I le Laumua

 

LENEI vaiaso, o se loloto, le mafaamatalaina le faʻanoanoa na oʻo mai ia te aʻu, e pei ona i ai i taimi ua tuanaʻi. Ae ua ou iloa nei le mea lea: o se mataua o le faʻanoanoa mai le Loto o le Atua-na teʻena o Ia e le tagata i le tulaga o le aumaia o tagata soifua i lenei faʻamamaina tiga. O le faʻanoanoa ona e leʻi faʻatagaina le Atua e manumalo i lenei lalolagi e ala i le alofa ae tatau ona faia, i le taimi nei, e ala ile faʻamasinoga. 

O lea la, o Faʻasalaga na tupu e leai lava se isi mea ae o faʻataʻitaʻiga a i latou o le a oʻo mai. E fia isi taulaga o le a faʻatafunaina…? E le toe mafai e laʻu faʻamasinoga; Loʻu manaʻo e Manumalo, ma ou te manaʻo ia Manumalo e ala i le Alofa ina ia Faʻamautuina Lona Malo. Peitai e le manaʻo le tagata e sau e feiloaʻi ma lenei Alofa, o lona uiga, e tatau ona faʻaaoga le Justice. —O Iesu e Auauna a le Atua, Luisa Piccarreta; Novema 16th, 1926

E manino a, e toʻatele tagata, e ufiufi i mata ma vaʻai ma le faaeteete le ono futu mai lo latou tuaoi, e talitonu o le a toe foʻi le olaga i le tulaga masani.if matou te usitaʻi lava i le pulega o le soifua maloloina. " Ae latou te talitonu i le mea ua iloa nei o se fagogo: o mea uma e tatau ona tatou faia is "Faʻapipiʻi le piʻo" ina ia mafai ona toe amata le ola. O lena "mafolafola" taimi na tupu i se taimi ua leva. Leai, o lea ua aliali mai ua avea ma "tatou le tatau ona toe vaʻai i nisi tulaga." Ma e le mafai lena mea.

Fetaui lelei. Aua o le mea o loʻo ou taumafai ai, ma le tele o isi agaga faʻamaoni, e lapataʻi tagata mo le tele o masina, o lenei ua na o se amataga lea o le mea ua faʻailoa mai e le Malo Aufaatasi o se "Sili Reset. ” E leai se toe foi i le sa. Lenei o le Lalolagi Fou e aumaia lalolagi Communism mo le "manuia lautele," mo le "manuia o le paneta" ma sili atu "tutusa." Ioe, i le aliaʻe mai o ni mataupu fou o le coronavirus — tusa lava pe o le toʻatele o nei tagata e le o feoti, o falemaʻi e gaogao lava, ma tagata atonu e le o i ai ni a latou faʻailoga — ua lava lea mo le lokaina e toe amata "mo le masani ai lelei." Vagana ai, o le taimi lenei, o le a tatou vaʻaia ai fou fou auala e aofia ai suʻega faʻamalosia, tui puipuia, aveʻese faʻamaʻi pipisi mai o latou fale, ma isi. Nei o mea na tatou faʻalogo saʻo mai i gutu o UN ma ofisa o le malo, ae le o le "conspiracy theorists." 

 

O LELEI MEA LELEI?

E le o, ma e leai foi, faatatau i le “manuia lautele.” Aua faʻaleaga mea ola ma pisinisi a tagata e le mo le "manuia lautele." Tasi faʻataʻitaʻiga: tasi vaetolu o faleʻaiga i le Iunaite Setete toʻatasi feagai tapunia tumau ona o le bludgeon o quarantining le soifua maloloina.[1]Bloomberg, Iulai 1st, 2020 E leai foi faʻaleagaina o le lalolagi sapalai oa mo le “manuia lautele.”[2]nationalinterest.org; hub.jhu.edu I Kanata, ua ou talanoa i le tele o pisinisi laiti ma tetele e le mafai ona toe maua ni faʻasoa o mea taua. E leai foi faʻaleagaina le saolotoga e ala i le le faʻatonuina, faʻafuaseʻi ma le le ogatasi tapulaʻa mo le "lelei lautele" pei, i le tasi po, tagata ua amata ona le mautonu, fefefe, ma vavae ese mai le tasi i le isi. Faʻapea, faaaoga sese o vailaʻau, tōaʻi ma fasioti tagata ua siʻitia tulaga. Mulimuli ane, tapunia ekalesia ma taofia le faʻamaoni o le Faʻamanatuga E le mo le "lelei lautele" talu ai o le Sakalameta (Papatiso, Eucharist, Taʻutaʻu atu) tatou te maua ai le alofa tunoa mo lo tatou faʻaolaina ma faʻapaʻiaina. 

