I le Misasa Agai i Luma

 

…o Ekalesia patino taitasi e tatau ona ogatasi ma le Ekalesia aoao
e le gata i le mataupu o le faatuatua ma faailoga o le faamanatuga,
ae fa'apea fo'i i tu'uga masani na maua mai i tu ma aga fa'aaposetolo ma lē motusia. 
O nei mea e tatau ona matauina e le gata ina ia mafai ona aloese mai mea sese,
a ‘ia tu‘uina atu fo‘i le fa‘atuatua i lona fa‘amaoni,
talu mai le tulafono a le Ekalesia o le tatalo (lex orandi) fetaui
i lana pule o le faatuatua (lex credendi).
—A'oa'oga Lautele a le Misia Roma, 3rd ed., 2002, 397

 

IT atonu e foliga ese le mea o loʻo ou tusia e uiga i le faʻalavelave faʻafuaseʻi i luga o le Misasa Latina.[1]Na ou auai i se faaipoipoga Tridentine, ae e foliga mai e le o iloa e le patele le mea na ia faia ma o le lotu atoa na taape ma uiga ese. Ae o le mafuaʻaga tonu lea o aʻu o se tagata matau le le mautonu ma le faʻamoemoe o se mea aoga e faʻaopoopo i le talanoaga ...

Mo i latou e le o saosaoa, o le puupuu lenei. I le 2007, na tuuina atu ai e Pope Penitito XVI le Tusi Faa-Aposetolo Aotelega o le Aoga i Totonu lea na ia faafaigofieina ai le faamanatuina o le Misasa Latina masani mo le au faatuatua. Na ia taʻua o le faatagaga e faamanatu uma ai le Misasa toe teuteu nei (Ordo Missae) ma/po o le lotu Latina e leai se auala e fevaevaea'i ai. 

O fa'aaliga nei e lua a le Ekalesia lex orandi o le a le taitai atu lava i se fevaevaeaiga i totonu o le Ekalesia lex credendi (tulafono o le faatuatua); aua o mea ia e lua e faaaoga ai le sauniga Roma e tasi. —Art. 1, Aotelega o le Aoga i Totonu

Peitai, ua faaalia e Pope Faranisisi se manatu e matua ese lava. O lo'o fa'aauau pea ona ia fa'aliliuina le mea a Benedict Motu Proprio 'i se taumafaiga ina ia mautinoa o le toe fuata'iga o sauniga e "le mafai ona toe suia".'[2]ncronline.com I le aso 16 o Iulai, 2021, na tuʻuina atu ai e Francis lana lava pepa, Traditionis Custodesina ia mafai ona tineia le mea ua ia manatu o se faiga fevaevaea'i i totonu o le Ekalesia. I le taimi nei, e tatau i ositaulaga ma epikopo ona toe sailia se faʻatagaga mai le Vaʻai Paia lava ia e faʻamanatuina ai le sauniga anamua - o se Vaʻai Paia ua faʻateleina ma malosi e tetee i ai. 

Fai mai Francis na ia "faanoanoa" ona o le faʻaaogaina o le Misasa tuai "e masani ona faʻaalia i le teenaina e le gata o le toe fuataʻiga o le liturgical, ae o le Vatican Council II lava ia, ma fai mai, faatasi ai ma faʻamatalaga e le faʻavaeina ma le le faʻamautuina, na faʻalataina le Aganuʻu ma le ‘Ekalesia moni.’” -National Reporter o le Katoliko, Iulai 16th, 2021

 

Vaaiga

Ina ua amata laʻu talaʻiga musika i le ogatotonu o le 90's, o se tasi o mea muamua na ou faia o le toe iloiloina o pepa o le Fono a le Vatikana Lona Lua i le vaaiga a le Ekalesia mo musika i le taimi o le Misasa. e leʻi taʻua lava i totonu o pepa - o le faʻafeagai. Sa manaʻomia moni lava e le Vatikana II le faasaoina o musika paia, pese, ma le faaaogāina o le gagana Latina i le taimi o le Misasa. ad orientum, e tatau ona taofia ala o le Fesootaiga, po o le le taliaina o le Eucharist i le laulaufaiva. Aisea na le amanaia ai e a matou aulotu lenei mea, sa ou mafaufau ai?

