O Le Tatalaina o Faamaufaailoga

 

AS o ni mea uiga ese na tutupu i le kelope atoa, e masani ona “tepa i tua” tatou te vaʻaia ma le manino. E mafai lava, o se “upu” na tuʻuina i loʻu fatu i tausaga ua tuanaʻi, ua tatala nei i le taimi moni

 

O LE FAI Sili

I le sili atu i le sefululima tausaga talu ai, na oo mai ai upu ia te aʻu e pei ona manino o le faititili o le afa na taavale mai ia te aʻu i luga o le lagi.

O loʻo iai se Afā Sili mai e pei o se afā.

Pei ona ou faamatala atu nei i le Warp Speed, Faateia ma Aweo lena upu na mulimuli mai mulimuli ane ma le isi a o amata ona ou faitauina le ono o mataupu o le Tusi o Faʻaaliga.

Lenei le Matagi Sili.

I se isi faaupuga, o "faʻamaufaʻailoga" e malepe matala o se faʻasologa o gaioiga a le lalolagi, faʻatagaina ma e oʻo lava ona faʻaaogaina e le Atua, e vave aumaia le lalolagi i ona tulivae. E tusa ai ma mea na tutupu talu ai nei, ou te talitonu atonu tatou te ono vaʻaia le tatalaina o nei faʻamaufaʻailoga i le taimi moni ma i auala e leʻi mafaufauina, pei ona ou faʻamatalaina. Na tusia e Sagato Paulo:

O lo tatou malamalama e le atoatoa ma o la tatou valoʻaga e le atoatoa… Mo le taimi nei tatou te vaʻai faʻanenefu i le faʻata, ae faʻafesagai lava. (1 Kori 13: 9, 12)

Hindsight o nisi taimi o le faiaoga silisili, e pei o le tu i luga o le mauga ma toe tepa i tua e maua ai le sili sili vaaiga. I aso taʻitasi ua teʻa nei, ua foliga mai ua siʻi le veli ma le Tusi o Faʻaaliga avea ma se uiga fou ma se vaaiga. O le upu Apocalypse, i mea uma, o lona uiga o le "tatalaina"…

 

O LE Faamaufaʻailoga Muamua

Na 'ou vaʻai atu, faʻauta, o le solofanua paʻepaʻe, ma le na tiʻetiʻe na i ai le aufana. Sa tuu atu ia te ia le pale, ma sa ia tiʻetiʻe ai ma le manumalo e faʻalauteleina ana manumalo. (6: 1-2)

Lenei Rider, tusa ai ma Pius XII, o le Alii Lava Ia.

O ia o Iesu Keriso. O le faievagelia musuia [St. Ioane] e le gata na ia vaaia le malaia na aumaia e le agasala, taua, fiaʻai ma le oti; na ia vaʻaia foʻi, i le mea muamua, le manumalo o Keriso.—POPE PIUS XII, Lauga, Novema 15, 1946; vaefaamatalaga o Le Navar Tusi Paia, “Faaaliga”, i. 70

Pei ona ou faamatala atu i le Countdown to the Kingdom ia matou taimi faatulagaina ma i le a 'upega tafaʻilagi, o le "taimi o le alofa mutimutivale" na tuuina mai e Iesu ia i tatou ina ua maeʻa le faʻaaliga i Fatima foliga mai e faʻataunuuina lenei faʻamaufaʻailoga. O le malamalamaʻaga a Piux XII o se faʻamatala matagofie ona o loʻo faʻailoa mai ai, o faʻamaufaʻailoga tiga nei e faʻatagaina e le Atua Faʻamaoni ina ia mafai ai ona tosoina le aofaʻi tele o agaga i le alofa tunoa o le Atua. O isi taimi ua naʻo puapuagatia lava e fagua ai le loto maʻaʻa o le tagata i le afioaga o le Atua ma le sili atu moni o le ola e faavavau (tagai Alofa mutimutivale i Chaos). O le mea lea, o u fanafana na faʻamatuʻu e le Rider o le mana lea o le Agaga Paʻia e fafagu ai agaga a o le i tuai: 

Ua tatalaina le faʻamaufaʻailoga muamua, [St. Fai mai John] na ia vaai i se solofanua paʻepaʻe, ma se solofanua solofanua ei ai sana aufana… Na ia auina atu le Agaga paia, o ana upu na auina atu e le au folafola o ni aū e oʻo atu i le tagata loto, ina ia latou manumalo mai le le talitonu. —St. Victorinus, Faʻamatalaga e uiga i le Apokalifa, Na faamatalaina e Ch. 6: 1-2

Ae pei ona taʻua talu ai nei e le toatele “Ua tapunia le Taimi o le Alofa Mutimutivale”. [1]ff. iinei, iinei, iinei, ma iinei Afai o lea, Le Itula o le Pelu ua taunuʻu mai…

 

