopa 19, 2020; jamanetwork.com |
↑23 | ff. O le mataupu faasaga i faitotoʻa |
↑24 | Ianuari 6th, 2021; techreview.com |
↑25 | Me 26th, 2021; nature.com |
↑26 | pepa.ssrn.com |
↑27 | blogs.bmj.com; cnbc.com |
↑28 | khn.org; contagionlive.com |
↑29 | medrxiv.org |
↑30 | ff. O Tala Faʻasolopito e Sefulu Sili |
↑31 | Vitio Farani: rumble.com; Columbia: Aukuso 2, 2021; Farani24.com |
↑32 | "Italia o le a avea ma muamua taʻimua atunuu Europa e faia coronavirus tui tusifolau faamalosia mo uma setete ma tumaoti tagata faigaluega, ma tagata le fuafuaina tivi e faamalolo lē tumau seʻia latou mauaina se tasi." -lefa.co.uk |
↑33 | ff. Pulea, Pulea! ma O le Misa o le Pulea |
↑34 | ff. Faʻatoʻilaloina o le Agaga o le Fefe |
↑35 | ff. Le Afa o Vaeluaina ma Francis ma le Great Shipwreck |
↑36 | Luka 6: 44 |
↑37 | ff. Le Tulafono o Fuafuaga mo Faalavelave Tutupu Faafuasei |
↑38 | ff. Talafaʻasolopito e sefulu; o mea uma ia e taʻua i totonu Mulimuli i le Saienisi? |
↑39 | cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/global-covid-19/shielding-approach-humanitary.html |
↑40 | thewest.com.au |
↑41 | katolisevote.org |
↑42 | diomoncton.ca |
↑43 | Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20th, 1884 |
↑44 | ff. O le mataupu faasaga i faitotoʻa; O le Caduceus Key |
↑45 | ff. Aisea e Tumau ai le Lalolagi i le Tiga |