Sa ou faanoanoa foi i le vaai atu i le faatupulaia o le fausiaina o a matou lotu Roma i sina matagofie itiiti pe a faatusatusa i falesa teuteu na ou auai i nisi o taimi i sauniga i sasae (pe a asiasi i loʻu Papa, matou te auai i le Lotu Katoliko i Ukrainian). Na ou faalogo mulimuli ane i patele o taʻu mai ia te aʻu pe faapefea i nisi o aulotu, ina ua uma le Vatican II, na nutililii faatagata, aveese faatusa, fata faitaulaga maualuluga saisai i filifili, se'i u'amea o le sauniga, tineia mea manogi, ofu mogamoga teuteu, ma musika paia ua faalelalolagi. Na mātauina e nisi o tagata malaga mai Lusia ma Polani: “O le mea na fai faamalosi e le ʻau Komunisi i a tatou lotu, o le mea lenā o loo outou faia e outou lava!” Na faamatala mai foʻi e nisi o patele iā te aʻu le taatele o faiga faatauatane i a latou seminare, aʻoaʻoga tuusaʻo, ma le tetee i aʻoaʻoga masani, na māfua ai ona mou ese atu le faatuatua o le toʻatele o tama talavou maelega. I se upu, o mea uma o loʻo siomia ai, ma e aofia ai le sauniga lotu, sa faʻaleagaina. Ou te toe fai atu, afai o le "liturgical reform" lea na faamoemoe le Ekalesia, e mautinoa lava e le o i totonu o le Vatican II pepa. 

O le tagata poto, Louis Bouyer, o se tasi o taʻitaʻi masani o le liturgical movement i luma o le Fono Lona Lua a le Vatikana. I le tulai mai o le pa tele o faiga faatautala i le maea ai o le fono, na ia tuuina atu ai lenei iloiloga mataʻutia:

E tatau ona tatou tautatala manino: e matua leai lava liturgy agavaa mo le igoa i aso nei i le Ekalesia Katoliko… Atonu e leai se isi eria e i ai se mamao sili atu (ma e oʻo lava i teteʻe aloaia) i le va o le Fono sa galueaʻi ma mea moni tatou i ai ... —Mai Le Aai Tuufua, Fouvalega i le Ekalesia Katoliko, Anne Roche Muggeridge, i. 126

I le aotelega o le manatu o Katinale Joseph Ratzinger, o le Pope Benedict i le lumanai, na matauina e Cardinal Avery Dulles, i le taimi muamua, sa matua lelei lava Ratzinger e uiga i 'taumafaiga e foia ai le faaesea o le ositaulaga faamanatu ma ia uunaia le auai malosi o le faapotopotoga. E ioe o ia i le faavae i le manaomia o le faatāuaina o le afioga a le Atua i le Tusi Paia ma le folafolaga. E fiafia o ia i le aiaiga a le faavae mo le tufaina atu o le Tausamiga Paia i lalo o ituaiga uma e lua [pei o sauniga i sasae] ma… le faaaogaina o le gagana masani. “O le pa o le faa-Latina,” na ia tusi mai ai, “e tatau ona talepeina pe afai e toe gaoioi le sauniga a lē o se folafolaga po o se valaaulia i le tatalo.” Na ia talia foi le valaau a le fono ina ia toe maua le faigofie o ulua'i sauniga ma aveese le tele o faasiliga mai anamua.'[3]“Mai Ratzinger ia Benedict”, Muamua MeaFepuari 2002

I se faapuupuuga, o lena foi, o le mafuaaga lea ou te talitonu ai i le faʻatonutonuga o le Misasā i le senituri lona luasefulu e leʻi aunoa ma se faamaoniga i se lalolagi ua faateteleina le osofaʻia e le “upu” a le aufaasālalau ma sa tetee i le Talalelei. O se tupulaga fo'i ma le fa'apu'upu'u fa'apu'upu'u o le va'aiga i le o'o mai o le faletīfaga, televise ma, e le o toe mamao, le Initaneti. Ae ui i lea, o le tala lea a Cardinal Dulles, “I tusitusiga mulimuli ane a o avea ma katinale, o loo taumafai Ratzinger e aveese faauiga sese o loo iai nei. O tama o le aufono, na ia finau mai ai, e leai se faamoemoe e amataina se suiga faale-liturgical. Na latou faʻamoemoe e faʻalauiloa se faʻaoga talafeagai o le gagana faʻatasi ma le Latina, ae leai se manatu e faʻaumatia le Latina, lea o loʻo tumau pea le gagana aloaʻia a Roma. I le valaau atu mo le auai malosi, e le’i uiga le aufono i le vevesi faifaipea o le tautala, pesepesega, faitau, ma faatalofa; O le filemu ma le agaga tatalo e mafai ona avea ma se auala e sili ona loloto o le auai o le tagata lava ia. E sili ona faanoanoa i le mou atu o musika paia masani, e feteenai ma le faamoemoe o le fono. E le'i mana'o fo'i le fono e amatalia se vaitaimi o le fa'ata'ita'iga ma le fatufatua'i. Na matua fa'asāina uma ositaulaga ma le au faipule ona suia tusitusiga i la latou lava pule.'

