
O I LENEI e le fesiligia e faapea o le post-Vatican II suiga o "agai i luma" ua faaleagaina i totonu o le Ekalesia, iu ai ina leveling poloaiga faalelotu atoa, fausaga falesa, musika ma aganuu Katoliko - faaalia manino i mea uma o loo siomia ai le Liturgy. E tele mea na ou tusia e uiga i le faaleagaina o le Misasa e pei ona aliaʻe mai i le maea ai o le Fono Lona Lua a le Vatikana (vaai Fa'aauupegaina o le Misasa). Ua ou faalogo muamua lava i tala i le auala na ulu atu ai "tagata toe fuataʻi" i totonu o aulotu i le leva o le po, ata vali papaʻe, le nutililii o faatagata, ma le aveina o se ili filifili e teuteu ai fata faitaulaga maualuluga. I lo latou tulaga, o se fatafaitaulaga faigofie na ufiufi i se ie paepae na tuʻua i le ogatotonu o le malumalu - na maofa ai le toʻatele o tagata lotu i le isi Misasa. na fai mai ia te aʻu, "O le mea lea o loʻo e faia e oe lava!"
E le'i i ai muamua i lona talafaasolopito umi se tulaga faaletonu o le Ekalesia Katoliko Roma e pei o le taimi nei. O ana tu ma aga, o lona matagofie, o lona mautinoa e le masuia, o uiga tonu lava ia na tosina mai ai le toatele o tagata liliu mai i aso ua mavae, e foliga mai ua tuulafoaiina. Ua fesiligia le pule a le Pope. Ua teena e le to'atele o patele ma taupousa a latou tautoga. O le Misasa ma le a'oa'oga ua tu'uina atu i faiga fou uiga ese. Faifeau i le itiiti ifo ma le tasi le atunuu atoa e foliga mai ua latalata i le fevaevaeaʻiga. O loo i ai le puapuaga tele ma le le mautonu i le au faamaoni. I nisi o nei suiga o se faailoga o le faafouga: ae i le toatele o isi, e le itiiti ifo i le faamaoni, e foliga mai ua faafuasei lava ona ita le Ekalesia ma faamaimauina lona tofi e 2000 tausaga. —Mai Ua Faavalea le Lotu Katoliko? (ofuofu faavaa), The Catholic Book Club, 1973

Fono lona lua a le Vatikana
Na talitonu malosi Pope Penitito i le faaauauina o le Magisterium e taitaia e le Agaga Paia, mo ia e na o le pau lava le hermeneutics o le Fono e tatau ona faaauau, ae le o le malepelepe… E manino lava, ina ua ia faapea mai: “E tatau ona tatou tumau. faamaoni i aso nei o le Ekalesia”, o lona uiga faamaoni i le aso nei lea ua mautinoa e faamaoni i ananafi. O le Fono o aso nei e faamaoni i Fono uma o ananafi, aua o le na faia le Fono i aso nei o le Agaga Paia, o le Agaga lava lea e tasi na taitaia Fono uma ua mavae; E le mafai ona ia faafitia o ia lava.
… O fea 'aso ananafi' e te mana'o e te fa'amaoni ai? I le Fono Muamua a le Vatikana ? Po o le Fono a Trente? E sili atu lou fa'atuatuaina o le Agaga Paia o Fono na muamua atu? E te le manatu ea atonu na fetalai mai le Agaga Paia i se mea fou i Fono uma ua mavae atu ma atonu e i ai ni mea fou e tau mai ia i tatou i aso nei (e manino lava, e leai se mea e feteenai ma Fono na muamua atu)? —Katinale Iosefa Zen, Me 28, 2024; oldyosef.hkdavc.com
Ona faasino tonu lea o Katinale Zen i le malamalama sese o le mea na tupu ina ua uma le Fono ma fesili pe o le faʻasalalauina o faʻaonaponei o se taunuuga o "O le Fono lava ia poʻo le tulaga o le Ekalesia ina ua uma le Fono?"
Post mc e le talafeagai talafeagai hoc. E le mafai ona e tu’uaia i le Fono mea sese uma na tutupu ina ua uma i totonu o le Ekalesia.
