
O I LENEI o se Mau o loo tumau pea i loʻu loto mo le tele o masina i le taimi nei, o se mau ou te manatu o se "faailoga o taimi" sili:
E tula‘i mai perofeta pepelo e to‘atele ma fa‘asesēina le to‘atele; ma ona o le faateleina o le amio leaga, e maalili foʻi le alofa o le toʻatele. (Mata 24: 11-12)
O le mea atonu e le o fesootai atu le toatele o tagata o “perofeta pepelo” ma le “faateleina o amioga leaga.” Ae i aso nei, o loo i ai se sootaga tuusao.
O Perofeta Pepelo
E lē o faamatalaina e Iesu le uiga o le “perofeta pepelo” i inei, ae o isi tusitusiga e ofoina mai ai sina tala e sili atu.
‘Ia ‘outou fa‘aeteete i perofeta pepelo, o ē ō mai ‘iā te ‘outou i ‘ofu mamoe, a o lalo ifo o luko fe‘ai. (Mata 7:15)
Ma le isi,
sesē mesia e tutū mai fo‘i perofeta pepelo, latou te faia fo‘i fa‘ailoga ma vāvega tetele e fa‘asesē ai, pe ‘āfai e mafaia, o ē ‘ua filifilia lava. (Mata 24:24)
I le taimi nei, o le faʻamatalaga sili o le vaʻaia. Ou te finau atu o perofeta pepelo sili ona matautia o i latou ia na tulai mai talu ai nei
tausaga: mesianists faalelalolagi o e, i lalo o le mafuaaga o le "soifua maloloina" ma le "faasaoina o le paneta" (ie. luko i ofu mamoe) ua faaseseina le toatele e ala i le auupega a fefe. Afai e mafai ona e faʻamaonia tagata e mafai ona latou feoti mai le tasi taimi i le isi, pe o le a pa le paneta i soo se aso mai le "suiga o le lalolagi", ona mafai ai lea e nei mesia ona faʻaaogaina le mana tele ma le pulea o tagata uma. Na tupu lenei mea ma le faigofie i le fa tausaga ua tuanaʻi, e le mafai e se tasi ona taofia le toe foʻi i le tautalaga a le tusitala ma le perofeta Kanata, Michael D. O'Brien, e malamalama ai i mea o loʻo faʻaalia nei:
O i latou e faia le fausiaina o se sosaiete paneta sili ona lelei… e uunaʻia e le faamaualuga e latalata atu i le tulaga o Satani […] e ono uunaʻia i luma, e faamalosia ai le faatulagaga fou e tusa lava po o le a le tetee, ma faaleaogaina ai so o se finauga talafeagai e ono tuuina atu e le tetee. Ma afai e malosi le tetee, o le a manaʻomia se laʻau tele. O le a iai le falepuipui mo i latou e tetee (po o le tetee foi i) le manatu o le "lelei lautele." O taʻitaʻi fou o le a faʻamaonia le leiloa o saʻolotoga e ala i le faʻalauiloaina i soʻo se mea le faʻasesega o le faʻataunuʻuina manuia o le miti o le mea sili lea ona maualuga, e aoga i soʻo se taulaga. (“E lelei pe a oti le tagata e toatasi, nai lo le faaumatia o le nuu uma,” o le tala lea a Kaiafa [Ioa. 11:50]). Faaliliuina i faaupuga faaonaponei: “E sili ona feoti atunuu, ma feoti nisi o o latou tagata, nai lo le aveesea o lo tatou avanoa e pulea ai le lalolagi.” Faʻavaeina ma ola i le amio faʻaleagaina o "le iuga e tauamiotonuina auala", o le a latou manatu ia i latou lava o ni tagata vaʻai moni, o le faʻaola o le lalolagi. I se fuaitau, o le mesianism faalelalolagi. —Michael D. O'Brien, Globalisation ma le New World Order, Mati 17th, 2009
O'Brien vaefaamatalaga i le n. 676 i le Catechism o le Ekalesia Katoliko:
O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i taimi uma e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalemesia lea e naʻo le tala atu o le talafaʻasolopito e ala i le eschatological faʻamasinoga. Ua teʻena foi e le Ekalesia ni fesuiaʻiga o lenei pepelo o le malo ina ia oʻo mai i le igoa o le millenarianism, ae maise lava o le "intrinsically faapiopio" faiga faaupufai o se faalelalolagi faalelalolagi.
