I Laʻu Matagaluega

Lanu meamata

 

LENEI O le Fagafulu ua tuanaʻi o se faʻamanuiaga mo aʻu e faimalaga ma le fiasefulu afe o patele ma tagata lautele i le lalolagi atoa e ala i mafaufauga loloto o aso uma na ou tusia. Sa faʻafiafiaina ma faʻavaivai i le taimi e tasi. E pei o lea, e tatau ona ou faʻaalu sina taimi filemu e mafaufau ai i le tele o mea i laʻu galuega ma laʻu lava malaga, ma le itu o loʻo valaʻauina ai aʻu e le Atua.

Ioe, o le tusitusi e naʻo se vaega o laʻu aposetolo. Na faʻafeiloaʻia aʻu e patele Katoliko masani e tautala pe aumai aʻu konaseti i a latou aulotu poʻo fale solomuli, mai San Francisco i Roma, Saskatchewan i Austria. Peitaʻi i le fa tausaga talu ai, na musu ai le Archdiocese of Edmonton, Alberta, e faʻatagaina laʻu matagaluega e sau iina. Na ou tusia ni tusi se tolu e fesili ai mo se faʻamaninoga ma ni fautuaga i laʻu matagaluega e mafai ona ofo mai e le Akiepikopo. Na iu lava ina ou mauaina lenei tali i le 2011:

O le faigofie o le mataupu o loʻo i ai sa tatou aiaiga i le Archdiocese, lea e faʻamaonia ai soʻo se failauga valaʻaulia e talanoa i o tatou tagata i mataupu o faʻatuatuaga poʻo amioga tatau tatau ona muamua mauaina se leai se puipuiga [Latina mo "leai se mea faʻalavelave"] mai ia te aʻu poʻo laʻu sui. Ole faiga faʻavae masani lea. I lau mataupu e leʻi faʻatagaina ona o faʻailoga i luga o lau '' upega tafaʻilagi e te faʻasino i mea ua e fai mai na e mauaina i faʻamatalaga tumaoti. O se auala lea ou te le manaʻo e faʻalauiloa i totonu o le Archdiocese of Edmonton. —Areti Epikopo Richard Smith, Tusi o Aperila 4th, 2011

I le vaitaimi ua tuanaʻi Passion Week, 2015, e toʻalua epikopo tuaoi o Edmonton na faia le tulaga tutusa ma mafuaʻaga, faʻanoanoa, ia i tatou le faʻaleaogaina o le sefulufa o tafaoga tafaoga. O se tasi o epikopo na ia taʻua na ia faia lea mea ona e le o se 'tulafono lelei mo faifeau e lua itu e agai ai lotu a ekalesia e lua.' O se tasi o epikopo na faʻamatala atili mai na ia popole o loʻo faʻaaoga e le matou matagaluega se 'fuafuaga faʻalauiloa' o le faʻafesoʻotaʻi o aulotu nai lo le faʻatali mo se valaʻaulia; e faʻaaoga e aʻu konaseti leo ma moli uila i totonu o le malumalu; ma o laʻu 'upega tafaʻilagi, na ia fai mai ai, "faalauiloa" Poem o le Tagata-Atua, Vassula Ryden, ma Garabandal. Lalo, i se faapuupuuga, o aʻu tali i atugaluga o epikopo mo le manino o le manino ma ia tuuina atu se tali lautele i tusi o loʻo ou mauaina i lenei mataupu:

1. La tatou faiva e faʻagaioia ile valaaulia. O le mea e tupu pe a maua se tasi pe tele ni valaaulia, o loʻu pule (loʻu toʻalua) fesoʻotaʻi ma isi aulotu i le eria e faʻailoa ia latou latou te sau, ma ofo la matou auaunaga ia latou. O lenei 'polokalame faʻalauiloa' o se auala e faʻagaioia ai le tele o isi auaunaga faʻapolokalameina ina ia mafai ai ona faʻaalu lelei o tatou taimi ma taumafaiga ma e aoga tele foi (talu ai tatou te faʻamoemoe foʻi i le Atua. Ae sili i na mea uma, o le auala tatou te taumafai ai e aumai le Tala Lelei i le tele o agaga e mafai ai.