O LE Faamau Lona Lua

Ina ua ia tatalaina le faʻamaufaʻailoga lona lua, na ou faʻalogo i le mea ola lona lua o fai mai, "Sau!" Ona sau ai lea o le isi solofanua mumu mumu; o lē na tiʻetiʻe na faʻatagaina e aveʻeseina le filemu mai le lalolagi, ina ia feasiasiaʻi tagata; ma sa tuuina atu ia te ia se pelu tele. (Faʻaaliga 6: 3-4)

O le faʻamatalaga iinei e matua iloga lava: o se taua i le lalolagi atoa. Ae o le mea e le o iloagofie e saʻo auala o lenei pelu e le faʻamafanafanaina. Atonu e tali tutusa lenei ma le "pelu afi mumu" na faʻaalia i se faʻaaliga i tamaiti i Fatima, Potukale.

O le agelu ma le pelu afi i le itu tauagavale o le Tina o le Atua na ia manatuaina foi foliga faapena i le Tusi o Faaaliga. O le faʻailo lea o le faʻamataʻu o le faʻamasinoga o loʻo aliali mai i le lalolagi atoa. O aso nei o le manatu e ono liu efuefu le lalolagi e se sami afi e leʻo toe foliga mama atoatoa: o le tagata lava ia, ma ana mea na faia, na fausiaina le pelu afi. —Katinale Iosefa Ratzinger (PENEDICT XVI), Le Savali a Fatima, faʻatau ie

Ae o nei mea fou ua le toe taofia i missile silo. O le mea moni, o le lalolagi ua ala mai i se fou ituaiga o taua o meaola I le tausaga talu ai, saienitisi i le salafa o le kelope, e aofia ai le Nobel Prize manumalo, na taʻua ai o le coronavirus SARS-CoV-2 o se bioweapon na amata mai i le fale suesue. [2] O se pepa mai le South China's University of Technology o faapea mai 'o le fasioti tagata Coronavirus atonu na afua mai i le fale suesue i Wuhan.' (Fep. 16th, 2020; asomail.co.uk) I le amataga o Fepuari 2020, Dr. Francis Boyle, o le na tusiaina le US "Biological Weapon Act", na tuuina mai se auiliiliga faamatalaga ioeina o le 2019 Wuhan Coronavirus o se leaga Biological Warfare Weapon ma o le World Health Organization (WHO) ua uma ona iloaina e uiga . (f. zerohedge.com) O se tagata suʻesuʻe taua o taua a Isaraelu, e tutusa lelei ana fetalaiga. (Ian. 26th, 2020; fufuluina taimi.com) Dr. Peter Chumakov o le Engelhardt Institute of Molecular Biology ma le Russian Academy of Science fai mai "e ui lava o le sini a saienitisi Wuhan i le fausiaina o le coronavirus e le leaga - ae, na latou taumafai e suesue le faʻamaʻi o le siama ... Na latou matua faia lava mea valea… Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaofi i totonu o le genome, na maua ai e le siama le mafai e sosolo ai sela o tagata. ”(zerohedge.com) Polofesa Luc Montagnier, 2008 Nobel Prize manumalo mo Faʻafomai ma le tamaloa na mauaina le siama o le HIV i le 1983, fai mai o le SARS-CoV-2 o se siama togafitia na faʻafuaseʻi ona faʻasaʻoloto mai le fale suesue i Wuhan, Saina. Mercola.com) A pepa fou, faʻamatalaina le tele o saienitisi, faʻasino agai i le COVID-19 o se inisinia siama. (Mercola.com) O se vaega o saienitisi Ausetalia na latou fausiaina ni molimau fou o le tala o le coronavirus o loʻo faʻaalia ai faʻailoga “o le faʻalavelave mai a tagata.” (lifesitenews.comfufuluina taimi.com) O le sa avea ma ulu o le ofisa o le ofisa malamalama a Peretania M16, Sir Richard Dearlove, na ia faapea mai, e talitonu o le COVID-19 virus na faia i totonu o le fale suesue ma na sosolo faafuasei. (jpost.com) O se suʻesuʻega soofaatasi Peretania-Nouei na taua ai e faapea, o le Wuhan coronavirus (COVID-19) o se "chimera" na fausia i totonu o fale suesue a Saina. (Taiwannews.com) Polofesa Giuseppe Tritto, o se tagata lauiloa faavaomalo i le biotechnology ma nanotechnology ma le peresetene o le Lalolagi Aoga o Biomedical Saienisi ma Tekinolosi (WABT) fai mai, "Na gaosia i le genetically i le Wuhan Institute of Virology's P4 (maualuga-container) fale suesue i se polokalame vaʻavaʻaia e le militeri Saina." (lifesitnews.com) O le aliʻi viris Saina faʻaaloalo o Dr. Li-Meng Yan, o le na sola ese mai Hong Kong ina ua maeʻa ona faʻaalia le silafia e Bejing o le coronavirus aʻo leʻi aliaʻe mai lipoti, na taua ai e faapea, "o le maketi o aano o manu i Wuhan o se paipa asu ma o lenei siama e le mai le natura… sau mai le fale suesue i Wuhan. ”(asomail.co.uk ) Ma o le sa avea muamua ma CDC Director Robert Redfield na fai mai foi COVID-19 'masalo' na sau mai Wuhan lab. (washingtonexaminer.com) O lea ua sauni se vaega o saienitisi e lolomiina se pepa o faapea mai ai, "Sa faia e saienitisi Saina le COVID-19 i totonu o le fale suesue i Wuhan, ona taumafai lea e ufiufi o latou ala e ala i le toe faaleleia o inisinia o le siama ina ia foliga mai na tupu mai lava i peʻa. . ”[3]cf. Me 28th, 2021, asomail.co.uk O saienitisi uma e lua o loʻo tuʻuina mai le suʻesuʻega o loʻo aʻafia i le gaosiaina o tui ma e ono iai se feteʻenaʻiga e fiafia iai. E ui i lea, o a latou suʻesuʻega e faʻamaonia ai le mea na taʻua mai lava i le amataga.