I le taimi lea, na ona ou fia tagi lava. Aua ou te lagona ua faoa le tatou tupulaga i le matagofie o le Sacred Liturgy - ma e toatele latou te le iloa. O le mea lea ou te matua alofa ai i uo, aufaitau, ma aiga e fiafia i le Latina Mass. Ou te le auai i le Tridentine liturgy mo le mafuaaga faigofie e le o maua lava i le mea ou te nofo ai (e ui lava, toe, na ou aveina i le Ukrainian. ma Liturgies Byzantine i nisi taimi i le tele o tausaga, o sauniga e sili atu ona anamua ma e pei lava o le mamalu.Ma o le mea moni, ou te le ola i se gaogao: Ua ou faitau i tatalo o le Misasa Latina, o suiga ua faia, ma vaaia le tele o vitio, ma isi o lenei sauniga). Ae ou te iloa lelei e lelei, paia, ma e pei ona faamautu mai e Penetito XVI, o se vaega o la tatou Tu ma Aganuu Paia ma le “tasi o le misia Roma.”

O se vaega o le atamai faagaeeina o le Lotu Katoliko i le tele o seneturi o lona uiga mataalia o faatufugaga ma, o le mea moni lava, o fale mataaga maualuga: mea manogi, moligao, ofu talaloa, faʻalo faʻalo, faʻamalama tioata lanu, ma musika matagofie. E oo mai i le taimi nei, o le ua tosina atu pea le lalolagi ia tatou ekalesia anamua ona o lo latou matagofie uigaese saʻo aua o lenei faaaliga paia, o ia lava, a gagana faanenefu. Fa'ata'ita'iga: O la'u tagata fai musika muamua, e le o se tagata fa'apitoa fa'alelotu ma ua maliu, na asiasi atu i Notre Dame i Pale i ni nai tausaga talu ai. Ina ua ia toe foi mai, sa ia fai mai ia te au: “Ina ua ma savavali atu i totonu o le lotu, sa ou iloaina sa i ai se mea o tupu iinei.” O lena “mea” o se gagana paia e faasino atu i le Atua, o se gagana ua matuā faaleagaina i le limasefulu tausaga talu ai e se tagata moni ma taufaaʻoleʻole. taʻamilosaga nai lo le toe iloiloina o le Misasa ina ia avea o se “valaaulia tatalo” e sili atu ona talafeagai. 

O le mea tonu lava lea na faaleagaina i le Misasa, peitaʻi, na faia ai se tali i nisi taimi e moni ua ua fevaevaea'i. Po o le a lava le mafuaʻaga, ua ou i ai i luga o le mauaina o le elemene sili ona mataʻutia o mea ua taʻua o "faʻaleaganuʻu" o loʻo faʻaleagaina i la latou lava aia tatau. Sa ou tusia e uiga i lenei mea i I le Auupegaina o le MisasaE ui o nei tagata e le o fai ma sui o le gaioiga moni ma le mamalu o i latou o loʻo mananaʻo e toe faʻaleleia ma toe faʻafoʻisia mea e le tatau ona leiloa, ua latou faia le faʻaleagaina tele e ala i le teena atoatoa o le Vatican II, tauemu patele faamaoni ma tagata lotu o loʻo tatalo Ordo Missae, ma i se tulaga ogaoga, o le tuuina atu o masalosaloga i le tonu o le pule faapope. E lē taumatea, o Pope Falanisisi e masani lava i nei lotu mataʻutia e matuā fevaevaeaʻi ma ua faapogaia ai ma le lē iloa le faaleagaina o la latou mataupu ma le lotu Latina.

