King ma Carney

Ou te i totonu o polokiki e fai mea tetele
aua le “avea” ma se mea… 
Ua fa'amamaluina a'u e tagata Kanata i se fa'atonuga
ia vave faia suiga tetele...
— Palemia Mark Carney
Me 2, 2025, CBC News

 

po o luga o YouTube

 

IAfai e i ai se masalosaloga o Mark Carney o se tagata aoao i le lalolagi atoa, e tatau ona mou atu i le aso nei o le faasilasilaga a le Tupu o Charles e tuuina atu le Lauga o le Nofoalii. I le tagata matau, atonu e foliga mai e le o se mataupu, o se faiga masani. Ae a e malamalama i sini tutusa a Carney ma King Charles, o lenei valaaulia e sili atu le faʻamaonia o le Great Reset o loʻo agai i luma i matafaga o Kanata. vave.

 

Tupu o le Toefuataiga Sili

Atonu na aoteleina e Carney lana valaaulia i le Tupu o Charles sili: “O se mamalu iloga lenei e fetaui ma le mamafa o o tatou taimi.”[1]Konafesi Tusitala, Me 2, 2025, CBC News O le a le mamafa lena? Fa'alotonuu ma tau a Trump? Atonu, i se vaega. Ae mo Carney, o le ai uʻamea e manaʻomia ona faʻaaogaina o le mea lava lea na faʻaalia e le Tupu o Charles i le amataga o le faʻamaʻi:

A aunoa ma se gaioiga vave ma vave, i se saoasaoa e le mafaatusalia ma fua, o le a tatou misia le faamalama o le avanoa e 'toe faʻafou ai' mo ... se lumanaʻi sili atu ona gafataulimaina ma aofia ai ... e tatau ona tatou tuʻuina i tatou lava i luga o le mea e mafai ona faʻamatalaina o se tulaga taua. — Tupu (Prince) Charles, dailymail.com, Setema 20th, 2020

E pei o isi globalists, Charles ma Carney o loʻo faʻatali mo se "faʻamalama o avanoa" e tuʻuina atu ai le mea o loʻo taʻua e le World Economic Forum (WEF) o le "Great Reset" o le tamaoaiga o le lalolagi e ala i le faʻaogaina o "suiga o le tau" ma "faʻamaʻi." I upu a George Soros:

O le faʻalavelave lea o loʻu olaga. E oʻo foi i le taimi na oʻo mai ai le faʻamaʻi, na ou iloaina sa matou i ai i le fouvale taimi e le mafai ai pe le mafaufauina foi i taimi masani na le gata na mafai ai, ae masalo e matua manaʻomia ... e tatau ona tatou sailia se auala e galulue faatasi ai i le tauina o suiga o le tau ma le tala fou coronavirus. —George Soros, Me 13th, 2020; tutoatasi.co.uk.

O nei mea uma e foliga lelei, e oʻo lava i le mamalu - seʻia e siiina le pulou ma suʻesuʻe ma le totoa le afi o le tamaoaiga o loʻo faʻatulagaina e nei tagata lautele. E leai se mea e le o se vaaiga a le lalolagi neo-komunisi lea e faʻafefiloi ai le kapitalisme ma le Marxism. E pei ona faailoa manino mai e Ottmar Edenhofer o le UN's Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC):

…e tatau ona ta'u manino mai e se tasi tatou te toe tufatufa atu faapouliuli tamaoaiga o le lalolagi e ala i faiga faavae tau. E manino lava, o tagata e ona le koale ma le suauu o le a le fiafia i lenei mea. E tatau i se tasi ona fa'asa'olotoina o ia lava mai le fa'asesega o faiga fa'ava-o-malo o le tau o faiga fa'alesiosiomaga. E toetoe a leai se mea e fai i faiga faʻavae o le siosiomaga ... -fafafafa.com, Novema 19, 2011