E oo lava i le lumanai Era o le Filemu pe a fa'ataunu'uina le Tamā ma va'ai le Ekalesia Lona Finagalo Paia nofotupu “i le lalolagi e pei ona faia i le lagi” ( Mataio 6:10 ), o le a iai pea le foafoaga i se tulaga o femalagaaiga; o le a maua pea e le tagata le malosi e fouvale ai.[1]cf. Ina ua uma le Afe Tausaga, o lo'o i ai le fouvalega mulimuli: cf. Faaaliga 20:7-10 O le mea lea, o le utopian transhumanist vision o loʻo tuʻuina atu i tagata i le taimi nei i lalo o le fuʻa o le "Sili Reset” o loo i ai faailoga uma o se “Anetikeriso taufaasese.” O nisi o pope, ae le o le itiiti ifo ia Benedict XVI, na faapea mai:
Ua tatou va'ai i le fa'alauteleina o le mana o le Anetikeriso, ma e na'o le tatalo ia foa'i mai e le Alii ia i tatou ni leoleo mamoe malolosi o le a puipuia lana ekalesia i lenei itula o le mana'omia mai le malosi o le leaga. — POPE EMERITUS BENEDICT XVI, Le American Conservative, Ianuari 10th, 2023

O le tala lea a O'Brien:
O le natura o le mesia faalelalolagi e talitonu afai e le galulue faatasi tagata, ona tatau lea ona faamalosia tagata e galulue faatasi—mo lona lava lelei, ioe… E tatau foi ona latou puʻeina mafaufauga lauiloa ma se uiga fou o le lalolagi, o se mea e tafiesea. o le tetee a i latou e tausisi i amioga masani, tuuina atu i tatou i "le lapisi o le tala faasolopito," ma faʻatuina se amio faʻasaʻo faʻafiaamiotonu mataʻutia i lona tulaga (mo se faʻataʻitaʻiga, siosiomaga e pei o le eco-spirituality, poʻo le teena o le itupa o le "saolotoga." ”)… Na tusia e GK Chesterton i se tasi taimi a le toe talitonu tagata i le Atua, ona latou le talitonu lea i se mea; ona latou talitonu ai lea i soo se mea. O le tuuina atu o se faatulagaga fou faapolotiki o le lalolagi faatasi ma se faatulagaga fou faalotu o le lalolagi, e lē gata o le manogi o le pule aoao. E ese le manogi o le apocalypse. —Michael D. O'Brien, Globalisation ma le New World Order, Mati 17th, 2009
I'uga Fa'ai'uga: Alofa Tupu Ma'alili
E le gata o tatou nuu ae tele aiga na malepelepe i faiga faʻavae COVID. E oo mai i aso nei, e lē o toe talanoa nisi o tauaiga. O le taufaasese mamana a le au mesia faalelalolagi o loo taoto tonu lava i la latou savali i itula taitasi e tatau ona tatou “faia la tatou vaega” ma “leai se isi o le a tuua i tua.” Leai
pe faapefea le lelei, le saienitisi, po o faataitai o a latou faatonuga, o le tetee atu ia i latou e tutusa ma le avea ma se tagata faatupu faalavelave mo le manuia lautele (e pei ona faamanatu mai e taula o tala fou i aso taitasi).
E le gata i lea, faatasi ai ma le Vatican lagolago nei fa'alavelave fa'alelalolagi fuafuaga (e ui o nisi o epikopo ua amata faʻatoʻese), faʻatasi ma le tulaga fa'aauau i luga o le pontificate o Pope Francis i se tulaga aoao, o fevaevaeaiga ua tulai mai i totonu o nofoa. Ma o lenei i totonu faʻamaoni Katoliko. O le Ekalesia, o lo latou lotogatasi ua faamoemoe e avea ma punavai tumau o molimau i le lalolagi, o loo i totonu fa'alavelave mata'utia mafua ai le le fiafia ma le lotovaivai.
ulu atu i le transhumanist revolution, faʻatasi ai ma le atamai faʻapitoa, faʻaogaina o le DNA o le tagata, ma le teenaina o itupa olaola, ma o loo tatou molimauina "faailoga ma mea ofoofogia e faasese ai, pe afai e mafai, e oo lava i le au filifilia." I lana auaunaga o le agafesootai ma tala fou, ia ua mamanuina e avea ma meafaigaluega malosi faalemafaufau e faʻaogaina ai tagata. O feeseeseaiga i le va o tagata e maualuga - e iloa i luga o ala o faasalalauga lautele o loʻo faia ai fegalegaleaiga sili ona leaga. Faaopoopo atu i lenei faafitauli le mala o ponokalafi ma le faateleina pea o sauaga ogaoga e avea ma “faafiafiaga.”
O nei mea uma ua matua fa'aleagaina, ma o le aotelega o le a'afiaga o lenei fa'alelalolagi fa'aleatua ua avea ma fa'amafanafanaga o faiā a tagata: ua maalili le alofa o le toʻatele.