E ui lava o lenei faʻamaufaʻailoga e le tuʻuʻeseina taua masani - o le mea moni, o taua faanatinati mafai mulimuli ane, faʻasāina e le Atua, ona lona pa'ū - o le lona lua faʻamau ono avea amataina i le faʻasaʻolotoina o lenei siama i le faitau aofaʻi o tagata. Aua o le mea na mulimuli mai i le tausaga talu ai o le amataga o le mea e tupu i totonu o isi faʻamaufaʻailoga…

 

O LE Faamau Lona Tolu

Ina ua ia tatalaina le faʻamaufaʻailoga lona tolu, na ou faʻalogo i le mea ola lona tolu o fai mai, "Sau!" Ma sa ou vaai, ma faauta, o se solofanua uliuli, ma o le na tietie ai sa i ai le paleni i lona lima; na ‘ou lagona fo‘i le mea e pei o le leo i totonu o mea ola e fa, o lo‘o fa‘apea mai,“ O le kuata o saito mo le tenari, ma le tolu kuata karite mo le tenari; ae aua le afaina le suauʻu ma le uaina! ” (Faʻa.6: 5-6)

I se faaupuga faigofie, o le hyperinflation lenei. Ona o le lalolagi lockdowns, sapalai o filifili ua faʻaleagaina ma moni aʻafiaga naʻo le amata amata ona lagonaina i Sisifo. Tele sapalai, vaega ma aitema ua faʻateleina faigata ona maua, aveina avanoa ma tau o oloa i luga i nisi nofoaga.

O tau ua siisii ​​maualuga i luga o mea uma mai le faʻaaogaina o taʻavale ma laupapa i uʻamea ma meaai. O le toe foʻi mai o le tau o oloa, e matua taugata lava i aiga e maualalo tupe maua, ma e foliga mai na matua afaina lava i latou i lenei faʻamaʻi. —Mei 27th, 2021, cnn.com

O faʻalavelave faʻafuaseʻi o le a tupu vave. Ou te manatu e leai se malutaga iinei. —Mark Zandi, Chief Economist o Moody's Analytics, Mati 7, 2021, cnbc.com

O tau o suauʻu ua amata ona siʻitia aʻo maualuga le tau o le suauʻu nofo i le tulaga maualuga i le lua tausaga.[4]https://www.interchangefinancial.com/canadian-dollar-forecast/ O le tau o laupapa ua faʻatoluina i Amerika i Matu, faʻatumauina pe faʻaleaogaina galuega fausia fale.[5]cbsnews.com ma maketi o fale, fagafao ma solofanua, taʻavale, ma le tele o isi oloa ua faʻateleina faʻateleina. Masalo o le mea e sili ona mataʻutia o le tau o meaʻai ua amata ona aʻea uma i le lalolagi atoa e aunoa ma se faʻailoga o le mapu, afaina tele aemaise atunuʻu atiaʻe. [6]faʻapea iinei, iinei, ma iinei 

… Le amanaʻiaina o le tau o le lalolagi e tuua ai le tamaoaiga o le lalolagi o nonofo i luga o le taimi pomu. —David Folkerts-Landau, Deutsche Bank's economist sili, Iuni 7, 2021; cnbc.com

O le Faamaufaʻailoga Lona Tolu e masalomia o le paʻu o le tamaoaiga o le lalolagi. 