2. Ou te matua faʻaaogaina moli ma mea faigaluega leo mo aʻu konaseti. Ou te faʻaaogaina se leo leo mo mafuaʻaga aoga e le manaʻomia ai se faʻamatalaga. Ae mo moli, o loʻo i ai iina e fausia ai se siosiomaga tatalo e fesoasoani i lenei ituaiga o galuega. I le matou taʻamilosaga mulimuli 20-konaseti i Saskatchewan, sa tele a matou patele ma le fiaselau o au konaseti na taʻu mai ia matou le matua fiafia lava i le matagofie o moli na faʻamamafaina ai le Faʻasatauroga, Tapeneko, ma faʻatagata — i se upu, faʻamalamalamaina le le paia ma le lalelei o a latou aulotu Katoliko. Pau lava le faitioga na ou maua mai patele e uiga i laʻu moli o le ou te le tuua iina mo latou e taofi! O le faʻaaloalo ma le faʻaaloalo i le malu o le mea e sili ona taua. O aʻu konaseti e aofia ai le tuʻuina atu o laʻu molimau ma le faʻasinoina o agaga i le Eukalesitia ma le taʻutaʻu atu, aemaise lava le faʻatupuina o le Moni Masani o Iesu i le Tapeneko. Ole mafuaʻaga autu lea e matou te mananaʻo ai e faia ni konaseti i totonu ole potopotoga autu o le ekalesia (ae le taʻua ai le tele o drawbacks ma acoustics i le tele o hall aulotu). 

3. E ova ma le afe tusitusiga i luga o laʻu upega tafailagi, o le toʻatele lava e aʻoaʻoina le faʻatuatua Katoliko ma le faʻaleagaga i le vaitau o tatou taimi. E i ai ni tusitusiga e tuʻufaʻatasia "faʻaaliga tumaoti" pei i o aʻoaʻoga a le Catechism o loʻo taua ai, e ui lava e le mafai e nei faʻaaliga ona faʻasaʻoina le Uputuu Paia, ae mafai ona latou fesoasoani i le Ekalesia e 'ola atili atoatoa ai i se vaitaimi faapitoa o le tala faasolopito' (faʻaf. 67).

• Ou te leʻi faitau lava Poem o le Tagata-Atua ou te leʻi taʻua foi na tusitusiga. 

• O Vassula Ryden sa avea ma finauga, e mautinoa. Sa ou faasino ia te ia e faamatala le tulaga o le Faapotopotoga mo le Mataupu Faavae o le Faatuatua i luga o Ms. Ryden's theology i le "Q & A" ma laʻu au faitau (talu ai o loo i ai le taua o autu e faatatau i le "vaitaimi o le filemu"). [1]vaʻai Au Fesili i le Era Faʻatasi ai ma isi mea moni, na ou maitauina o le Faʻasilasilaga i ana tusitusiga, e ui o loʻo aoga pea, ua toe fesuiaʻi i le tulaga e mafai ai ona faitau nei ana tusi i lalo o le faʻaeteete "mataupu i lea mataupu" faʻamasinoga a epikopo faʻatasi ai ma faʻamatalaga na ia saunia. i le CDF (ma na faʻafetaia le faʻamaoniga a Cardinal Ratzinger) ma e lolomiina i isi voluma. I lena agaga o le faʻaeteetega, sa ou taʻua ai se palakalafa e tasi [2]ff. Fatima, ma le Lulu Tele mai ana tusitusiga. (Soʻo se taimi e taʻutaʻu ai faʻamatalaga a le tagata lava ia i luga o laʻu 'upega tafaʻilagi e leʻi mauaina imprimatur po o se leai se puipuiga, ma e leʻi teʻena manino e le Magisterium, ou te faʻaaogaina le igoa o le "tuuaʻia" e agavaʻa ai i le tulaga o le faʻaliga fuafuaina.) O le upusii na ou faʻaaogaina e leai se mea e feteʻenaʻi ma aʻoaʻoga a le Katoliko. 