Mo se fa'ata'ita'iga, o le toe fuata'iga o le liturgical, ua matua'i matua i totonu o le Ekalesia a'o le'i o'o i le Fono, ua manatu le to'atele ua latou iloa le mea e tatau ona i ai, ma ua latou le amana'ia le Pepa o le Fono. Ona mafai ai lea ona tatou vaaia le tele o sauaga, faatasi ai ma le aveesea o le lagona o le migao mo Mea lilo paia. Ina ua talosaga Pope Benedict mo le "toefuataiga o le toefuataiga", e leʻi manatu o ia e teena le Fono, ae o se malamalama faʻasese o le Fono moni.
O fa'alavelave ma le tipi'esea o a'oa'oga a le Vatikana II ua tele.
O le mea moni, sa iai lava lapataʻiga ogaoga o le liliuese a o leʻi oo i le Vatikana II. E toe fai mai e le toʻatele le mantra, afai tatou te toe foʻi i le Tridentine Mass, o le a foia ai o tatou faafitauli. Ae ui i lea, a le galo ia i latou pe latou te le iloa na saʻo i le maualuga o le mamalu o le Misasa Latina—ina ua tumu falesa ma sa faaalia atoatoa le mamalu ma le amioatua—na faapea mai Pope St. Pius X:
O ai e le mafai ona vaai atu o le sosaiete o loo i ai i le taimi nei, e sili atu nai lo se isi lava tausaga ua mavae, o loo mafatia i se ma’i mata’utia ma le loloto o le a’a lea, e tupu a’e i aso uma ma ‘ai i totonu o lona tino, o loo tosoina atu i le faatafunaga? Ua outou malamalama, Le Au Uso e, po o le a lenei faama'i—o le liliuese mai le Atua… Pe a iloiloina nei mea uma e i ai se mafuaaga lelei e fefefe ai ne'i avea lenei mea leaga tele e pei o se muai tofo, ma atonu o le amataga o na mea leaga ua taofia mo le aso mulimuli; ma atonu ua i ai nei i le lalolagi le “Atalii o le Malaia” lea o loo tautala ai le Aposetolo. —POPE ST. PIUS X, E Sili, Encyclical I luga o le Toefuataʻiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903
… O ia na teena le mea moni e ala i le le fiafia ma liliu ese mai ai, agasala sili ona leaga faasaga i le Agaga Paia. I o tatou aso o lenei agasala ua avea ma masani ai ma o na taimi pogisa e foliga mai na oʻo mai na valoia e St.Paul, o tagata, na faatauasoina e le faamasinoga tonu a le Atua, e tatau ona aveina pepelo mo le mea moni, ma e tatau ona talitonu i le “perenise o lenei lalolagi, ”o ia o le pepelo ma le tama o ia, o se aʻoaʻo o le upu moni:“ E auina mai e le Atua ia i latou le galuega o mea sese, ina ia talitonu pepelo (2 Tesa. Ii., 10). I taimi mulimuli o le a o ese nisi mai le faatuatuaga, ma usitaʻi i agaga o mea sese ma aʻoaʻoga a temoni ” (1 Timo. Iv., 1). -Talimalo Illud Munus, Le. 10

O le galuega a Pope Ioane e faʻamaualalo o le "saunia mo le Alii o tagata lelei atoatoa," lea e tutusa lelei lava ma le galuega a le Papatiso, o ia o lona lagolago ma le na ia taʻuina lona suafa. Ma e le mafai foi ona tatou mafaufau i se tulaga maualuga ma sili atu lona taua i lo le manumalo o le filemu faa-Kerisiano, o le filemu o le loto, filemu i le fegalegaleaiga lautele, i le ola, soifua lelei, i le va fealoaloai, ma i le usoga o malo . —POPE ST. IOANE XXIII, Le Manuia Moni a Kerisiano, Tesema 23rd, 1959; www.catholiccultural.org