O le mea e ofo ai, a o Francis o loʻo i totonu o lana aia tatau e faʻatautaia ai le suiga o le liturgical a le Ekalesia, o lana faʻasalalauga faʻasalalau o tagata faʻamaoni ma tagata tapuaʻi faamaoni, ma o le taimi nei, o le taofiofia o le Misasa Latina, ua fatuina ai ni fevaevaeaʻiga fou ma tiga ia te ia lava talu ai ua toatele ua o mai alofa ma tuputupu aʻe i le Misasa anamua talu mai le sauniga a Benedict Motu Proprio

 

Ose Misasa Fa'ate'ia

I lena tulaga, ou te manao e fautua atu ma le lotomaualalo se fetuunaiga talafeagai i lenei faafitauli. Talu ai e le o au o se ositaulaga po o se epikopo, e na o se aafiaga lava e mafai ona ou faasoa atu ia te outou, faamoemoe, o le a musuia ai. 

I le lua tausaga ua mavae, na valaaulia ai aʻu i se Misasa i Saskatoon, Kanata lea, i loʻu manatu, o le faataunuuga tonu lea o le vaaiga moni o le toe fuataʻiga a le Vatikana II. E o le novus Ordae Missae na fai atu, ae na tatalo le patele i se isi itu i le gagana Peretania ma le Latina. Sa faasaga atu o ia i le fata faitaulaga a o mū le mea manogi i tafatafa ane, o lona asu na alu atu i le malamalama o le tele o moligao. O musika ma vaega Misasa sa usuina uma i le gagana Latina e se aufaipese matagofie sa nofo i le poletito i luga aʻe o matou. O faitauga sa faia i le gagana a le atunuu, e pei foi o le lauga faagaeetia na tuuina atu e le matou epikopo. 

E le mafai ona ou faamatalaina, ae sa lofituina au i le ootia mai le taimi muamua lava o le viiga amata. Sa i ai le Agaga Paia, mamana tele… o se sauniga faaaloalo ma le matagofie… ma sa tafe ifo loimata i lo’u alafau i le taimi atoa. Ou te talitonu, o le mea tonu lava lea na faʻamoemoeina e Tama o le Fono - o nisi o latou. 

Ia, e le mafai i le taimi nei ona tetee patele i le Tama Paia i lenei mataupu e uiga i le Tridentine sauniga. O lo'o i totonu o le va'aiga a Francis le fa'atulagaina o ta'iala i le fa'amanatuina o le sauniga e pei o le Pule Sili. E manino foi o loo ia faia faapea ina ia faaauau ai le galuega a le Fono Lona Lua a le Vatikana. O lea, auai i lenei galuega! E pei ona e faitau i luga, e leai se mea i le vaega o le Misasa o fai mai e le mafai e se patele ona faasaga i le fata faitaulaga, e le mafai ona faaaoga le Latina, e le mafai ona faaaoga se fata faitaulaga, mea manogi, pese, ma isi. o lo'o lagolagoina e tusitusiga. O se epikopo o loʻo i luga o le eleele malulu e teteʻe ai i lenei mea - e tusa lava pe o loʻo faʻamalosia o ia e le "collegiality". Ae i inei, e tatau i ositaulaga ona “faapoto e pei o gata, ma faavalea e pei o lupe.”[4]Mati 10: 16 Ou te iloa nisi o faifeʻau o loʻo toe faʻatino lemu le faʻaaliga moni a le Vatican II - ma faia ni sauniga matagofie moni i le faagasologa.

 

Ua iai nei sauaga

Mulimuli ane, ou te iloa o le toʻatele o outou o loʻo nonofo i nuʻu o loʻo i ai nei le Misasa o se vaʻa malepelepe ma o le auai i le sauniga Latina ua avea ma laina ola mo oe. O le leiloa o lenei mea e matua tiga lava. O le fa'aosoosoga ina ia fa'atupuina lenei mea i se fevaevaea'iga leaga e faasaga i le Pope ma epikopo e mautinoa lava o lo'o i ai mo nisi. Ae e iai se isi auala e malamalama ai i le mea o loo tupu. O loo tatou i ai i le lotolotoi o sauaga faatupulaia e lo tatou fili tumau, o Satani. O loʻo matou vaʻavaʻai atu i le faʻaaliga o le Communism ua salalau atu i le paneta atoa i se faiga fou ma sili atu ona taufaasese. Vaai i lenei sauaga po o le a le mea ma lena, o nisi taimi, e sau mai totonu o le Ekalesia lava ia o se fua o agasala

