Valea!

valea2_Fotorsaunia e Shawn Van Deale

 

O I LENEI e leai se isi upu e faʻamatalaina ai le mea o loʻo tupu i lo tatou lalolagi nei: valea. O le valea. Seʻi tatou taʻua se spade spade, pe pei ona fai mai Sagato Paulo,

Aua neʻi auai i galuega le aoga a le pouliuli; ae faʻaali i latou… (Efe 5:11)

… Pe pei ona taʻua saʻo mai e St. John Paul II:

Ona o se tulaga mataʻutia faapena, ua sili atu ai ona tatou manaʻomia i le taimi nei le lototele e vaai ai i le upu moni i mata ma taʻu mea i o latou igoa talafeagai, e aunoa ma le lolo atu i ni fetuutuunaʻiga talafeagai po o le faaosoosoga o le faaseseina o le tagata lava ia. I lenei tulaga, o le faalumaina o le Perofeta e matua tuusao lava: “Oi talofa ia te i latou o e fai mai ua lelei le leaga ae leaga le lelei, o e fai le pouliuli ma malamalama ma le malamalama i le pouliuli” ( Is 5:20 ). —POPE IOANE PAULO II, Evangelium Vitae, "O Le Talalelei o le Ola", n. 58

 

I TOtonu o le Afā o le faavalevalea…

• Toeitiiti lava o nai vaiaso uma i le taimi nei, o se tala fou e foliga mai o loʻo lapatai mai AI poʻo le "ata faʻapitoa" e lamatia ai le lumanaʻi o tagata soifua. Saienitisi, e pei o le lauiloa Stephen Hawking, o loo lapatai mai o le tagata e lamatia i le faaleagaina e le "autonomous" AI. [1]futureoflife.org Ae e le pei o "masini fou" o loʻo tutupu aʻe pei o vao: o loʻo faia e le tagata lava ia.

Valea!

• A'o fa'atupula'ia le aofa'i o le leai o ni galuega i le kelope ma ua folafola mai e le au faipolotiki "galuega, galuega, galuega", o lo'o fa'aauau pea ona fa'ate'aina tagata faigaluega. wildcate_FotorUa valoia e saienitisi o tagata faatau, kuka, faʻataʻitaʻiga, auaunaga faʻatau ma isi galuega e manatu o le "fai soo" o le a suia e robots i se taimi lata mai, e tutusa ma le mea ua taʻua o le "Fourth Industrial Revolution." [2]tutoʻatasi

Atonu e faigatā ona talitonuina, ae a o leʻi oo i le iʻuga o lenei senituri, o le 70 pasene o galuega i aso nei o le a faapena foʻi ona suia i le masini. —Kevin Keli, taʻi, Tesema 24th, 2012

O Saina o loʻo lipotia mai 'o loʻo tuʻuina le faavae mo le suiga o le robot e ala i le fuafuaina e faʻautometi le galuega o loʻo faia nei e le faitau miliona o tagata faigaluega maualalo totogi.' [3]mashable.com O le valea. Ua lapatai mai se vaega toa o le matematika, filosofia ma saienitisi i le Iunivesite o Oxford:

O loo i ai se tuuga tele i le va o malosiaga faatekinolosi o tagata ma lo tatou poto e faaaoga lelei ai na malosiaga. Ou te popole ina ne'i toso mamao i luma le mea muamua. -Nick Bostrom, Future of Humanity Institute, naturalnews.com

E faapena foi le Emeritus Pope Benedict.

Afai e tumau pea le pogisa o le Atua ma tulaga tau amio, le eseesega i le va o le lelei ma le leaga, o lona uiga o isi “malamalama” uma o loo tuuina mai ai na tomai mataʻina e mafai ona tatou ausia, e lē gata o le agaʻigaʻi i luma ae faapea foʻi ma lamatiaga e lamatia ai i tatou ma le lalolagi.. —POPE BENEDICT XVI, Easter Vigil Homily, Aperila 7, 2012

• Ua fa'atagaina saienitisi Peretania e le pulega o fuala'au a le atunu'u e fesuia'i fa'a kenera “toe totoe” afuafua a le tagata 'ia iloa ai po o taofia ai le tuputupu a'e.' [4]Telegraph.co.uk O “Embryos” e le o ni vaega o sela, ae o ni pepe laiti e lei atiina ae. O le a le tofotofoina e tagata suʻesuʻe le shampoo i lapiti, ae o le faʻaumatia o le ola o le tagata "i le igoa o le saienisi" ua avea nei ma "agalelei."