• Garabandal (o se moliaga o moliaga lea na fai mai ai se komisi matagaluega na suʻesuʻeina, latou te leʻi.maua se mea e tatau i ai le aʻoaʻiga a le ekalesia poʻo le taʻusalaina a le o le mataupu poʻo le faʻalautelega faʻaleagaga ua lolomiina ") [3]ff. www.ewtn.com e faʻapea foi ona taʻua puʻupuʻu i aʻu tusitusiga. Ina ua i ai, o le upu "tuuaʻia" na tatau foi ona aofia ai e faʻamanatu atu ai i le tagata faitau e tatau ona faʻaeteete, e tusa ai ma le aʻoaʻoga a Sagato Paulo: “Aua le inoino i valoʻaga. Tofotofo mea uma, taofi mea lelei. ” I le upusii na ou faʻaaogaina, e leai se mea e feteʻenaʻi ma aʻoaʻoga a le Katoliko. 

O le epikopo ei ai le aia tatau e fuafua ai pe faʻafefea ona fausia lana lafu, ma e aofia ai le puipuia e oʻo ia i latou o loʻo lelei tulaga mai le talanoa e uiga i meatotino a le Ekalesia. I le faaiuga, ou te fia faamautu loʻu usitai i le faaiuga a nei epikopo e toatolu Alberta, ma fai atu i laʻu au faitau e tatalo mo aʻu ma o matou faifeau uma ina ia latou maua le alofa tunoa e avea ai ma leoleo mamoe faamaoni i le galuega faigata na valaauina e le Alii latou.

 

O SE AOTAIGA AOTELEGA

Ona o le mea moni o laʻu auaunaga aapa atu i le afe ma afe o tagata i vaiaso taʻitasi i laʻu tusitusiga ma webcast aposetolo, e aofia ai i latou i nei ekalesia, ma talu ai o lenei "faʻasaina" ua avea ma se puna o le le mautonu mo nisi, ua ou aofia ai i lalo se autu vaʻaiga lautele o laʻu Matagaluega, lea o loʻo faʻatautaia i lalo ole faʻamanuiaga ma le taʻitaʻiga a le Susuga i le Faifeʻau Epikopo Don Bolen o Saskatoon, Saskatchewan, ma le faʻatonuga faʻaleagaga a Rev. Paul Gousse o New Hampshire, USA.

O laʻu galuega e aofia ai vaega e lua: o laʻu musika ma le savali. O le musika e avea o se feʻau ma o lona uiga e tatala le faitotoʻa i le faʻievagelia. O laʻu tali atu lea i le valaau mai a Sagato Ioane Paul II e faaaoga “auala fou ma metotia fou” i le “faaevagelia fou”. I le tulaga o le feʻau, pe i luga o lenei blog pe i laʻu tusi, Le Fetauiga Mulimuli, Na ou faʻaaluina le faitau afe o itula i le tatalo filiga ma suʻesuʻega ina ia mautinoa le mea sili e mafai ai o mea uma na ou tusia pe tautala i ai e ogatasi ma le Sacred Tradition. Ua ou matua faʻamatalaina lava Tama o Ekalesia, Tusitusiga Paia, Catechism, Tama Paia, ma faʻamaoniga aloaʻia a le Tina Faʻamanuiaina e faʻamalosia ai le tagata faitau i nei taimi faigata e ala i le faʻasolosolo pea i le Magisterium. I nisi mea mauagatā taimi, na ou taʻua ai se faaaliga tumaʻoti mai tagata taʻitoʻatasi oe, i lenei taimi, lagona faamalosia e lafo atu se "upu faaperofetaga" i le Ekalesia, ae na o le pe a le latou feʻau e le feteenai ma aʻoaʻoga a le Ekalesia. [4]cf. 1 Tesa 5: 19-21 Mea mulimuli lava, Ou te leʻi fai mai lava i aʻu tusitusiga poʻo upega tafaʻilagi na ou mauaina se faʻaaliga poʻo se faʻalogo leo. Sa i ai taimi na ou fetufaai ai i musumusuga ma mafaufauga na ou lagonaina o ni lagi na aumai mai laʻu tatalo i totonu ma mafaufau loloto, po o le a le mea e ono taʻua e le Ekalesia lectio Divina. I na taimi, na ou faʻasoa ai le "Na ou lagona" pe "lagona" le Aliʻi poʻo le Tatou Fafine, ma isi fai mai lenei poʻo lena. Na ou faʻasoaina ia mea o se amataga poʻo le faʻamalamalamaina atili o le malamalama ma le malamalama i luga o le tele tino o lenei galuega. I nisi taimi, o na upu totonu na avea ma mafuaaga e iloa ai pe faʻalauteleina ai aʻoaʻoga a le Tama Paʻia.