Oi! loʻu afafine, pe a ou faʻatagaina lotu tuʻufua, tuʻufua faifeʻau, tuʻufaʻasasaina misa, o lona uiga o taulaga o se mea leaga ia te aʻu, o le tatalo taufaifai, o le faʻaaloalo, le faʻaaloalo, o le taʻutaʻu atu o mea malie, ma le leai o ni fua. O le mea lea, o le a le toe mauaina loʻu mamalu, ae sili atu, faʻatiga, poʻo se mea lelei mo latou, talu ai ua le toe aoga ia te aʻu, o lea ou te aveʻesea ai i latou. Ae ui i lea, o nei faifeʻau aveʻese mai loʻu Faletapu o lona uiga foi o mea ua oʻo i le pito sili ona leaga, ma o le 'eseʻese o faʻamaʻi o le a faʻateleina. Pagā le faigata o le tagata — okaa! —Jesus i le Auauna a le Atua, Luisa Piccarreta; Fepuari 12, 1918 

Ae o nei mea uma e moni lelei mo i latou valaʻau le tui mo le atoa lalolagi:

O le tui puipuia o le coronavirus e mauaa i le faigapaaga a le malo o le fafie taui tau tupe mo pulega a kamupani. —O se ulutala i totonu O le Post Washington, Iulai 2nd, 2020

It is lelei mo kamupani vailaʻau ma saienitisi i totonu ole Center for Disease Control (CDC) e tutu faʻatasi e maua piliona o tala.

O le CDC o se lala o le falemaʻi falemaʻi. O loʻo iai i le ofisa soʻo se 20 pateni o tui ma faʻatau ma faʻatau atu le $ 4.1 piliona o tui puipuia i tausaga taʻitasi. Ua faailoa mai e le sui faipule o Dave Weldon, o le metric muamua mo le manuia i le salafa o le CDC, o le aofai o tui na faatau atu e le ofisa ma le manuia o le faalauteleina o le polokalame o tui - tusa lava pe i ai ni aafiaga le lelei i le soifua maloloina o tagata. Na faʻaalia e Weldon le faʻafefea ona avea le tui puipuia o le saogalemu, ma e tatau ona faʻamautinoaina le aoga o tui puipuia, i totonu o lena fua faatatau. O saienitisi i lena itu o le lala sooupu le tatau ona toe avea o se vaega o le lautele saogalemu vaega. O la latou galuega o le faʻalauiloa o tui. E pei ona faamaonia e Dr. Thompson, e masani ona faatonuina i latou e faaleaga, faaaoga ma nana faamatalaga molimau o le leaga o le tali atu i tui ina ia mafai ai ona puipuia lena metric silisili. E le tatau ona avea le CDC ma ofisa o loʻo matou faʻamoemoe iai e vaʻavaʻaia le polokalame tui. O le luko o loʻo leoleo le fale moa. —Robert F. Kennedy, EcoWatch, Tesema 15th, 2016

It is lelei mo Malo Aufaatasi o loʻo matua saʻilia ni mea faigaluega e toe faʻatulaga ai le tamaoaiga, a le o le "suiga o le lalolagi”Poʻo nisi faʻalavelave e ono faʻaleaogaina le maketi fua e pei ona tatou iloa ma faʻalauiloa ni auala fou mo le" tufatufaina o le tamaoaiga. "

… E tatau i le tagata ona faʻasaʻolotoina o ia lava mai le manatu sese e faʻapea o faiga faʻavae faavaomalo o le tau o le siosiomaga faiga faʻavae. Nai lo lea, o le suiga o le tau e faʻatatau i le auala tatou te toe tufatufaina atu ai faapouliuli tamaoaiga o le lalolagi… —Ottmar Edenhofer o le UN's Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), fafafafa.com, Novema 19, 2011

It is lelei mo i latou globalists oe na faatupu vevesi mo le tele o tausaga, ioe, talu mai le French Revolution. 