 

Fa faʻamau faʻailoga

Ina ua ia tatalaina le faʻamaufaailoga lona fa, na ou faʻalogo i le leo o le mea ola lona fa fai mai, "Sau!" Na 'ou vaʻai, faʻauta foʻi, o le solofanua samasama, o le o tiʻetiʻe ai, o le Oti, ma o Seoli na mulimuli atu' iā te ia. ma sa tuu atu ia te i latou le pule i luga o le lona fa o le lalolagi, e fasioti i le pelu ma i oge ma i faamaʼi ma manu feai o le lalolagi. (Faʻa.6: 7-8)

O fua o le faaletonu o le tamaoaiga o le lalolagi e le faigata ona mafaufauina, faatasi ai ma ia, le vevesi o tagata (le pelu), oge meaai (oge), ma foliga mai fou fou o faamai (faamaʻi). Afai o le coronavirus o se bioweapon ua maeʻa ona tatalaina le oti i le lalolagi, o le lona fa o faʻamaufaʻailoga e foliga mai o lona faʻasalaga - ae i se auala e leʻi mafaufauina. "Hades", tusia Dr. Scott Hahn…

Faʻailoa le malosi o satani e aumaia le oti ma le faʻafanoga i le lalolagi. -Ignatius Catholic Study Bible, Feagaiga Fou vaefaamatalaga i le 6: 8, itu. 500

O le aufaasālalau a le aufaasālalau na toeititi lava faapouliuli uma le mea moni o le COVID-19 "tui", i Europa lava ia, ua manua sili atu 1.1 miliona ma fasiotia ono sili atu nai lo 12,100 e tusa ai ma lata mai fuainumera ulufale i le EudraVigilance database (ao pulega faafitia soʻotaga, o vasega).[7]healthimpactnews.com I totonu o le Iunaite Setete, 262,521 ua lipotia manuʻa ma sili atu i le 5100 tagata maliliu ina ua maeʻa tuiina.[8]openvaers.com Ua faʻaalia mai i suʻesuʻega, o nei fuainumera e atagia mai ai se vaega o aofaʻiga moni, ona o le tele o mea leaga na tutupu, e leʻi lipotia mai. O le mea moni, i lenei tulaga o le fefe-mongering ma le faʻasalaga ma faʻalelotu-pei o le faʻatuatua i tui, o lenei Harvard suesuega e le o se mea e ofo ai:

O mea leaga na tutupu mai vailaʻau ma tui e masani ai, ae le lipotia. E ui lava o le 25% o gasegase gasegase o loʻo tupu se faʻalavelave faʻafuaseʻi o fualaʻau, e le atoa i le 0.3% o mea leaga na tutupu i le vailaʻau ma le 1-13% o mea ogaoga na tutupu i le Food and Drug Administration (FDA). E faʻapena foi, le laʻititi atu i le 1% o tui leaga o loʻo lipotia mai. -"Fesoasoani faʻaeletoroni mo le Soifua Maloloina Lautele – Faʻataʻitaʻiga o Lipoti a le Faʻaletonu o Vailaʻau (ESP: VAERS), Tesema 1st, 2007- Setema 30th, 2010 

Peitai, o le lapataiga mai saienitisi i le salafa o le kelope, o le toʻatele o loʻo faʻatonutonuina, o le tui faʻataʻitaʻi latou lava o le a mafua ai le tele galu o oti latou lava ona o le "puipuia priming" i "tui" tagata taʻitasi. Na o le tasi le faʻataʻitaʻiga o le tele o tagata atamamai, o Dr. Sucharit Bhakdi, MD, o se lauiloa Siamani microbiologist, na lapatai mai:

O le ai ai se osofaʻiga otometi… O le ae totoina le fatu o otometi-puipuia tali atu ... Le pele le Alii e leʻi manaʻomia tagata, e oʻo foi ia [Dr.] Fauci, o loo fealuai tui ese mai fafo genes i le tino… e taufaʻafefe , e taufaʻafefe. -O le Highwire, Tesema 17th, 2020

O le mea tonu lenei: latou te manatu o nei oti e tutupu, e leʻo le taimi nei, ae i masina poʻo tausaga o lumanaʻi - e pei ona tupu i manu faʻataʻitaʻi o mRNA muamua "tui" ina ua latou aafia i se vao siama (poʻo le booster shot). O faʻamaʻi o le faiʻai o le faiʻai, faʻamaʻi ole neurodegenerative i talavou, faʻamaligi toto, afaina o le toto, faʻaletonu ole fatu, o loʻo taatia mai ile tafaʻilagi, pei ona fai mai le tele o saienitisi o loʻo malamalama ile faʻataʻitaʻiga ole gafa faʻatekinolosi lea ua taʻua ole "tui":

O le uiga o laʻu tala, ua naʻo se miti leaga. Ma e mafai ona ou vaʻai faʻafefea ona tupu. Ou te fai atu, o le "vailaʻau" e matua le talitonuina e le masani ai ma e tasi lo latou manatu, o le faia lea o le tino e faʻatupuina na vaega i le porotini porotini. , atonu o se isumu - meaola suʻesuʻega lea latou na faʻaalia ai i latou i le porotini porotini ma latou faʻaalia e oona i le faiʻai ma sa oona i totonu o alatoto toto. Ma o le mafuaʻaga puipuia tali atu na o ia lava o le faʻaleagaina i le aano. —Dr. Stephanie Seneff, Ph.D., saienitisi suʻesuʻe sinia i le MIT; faatalanoaga, Mercola.com

O le sa avea ma Sui Peresetene ma o le Saienitisi Sili foi mo le Allergy & Respiratory i Pfizer, o le ua mautinoa o le "pro-vaccine" ma faamatala o ia lava "e le lotu", e faapena foi le fefe i nei "gen therapies" na tuiina i le lalolagi lautele.