 

O SE Valaau I LE AUTALAVOU

I le 2002 i le World Youth Day i Toronto, Kanata, lea na matou potopoto ai ma le autalavou mai itu uma o le lalolagi, na faia ai e le Tama Paia se talosaga faapitoa ia matou:

I le fatu o le po e mafai ona tatou lagona le fefe ma le le saogalemu, ma tatou le onosaʻi faʻatali le sau o le malamalama o le tafa o ata. Le autalavou pele, e pule lava outou ia leoleo o le taeao ua latou faʻailoa mai le afio mai o le la o ai le Keriso Toe tu mai! —POPE IOANE PAULO II, Savali a le Tama Paʻia i le Autalavou a le Lalolagi, XVII Lalolagi Autalavou, n. 3; (Mata. 21: 11-12)

O se siuleo lea o lana apili i le Tusi a le Faʻaaposetolo i le meleniuma fou.

Ua faʻaalia e le au talavou latou latou mo Roma ma le Ekalesia o se meaalofa faʻapitoa a le Agaga o le Atua… Ou te leʻi faatali e fai atu ia latou e faia se filifiliga maʻoti o le faʻatuatua ma le ola ma tuʻuina atu ia i latou se galuega taua: ia avea ma “leoleo o le taeao ” i le amataga o le meleniuma fou. —POPE IOANE PAULO II, Novo Millennio Inuentee, o le.9

I laʻu tusi, na ou auiliiliina ai i le Mataupu Muamua le mea na ou lagonaina na valaauina ai aʻu e le Alii e tali atu i le valaaulia a le Tama Paia e ala i le fesoasoani e saunia loto mo lenei "kolosiina o le faitotoʻa o le faamoemoe" i se vaitau fou. O lenei valaaulia na toe taʻua e Pope Benedict XVI i Sini, Ausetalia.

Faʻamalosia e le Agaga, ma faʻatatau i le faʻaaliga mauoa o le faʻatuatua, ua valaʻaulia se augatupulaga fou o le au kerisiano e fesoasoani e fausia se lalolagi e faʻafeiloaʻi ai, faʻaaloalo ma faʻapelepele iai le meaalofa a le Atua o le ola - e le teʻena, mataʻuina o se taufaamataʻu, ma faʻatafunaina. O se vaitau fou lea e le alofa ai le tagata pe manaʻo ia te ia lava, ae mama, faʻamaoni ma saoloto moni, tatala i isi, faʻaaloalo i lo latou mamalu, sailia o latou lelei, susulu fiafia ma matagofie. O se tausaga fou lea e faʻasaolotoina ai tatou e le faʻamoemoe mai le papaʻu, le amanaʻiaina, ma le taliaina e le tagata o ia lava na faʻateʻaina ai o tatou agaga ma faʻamaonaina ai a tatou faiā. Au uo talavou pele, o loo fetalai mai le Alii e te auai perofeta o lenei vaitau fou… —POPE BENEDICT XVI, Homily, World Youth Day, Sydney, Ausetalia, Iulai 20th, 2008

O le mea moni lava, o pope na fesiligia matou tagata talavou e faʻamalosi le tofi masani o valoʻaga:

O le au faʻatuatua, o latou e ala i le Papatiso ua faʻaofiina ia Keriso ma tuʻufaʻatasia i le nuʻu o le Atua, ua faia faʻasoa i a latou auala faʻapitoa i le tofi faʻaositaulaga, faʻaperofetaga, ma tupu o Keriso. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, 897

E ui lava o le faʻatonuga o le tulafono ma perofeta o feagaiga tuai na muta ia Ioane le Papatiso, o le faʻagaioiga i le agaga faaperofetaga o Keriso e leai. [5]vaʻai Filemuina o Perofetafoʻi, POPE PENETIKA XIV, Lototoa toa, Vol. III, itulau 189-190; e le o le faapea atu o valoʻaga po o perofeta ua muta talu mai Ioane le Papatiso, ae o lea ua oʻo mai se faʻatonuga fou. "Perofeta" o loʻo lisiina o se tasi o faʻapitoa sui o le tino o Keriso i le St. Paul okaina o le Ekalesia; cf. 1 Kori 12:28 A o tofusia uma Katoliko i Lana tofi faʻaperofetane, na faʻamaonia foi e le Fono Lona Lua a le Vatican le agaalofa o valoʻaga o se meaalofa faʻapitoa i le faʻasologa o le alofa tunoa.

E le gata i faʻamanatuga ma sauniga a le Ekalesia e faʻapaʻia ai le Tagata e le Agaga Paʻia, taʻitaʻia ma faʻatamaoaigaina i latou i ona uiga lelei. O le faʻasoaina o ana meaalofa e tusa ma le mea na ia loto i ai (faʻama. 1 Kori.12: 11), na te tufatufaina foʻi faʻapitoa meaalofa i tagata faʻamaoni o tulaga uma. O nei meaalofa na ia faia ia latou lava saunia ma sauni e faatino galuega eseese ma ofisa mo le toefaafouina ma le fausiaina o le Ekalesia, pei ona tusia, "o le faaaliga o le Agaga ua tuuina atu i tagata uma mo tupe mama" (1 Kor. 12: 7 ). Pe o nei charism e sili ona ofoofogia pe sili atu faigofie ma lautele salalau, e tatau ona taliaina ma le faʻafetai ma le faʻamafanafanaga talu ai latou talafeagai ma aoga mo manaʻoga o le Ekalesia. -Lumen Gentium, 12

E foliga mai la, e faʻavae i luga o le Aʻoaʻiga Faʻalelotu a le Ekalesia ma lana Magisterium, o valoʻaga i valoʻaga e ao ona iloiloina ma le faʻautauta tatau. O le mea tonu lava lea na aʻoaʻo mai e Sagato Paulo:

Aua le tineia le Agaga. Aua le inoino i saunoaga faaperofetaga. Tofotofo mea uma; taofi le mea lelei. (1 Tesa 5: 19-21)

E le talitonu foi le Ekalesia o le tofi faaperofetaga e naʻo tagata lotu lava o le Tino e faʻagaioia.

O Keriso… e faʻataunuʻuina lenei tofi faʻaperofetaga, e le gata ile pulega faʻalelotu… ae faʻapea foi i le aulotu. Na ia faʻatulagaina uma i latou o molimau ma faʻaavanoa ia i latou le lagona o le faʻatuatua [lagona fidei] ma le matagofie o le upu. —Catechism a le Ekalesia Katoliko, Le. 904

Atonu e aoga le faʻailoa atu, atonu, o le galuega atoa a Sagato Paulo o le iʻuga o se "faʻaaliga" ma faʻamalamalamaina totonu ina ua afio atu Keriso ia te ia i se malamalama susulu. [6]cf. Galuega 9: 4-6 E tele mea na aʻoaʻoina ai Sagato Paulo, ma na tuʻufaʻatasia e ia nei "faʻaaliga ma faʻaaliga" [7]2 Cor 12: 1-7 mulimuli ane avea ma vaega o le Feagaiga Fou ma, ioe, o le Faʻaaliga lautele o le Ekalesia, tupe teu fidei. [8]o le "teuina o le faatuatua" Soo se "faaaliga tumaoti" i aso nei e feteʻenaʻi pe taumafai e faʻaopopo i le teuina o le faʻatuatua ua manatu sese. Peitai, moni faaaliga tumaoti, fua fa'amaumauga-"Alofa tunoa foaʻifuaina mai" --e e talia. I lana faʻatonuga e uiga i le faʻamaloloina o oe lava, na tusia ai e Pope Benedict XIV:

[O iina]… o loʻo iai ni faʻaaliga mai le lagi ma le paia a le Atua e faʻamalamalamaina ai ma aʻoaʻoina ai le tagata i nisi taimi mo lana lava faʻaolaina e faavavau, poʻo isi. —POPE FAʻAMATALAGA XIV (1675-1758), Lototoa toa, Vol. III, itu. 370-371; mai Faʻaaliga Tumaoti, Malamalama ma le Ekalesia, Dr. Mark Miravalle, i. 11

O nei "faʻaaliga," i soʻo se ituaiga latou te faia ai…

… Fesoasoani mai ia matou malamalama i faʻailoga o taimi ma tali saʻo ile faʻatuatua. —Cardinal Joseph Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Savali a Fatima, “Faamatalaga Faifeau”, www.vatican.va

O le agaga lava o le tautua, tali atu i le valaau a le Tama Paʻia ia avea ma "tagata vaʻai" ma "perofeta o lenei vaitau fou," na ou faʻailoa atu i nisi taimi, i lalo o le faʻatonuga faʻaleagaga, ni mafaufauga loloto ma ni "upu" mai le tatalo. E pei ona saunoa Pope Francis i Evangelii Gaudium, o loʻo matou 'faʻailoa atu i isi le mea ua mafaufauina e se tasi' ma e…

O le Agaga Paia… “i aso nei, pei lava foi o le amataga o le Ekalesia, e galue i soo se faievagelia lava latou te faʻatagaina o ia lava e uluitinoina ma taʻitaʻia e ia. Na tuu e le Agaga Paia i luga o ona laugutu ia upu na te leʻi mauaina na o ia. ” -Evangelii Gaudium, cf. n 150-151

E le o le faapea atu o aʻu o se "perofeta" po o le "tagata vaai," ae ua ou taumafai e faaaoga loʻu valaauga o le papatisoga e galue i le tofi faaperofetaga o Keriso. Ua ou faia, i le mea sili ou te mafaia, faatasi ai ma le Magisterium ma le Sacred Tradition o loʻu taiala. Ou te talitonu o le agaga talafeagai lea o le faautauta na unaʻi mai ai Sagato Paulo. Tusa lava, o le Ekalesia tatau ona avea ma sili faamasino o mea uma na ou tusia talu mai aʻu upu, musumusuga, ma aʻoaʻoga tafe atu i totonu o le tagata vaʻa. 

I vaitausaga uma ua maua e le Ekalesia le tusi alofa o valoaga, e tatau ai ona matuitui ae le amusia. —Cardinal Joseph Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Savali a Fatima, “Faamatalaga Faifeau”, www.vatican.va

 

Lanu violeFaailoga i konaseti i Ponteix, Sk, 2015

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 vaʻai Au Fesili i le Era
2 ff. Fatima, ma le Lulu Tele
3 ff. www.ewtn.com
4 cf. 1 Tesa 5: 19-21
5 vaʻai Filemuina o Perofetafoʻi, POPE PENETIKA XIV, Lototoa toa, Vol. III, itulau 189-190; e le o le faapea atu o valoʻaga po o perofeta ua muta talu mai Ioane le Papatiso, ae o lea ua oʻo mai se faʻatonuga fou. "Perofeta" o loʻo lisiina o se tasi o faʻapitoa sui o le tino o Keriso i le St. Paul okaina o le Ekalesia; cf. 1 Kori 12:28
6 cf. Galuega 9: 4-6
7 2 Cor 12: 1-7
8 o le "teuina o le faatuatua"
lafoina i AIGA, O SE TALI.