O le faʻalavelave lea o loʻu olaga. E oʻo foi i le taimi na oʻo mai ai le faʻamaʻi, na ou iloaina sa matou i ai i le fouvale taimi o mea o le a le mafaia poʻo le le mafaamatalaina i taimi masani na avea e le gata na mafai, ae masalo e matua tatau lava. Ma na oʻo mai COVID-19, lea na matua faʻalavelaveina olaga o tagata ma manaʻomia tele eseʻese amioga. O se mea e leʻi tupu muamua lava e leʻi tupu i lenei tuʻufaʻatasiga ... e tatau ona tatou sailia se auala e galulue faʻatasi ai i le tauina o suiga o le tau ma le tala fou o le coronavirus. —George Soros, Me 13th, 2020; tutoatasi.co.uk.

It is lelei mo na lalolagi faletupe ma philanthropists oe, ina ua inivesi i ma pulea le gata i vailaʻau ae o meaʻai faʻapotopotoga, le aufaasālalau, ma faʻatoʻaga pateni luga genetically suia fatu, ua mafai nei toeitiiti latalata ile lalolagi atoa ile latou system ma talitonuga.[3]ff. O le Misa o le Pulea 

I le vaitaimi lea… o tagata o le tiapolo e foliga mai o loʻo tuʻufaʻatasia, ma o loʻo tauivi ma le lotogatasi, taʻitaʻia pe fesoasoaniina e lena faʻapotopotoga faʻamaopoopo ma lautele na faʻaigoaina o Freemason. Ua le toe faia se lilo o a latou mafuaʻaga, ua latou tutulai nei ma le lototetele faasaga i le Atua Lava Ia… lena o lo latou faamoemoe tupito malosi lava ia vaʻai i ai - e pei o le, soloia atoa o lena atoa tapuaiga ma faaupufai faatulagaga o le lalolagi o loʻo i ai aʻoaʻoga a kerisiano. gaosia, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou manatu, o le faavae ma tulafono e tatau ona aumai mai naʻo le natura. — POPE LEO XIII, Aumua GenusEncyclical on Freemasonry, n.10, Apri 20, 1884

O le mea lea, ua tatou i ai nei i le faitotoʻa o se vevesi o mea e le i vaʻaia e le lalolagi. Ma o le mafuaʻaga lea e le maalofia ai… 

 

O LE TUSI O LE LE TOE FUA

1. Ua taʻu mai e le Atua e le maalofia

O loʻo manino le Tusi Paʻia, e iai le taimi e tulaʻi mai ai le lalolagi ("manufeʻai") i le iʻuga o lenei vaitaimi, ma faʻamalosia tagata uma e "faʻatau ma faʻatau atu" ia. O lenei Mau e le faʻitalia, ae le o se tala faʻatusa. O le a tupu. O se mea e maofa ai i aso nei, tatou te faalauiloa faalauaitele ofisa o le malo o faapea mai o le "biometric ID" o nisi ituaiga e ono manaʻomia e faamaonia ai o oe o tui pe tofotofoina, pe o mea uma e lua, ina ia mafai ona toe ulufale i le sosaiete. Le ituaiga o lenei ID e leʻo iloa, e ui o le nano-tech faʻailoga poʻo le "peʻa" ua i totonu o galuega faʻapea foi ma le tui DARPA-faʻatupeina (Defense Advanced Research Projects Agency) "malamala eletise. ” Na faafuaseʻi lava ona tatou vaʻai pe faʻafefea le "faʻailoga o le manufeʻai" ona le toe avea o ni mafaufauga faʻafuaseʻi ae mafai ona faʻaalia o se "tali atu" manaʻoga "mo le manuia lautele" - ma o lea, o le a le faigofie o le faʻailoga o le a "faʻamalosia" (Faaa 13: 16) luga o tagata uma. 