O le Biotechnology e avatua ia te oe ni auala e le faʻatapulaʻaina, faʻamaonia, e manuʻa pe fasiotia ai piliona o tagata…. Ua ou matua popole lava ... o lena auala o le a faʻaaogaina mo tele faʻaititia, aua ou te le mafai ona mafaufau i se faʻamatalaga lelei ... O le eugenicists ua taofiofia leva o le paoa ma o se auala sili ona atamamai auala lea e faʻaoso ai oe i le laina ma mauaina ni mea e leʻo faʻamaoniaina o le a faʻaleagaina oe. Ou te le iloa poʻo le a le mea o le a avea ai, ae e le avea ma tui ona e te le manaʻomia se tasi. Ma o le a le fasiotia oe i le pito o le nila ona oe o le a vaʻaia lena. E mafai ona avea ma se mea e maua mai ai masani pathology, o le ai ai i taimi eseese i le va o tui ma le mea na tupu, o le a ono mafai ona faʻafitia ona o le ai ai se isi mea o loʻo tupu i le lalolagi i lena taimi, i le tulaga o lau faʻamaoniga, poʻo lau fanau o le a foliga masani…   —Interview, Aperila 7, 2021; lifesitenews.com

 

O LE Faamau Lona Lima

Ina ua ia tatalaina le faʻamaufaʻailoga lona lima, na ou vaʻai i lalo o le fatafaitaulaga agaga o i latou na fasiotia ona o le molimau na latou molimauina ai le afioga a le Atua. Na latou alalaga i le leo tele, "O le a le umi, le paʻia paia ma le faamaoni, ae e te leʻi nofo i le faʻamasinoga ma taui ma sui o matou toto i tagata o le lalolagi?" Na tofu i latou ma ofu paʻepaʻe, ma na taʻu atu ia latou onosaʻi mo sina taimi umi seʻia oo ina faatumuina le numera o latou uso a auauna ma uso o le a fasiotia e pei ona sa latou iai (Faʻa.6: 9-11)

O faʻamaufaʻailoga ua taua muamua o le finagalo faʻataga lea o le Atua faʻatagaina a suiga o le lalolagi e salalau solo i le lalolagi o loʻo saili e vaega o le leaga, e taʻua o le Freemason, e tusa ai ma le saunoaga a Pope Leo XIII, ina ia "lafotuina le faatulagaga atoa o tapuaiga ma faaupufai a le lalolagi na faia e aʻoaʻoga a le au Kerisiano."[9]Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20th, 1884

I auala uma ae tasi, na amata mai le French Revolution e pei ona fuafuaina. E tasi lava le mea faigata na totoe mo le Illuminati, o le Ekalesia, mo le Ekalesia - ma e naʻo le tasi le Ekalesia Moni - na fausiaina le faʻavae o sisifo o malo. —Stephen, Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu. MMR Lomitusi Kamupani, i. 10

Ua faapena le Ekalesia e pito sili ona taoto lena i le fetauiga a leSili Reset"O latou tusiata fale vaʻai i le" COVID-19 "ma le" suiga o le tau "e avea ma mafuaʻaga mo le" Fa o Alamanuia Fouvalega ":[10]ff. Le Toe Maua Tele

O loʻo faʻatali mai mo tatou se suiga tele. O le faʻalavelave e le gata ina tatou saoloto ai e mafaufau i isi faʻataʻitaʻiga, se isi lumanaʻi, se isi lalolagi. E faamalosia i tatou e faia. —O le Peresetene Farani Falani o Nicolas Sarkozy, Setema 14th, 2009; unnwo.org; ff. O Loo Vaaia

… Pe a uma mea uma na tatou i ai e le lava le na o le toe foi i le tulaga masani… Aua o le talafaʻasolopito e aʻoaʻo mai ia i tatou mea tutupu o lenei malosiaga - taua, oge, mala; mea na tutupu e aʻafia ai le toʻatele o tagata soifua, pei o lenei siama-latou te le naʻo omai ma alu. E tele naʻo taimi latou te faʻaosoina ai mo le faʻateleina o suiga o agafesoʻotaʻi ma tamaoaiga… —Prime Minisita Boris Johnson, Conservative Party lauga, Oketopa 6, 2020; conservatives.com