Ae ui i lea, o lenei mea ua taʻua o le "toe tufatufaina atu o le tamaoaiga" e naʻo le mafai pe afai e mautinoa e le lautele o le lalolagi o loʻo feagai ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau, e pei ona taʻu mai e Greta Thunberg ia i tatou ua lata mai. I lana iloiloga o le tusi a Mark Carney Taua(s): Fausiaina ose Lalolagi Lelei mo Tagata Uma, Dr. Jordan Peterson faaiuina e faapea, mo Carney:

O lona uiga o le "faasaoina o le paneta" o lona taua muamua, ma le Fetu i Matu e tatau ona taʻitaʻia tagata uma - ma o lona uiga uma - faia o faaiuga a le tagata lava ia ma le tamaoaiga. O lona uiga foi (ia matau, faamolemole) e naunau o ia ma e tatau foi ona faaaoga le fefe e fai ma faiga faavae; le mata'u tele i fa'alavelave fa'afuase'i fa'afuase'i o lo'o fa'amata'u i taimi uma e o'o lava i tagata fa'atauva'a fa'amanino e fa'amautinoa o lo'o fa'aogaina tonu a latou fa'atonuga fa'apito i so'o se mea, ma i le taimi nei. -Falemeli a le Atunuu, Mati 8, 2025

I upu a Carney lava ia:

O la matou sini o le tuʻuina lea o faʻamatalaga, meafaigaluega ma maketi ina ia uma fa'ai'uga tau tupe e fa'atatau i suiga o le tau - ia fausia se faiga tau tupe e fa'atatau ai le sao a le kamupani i suiga o le tau ma fofo o le tau e fa'atatau i lona tau... O kamupani e fa'afetaui a latou fa'ata'ita'iga fa'apisinisi ma le suiga i le tamaoaiga o le carbon net-zero o le a fa'amanuiaina; o i latou e le mafai ona fetuunai o le a le toe i ai. —COP26, Glasgow, Sikotilani; cf. Falemeli a le Atunuu, Mati 8, 2025

I le COP26 faʻatasiga i Glasgow, Sikotilani, lea na avea ai Mark Carney ma UN Special Envoy on Climate Action and Finance, King Charles, o le sa avea pea ma Perenise, fai mai:

O iinei tatou te manaʻomia ai se osofaʻiga tele a le militeri e faʻamalosia le malosi o le vaega tumaoti a le lalolagi ... Novema 1, 2021; aa.com.tr

E foliga mai, o se faiga faamiliteli e faʻaumatia na pisinisi e le usitaʻia. 

 

Le “Faalavelave Faafuasei” Le Tau

O le mea lea mo Carney, o lona uiga o le lafoaia o suauʻu faʻasolosolo ina ia oʻo atu i se faʻamoemoe taua o le faʻaitiitia o le vevela o le paneta i le 1.5 ° C - o se sini na faʻalauiloa ma le fiailoa e Pope Francis ae i le taimi lava e tasi e leai se nofoaga a le Ekalesia e foia ai fesili faasaienisi.[2]“E i ai nisi o mataupu tau le siosiomaga e le faigofie ai ona maua se finagalo autasi, o lea ou te toe ta’u atu ai e le o manatu le Ekalesia e foia ni fesili faasaienisi pe sui tulaga faaupufai. —Laudato i 'l. 188

Uo pele e, ua lata mai le taimi! … E taua se tulafono mo tau o carbon pe a manaʻomia e tagata le faʻaaoga tatau o foafoaga poto… e afaina ai aʻafiaga pe a o tatou ova atu i le 1.5ºC faitotoʻa o loʻo faʻailoa mai i sini o le Maliega i Pale. —POPE FRANCIS, Iuni 14th, 2019; Brietbart.com