 

2. O le mamana moni e mamana

O pope mulimuli e toatolu aemaise lava na latou lapatai mai o nei au le amanaʻiaina le lalolagi o lo o faatupeina atoa malo, tosoina manoa, ma faʻatonutonu lau soifua maloloina, taufaʻafefe le saolotoga o tagata. 

Matou te mafaufau i malosiʻaga tetele o aso nei, o le le mailoa o manaʻoga tautupe lea e avea ai aliʻi ma pologa, e le o toe avea ma ni mea totino, ae o se malosiaga le mailoa e tautua ai tagata, e faʻasauāina ai tagata ma fasiotia foi. Latou [ie, le faʻailoaina aia tau tupe] o se malosiaga faʻatamaʻia, o se malosiaga e faʻamataʻu ai le lalolagi. —POPE BENEDICT XVI, Manatunatuga ina ua maeʻa le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu i le taeao nei i le Sinoti Aula, Vatican City, Oketopa 11, 2010

… A aunoa ma le taʻitaʻiga o le alofa mama i le mea moni, o lenei lalolagi malosiʻaga ono mafua ai le sili atu ona muamua faʻaleagaina ma fausiaina fou fevaevaeaʻiga i totonu o le aiga tagata… tagata soifua maua fou lamatiaga o le faʻapologaina ma faʻasauā… —POPE FAAMATALAGA XVI, Caritas i Faʻamaoni, n33, 26

 

3. E aoga le fefe

I le ono masina ua tuanaʻi, na atagia mai ai le aoga o le fefe - o se mea na aʻoaʻoina ma faʻatonuina e le au seneturi talu ai. E ui o loʻo i ai ni faʻataʻitaʻiga i nisi atunuʻu faʻasaga i tulafono draconian o loʻo faia, pe a oʻo mai i ai, o le toʻatele o tagata o le a naʻo le lolo atu. O le a e alu ea i le falepuipui ona o le le faia o se matapulepule, e ui lava e tele lolomiina faasaienisi suesuega [4]cf. O le Le 'upega tafaʻilagi a le CDC O loʻo taua i le suʻesuʻega se faʻaiʻuga, "E ui lava o suʻesuʻega faʻataʻitaʻi e lagolagoina le aʻafiaga o le tumama poʻo le pupuni o foliga, o faʻamaoniga mai le 14 o faʻataʻitaʻiga le faʻatonutonuina o nei faiga, e leʻi lagolagoina se aafiaga tele i le faʻasalalauina o faʻamaʻi na faʻamaonia e le fale suʻesuʻe." Le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi faʻamatalaga faʻaiʻuina o le "taotoga ma masaniga N95 (respirator) na aoga i le puipuia o le sosolo o le fulū" (ma talafeagai faafomai togafitiga). Peitaʻi, i isi suʻesuʻega o le soʻoga o pulou o mata ma le tumama o le lima, "e leʻi lava le mau e aveʻesea ai avanoa e fai ma faʻamalamalamaga mo le faʻaititia o le aʻafiaga. Vaai iinei. Faʻaalia e le gata ina latou le mafai ona taofi ni vaega o le coronavirus (e laʻititi tele mo K95 masks, e sili atu le laʻititi lau bandana mamanu) ae ono faʻasalalau moni le faʻamaʻi? Masalo e leai. O le a e ono aʻafia ea i le faʻasalagaina o le afe ma afe o tala mo le le nofo i le fale poʻo va fealofani — e ui lava o le avanoa o le "ono futu" vaʻavaʻaia o se numera fua fua? (Fautuaina e le World Health Organization tolu futu!).[5]"Fa masina o le le faʻatusatusaina Malo Malfeasance", ImprimisMe / Iuni 2020, Volume 49, Numera 5/6 Masalo e leai. O le a e faʻamatuʻu lau pusaaisa ona e le mafai ona faʻatau ni meaʻai e aunoa ma se faʻamaoniga o lou tui? Ia e faʻaeteete nei faʻafefea ona e tali atu (tagai 1).

 

4. Na folafola e le tatou Tamaitai o le a ia manumalo. 

O faʻaaliga mai le lalolagi atoa e aofia ai ma feʻau a ekalesia, ua le gata ina valoia ai lenei vevesi, ae o le manumalo foi e mulimuli mai ai. Masalo na sili na aoteleina e John Paul II:

Ina ua maeʻa le faʻamamaina e ala i tofotofoga ma mafatiaga, o le tafa o ata o se vaitau fou o le a amata ona malepe. -O LE POPE ST. JOHN PAUL II, Aʻai a tagata lautele, Setema 10, 2003

 

5. Ua vave le tupu! 

Iuni 9th, 2020, na ou tusi ai Faʻaalia Lenei Agaga Fouvalega:

… Faailoga aʻu upu — o le a outou vaai atu i a outou falesa Katoliko ua faaleaga, faaleaga, ma o nisi na susunuina i le eleele e le o toe mamao mai le taimi nei. 

Na o ni nai vaiaso mulimuli ane, o le muamua o le cascade o le susunuina o le falesa, faatagataina ulu, susunuina o Tusi Paia ma isi faapena i le Amerika i matu. A E le faatatau ia Siaosi Floyd? Leai, e leai. E faʻatatau i le faʻateʻaina o le faʻaKerisiano ma le faʻatonuga atoa. 

O le faʻaKerisiano e tatau ona aveʻesea ma tuʻuina atu i se lalolagi aoao lotu ma se lalolagi fou faʻavasega.  -Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 4, Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

 

AUA E TE MATUU… AUA AUA E LE MAFAI

Le maliega faʻaperofetaga i luga o loʻu tuafafine 'upega tafaʻilagi Faitauga i le Malo e matua ofoofogia lava, pei ona taʻua i luga. O le fautuaga mai le Lagi i lenei taimi e taua. Alu i le Faʻamanatuga i taimi uma e te mafaia ai, aemaise le Eucharist ma le taʻutaʻu atu. Tatalo le Rosario i aso uma. Faʻapaʻiaina oe lava i la matou Tamaʻitaʻi, St. Joseph, ma le Loto Paia. Anapogi ma tatalo, ma tatalo atili. Aua le solomuli i mea faalelalolagi ma le agasala. Sauni e fesoasoani i isi ma aemaise lava e avatu se tali ia latou e uiga i le mafuaaga o lou faʻatuatua. Puipui le mea moni. Tumau i le magisterium moni o le Ekalesia. Tatalo mo le Pope ma le aufailotu. Aua le moe. 

Hm. E te masani? Ioe, o le polokalama lava lea e tasi na tatou faʻalogo i ai mo le 2000 tausaga ma le ponesi o le Rosary ma nai faʻamanatuga ma faigalotu.

Lea ua iai foʻi ma sili atu lapataʻi lapataiga o lenei Pa'ū o le a vaʻaia tetele mea tutupu; i lena mea, e mafai ona tatou "faatalitali ma vaʻai", pe sili ia te aʻu le fai atu, "matamata ma tatalo."

CNN Headline, Setema 21st, 2020

Fai mai, o lockdowns ua toe amataina ma o lea ou te lagona ai le isi "faigata galue tiga" ua amataina (ma isi mea taua o loʻo lalata mai. Vaʻai le taimi faatulagaina). O le fautuaga a le tele o tagata vaʻai e faʻaputu ni nai masina o meaʻai ma sapalai pe a e mafaia, i lenei taimi, naʻo le faʻautauta lava na tuʻuina mai le mea na matou vaʻaia na tupu mai i loka muamua. Taimi nei, o le lalolagi sapalai filifili ma le tele o pisinisi o loʻo tu mai nei o le a le tutu taeao. O le tamaoaiga atoa e pei o se fale o kata ma se afā o le a osofaia. Faʻafefea ona e manatu latou te faʻatonu? Ma, manino lava, o le itula lenei e aʻoaʻo ai lou faʻatuatua ia Keriso. Afai e te leʻi faitauina lenei valoʻaga mai le tuai Fr. Michael Scanlan i le 1976, e aoteleina le uiga o laʻu tala i lenei:

Ataliʻi o le tagata, e te vaʻai ea i le taulaga o le gaumativa? O e naunau e vaʻai i au taulaga uma o loʻo gaumativa? O e naunau e vaʻaia le gaumativa o le faʻatupega atoa o loʻo e faʻamoemoeina i le taimi nei, ina ia aoga uma tupe ma le mafai ona lagolagoina oe?

Ataliʻi o le tagata, o e iloa atu le solitulafono ma le solitulafono i lou auala auala, ma taulaga, ma faalapotopotoga? O e loto e vaʻai e leai se tulafono, leai se faʻatonuga, leai se puipuiga mo oe seʻi vagana le mea o aʻu ia ou te avatua ia te oe?

Le atalii e o le tagata, o e vaʻai i le atunuʻu e te alofa i ai ma o loʻo e faʻamanatuina nei-o se talaʻaga a le atunuʻu e te toe tepa ai i tua ma le le fiafia? O e lotomalie ea e te le vaʻai i se atunuʻu — leai se atunuʻu e valaʻauina lou atunuʻu vagana i latou ua ou foaʻiina atu ia te oe e fai ma oʻu tino? E te faʻatagaina aʻu Ona aumaia ia te oe le ola i loʻu tino ma na o iina?

Le atalii e o le tagata, oe vaʻaia na ekalesia e mafai ona e alu i ai nei faigofie? O e sauni e vaʻaia i latou ma faʻamau faʻamau i luga o o latou faitotoʻa, ma faitotoʻao faʻamau tapunia? Ua e sauni e faʻavae lou olaga naʻo Aʻu ae le o luga o se faapitoa fausaga? Ua e sauni e faʻalagolago na o Aʻu ae le o faʻalapotopotoga uma o aʻoga ma aulotu o loʻo e galue malosi e faʻafailele?

Ataliʻi o le tagata, oute valaʻau ia te oe ia e sauni mo lena. O le mea lena o loʻo ou taʻuina atu ia te oe. O loʻo paʻu ma suia le fausaga - e le mo oe ona e iloaina nei auiliiliga - ae aua le faalagolago iai. Ou te manao ia e faia se loloto loloto le tautino i le tasi. Ou te manaʻo ia e faʻatuatuaina e le tasi le isi, e fausia ai se fesoʻotaʻiga faʻalagolago i loʻu Agaga. O se felagolagomaʻi e leai se taugata. O se manaʻoga atoatoa mo i latou o le a faʻavae o latou ola ia te aʻu ae le o fausaga mai le lalolagi faapaupau. Ua ou tautala ma o le a tupu. O laʻu upu o le a alu i loʻu nuu. Atonu latou te lagona ma atonu foi e leai — ma o le a ou tali atu faapena - ae o laʻu upu lea.

Vaavaai ia oe, atalii o le tagata. A e vaʻai i mea uma ua tapunia, pe ae vaʻaia mea uma ua aveʻesea lea ua le taliaina, ma a e sauni e nofo e aunoa ma nei mea, ona e iloa lea o le mea ua ou sauni. -O lenei valoaga na aumaia i le malamalama e Dr.Ralph Martin ina ua maeʻa lokaina. Vaai Fr. Scanlan - Valoaga o le 1976.

I le 2006, sa matou potopoto ai ma se vaega toalaiti o faifeautalai i le afeafe pito i luga o se tamai falelotu i atumauga o Kanata i Sisifo. O iina, a o le i faia le Faʻamanatuga Faʻamanuiaina, na tatou faʻapaʻiaina i tatou lava i le Loto Paia o Iesu. I le filemu filemu o lena taimi, na ou mauaina ai se seasea, tafe, ma le lelei totonu totonu "vaʻaiga" ou te manaʻo e toe faʻasoa atu iinei mo lou iloatino ma tatalo. E masani ona ou mafaufau i nai masina ua tuanaʻi ma ou te lagona ua tatou latalata atu i ai. Ua toe faaleo mai foi le valoaga na tuuina mai e Fr. Mikaele i le mea na fesili ai Iesu, "E mafai ona e faʻatagaina aʻu e aumaia le ola i loʻu tino ma na o iina?"

Lenei o le vaʻaiga a sau o "tutusa nuu" o le a tulaʻi mai pe a mavae se faʻalavelave…

Na ou vaaia lena mea, i le lotolotoi o le malepelepe malepelepe o le sosaiete ona o faalavelave matautia, o se "taitai o le lalolagi" o le a aumaia se tali le atoatoa i le tamaoaiga vevesi. O lenei fofo o le a foliga mai e faʻamalolo i le taimi lava e tasi faʻaletupe faigata, faʻapea foi ma le loloto vafealoaʻi manaʻomia o le sosaiete, o lena, o le manaʻoga mo nuu. [Na vave ona ou iloaina o tekonolosi ma le televave o le olaga ua fausia ai se siosiomaga o le tuʻua ma le tuua toatasi—eleele lelei atoatoa mo se fou manatu o le nuu e tulaʻi mai.] I le mea moni, na ou vaʻaia le mea o le a avea ma "nuʻu tutusa" ma nuʻu faʻa-Kerisiano. O nuʻu faʻaKerisiano semanu ua uma ona faʻatuina e ala i le "malamalama" poʻo le "lapataʻiga" pe atonu e vave ona latou [o le a faʻamaoniaina e le silisili ese o le mana o le Agaga Paʻia, ma puipuia i lalo o le ofu o le Tama Tina.]

O "nuu tutusa," i le isi itu, o le a atagia ai le tele o tulaga faatauaina o nuu faa-Kerisiano - fefaasoaaʻi talafeagai o punaoa, o se ituaiga o faaleagaga ma tatalo, tutusa mafaufauga, ma fegalegaleaiga lautele mafai (pe faʻamalosia e avea) e muamua faʻamamaina, lea o le a faʻamalosia ai tagata e faʻatasitasi. O le eseesega o lenei: le tutusa nuu o le a faavae i luga o se fou lotu idealism, fausia i luga o tulaga o amioga mama ma fausia e New Age ma Gnostic filosofia. MA, o nei alalafaga o le ai ai foʻi meaʻai ma auala mo le sologa lelei o le ola.

O le faʻaosoosoga mo kerisiano e kolosi ese o le a matua tele lava o le a tatou vaʻaia ai aiga vaeluaina, tama liliu faʻasaga i tama, afafine faʻasaga i tina, aiga faʻasaga i aiga Mareko 13:12). Toatele o le a olegia aua o le fou nuu o le a aofia ai le tele o lelei aitia a le nuu Kerisiano (faʻatusa Galuega 2: 44-45), ae ui i lea, o le a gaogao, leai ni uiga fausaga, susulu mai i se malamalama sese, o loʻo taofia e le fefe nai lo le alofa, ma faʻamalosia ma faigofie ona maua mea e manaʻomia o le olaga. Tagata o le a faʻasesēina e le mea lelei-ae folo e le pepelo. [O ia auala o le a avea ma togafiti a Satani, e atagia ai tagata moni faa-kerisiano, ma i lenei tulaga, fausia ai se tetee i le lotu].

A o faʻateleina le fiaʻai ma le faʻailoga tagata, o le a feagai tagata ma se filifiliga: e mafai ona latou faʻaauau pea ona ola i le le saogalemu (tautala tagata) faʻatuatuaina i le  Naʻo le Aliʻi, pe mafai foi ona latou filifili e 'aʻai lelei i se nofoaga faʻafeiloaʻi ma foliga mai e malupuipuia. [Atonu o se mautinoa “togi”O le a manaʻomia e auai i nei nuu-o se mautinoa ae mautinoa lava masalosalo pepelo (Faʻaaliga 13: 16-17)].

O i latou e teʻena nei 'aʻai tutusa o le a taʻua e le gata i le faʻateʻaina, ae o papupuni i mea o le a faʻaseseina e le toʻatele o le "malamalama" o tagata soifua-o le tali i se tagata soifua i faʻalavelave ma ua se. [Ma o iinei foi, faiga faatupu faalavelave o leisi elemene taua o le fili o loʻo i ai nei fuafuaga. O nei nuu fou o le a faʻamalieina le au faatupu faalavelave e ala i lenei lotu fou i le lalolagi ma aumaia ai le sese "filemu ma le saogalemu", ma o lea, Christian o le a avea ma "fou faatupu faalavelave" aua latou te tetee i le "filemu" faatuina e le taitai lalolagi.]