Valea!

• I le isi itu o le vasa, ua tuʻuina atu e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le soifua maloloina lautele o loʻo taʻua ai le Zika virus, ma ona masalosaloga faʻalavelave i pepe faatoa fananau mai, o se 'faalavelave faʻafuaseʻi o le soifua maloloina lautele o popolega faavaomalo.' skitos_Fotor[5]washingtonpost.com O fea na sau ai lenei siama lea ua "pa" nei i le salafa o Amerika, e faapea ua afaina ai le faiʻai o pepe? Namu fa'aliliuina fa'a kenera, o lo'o fa'asa'olotoina i Pasila e tau ai le Dengue Fever, o lo'o iai i latou o lo'o masalomia. Pe o le tulaga lena pe leai, ina ua mavae le faitau afe ma afe o tausaga o le evolusione faanatura i totonu o ituaiga, e foliga mai e manatu le tagata e mafai ona ia faʻafuaseʻi ona faʻalogo ia i latou i le manaʻo-ma tuʻuina atu i latou i totonu o le siosiomaga ma tamatamailima kolosi.

O le valea!

Masalo O Polofesa Hugo de Garis, o se fai'ai faufau faufau, e sili ona aoteleina le su'esu'ega fa'asaienisi o lo'o iai nei i le faitau aofa'i o tagata:

O le faamoemoe o le fausiaina o ni meaola faa-Atua e faatumulia ai au i se lagona o le maofa faalelotu lea e oo i le taele o lo’u agaga ma uunaia malosi ai au e faaauau, e ui lava i taunuuga leaga matautia e ono tupu mai. —Profe. Hugo de Garis, tomhuston.com

• I le itumalo o Alberta, Kanata—o se tasi o itulagi sili ona faasaosaoa i le atunuu—o taiala fou na tuuina mai e le malo fou (NDP) ua le fautuaina ai faiaoga mai le faaaogaina o faaupuga “tina” ma le “tama” ae ua faatonuina e faaaoga. “matua,” “tausia,” po o le “paaga.” O tamaiti aʻoga tulagalua e laiti i le lima ma le ono tausaga le matutua e faʻamalosia e "faʻaalia" o le isi itupa. E fa'apefea tonu? E tusa ai ma taʻiala fou,

Atonu e manatu nisi tagata e lē o aofia i le faaaogāina o suinauna “ia” po o “ia” ma atonu e latou te mananaʻo i isi suinauna, e pei o le “ze,” “zir,” “hir,” “latou” po o “latou,” pe atonu foʻi e moomoo. e fa'aalia i latou lava pe fa'ailoaina i latou lava i isi auala. —CitizenGo.com, Fepuari 1, 2016

E le gata i lea, o taʻiala e faʻaauau pea e faʻatagaina tamaiti e auai i 'au taʻaloga lena 'fa'aali o latou fa'asinomaga ma fa'aaliga,' ma e oo lava i le ulu atu i faletaele, vai, ma potu sui o le isi itupa. Afai mo faataitaiga, pei Lipoti a le CitizenGo, e tetee se teine ​​i le iai o se tasi o lo'o fa'aletino tane e sui ma i latou, o le teine o ai e tatau ona alu ese. 'O se tamaititi a'oga e tete'e i le fa'asoaina o se faleta'ele po'o se potu sui ma se tamaititi a'oga e feliuliua'i po'o se itupa-eseese ua ofoina atu i se isi nofoaga.' O le mea e ofo ai, o taʻiala ua lipotia mai e mafai ai e "tagata matutua ... e sui ma taʻele ma tamaiti laiti o le isi itupa." 'E mafai e tagata o le aiga ona ulufale i faleta'ele e fetaui lelei ma o latou faasinomaga.' Ma o le kicker lea: ua fa'amata'u e le malo o le NDP le fa'amavaeina o so'o se Komiti Fa'atonu a'oga e tete'e i le faiga fa'avae fou, e leai se fa'ataga mo a'oga tuma'oti, lotu, po'o a'oga fa'ailoga. Na tali mai se tasi Epikopo Alberta, Rev. Fred Henry:

E lua ituaiga o taufaasese e taofia ai le faataunuuina o soo se fuafuaga o se malo, o lona uiga, o le valea o relativism ma le valea o le mana o se talitonuga monolithic. —Epikopo Fred Henry o Calgary, AB, Ianuari 13th, 2016; calgarydiocese.ca

• I le taimi nei, a o faʻamalosia e malo e pei o loʻo taʻua i luga a latou fuafuaga faʻapolokiki saʻo e faʻamalosia ai suʻesuʻega faʻafeusuaiga i tupulaga laiti ma laiti, o le faʻamaopoopoina i le va o ponokalafi ma feusuaiga feusuaʻiga o loʻo faʻapipiʻi. I le 2015 lava ia, ua silia ma le 87 piliona na matamata i ata mataga i luga o le upega tafa'ilagi e tasi—e tutusa ma le 12 vitio mo tagata uma i luga o le paneta. [6]LifeSiteNews.com O se suʻesuʻega fou na lomia e le Journal of Communication faaiuina:

Meta-suʻesuʻega o suʻesuʻega faʻataʻitaʻiga ua maua ai aʻafiaga i amioga faʻamalosi ma uiga. O le taumafaina o ponokalafi e fesoʻotaʻi ma uiga faʻamalosi i suʻesuʻega faʻalenatura ua maua foi .... 22 suʻesuʻega mai 7 atunuu eseese na suʻesuʻeina. O le faʻaaogaina na fesoʻotaʻi ma faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga i le Iunaite Setete ma faavaomalo, i alii ma tamaitai, ma i suʻesuʻega faʻasolosolo ma umi. Sa sili atu le malosi o mafutaga mo le tautala nai lo le faʻafeusuaiga faʻaletino, e ui lava e taua uma ia mea. —“A Meta-Suʻesuʻega o Ponokalafi Faʻaaogaina ma Galuega Moni o Faiga Faʻafeusuaiga i Suʻesuʻega Lautele o Tagata”, Tesema 29, 2015; LifeSiteNews.com

Ae ui i lea, o le "aʻoaʻoga faʻafeusuaiga" o loʻo faʻatupulaʻia. Tele vale.

• O se su'esu'ega i lalo o le vitiō i le Iunaite Setete na maua ai le fa'atau atu fa'asolitulafono e le Planned Parenthood vaega o le tino o pepe fa'apa'u. Ae ui i lea, na filifili le Grand Jury i Harris County i Texas e le gata faila moliaga faasaga i le Planned Parenthood, ae na i lo lena, na molia ai le au suʻesuʻe "mo le faʻaaogaina o faʻamatalaga sese ma le taumafai e faʻatau vaega o le tino o le tagata." [7]LifeSiteNews.com E le na o se mea uiga ese lenei mea—ae valea.

• Masalo o le valea sili i le taimi nei, a'o fa'aauau pea ona fa'aumatia e malo i Sisifo le sa'olotoga i le igoa o se "taua i le mata'utia", latou te o loo tatalaina le faitotoa pito i tua i miliona o tagata malaga mai Isalama mai Sasa'e Tutotonu. [8]ff. O le Faʻalavelave o le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi E ui e le mafai e se tasi ona le amanaiaina le tulaga alofa o tagata sulufaʻi moni, o le i ai o nisi o Mosalemi, oe na faʻaalia faʻaalia o loʻo latou tietie i le galu o tagata faimalaga ina ia folafola atu Jihad. in i Sisifo, e tatau ona tu'u logo logo. E ui o malo i Sisifo o loʻo paʻu'ū uma i latou lava e talia ma faʻafeiloaʻi Isalama, ae o loʻo i ai i le taimi lava e tasi-e pei ona tatou faitau i luga-faʻailoa taua i tulaga faʻaKerisiano. E te iloa o se fa'avalevalea pe a fa'atupuina e le au fa'a-Kerisiano fa'a-Kerisiano e pei o Richard Dawkins.

E leai ni kerisiano, i loʻu iloa i ai, feula fale. Ou te leʻo malamalama i ni tagata faʻa-kerisiano pule i pomu. Ou te le o iloa se lotu Kerisiano tele e talitonu o le faʻasalaga mo le liliuese o le oti. E i ai oʻu lagona fefiloi e uiga i le paʻu o le faʻaKerisiano, i le mamao e tusa o le faʻaKerisiano o se puipuiga malosiʻaga mai se mea e sili atu le leaga. -O le Times (saunoaga mai le 2010); toe lolomia i luga Brietbart.comIanuari 12th, 2016

O upu a Cardinal Ratzinger ua oo mai i lou mafaufau:

O Aperaamo, o le tama o le faʻatuatua, o lona faʻatuatua o le papa e taofi ai le vevesi, o le lolo o le faʻafanoga, ma faʻapea ona lagolagoina le foafoaga. O Simona, le tagata muamua na taʻutaʻu atu o Iesu o le Keriso… ua avea nei ma ala o lona faatuatua faaAperaamo, lea ua toe faafouina ia Keriso, le papa e tetee atu i le le mama o galu o le le talitonu ma lona faatafunaga o le tagata. —POPE PENETIKA XVI (Katinale Ratzinger), Valaauina i le Faʻamanatuga, Malamalama i le Ekalesia Aso Nei, Adrian Walker, Tr., I. 55-56

O lona uiga, o le valea o loo siomia ai i tatou e le o se faasalaga tele a le Atua ae o Lona finagalo faataga e faatagaina ai le teena o le faaKerisiano i le lalolagi atoa. e selesele ai ona taunuuga i le atoa. E pei ona fai mai St. Paulo, ia Keriso, “E fusia mea uma.” [9]Kol 1: 17 Afai tatou te aveesea Keriso mai o tatou aiga, aai, ma malo, e amata ona malepe mea uma. O le mea lea, o le fa'avalevalea o lo'o tupu fa'afuase'i i lenei itula, ua na'o se fua o se tupulaga e foliga mai ua talia le pepelo e faapea ua na'o tatou o ni vaega e tutupu fa'afuase'i e aunoa ma se agaga; o le ola ma le oti ua na o se filifiliga; o lo tatou itupa ola e ese mai le itupa; o lena tapuaiga o se maa tu’ia—o se papa e tatau ona aveese. Ma o le mea lea, o tai le mama o le le talitonu ma le faatafunaga o le tagata o le a foliga mai ua oo mai i o tatou luga. Ae le tumau. E pei ona valoia e le susuga ia Ana Maria Taigi i se tasi taimi:

O le a auina mai e le Atua faasalaga e lua: o le tasi i le tulaga o taua, fouvalega ma isi mea leaga; e afua mai i le lalolagi. O le isi o le a auina mai le Lagi. -Faʻaaliga KatolikoP. 76


TULAGA I LUGA O LE OTI SPIRAL

Na tusi atu le Auauna a le Atua Catherine de Hueck Doherty ia Thomas Merton:

Mo nisi mafuaaga ou te manatu ua e lelava. Ou te iloa ua ou fefe ma lelava foi. Aua o foliga o le Prince of Darkness ua atili manino ma manino ia te au. E foliga mai e le toe popole o ia i le tumau ai “o le sili le faailoa igoa,” o le “incognito,” o le “tagata uma.” Na foliga mai na sau o ia i lona lava ma faʻaalia o ia lava i ona faigata uma mea moni. E toʻaitiiti lava e talitonu i lona olaga, e le toe manaʻomia ona lafi! -Alofa Mutimutivale, O Tusi a Thomas Merton ma Catherine de Hueck Doherty, Mati 17th, 1962, Ave Maria Press, i. 60

Ae uso e ma tuafafine, afai tatou te tutumau pea i le faavalevalea, afai tatou te popole ma afu i ai, e ono maua i tatou i le asiosio. Oute iloa nofo toatasi_FotorO le tali a Catherine Doherty i ona popolega o le ulufale atu lea i le nofo toatasi o le tatalo. O le faalatalata atu ia Iesu i le Faamanatuga, ma totolo i lalo o le ofu talaloa o lo tatou Fafine. Mo “O le alofa atoatoa e tuliesea ai le fefe.” [10]1 John 4: 18

Sa ou mafaufau soo talu ai nei i se tamaitai na ou taʻua i le 2014 i Seoli tatala. I le toe mafaufau i ai, o malamalamaaga na tuuina atu ia te ia ua faamaonia le moni. Sa tusi mai lona tina ia te au i lena taimi ma faapea mai:

E vaaia e lo'u afafine matua le tele o tagata, [agelu] lelei ma leaga, i le taua. Na ia talanoa i le tele o taimi e uiga i lona taua atoa ma na o le faʻateleina ma le tele o ituaiga o meaola. Na faaali atu lo tatou Tamaitai ia te ia i se miti i le tausaga talu ai o lo tatou Tamaitai o Guadalupe. Sa ia fai atu ia te ia lena mea o le sau o le temoni e sili atu ona tele ma sili atu lona malosi nai lo isi uma. E le tatau ona ia auai i lenei temoni pe faalogo i ai. O le a taumafai e pulea le lalolagi. O se temoni lea a fefe. O se fefe na fai mai loʻu afafine o le a ufitia tagata uma ma mea uma. Tumau latalata i le Sakalameta ma Iesu ma Maria o le sili taua.

Mo la'u vaega, sa matua faigata lava ona tusi atu ia te oe i le tausaga ua tuana'i. O sauāga faaleagaga o loo ou fesagaʻia e lē pei o se isi lava mea na ou oo i ai muamua. E masani ona faamanatu mai e lo'u faatonu faaleagaga e faatagaina e le Alii nei tofotofoga ina ia ou mafaia fesoasoani i isi e ala ia i latou. Afai o lea, ona o le alofa tunoa o le Atua, o le a ou faasoa atu ai ia te outou mea ua ou aoaoina foi.

 

E OʻO MAI UMA I LENEI...

I le faaiʻuga, o le a oʻo mai i le mafaufau upu a St. John:

… O le manumalo e manumalo ai i le lalolagi o lo tatou faatuatuaga. (1 Ioane 5: 4)

O le faavae o le agai i luma mai lea tulaga i luma, agai i totonu o le Afa Sili o le mauaina o le malosi, e faʻatuatua. Faatuatua e alofa le Atua ia te oe. Faatuatua o oe fa'amagaloina. Faatuatua o le a Ia le faagaloina lava oe. O le faatuatua o le ita ma le popole e le o le tali lea. Faatuatua pe a uma le emo o lenei olaga, o le a e faatasi ma Ia i le faavavau. O le ala lea ua fuafua ai e le Lagi, mo lenei lava itula, le fe’au o le Divine Mercy na tuuina atu ia St. Faustina. O loʻo faʻapipiʻiina i upu laiti e lima e ave ai oe i lenei Afa: Iesu e, Ou te Faatuatua ia te Oe. Afai e leai se isi mea, tatalo soo nei upu, i le tele e te mafaia ai, seia avea lenei tatalo ma taulaga faifai pea o le faatuatuaina ma le viiga i ou laugutu.

E ala iā te ia, ia tatou avatu ai pea i le Atua le taulaga o le viiga, o le fua lea o laugutu e taʻutaʻu atu lona suafa. ( Epe 13:15 .)

Ua ou i ai i se taimi o le solomuli mo isi lua aso. Tatalo mo aʻu, e pei ona ou faia mo oe. Ma faafetai atu i tagata uma mo tusi maoae ma le faagaeetia o le lagolago i lenei masina talu ai, faapea foi a outou foai ua mafai ai ona ou tuuto atu i lenei aposetolo.

O loo e fesoasoani mai ia te au i au tatalo. E alofa le Atua ia te oe.

 

Liliu le leotele, ma tatalo faatasi ma aʻu!

 

AMERICAN SUPPORTERS

O le fesuiaiga o tupe a Kanata o loʻo i le isi maualalo o talafaʻasolopito. Mo tala uma e te foaʻi i lenei matagaluega i le taimi nei, e toeititi faʻaopoopo atu le $ .40 i lau foaʻi. Ma o le $ 100 foaʻi avea toeitiiti $ 140 Kanata. Oe mafai ona fesoasoani atili i la matou faiva i le foaʻi i le taimi nei. 
Faafetai, ma faamanuia oe!

 

E malaga ma Mareko i le le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

FAAMATALAGA: Tele o lesitala ua lipotia talu ai nei latou te le o toe mauaina imeli i se taimi umi. Siaki lau lapisi poʻo spam meli faila ia mautinoa ai laʻu imeli e le o tulaʻi iina! Ole tulaga masani lava lea ole 99% ole taimi. Faʻapea foi, taumafai e toe lesitala iinei. Afai e leai se fesoasoani o nei mea, faʻafesoʻotaʻi lau kamupani initaneti ma fai i ai e faʻatagaina imeli mai ia te aʻu.

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, Faailoga.