O puapuaga foi o le ekalesia e sau mai totonu o le ekalesia, aua o le agasala o loo i totonu o le ekalesia. O lenei foi ua lauiloa i taimi uma, ae o aso nei ua tatou vaai i ai i se auala matua mataʻutia. O sauaga sili o le ekalesia e le sau mai fili i fafo, ae na fanau mai i le agasala i totonu o le ekalesia. O lea ua i ai i le ekalesia se mana'oga loloto e toe a'oa'oina le salamo, talia le fa'amamāina, a'oa'o i le tasi itu le fa'amagalo ae fa'apea fo'i le mana'omia o le amiotonu. —POPE PENETIKA XVI, Me 12, 2021; faatalanoaga pope i le vaalele

O le mea moni, ou te manaʻo e toe tapuni i se "upu nei" na oʻo mai ia te aʻu i le tele o tausaga talu ai aʻo ave taavale i se tasi aso i le Taʻutaʻu. O se taunuuga o le agaga o le fetuutuunai ua ulufale mai i le Ekalesia, o le a faaumatia e sauaga le mamalu faaletino o le Ekalesia. Sa lofituina au i le faanoanoa tele ona o le matagofie uma o le Ekalesia—o ana faatufugaga, o ana pese, o ana teuteuga, o ana mea manogi, o ana moligao, ma isi—e tatau ona o ifo uma i le tuugamau; o le a oo mai sauaga e aveesea ai nei mea uma ina ia leai se mea e totoe ia i tatou, ua na o Iesu lava.[5]ff. Valoaga i Roma Na ou sau i le fale ma tusia lenei solo puupuu:

Fetagisi, outou le fanau a tagata

TagiLe fanau a tagata e! Fetagisi mo mea lelei uma, ma mea moni ma matagofie. Tagi mo mea uma e tatau ona alu i lalo i le tuugamau, au ata ma pese, ou puipui ma maʻa.

Fetagisi, outou le fanau a tagata! Mo mea lelei uma, ma moni, ma matagofie. Tagi mo mea uma e tatau ona alu ifo i le Sepulcher, au aʻoaʻoga ma upu moni, lau masima ma lou malamalama.

Fetagisi, outou le fanau a tagata! Mo mea lelei uma, ma moni, ma matagofie. Fetagisi mo i latou uma e tatau ona ulufale i le po, au patele ma epikopo, au pope ma perenise.

Fetagisi, outou le fanau a tagata! Mo mea lelei uma, ma moni, ma matagofie. Fetagisi mo i latou uma e tatau ona ulufale i le faamasinoga, le tofotofoga o le faatuatua, le afi a le tunu auro.

… Ae aua le fetagisi faavavau!

Aua e sau le tafa o ata, e manumalo le malamalama, e oso mai foi le la fou. Ma o mea uma sa lelei, ma moni, ma matagofie o le a manava fou manava, ma toe tuʻuina atu i ataliʻi.

I aso nei, e toʻatele tagata Katoliko i vaega o Finelani, Kanata ma isi nofoaga ua le toe faʻatagaina ona auai i Misasa e aunoa ma se "tusifolau tui". Ma ioe i isi nofoaga, ua matua faasaina nei le Misa Latina. Ua amata ona tatou vaaia le faataunuuina o lenei “upu nei” i sina mea itiiti. E tatau ona tatou saunia i tatou lava mo Misa e toe fai natia. Ia Aperila, 2008, na faaali atu ai le Farani Saint Thérèse de Lisieux i se miti i se patele Amerika ou te iloa o loo vaai i agaga i pulekatolio i po taitasi. Sa ofuina e ia se ofu mo lana uluai Komunisi ma taitai atu o ia i le falesa. Ae peitai, ina ua oo atu i le faitotoa, sa taofia o ia mai le ulufale atu. Sa ia faliu atu ia te ia ma faapea atu:

E pei foi o loʻu atunuu [Farani], o le afafine ulumatua o le Ekalesia, fasiotia ona faifeau ma faʻamaoni, e faʻapena foi sauaga o le Ekalesia e tupu i lou lava atunuʻu. I se taimi puʻupuʻu, o le a faʻatafeaina ai le aufailotu ma o le a le mafai ai ona ulufale faʻaaliali i totonu o falesa. O le a latou tautuaina le au faʻamaoni i nofoaga lilo. O e faʻamaoni o le a le maua le "sogi a Iesu" [Holy Communion]. O le aulotu o le a aumaia Iesu ia i latou i le toesea o le au faitaulaga.