E ui lava o le a faʻalogo nei tagata i le faʻaaliga i le Tusi Paʻia e uiga i le matautia o le lalolagi fou (Faʻaaliga 13: 13-15), o le taufaasese o le a matua talitonuina e toatele o le a talitonu Katoliko ia avea ma lena "leaga" lotu faalelalolagi nai lo lena. O le tuʻuina i le oti Kerisiano o le a avea ma se mea talafeagai "gaioiga o le puipuia o ia lava" i le igoa o le "filemu ma le saogalemu".

O le a i ai le le mautonu; o le a tofotofoina uma; ae o le au faamaoni faamaoni o le a manumalo.

Mafaufau i upu paia nei:

O le fouvalega [fouvalega] ma le tuueseeseina e tatau ona oo mai… o le Taulaga o le a faamutaina ma… o le Atalii o le Tagata o le a tau le maua le faatuatua i le lalolagi… O nei fuaitau uma ua malamalama i le puapuaga o le Anetikeriso o le a tupu i le Ekalesia… Ae o le Ekalesia… o le a le toilalo , ma o le a fafagaina ma faʻasaoina i le lotolotoi o toafa ma nofoaga paganoa o le a Ia solomuli ai, pei ona fai mai le Mau, (Apoc. Ch.12). —St. Francis de Sales, Le Misiona a le Ekalesia, ch. X, n.5

I le iuga, ua toeititi lava a ou moe i nei aso ona o loʻu manaʻo ia e mautinoa ua e faitau La Tatou Fafine: Sauni - Vaega III. O taimi faaperofetaga ia i loʻu olaga ou te talitonu moni ua latalata i le faʻataunuʻuina. Faʻamolemole faitau i ai. Aua le faitauina upu pe mafaufau i le umi e te faia ai (ae matou te le mafaufau e faʻasolosolo le mafaufau i luga o le Facebook). Ou te lafoina nei mea ma le alofa ma le malosi talitonuga, faʻavae luga o le sefululima tausaga o le taumafai e avea ma se tagata vaʻai faʻamaoni, o nei mea tutupu ua nei lē 'alofagā. Ua avea nei aʻu ma valea mo Keriso. Afai ou te sese, ona avea lea o aʻu ma vale mo Keriso ma fuamoa i oʻu foliga. E mafai ona ou ola ai. 

Nisi tala e fai mai i aso a sau… 

 

"Maimau pe ana leai se mea na tupu i loʻu taimi," o le tala lea a Frodo.
"E faʻapena foi aʻu," o le tala lea a Gandalf, "ma e faapena foi i latou uma o loʻo soifua e maimoa i taimi faʻapena.
Peitai e le o latou na e filifili ai. Pau a le tatou filifiliga
O le a le mea e fai i le taimi ua tuʻuina mai ia i tatou. ”

—JR Tolkien, Le Alii o le mama

 

Vaʻai le taimi faʻatulagaina o mea na tutupu i le kilikiina o lenei ata:

 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Bloomberg, Iulai 1st, 2020
2 nationalinterest.org; hub.jhu.edu
3 ff. O le Misa o le Pulea
4 cf. O le Le 'upega tafaʻilagi a le CDC O loʻo taua i le suʻesuʻega se faʻaiʻuga, "E ui lava o suʻesuʻega faʻataʻitaʻi e lagolagoina le aʻafiaga o le tumama poʻo le pupuni o foliga, o faʻamaoniga mai le 14 o faʻataʻitaʻiga le faʻatonutonuina o nei faiga, e leʻi lagolagoina se aafiaga tele i le faʻasalalauina o faʻamaʻi na faʻamaonia e le fale suʻesuʻe." Le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi faʻamatalaga faʻaiʻuina o le "taotoga ma masaniga N95 (respirator) na aoga i le puipuia o le sosolo o le fulū" (ma talafeagai faafomai togafitiga). Peitaʻi, i isi suʻesuʻega o le soʻoga o pulou o mata ma le tumama o le lima, "e leʻi lava le mau e aveʻesea ai avanoa e fai ma faʻamalamalamaga mo le faʻaititia o le aʻafiaga. Vaai iinei.
5 "Fa masina o le le faʻatusatusaina Malo Malfeasance", ImprimisMe / Iuni 2020, Volume 49, Numera 5/6
lafoina i AIGA, MASAN FAITAUGA, Faailoga ma pōpō , , , , , , , , , , , .