I se isi itu, o le tele o suʻesuʻega o loʻo faʻaalia ai o le paneta o loʻo lanu meamata ma sili atu ona lafulemu ona o se taunuuga. O se su'esu'ega a tupulaga lomia faasalalau i le tusi talaaga Si'osi'omaga o le Lalolagi ma le Fa'asao fa'amamafa mai e faapea "o le lanumeamata o le lalolagi o se mea moni e le mafai ona finauina" ma ua faatelevaveina i le 20 tausaga talu ai i luga atu o le 55% o le kelope.[3]vaai su'esu'ega iinei "O se mea e ofo ai ona o le kaponi lava e tasi e mafua ai suiga leaga i le tau o loʻo faʻamaʻaina ai foi le tuputupu aʻe o laau," o le tala lea a Jarle Bjerke, tusitala o le Norwegian Institute for Nature Research, i se tulaga talitutusa. suesuega, “lea ua fai si faaitiitia ai le vevela o le lalolagi.”[4]Vaʻai foi Debunking Desmog O le tele o le carbon dioxide e fa'atuputeleina ai vaitamini ma minerale o lo'o gaosia i totonu o la'au fa'apea fo'i ma a latou vaila'au. O lea, e silia ma le 1600 tagata suʻesuʻe, e aofia ai le Nobel laureates Ivar Giaever o Nouei ma Dr. John Clauser, sainia tautinoga fai mai e iai 'leai se fa'alavelave fa'afuase'i o le tau. ' 

Ae ui i lea, e le o faamoemoe Charles ma Carney e tuʻuina lenei "faamalama o avanoa" e tapunia a latou sini faʻa-Mesia, lea e aofia ai le faʻaumatiaina o le suauʻu.

Ina ia ausia le maualuga o le 1.5 ° C, e sili atu i le 80 pasene o suauu faʻaagaga o loʻo i ai nei (e aofia ai le tolu-kuata o koale, afa o le kesi, tasi vaetolu o le suauu) e manaʻomia ona tumau i le eleele, ma paʻu ai nei aseta. —Mark Carney, Taua(s): Fausiaina ose Lalolagi Lelei mo Tagata Uma, Na faamatalaina e Ch. 11:

E le gata ina faaseseina, e matautia. Sa lapataia e le sa avea muamua ma Greenpeace, Dr. Patrick Moore, PhD:
E leai ni a matou faʻamaoniga faʻasaienisi o matou o le mafuaʻaga o le vevela o le lalolagi lea na tupu i le 200 tausaga talu ai ... O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo faʻaosoina ai i matou e ala i faiga faʻafefe e faʻaaoga ai faiga faʻavae malosi e faʻatupuina ai le tele o le mativa mativa i totonu o le atunuu. tagata matitiva. E le lelei mo tagata ma e le lelei mo le siosiomaga… I se lalolagi mafanafana e mafai ona tatou gaosia atili meaai. — Dr. Patrick Moore, Fox Pisinisi Tala Fou ma Stewart Varney, Ianuari 2011; Forbes.com
E ese mai i le taufaamatau a Carney e toetoe lava a faʻaumatia pisinisi e le o ogatasi ma le World Economic Forum's hysteria o le tau, o loʻo i ai ni fuafuaga mataʻutia o loʻo faʻaalia e ala i gaioiga e pei o le C4o taulaga fuafuaga. Faatasi ai ma a latou sini o:
 
  • E tatau ona i ai se averesi 28 pasene fa'aitiitiga i le aofa'i o va'alele i 'a'ai C40. 
  • Ave'esea le mana'omia mo le umiaina o ta'avale.
  • O se faʻaitiitia faʻafuaseʻi o le maua o aano o manufasi ma susu ma siitia atu i se meaʻai faʻavae (ma e oʻo lava i meaʻai faʻavae iniseti? I le uma, na faʻatupeina e le malo o Kanata le $ 8.5 miliona i se iniseti fale gaosi porotini mo "meaʻai a tagata ma fagafao" (vaai iinei) ).
  • E mafai e tagata fa'atau ona fa'atau na'o le 3 mea fou i le tausaga.