O le mea moni o le lalolagi o le a le toe tutusa pe a maeʻa le siama. O le finau nei e uiga i taimi ua tuanaʻi e atili ai ona faigata ona fai o le a le mea e tatau ona fai… O le faʻailoaina o manaʻoga o le taimi nei e tatau ona oʻo iai ma le lalolagi vaʻaia vaʻai vaʻai ma polokalame… Matou te manaʻomia le atiaʻe ni metotia fou ma tekonolosi mo le faʻamaʻiina o siama ma faʻamalieina tui puipuia i le tele o faitau aofaʻi o tagata [ma] puipuia ia mataupu faʻavae o le saolotoga lalolagi faʻasologa… O malo temokalasi a le lalolagi e manaʻomia puipuia ma lagolagoina a latou Malamalama taua... — Freemason Sir Henry Kissinger O le Post Washington, Aperila 3, 2020

O tuutuuga na faʻatupuina ai le French Revolution na fafaguina e le gata i le fouvalega faʻasaga i le aliʻi taʻitaʻi filifilia, ae faʻasaga foʻi i le mea sa manatu i ai o se leaga Ekalesia. [11]Fouvalega… i le Taimi Moni I aso nei, o tuutuuga mo le fouvalega faasaga i le Ekalesia Katoliko e leʻi taitai lava matua. O le eleelea e ala i le liliuese, o le ofi atu i le faia o amioga mataga, o le le malamalama o tagata masani (e pei o aoga nofomau i Kanata), ma le talitonuga e faapea o le Ekalesia e "le faapalepale" ua uma ona faatupuina ai se malosi ma masani ona leaga fouvale faasaga i lana pule paia.

E oʻo mai lava i aso nei, i soʻo se ituaiga foliga, o le malosiaga faʻamataʻu e soli i lalo le faʻatuatua. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi — O le Pope, Ekalesia, ma Faʻailoga o le Taimi — O se Faʻatalanoaga ma Peter Seewald, itulau 166

Laʻu fānau e, o loʻo amata nei sauāga, 'ae tou te lē fefefe pe' āfai o 'iā Keriso, auā e leai se mea e mativa ai' outou. O le taunuʻu mai o le oge o le a lagonaina, ae o ai lava o faʻatasi ma Iesu e tatau ona nofo filemu. Laʻu fanau e, tatalo ia le tapunia ekalesia ma ia aua neʻi aveʻesea ia te oe meaʻai o le ola faavavau. Tatalo mo oʻu ataliʻi pele (ositaulaga) ma mo i latou na ou valaauina mo le faʻaolaina o tagata soifua: o le a e iloaina i latou i o latou foliga o le alofa. —O le tatou Tamaʻitaʻi ia Gisella Cardia, Iuni 3, 2021; countdowntothekingdom.com
 
E oʻo mai aso faigata ma e toʻatele o le a feinu i le ipu oona o le tiga. E sauaina oe mo lou faʻatuatua, ae aua le solomuli. Ou te alofa ia te oe ma o le a i ai pea i ou autafa. Faʻaauau i le puipuiga o le mea moni. —O le tatou Fafine ia Pedro Regis, Iuni 5, 2021; cf. countdowntothekingdom.com
E le o se mea faʻafuaseʻi o loʻo e vaʻai atu i luga atu o faʻamatalaina i le taim lava lena, aua o ni vaega o le tutusa Lalolagi Fou. Ma o nei mea uma o loʻo taufetuli tagata i le "Mata o le Afa"…
 
 
O LE Faʻailoga Lona Ono & Fitu

A gagau le Faamaufaailoga Lona Ono, a Sili Lelei e tupu a o toʻesea le lagi i tua, ma o le faʻamasinoga a le Atua e iloa i totonu tagata uma agaga, pe tupu poʻo taʻitaʻi lautele, mauoa pe mativa. O le a le mea na latou vaʻaia na mafua ai ona latou alalaga atu i mauga ma maʻa:

Faapaʻu mai ia i matou ma natia i matou mai fofoga o Le o loo afio i luga o le nofoalii, ma mai le toasa o le Tamai Mamoe; ona ua oo mai le aso tele o lo latou ita, ma o ai e mafai ona tu i ona luma? (Faʻa.6: 15-17)

Afai e te toe tepa i tua i le tasi mataupu i le Tusi o Faʻaaliga, e te maua ai le faʻamatalaga a Sagato Ioane o lenei Tamai Mamoe:

Na ou vaai i le Tamaʻi Mamoe o loʻo tu, e peiseai ua fasia… (Faʻa.5: 6)

O lena lava, o Keriso na faasatauroina.