Ua valoia e le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou o le a oo mai se taimi i le talafaasolopito e “maalili ai loto o tagata” ma o le a latou tuliloaina le aveesea o le pule faalelagi i luga o tagata, ma saili e aveesea le Atua mai lona nofoalii, ma faasalalauina le oti i le lalolagi atoa. I le faaiuga, o le manatu faapalepale o le neo-liberalism o le a oʻo i ona tapulaʻa, ona faʻaalia ai lea o lona natura moni. O le a latou taʻua le leaga o le lelei, ma le lelei o le leaga. O le a latou lē toe faapalepale i mea ua latou manatu i ai o le “le faapalepale” lea o loo iai i amioga mamā. O le a latou faataunuuina le valoaga o augatupulaga ma tau atoa le taua faasaga i le Faa-Kerisiano. —Michael D. O'Brien, Globalisation ma le New World Order, Mati 17th, 2009
Le Ala Itty Bitty
Ae o loʻo tumau pea se auala laʻititi ma vaapiapi i nei mea uma, o se auala e foliga mai e faʻaitiitia i le aso, ae e le mafai ona faʻavaivaia.
E vaapiapi le faitotoa ma lauitiiti le ala e tau atu i le ola. Ma e toaitiiti i latou e mauaina. (Mata 7:14)
(O le mea moni, o isi upu a Iesu o loo lapatai mai ai e uiga i perofeta pepelo o loo ofu i ofu mamoe!) E faapefea ona maua e se tasi lenei auala? E faapefea ona ulu atu se tasi i ai? Ma e faapefea ona tumau ai se tasi i luga?
O fesili ia ou te fia tautala loloto atili i vaiaso o i luma, ina ia fesoasoani le tasi i le isi ia tumau i lenei auala laititi ae le mafaaseseina ua saunia e Keriso i Lona lava toto. O le faamoemoega lenei o le afio mai o Iesu:
Na ou sau ina ia latou maua le ola, ma ia maua atili ai lava. (Ioane 10: 10)
E finagalo Iesu ina ia tatou ola atoatoa, ma oo i lenei olaga paia i totonu tele! Ae e toʻafia i tatou e faanoanoa, leai se olioli, ma mamaʻi? E finagalo le Atua faʻamalolo tatou. E finagalo o Ia e faasaoloto i tatou. E finagalo o Ia ia tatou mulimuli atu ia te Ia i le Ala, i le iuga, i le Lagi—i luga o le ala itiiti lava o le alofa.
Lau Fesoasoani…
Na ou tuu atu ma le faamaoni le fesili i lo tatou Alii i lenei taumafanafana, ma mafaufau pe o Ia valaauina pea aʻu e tumau pea o se "tagata vaai" i lenei itula tuai. Ma o le tali o le "Ioe." E te fesoasoani mai ia te au i le aumaia o lenei Upu Nei i isi? Ua fai si leva talu ona matou taunuu ia Setema ma ua toeitiiti lava uma a matou tupe.
Ua ma lagona foi ma Prof. Daniel O'Connor ua valaauina i maua e le Alii e toe faaauau faasalalauga i luga o le upega tafailagi e taumafai e tuuina atu se leo o le paleni i le lotolotoi o le faatupulaia ma le soona fai. E tele mea e tatau ona fai, atonu e le tele naua e uiga i taimi - e mafai ona tatou vaʻavaʻai uma i mea o loʻo faʻaalia - nai lo le, pe faʻafefea ona tumau mausali i lo tatou Faʻatuatua Katoliko e aunoa ma le paʻu atu i mailei faasatani o loʻo faʻateleina ma tosina atu Kerisiano i se taua, e oʻo lava. faasaga le tasi i le isi.
Afai e mafai ona e lagolagoina le Now Word, e le gata i au tatalo ae o se meaalofa i lenei aposetolo, faamolemole kiliki le lafo faamau i lalo. Afai e mafai, pe e te mafaufau i se foaʻi faalemasina? Matou te manaʻomia foʻi se taʻavale taugofie ma faʻamoemoe o laʻu komepiuta gaosiga tuai o le a tumau i le isi tausaga. Ou te matua faafetai mo lau fesoasoani, lea e tumau pea o se faamalosiauga sili. I upu a Venerable Rose Hawthorne, “O le faamalosiauga sili na mafai ona tuuina mai ia te au e tagata taitoatasi o loo auina atu foai—e masani lava laiti, o nisi tetele…”
I luma… i luga o le auala vaapiapi!
Faʻatau Fesootai
Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:

Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:
Faamatalaga Faʻamatalaga
| ↑1 | cf. Ina ua uma le Afe Tausaga, o lo'o i ai le fouvalega mulimuli: cf. Faaaliga 20:7-10 |
|---|