E pei ona faaiuina e le tusitala o Peter Foster:

O le fuafuaga o le tau a Carney e sili atu ona latalata i le manatu o le Soviet tutotonu mo fuafuaga umi… O le mea mulimuli lava e manaʻo ai Carney… o se pulega faʻatekinisi e faʻamaonia e le faʻalavelave o le tau. -Falemeli a le Atunuu, Iuni 05, 2021

Ole neo-communism lea, po'o le mea e ta'ua o le ESG: Si'osi'omaga, Agafesootai, ma Pulega tulaga. Fai mai Foster:

O le ESG o le tama lea o a'oa'oga taufaaleaga e lua na iai talu mai le taimi a'o le'i pa'ū le faiga fa'a-Komunisi: matafaioi fa'aagafesootai (CSR) ma le fa'aauauina... E pei o faiga fa'a-Komunisi, o fa'anaunauga a le ESG e mo le pulea o le lalolagi. -Falemeli a le AtunuuTesema 16, 2021

 

O Se Vaaiga Mata'utia

I lenei va'aiga fa'atekinolosi a le World Economic Forum, o lana komiti fa'atonu Carney sa nofo i luga ma fautuaina, o la latou va'aiga sili o se lalolagi lea "E te le maua se mea ma e fiafia", e pei o latou. ata faalauiloa mafaufau loloto. O le mea moni, o le fa'ate'aina o le aia tatau i meatotino tumaoti e totonugalemu i le Marxist/communist worldview. Ae o loʻo i ai se isi mea moni sili atu ona mataʻutia o loʻo faʻaalia i le vaʻaiga a le lalolagi. Ma o le mea lena e fai i le faitau aofaʻi o tagata faigaluega, masalo i le faitau piliona, o a latou galuega o le a leiloa ona o le faʻaleagaina o le gaosiga o suauʻu, tapunia o pisinisi e faʻauluina le tele o carbons, faʻaautomatika o galuega e ala i robotics, ma le oʻo mai o le atamai faʻapitoa.

I le King Charles video lea na ia faʻalauiloaina ai le lalolagi Great Reset campaign, o loʻo i ai se taimi mataʻutia na ia fai mai ai: "E le mafai ona tatou toe faʻaumatia le taimi; pau le tapulaa o lo tatou naunau e galue. Ona faafuaseʻi lea ona tatou vaai atu i auala ma aai ua toʻaitiiti, filemu:

O le vitio faaiu ia Charles fai mai: "Ma o le taimi e galue ai o le taimi nei." E ui e mafai ona e faia soʻo se faʻaiuga e te manaʻo ai, o Pope John Paul II na fai mai le vaega filemu ma le leotele.

…o le aluga o taimi e lei faasolo ina vaivai le taufaamatau i le ola. O lo'o latou faia ni vaega tetele. E lē gata o ni taufaamataʻu e sau mai fafo, mai le malosi o le natura po o Kaino o ē na fasiotia Apelu; leai, o latou lava saienisi ma faʻalenatura faʻamataʻu faʻapolokalame ... o loʻo tatou feagai ma se faʻamoemoega "taupulepulega leaga e faasaga i le ola", e aofia ai faʻalapotopotoga faavaomalo ...-Evangelium Vitael. 17

 

O le Aganu'u o le Ola ma le Aganu'u o le Oti

O mea e lua o le puleaina o le lalolagi, e tusa ai ma le World Economic Forum, o le "suiga o le tau" ma le COVID-19. O le vaega mulimuli na aafia ai le tui o le faitau piliona o tagata i se togafitiga o kenera mRNA lea e oo mai i le taimi nei ua manuʻa ma maliliu ai le faitau miliona.[5]ff. O Toloa - o se mea moni o loʻo faʻaauau pea ona ufiufi pe le amanaiaina e le aufaasālalau. O le mea lea na fai mai ai Ioane Paulo II, "E le mafai foi ona faafitia e masani ona aafia le aufaasālalau i lenei taupulepulega leaga ..."[6]Evangelium Vitael. 17

O le sini o lenei tusiga e le o le faʻafefe ae fafagu le tagata faitau ma valaʻau i matou e faia e tusa ai. E pei ona fai mai Pope Benedict XVI:

… E le tatau ona tatou manatu faʻatauvaʻa i faʻalavelave taufaafefe e faʻamataʻuina ai lo tatou lumanaʻi, poʻo mea faigaluega fou mamana o loʻo iai i le "aganuʻu o le oti". —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i le Faʻamaonia, l. 75

I le faaaliga faalelagi a St. John le Aposetolo o taimi mulimuli o lo tatou vaitaimi, na ia vaaia ai se “fafine ua ofu i le la” o loo faasaga i se “tarako” o lē na sauni e faaumatia lana pepe e leʻi fanau mai (Faaaliga 12). Fai mai Pope Ioane Paulo II:

O lenei tauiviga e tutusa lelei ma le faʻataʻitaʻiga taua ua faʻamatalaina [Rev 11:19-12:1-6]. O le oti e tau ma le Ola: o se "aganuu o le oti" e taumafai e faʻamalosia lo tatou manaʻo e ola, ma ola atoatoa. —tusi o le saunoaga a Pope Ioane Paulo II i le Misasa Aso Sa i Cherry Creek State Park, Denver Colorado, World Youth Day, 1993, Aokuso 15, 1993, Solemnity of the Assumption; ewtn.com

O le mea lea, o lenei foi Fafine ua liliu atu ai le Ekalesia e fautua mo i tatou i lenei itula, aemaise lava i le Rosary.

Tatalo le Rosary i aso uma, ina ia maua le filemu mo le lalolagi ma le iuga o [le] taua. — Lo tatou Fafine o Fatima, Me 13, 1917

E pei ona fai mai le Tusi Paia lava ia i le Kenese 3:15 ma Luka 10:19 - ia te ia, ma ia i tatou o lana fanau faaleagaga, ua tuuina mai le pule. “ia soli i gata ma akarava, ma le malosi atoa o le fili.” O lea la, o le galuega o loo fesagaʻi ma i tatou taʻitoʻatasi i le taimi nei, o le avea lea ma molimau ma fautua i nei taimi “i le lotolotoi o le tupulaga piʻopiʻo ma le faapiopio, tou te susulu atu iā i latou e pei o se malamalama i le lalolagi,” o le tala lea a St.[7]Filipi 2: 15 O la tatou matafaioi o le faamanatu atu lea i le lalolagi e ala i upu ma faatinoga o lo tatou mamalu ma le taua e le fuaina i lo tatou tulagavae kaponi, ae o le mea moni na faia i tatou “i le faatusa o le Atua.”

E le mafai ona i ai se faatemokalasi moni e aunoa ma le amanaiaina o le mamalu o tagata taitoatasi ma aunoa ma le faaaloalo i ana aia tatau. E le mafai foi ona maua le filemu moni sei vagana ua puipuia ma siitia le ola. E pei ona taʻua e Paulo VI: “O solitulafono uma e faasaga i le ola o se osofaʻiga i le filemu, aemaise lava pe afai e taia ai amioga tatau a tagata… Ae o le mea e moni ai le taʻutinoina o aiā tatau a tagata ma puipuia i le lautele ma puipuia, e avea le filemu ma siʻosiʻomaga fiafia ma galue o le olaga i le sosaiete”. — IOANE PAULO II, Evangelium Vitae101

Ioe, o le “suiga o le tau” lea e matua manaomia lava...

 

Faʻatau Fesootai

Le Pepelo Tele

O Kanata… O le a le mea ua e faia?

 

Fa'afetai tele mo lau tatalo ma le lagolago.
Faafetai!

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Konafesi Tusitala, Me 2, 2025, CBC News
2 “E i ai nisi o mataupu tau le siosiomaga e le faigofie ai ona maua se finagalo autasi, o lea ou te toe ta’u atu ai e le o manatu le Ekalesia e foia ni fesili faasaienisi pe sui tulaga faaupufai. —Laudato i 'l. 188
3 vaai su'esu'ega iinei
4 Vaʻai foi Debunking Desmog
5 ff. O Toloa
6 Evangelium Vitael. 17
7 Filipi 2: 15
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.