Ae ou te leʻi sau o se Faʻamasino amiotonu, ou te muamua sau e avea ma Tupu o le Alofa Mutimutivale. Aʻo leʻi taunuʻu mai le aso o le faʻamasinoga, o le a tuuina atu i tagata se faʻailoga i le lagi faapenei: O le malamalama atoa i le lagi o le a tineia, ma o le a iai le pogisa tele i le lalolagi atoa. Ona iloa atu ai lea o le faailoga o le satauro i le lagi, ma mai i mea na matala ai lima ma vae o le Faaola, o le a aumaia moli tetele lava e susulu atu le lalolagi mo se vaitaimi. E faia lenei mea ae e leʻi taitai le aso mulimuli. -Iesu ia St. Faustina, Tusi o le Alofa Mutimutivale Paia, Tusi, n. 83

O lotofuatiaifo o nei tagata pele e tatau ona luluina ma le malosi ina ia mafai ona latou "faatulagaina lelei o latou fale"… Ua latalata mai le taimi sili, o se aso sili o le malamalama ... o le itula o filifiliga mo tagata. - Auauna a le Atua Maria Esperanza, Anetikeriso ma le Iuga Taimi, Fr. Joseph Iannuzzi, i.37

O le finagalo o lo tatou Tama o le faasaoina uma o Lana fanau mai le taufaifai ma le taufaifai a le au Faresaio o nei taimi apocalyptic.  - La matou Fafine ia Maria, O le Bridge to Heaven: Faʻatalanoaga ma Maria Esperanza o Betania, Michael H. Brown, i. 43

Tagata uma lagona e pei o latou ua ulu atu i le mulimuli faʻamasinoga. Ae leai - leai. O se lapataʻiga i le amataga o le Aso o le Alii… O le Mata o le Afa - se malologa i le vevesi; a taofi o le matagi faataumaoi, ma le lolo o le malamalama i le lotolotoi o le pogisa tele. O se avanoa mo tagata taʻitoʻatasi e filifili ai le Atua ma mulimuli i Ana poloaʻiga - pe teʻena Ia. O lea la, a uma ona gagauina le Faʻailoga Lona Fitu, e i ai le faʻamavaega:

… Sa filemu i le lagi pe a ma le afa itula… (Faaa 8: 1)

Ae pei ona faʻaalia e le Atua le Tama i le tagata vaʻai Amerika, o Barbara Rose Centilli (o ana feʻau o loʻo iloiloina e le faʻamanatu), o lenei Lapataʻiga e le o le iʻuga lea o le Afa, ae o le tuʻuʻeseʻeseina o vao mai le saito:

Ina ia manumalo i aafiaga matuia o augatupulaga o le agasala, e tatau ona ou lafoina le malosi e soli ai ma suia le lalolagi. Ae o lenei osooso mai o le paoa o le a le lagolelei, e oʻo lava i le tiga mo nisi. O lenei mea o le a mafua ai le eseesega i le va o le pogisa ma le malamalama e avea atili sili atu. —Mai tusi e fa Vaʻai ma Mata o le agaga, Novema 15th, 1996; e pei ona taʻua i le Le Vavega o le Malamalama o le Lotofuatiaifo saunia e Dr. Thomas W. Petrisko, i. 53

I nai masina ua tuanaʻi i luga o le Countdown to the Kingdom, ua tatou faʻalogo i le lagi fai mai ia i tatou e le tatau ona tolopo mo taeao mea e tatau ona faia i le aso; e tatau ona tupu lo tatou liua nei; e manaʻomia le faʻatauaina o tatou ola faʻaleagaga nei… aua o loʻo tatou tau atu i le Mata o le Afa. Ou te faʻalogo i lenei mea o se meaalofa ma o se lapataʻiga. Ua tatou ulufale Le Taimi o Taimipei ona ou tusia i le 12 tausaga talu ai. I tuā i tua, ina ua ou tusiaina na upu, sa i ai ma le lagona faapea o faʻamaufaʻailoga a Faʻaaliga na i luga o le tumutumuga o le gagauina. Na faʻaiʻuina loʻu mafaufau loloto puʻupuʻu ile mau lenei:

Na faʻapea ona taunuʻu mai le afioga a le LOrd ia te aʻu: Le ataliʻi e o le tagata, o le a lenei faataoto ua e faia i le laueleele o Isaraelu: "Ua mavae aso, ae leai lava se mea na vaaia." 'Ia e fai atu' iā te i latou: O loʻo faʻapea 'ona fetalai mai o le Aliʻi le Atua:' 'Ou te faʻaumatia lenei faʻataʻoto; latou te le toe taʻua lava i Isaraelu. Nai lo, fai atu ia i latou: O aso ua latalata, ma faʻataunuʻuina foi o vaʻaiga uma. Po o le a lava le mea ou te tautala ai e mulimuli, ma o le a faia e aunoa ma se toe faʻatuai. O 'outou aso, le' āiga fouvale, o mea uma 'ou te fai atu ai' ou te 'aumaia, o loʻo fetalai mai ai le Aliʻi le Atua… Le ataliʻi e o le tagata, faʻalogo mai ia i le' āiga o Isaraelu o loʻo faʻapea, “O le faʻaaliga na ia vaʻaia e mamao lava; Na ia valoia le mamao o le lumanai! ” Fai atu ia ia te i latou: O loʻo faʻapea ona fetalai mai o le Aliʻi le Atua: E leai se tasi o aʻu upu e toe faʻatuai; o mea uma 'ou te tautala atu ai e mulimuli ia, ma e faia lava, o loʻo fetalai mai ai le Aliʻi le Atua. (Esekielu 12: 21-28)