… E tatau ona tatou tatalo ma ole atu i le Agaga Paia, aua e matua manaʻomia e tatou uma taʻitasi Lana puipuiga ma Lana fesoasoani. O le tele o le tagata ua lava i le poto, vaivai i le malosi, lofituina i puapuaga, ono maua i le agasala, e tatau la ona sili atu ona lele atu ia te Ia o le o le faavavau punavai o le malamalama, malosi, faʻamafanafanaga, ma le paia. — POPE LEO XIII, Talimalo Illud Munus, Encyclical i le Agaga Paʻia, n. 11
… Matua tele lava manaʻoga ma faigata o aso nei, matua lautele le tafatafailagi o tagata ua latalata i lalolagi fealofani ma leai se malosi e ausia ai, e leai se olataga mo ia vagana i le a liligiina mai fou le meaalofa a le Atua. Seʻi afio mai o Ia, le Agaga foafoa, e faafou ai luga o le lalolagi! —POPE PAULO VI, Gaudete i Domino, Me 9th, 1975; www.vatican.va
I le 1967, i le lua tausaga talu ona tapunia aloaʻia le Vatican II, na potopoto ai se vaega o tamaiti aʻoga mai le Iunivesite o Duquesne i The Ark and Dover Retreat House. Ina ua uma se lauga i le amataga o le aso i le Galuega Mataupur 2, o se feiloaʻiga mataʻina na amata tatalaina aʻo ulufale tamaiti aʻoga i le falealuga i luma o le Faʻamanatuga Faʻamanuia:
… Ina ua ou ulufale ma tootuli i luma o Iesu i le Faʻamanatuga Faʻamanuiaina, na ou tetete lava ma se lagona o le maofa i luma o Lona mamalu. Na ou iloa i se auala lofituina o Ia o le Tupu o Tupu, le Alii o Alii. Sa ou mafaufau, “E sili ai lou alu ese vave mai iinei ae le i tupu se mea ia te oe.” Ae o le faʻamalosia o loʻu fefe o se mea na sili atu le manaʻo e tuʻuina aʻu i le Atua e aunoa ma ni tuutuuga. Sa ou tatalo, “Tama, ou te tuuina atu loʻu ola ia te oe. Poʻo le a lava lau mea e fai mai ia te aʻu, ou te taliaina. Ma afai o lona uiga o le puapuagatia, ou te taliaina foi lena. Tau lava o lou aʻoaʻo mai ia ou mulimuli ia Iesu ma ia alofa e pei ona Ia alofa mai. ” Ile taimi na sosoʻo ai, na ou faʻapa'ū faō, faapa'ū faō i oʻu foliga, ma lofia ai i le poto o le alofa o le Atua… o se alofa e matua le tatau lava, a ua foaʻi tele mai lava. Ioe, e moni le tala a Sagato Paulo, "O le alofa o le Atua ua liligiina mai i o tatou loto e le Agaga Paia." Na see ese oʻu seevae i le faiga. Sa ou i luga o le eleele paia. Na ou lagona e pei ua ou fia oti ma faatasi ma le Atua… I le isi itula e sosoʻo ai, na toso aʻe ai e le Atua le toʻatele o tamaiti aʻoga i totonu o le falesa. O nisi na talie, o isi na fetagisi. O nisi na tatalo i gagana eseese, o isi (pei o aʻu) na latou lagonaina se lagona ootia na alu atu io latou lima… O le fanau mai o le Catholic Charismatic Renewal! —Patti Gallagher-Mansfield, tagata aʻoga vaʻaia ma auai, http://www.ccr.org.uk/duquesne.htm
Faʻafefea e lenei 'faʻafouga faʻaleagaga' le avea ma avanoa mo le Ekalesia ma le lalolagi? Ma faʻapefea, i lenei tulaga, le mafai e se tasi ona faia uma auala e mautinoa ai o loʻo tumau pea…? —POPE PAUL VI, Konekeresi Faava-o-malo a le Lotu Katoliko Faafou, Me 19, 1975, Roma, Italia, www.ewtn.com
Ou te talitonu o lenei gaioiga o se mea taua tele i le toefaafouina atoa o le Ekalesia, i lenei faʻafouga faʻaleagaga o le Ekalesia. —POPE JOHN PAUL II, se aofia faapitoa ma Katinale Suenens ma Sui o le Fono o le International Charismatic Renewal Office, Tesema 11, 1979, archdpdx.org
O le tulaʻi mai o le Faʻafouga ina ua maeʻa le Fono Lona Lua a le Vatikana, o se meaalofa taua a le Agaga Paʻia i le Ekalesia…. I le faaiuga o lenei Meleniuma Lona Lua, o le Ekalesia manaʻomia sili atu nai lo se isi taimi e liliu atu i le talitonuina ma le faamoemoe i le Agaga Paia… —POPE ST. JOHN PAUL II, Lauga i le Fono a le International Catholic Charismatic Renewal Office, Me 14th, 1992
O le faʻavae ma charismatic itu e taua tele e pei ona i ai i le Ekalesia faʻavae. Latou te saofaga, e ui ina ese, i le ola, faʻafouina ma le faʻapaiaina o Tagata a le Atua. —POPE ST. IOANE PAULO II, Lauga i le Konekeresi a le Lalolagi o Faiga Faalotu ma Nuu Fou, www.vatican.va
O aʻu moni lava o se uo o gaioiga - Communione e Liberazione, Focolare, ma le Charismatic Renewal. Ou te manatu o se faailoga lea o le Tautotogo ma le faatasi mai o le Agaga Paia. —Cardinal Ratzinger (POPE BENEDICT XVI), Faʻatalanoaga ma Raymond Arroyo, EWTN, Le Lalolagi Atoa, Setema 5th, 2003
O le Faafouga Fa'aletagata, lea na atiina ae i totonu o le Ekalesia e ala i le finagalo o le Atua, e fai ma sui, i le toe faaupuina o Saint Paul VI, "o se avanoa sili mo le Ekalesia"… O mea nei e tolu: papatisoga i le Agaga Paia, lotogatasi i le tino o Keriso ma le auauna atu ie matitiva—o ituaiga o molimau ia, e ala i le papatisoga, ua valaauina ai i tatou uma e tuuina atu mo le talaiga i le lalolagi. —POPE FRANCIS, Lauga, Iuni 8, 2019; faʻatau ie

Latou, o lea, savavali i le ala o le taufaʻamataʻu sese o e talitonu e mafai ona latou taliaina Keriso o le Ulu o le Ekalesia, ae le pipiʻi faamaoni i Lana Pule i le lalolagi. -POPE PIUS XII, Mystici Corporis Christi (I luga o le Mystical Body of Christ), Iuni 29, 1943; n 41; faʻatau ie
Lenei Misasa: ulufale i lenei Tuʻinanau, Oti, Toetu, ma le Afio aʻe o Iesu, ma a tatou o i Mass, e pei o lo tatou o atu i Kalevaria. Mafaufau la pe a tatou o atu i Kalevario - faʻaaoga o tatou mafaufauga-i lena taimi, ma le iloaina o lena tamaloa iina o Iesu. O le a tatou faʻamalosi ea e soʻosoʻo talanoaga, puʻe ata, fai sina vaʻaiga? Leai! Aua o Iesu! O le a tatou fifilemu, i loimata, ma le fiafia o le faʻaolaina… Misasa o loʻo feagai ma Kalevaria, e le o se faʻaaliga. —POPE FRANCIS, Faʻasalalau Lautele, Faasatau, Novema 22nd, 2017
… Oi latou e faʻamoemoeina naʻo latou lava malosiaga ma lagona le sili atu nai lo isi ona latou usitaʻia nisi o tulafono pe tumau ma le faʻamaoni i se ituaiga Katoliko mai le taimi ua mavae ma le pule maualuga… -Evangelii Gaudium, l. 94


… O tagata faapena o aposetolo pepelo, o le au faigaluega pepelo, o e ua avea ma aposetolo a Keriso. Ma e leitioa, aua e oʻo lava ia Satani e faafoliga mai o se agelu o le malamalama. E le o se mea la e masani ai o ana faifeʻau o loʻo faʻapea foi ona avea ma faifeʻau o le amiotonu. Latou iʻuga o le a tutusa ma a latou gaioiga. ( 2 Mo 11:13-15 .)
O le mea moni, o St. felagolagomaʻi la latou finauga, aua o loo ia toe fai mai foi le aoaoga a lo tatou Alii e faapea o le a outou iloa le laau i ona fua: "O lo latou iʻuga e fesoʻotaʻi ma a latou galuega." O suiga, fa'amalologa, vavega, ma galuega na matou va'aia mai Medjugorje i le fasefulu tausaga ua tuana'i ua matua'i fa'aalia lo latou moni. Ma o i latou ua iloa le auvaai e faamaonia lo latou lotomaualalo, faamaoni, tuuto ma le faamaoni. Leai, e le mafai e Satani ona fua mai ni fua lelei o le amio lelei ma le paia; o le a le Tusi Paia lava fai mai e mafai ona ia faia "faailoga ma mea ofoofogia" sese.[10]cf. Mareko 13:22
Pe moni ea le afioga a Keriso pe leai?
O le mea moni, na teena e le Faapotopotoga Paia mo le Mataupu Faavae o le Faatuatua le manatu e faapea o fua e le taua. Na fa'asino tonu i le taua o se fa'alavelave fa'apea...
… Fua mai ia atonu e iloa mulimuli ane ai e le Ekalesia le moni o mea moni… - "Masani e Faatatau i Ituaiga o Faagaioiga i le Faʻailoaina o Masalosalo Faʻaaliga po o Faʻaaliga" n. 2, faʻatau ie
… aua le inoino i upu a perofeta, a ia tofotofo i mea uma; taofi mau i le mea lelei… (1 Thessalonics 5: 20-21)
E mafai e se tasi ona musu e ioe i le “faaaliga faalilolilo” e aunoa ma le afaina ai o le Faʻatuatuaga Katoliko, pe afai na te faia, "tauagafau, e aunoa ma se mafuaʻaga, ma aunoa ma le inoino." -Lototoa toa, i. 397
“Taimi Mata’utia ma le Le mautonu”
Ua e ulufale nei i taimi mataʻutia ma le mautonu.

… O se vaʻa ua toeititi magoto, o se vaʻa e alu i totonu vai i itu uma. —Cardinal Ratzinger (POPE BENEDICT XVI), Mati 24, 2005, Aso Faraile Lelei manatunatu loloto i le Pa'ū Lona Tolu o Keriso
Faʻatau Fesootai
Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:
E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:
Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:
Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:
Faʻalogo ile mea lea:
Faamatalaga Faʻamatalaga
↑1 | Me 28, 2024; oldyosef.hkdavc.com |
---|---|
↑2 | ff. Fa'ailoga tagata? |
↑3 | vaʻai iinei, iinei, iinei, iinei ma iinei |
↑4 | Tulafono a Kanona, 1404 |
↑5 | ff. O ai le Pope Moni? |
↑6 | “Mai Ratzinger ia Benedict”, Muamua Mea, Fepuari 2002 |
↑7 | vaʻai O le Misasa i Luma |
↑8 | Me 17th, 2017; National Katoliko Tusi Resitala; ff. Medjugorje… Le Mea E Te Le Iloa |
↑9 | ff. Medjugorje ma Laulu |
↑10 | cf. Mareko 13:22 |
↑11 | vaʻai Valoaga i Vaaiga |
↑12 | “E tusa ai ma le poto, agavaa, ma le mamalu o loo ia te [tagata lotu], ua ia i latou le aia ma e oo lava i nisi taimi le tiute e faailoa atu ai i faifeau paia o latou manatu i mataupu e faatatau i le lelei o le Ekalesia ma faia o latou manatu. ua iloa e le vaega totoe o le au Kerisiano faamaoni, e aunoa ma le faailoga tagata i le faamaoni o le faatuatua ma amioga, ma le migao i o latou faifeau, ma le gauai atu i le manuia lautele ma le mamalu o tagata.” — Code of Canon Law, Canon 212 §3 |
↑13 | tagai i le faaaliga a St. John Bosco: Ola i le Miti? |