O le taimi lava lea, Fr. malamalama na ia faatatau i le Fouvalega Farani ma le faʻafuaseʻi sauaga o le Ekalesia ua pa. Na ia iloa i lona loto o le a faamalosia patele e faia ni Misa faalilolilo i fale, fale o manu, ma nofoaga mamao. Ona toe fai lea, ia Ianuari 2009, na ia faalogoina ma le leo tele ia St. Therese o toe fai atu lana savali ma le faanatinati:

I se taimi puʻupuʻu, mea na tutupu i loʻu atunuʻu, o le a tupu i totonu o oe. Ua lata mai sauaga o le Ekalesia. Saunia oe lava.

I tua, ou te leʻi faʻalogo i le "Fourth Industrial Revolution". Ae o le faaupuga lea ua fafagu nei e taitai o le lalolagi ma le tusiata o Le Toe Maua TelePolofesa Klaus Schwab. O meafaigaluega o lenei suiga, na ia fai mai ai, o le "COVID-19" ma le "suiga o le tau".[6]ff. O le Vaʻaiga a Isaia i le Lalolagi Komunisi Uso e ma tuafafine, faailoga a’u upu: o lenei fouvalega e le o faamoemoe e tuua se nofoaga mo le Ekalesia Katoliko, a itiiti mai, e le pei ona e iloa ai. I se lauga faaperofeta i le 2009, sa saunoa ai muamua le Knight Supreme Carl A. Anderson:

O le lesona o le sefuluiva seneturi o le malosiʻaga e tuʻuina atu ai ni fausaga e faʻatagaina pe aveʻese ai le pule o taʻitaʻi a le Ekalesia i le pule faitalia ma le finagalo o tagata ofisa o le malo e leai se mea e sili atu nai lo le paoa e faʻafefe ma le malosi e faʻaumatia ai. —Salamo Sili Carl A. Anderson, faapotopoto i le Connectitcut State Capitol, Mati 11, 2009

O le alualu i luma ma le saienisi ua aumaia ia i tatou le malosiaga e faʻatonutonu ai malosiaga o le natura, e faʻaoga ai elemene, toe gaosia ai meaola, toeititi lava a oʻo i le tulaga o le gaosiaina o tagata lava latou. I lenei tulaga, tatalo i le Atua foliga mai outmode, leai se aoga, aua e mafai ona tatou fausia ma fausia soo se mea tatou te manaʻo ai. Matou te le iloa o loʻo matou toe mauaina le poto masani pei o Papelu. —POPE BENEDICT XVI, Penetekoso Aiga, Me 27th, 2102

Taofi mau i lou faatuatua. Tumau i le mafutaga ma le Sui o Keriso, e tusa lava pe e te le ioe ia te ia.[7]ff. E na'o le tasi le Barque Ae aua e te palaai. Aua le nofo i ou lima. I le avea ai ma tagata lautele, ia amata ona faatulaga outou e fesoasoani i lo outou ositaulaga e faatino le moni Vatikana II, lea e le'i fuafuaina lava e avea ma soliga o Tu ma Agaifanua, ae o se faalautelega atili. Ia avea ma foliga o le Feteenaiga-Fouvalega o le a toefuatai mai ai le upumoni, matagofie, ma le lelei i le Ekalesia… e tusa lava pe i ai i le isi vaitau. 

 

Faʻatau Fesootai

I le Auupegaina o le Misasa

Wormwood ma le Faamaoni

O le Vaʻaiga a Isaia i le Lalolagi Komunisi

Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi

Le Toe Maua Tele

O le Misa o le Pulea

Fouvalega!

Fua o lenei Fouvalega

Le Fouvalega Tele

Lalolagi Fou

Le Fatu o le Fouvalega Fou

Lenei Fouvalega Agaga

Faamaufaailoga e Fitu o le Fouvalega

I le Eva o le Fouvalega

Fouvalega Nei!

Fouvalega… i le Taimi Moni

Anetikeriso io Tatou Taimi

Le Feteenaiga-Fouvalega

 

 

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:


E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Na ou auai i se faaipoipoga Tridentine, ae e foliga mai e le o iloa e le patele le mea na ia faia ma o le lotu atoa na taape ma uiga ese.
2 ncronline.com
3 “Mai Ratzinger ia Benedict”, Muamua MeaFepuari 2002
4 Mati 10: 16
5 ff. Valoaga i Roma
6 ff. O le Vaʻaiga a Isaia i le Lalolagi Komunisi
7 ff. E na'o le tasi le Barque
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI ma pōpō , , , , , , , .