Maranatha… Afio mai le Alii Iesu, le Tagata tiʻetiʻe i luga o le Solofanua Paʻepaʻe! 

 

FAITAU FUAFUAGA

O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega

Le Aso Tele o le Malamalama

Matau: Faʻamalamalamaina le Matagi Tele

 

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:


E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. iinei, iinei, iinei, ma iinei
2 O se pepa mai le South China's University of Technology o faapea mai 'o le fasioti tagata Coronavirus atonu na afua mai i le fale suesue i Wuhan.' (Fep. 16th, 2020; asomail.co.uk) I le amataga o Fepuari 2020, Dr. Francis Boyle, o le na tusiaina le US "Biological Weapon Act", na tuuina mai se auiliiliga faamatalaga ioeina o le 2019 Wuhan Coronavirus o se leaga Biological Warfare Weapon ma o le World Health Organization (WHO) ua uma ona iloaina e uiga . (f. zerohedge.com) O se tagata suʻesuʻe taua o taua a Isaraelu, e tutusa lelei ana fetalaiga. (Ian. 26th, 2020; fufuluina taimi.com) Dr. Peter Chumakov o le Engelhardt Institute of Molecular Biology ma le Russian Academy of Science fai mai "e ui lava o le sini a saienitisi Wuhan i le fausiaina o le coronavirus e le leaga - ae, na latou taumafai e suesue le faʻamaʻi o le siama ... Na latou matua faia lava mea valea… Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaofi i totonu o le genome, na maua ai e le siama le mafai e sosolo ai sela o tagata. ”(zerohedge.com) Polofesa Luc Montagnier, 2008 Nobel Prize manumalo mo Faʻafomai ma le tamaloa na mauaina le siama o le HIV i le 1983, fai mai o le SARS-CoV-2 o se siama togafitia na faʻafuaseʻi ona faʻasaʻoloto mai le fale suesue i Wuhan, Saina. Mercola.com) A pepa fou, faʻamatalaina le tele o saienitisi, faʻasino agai i le COVID-19 o se inisinia siama. (Mercola.com) O se vaega o saienitisi Ausetalia na latou fausiaina ni molimau fou o le tala o le coronavirus o loʻo faʻaalia ai faʻailoga “o le faʻalavelave mai a tagata.” (lifesitenews.comfufuluina taimi.com) O le sa avea ma ulu o le ofisa o le ofisa malamalama a Peretania M16, Sir Richard Dearlove, na ia faapea mai, e talitonu o le COVID-19 virus na faia i totonu o le fale suesue ma na sosolo faafuasei. (jpost.com) O se suʻesuʻega soofaatasi Peretania-Nouei na taua ai e faapea, o le Wuhan coronavirus (COVID-19) o se "chimera" na fausia i totonu o fale suesue a Saina. (Taiwannews.com) Polofesa Giuseppe Tritto, o se tagata lauiloa faavaomalo i le biotechnology ma nanotechnology ma le peresetene o le Lalolagi Aoga o Biomedical Saienisi ma Tekinolosi (WABT) fai mai, "Na gaosia i le genetically i le Wuhan Institute of Virology's P4 (maualuga-container) fale suesue i se polokalame vaʻavaʻaia e le militeri Saina." (lifesitnews.com) O le aliʻi viris Saina faʻaaloalo o Dr. Li-Meng Yan, o le na sola ese mai Hong Kong ina ua maeʻa ona faʻaalia le silafia e Bejing o le coronavirus aʻo leʻi aliaʻe mai lipoti, na taua ai e faapea, "o le maketi o aano o manu i Wuhan o se paipa asu ma o lenei siama e le mai le natura… sau mai le fale suesue i Wuhan. ”(asomail.co.uk ) Ma o le sa avea muamua ma CDC Director Robert Redfield na fai mai foi COVID-19 'masalo' na sau mai Wuhan lab. (washingtonexaminer.com)
3 cf. Me 28th, 2021, asomail.co.uk
4 https://www.interchangefinancial.com/canadian-dollar-forecast/
5 cbsnews.com
6 faʻapea iinei, iinei, ma iinei
7 healthimpactnews.com
8 openvaers.com
9 Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20th, 1884
10 ff. Le Toe Maua Tele
11 Fouvalega… i le Taimi Moni
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , .