La Tatou Tuʻinanau

O LE UPU NEI I FAITAUGA TELE
mo le Aso Sa, Oketopa 18th, 2015
Aso Sa lona 29 i le Taimi Nei

Tusitusiga faʻa Liturgical iinei

 

WE e le o feagai ma le iʻuga o le lalolagi. O le mea moni, tatou te le o feagai foi ma puapuaga mulimuli o le Ekalesia. O le mea o loo tatou feagai o le finauga mulimuli i se vaitaimi umi o feteʻenaʻiga i le va o Satani ma le Ekalesia a Keriso: o se taua mo le tasi poʻo leisi faʻatuina lo latou malo i le lalolagi St. John Paul II na aoteleina i lenei auala:

O lea ua tatou tutu nei i le feagai ai ma le feteʻenaʻi o talafaʻasolopito a tagata ua uma ona pasi. Ou te le manatu o lautele lautele o le sosaiete a Amerika poʻo liʻo lautele o le faʻapotopotoga Kerisiano ua latou iloaina lenei mea atoa. O lea ua matou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le tetee i le Ekalesia, o le Tala Lelei ma le tetee i le Tala Lelei. O lenei finauga o loʻo taʻoto i totonu o fuafuaga a le Atua Providence; o se faamasinoga e tatau ona faia e le Ekalesia atoa, ma le Ekalesia Polani. O se tofotofoga e le gata i lo tatou malo ma le Ekalesia, ae i se lagona o le tofotofoga o le 2,000 tausaga o le aganuu ma le aganuu faa-kerisiano, faatasi ai ma ona taunuuga uma mo le tagata soifua, aia tatau a tagata, aia tatau a tagata ma aia a malo. —Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA; Aukuso 13, 1976; cf. toe lolomia Novema 9, 1978, lomiga o O le Wall Street Journal; faatusilima o laʻu faamamafa

I le Tusi Paia, o loʻo faʻamatalaina o le finauga mulimuli lava i le va o le "fafine" ma le "tarako" - le Fafine e fai ma sui o Maria ma le Ekalesia - ma le tarako… [1]ff. O Se Fafine ma se Tarako

… O le gata tuai, o le ua taʻua o le Tiapolo ma Satani, o le na faaseseina le lalolagi atoa. (Faʻaaliga 12: 9)

I se saunoaga matagofie i le Sinoti o le Aiga i Roma i le Aso Faraile ua tuanaʻi, na faamatala ai e le tagata Roma, Dr. Anca-Maria Cernea, le "sili atu ona taua o feteʻenaʻiga o tagata soifua na mafua ai lenei taimi Lalolagi Fou:

O le mafuaʻaga autu o feusuaiga ma aganuu fouvalega o mafaufauga. Na taʻua e le tatou Tamaʻitaʻi o Fatima, o mea sese a Rusia o le a sosolo i le salafa o le lalolagi. Na muamua faia i lalo o le ancacernea_Fotorfaiga faatupu vevesi, masani a le Marxism, e ala i le fasiotia o le fiasefulu miliona. Lenei o loʻo faia tele e le aganuu Marxism. E i ai le faʻaauau mai Lenin's feusuaʻiga fetauaʻi, ala Gramsci ma le aʻoga Frankfurt, i le taimi nei-gay gay-rights ma gender ideology. Classical Marxism faafoliga e toefausiaina le sosaiete, e ala i le vevesi o le pulea o meatotino. O lenei o le fouvalega alu loloto; e faʻafoliga e toefaʻauiga aiga, faʻailoga faʻafeusuaiga ma tagata natura. O lenei talitonuga e taʻua o ia lava o le alualu i luma. Ae leai se isi mea ae o le ofo a le gata anamua, mo le tagata na te faʻatonutonu, e sui le Atua, e faʻatulaga le faʻaola iinei, i lenei lalolagi. -LifeSiteNews.com, Oketopa 17th, 2015

Faʻafefea ona iʻu? E tusa ai ma le faamatalaga a Sagato Ioane "finauga mulimuli ” amata ona faʻaiʻu, muamua i se manumalo puʻupuʻu mo Satani, o le faʻatupuina lona mana i se "manu feʻai":

Ma le fiafia tele, na mulimuli atu ai le lalolagi uma i le manufeʻai. (Faaa 13: 9)

Ou te fai atu "foliga mai", aua o le susulu e le fetaui mo se Faʻaola. O le Manu Feʻai, o ia lea e tofia e Tama a le Ekalesia o le "Anetikeriso" poʻo le "tagata le tusa i le tulafono", o le a faʻaleagaina e se faʻaaliga a lo tatou Aliʻi na afio mai e faʻaiʻuina le iʻuga taua o lenei fefinauaʻiga a satani.

O le manatu e sili ona pule, ma o le itu e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, ina ua pa'ū le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi olaga, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 56-57; Sophia Initaneti Press

O lona uiga, o le Ekalesia o le a mulimuli i tulagaaao o Iesu: o le a ia uia lona lava Passion, mulimuli ai ma le toetu,[2]ff. O Le Toe Afio Mai lea o le a faatuina ai le Malo o le Atua i tuluʻiga o le lalolagi — e le o le Malo mautinoa o le "Lagi", ae o se malo le tumau, faaleagaga, o se "aso malolo" mo le Ekalesia a Keriso i le lalolagi. Lenei, oʻu uso e ma tuafafine pele, sa aʻoaʻoina mai lava i le amataga o le amataga o le Ekalesia: [3]ff. Le Auala na Leiloa ai le Era ma Millenarianism — O le a le mea ma o le a

A e pe a faatafunaina mea uma a le Anetikeriso i lenei lalolagi, e pule o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo ai i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai lea o le Alii mai le Lagi i ao… auina lenei tagata ma i latou e mulimuli ia te ia i le lepa afi; ae o le aumaia i le amiotonu taimi o le malo, o le malologa, le aso fitu lea ua faapaiaina… O mea nei e tatau ona tutupu i taimi o le malo, o lona uiga, o le aso fitu ... o le Sapati moni oe amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4, O Tama o le Ekalesia, CIMA Publishing Co.

Matou te taʻutaʻu atu o se malo ua folafola mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, ua na o se isi tulaga o le olaga… —Tertullian (155–240 AD), Tama o le Ekalesia a Nicene; Adversus Marcion, Ante-Nicene Fathers, Henrickson Publishers, 1995, Tusi. 3, itu. 342-343)

O mea foi na aʻoaʻo atu e Iesu i le au Aposetolo i le Tala Lelei o aso nei:

O le ipu 'ou te inu ai, e te inu ai; ma le papatisoga e papatiso ai aʻu, e papatisoina ai oe; ae o le nofo i loʻu itutaumatau poʻo loʻu itu tauagavale e le o saʻu lea e avatu ae mo i latou na saunia i ai.

O lenei "aso malolo" poʻo le "faʻafouina" valoia e perofeta o le Feagaiga Tuai, e mulimuli i le "Paseka" o le Ekalesia, o loʻo faʻamaoniaina i Tusitusiga Paia ma Uputuu Paia:

Na fai atu Sagato Petero i tagata Iutaia o Ierusalema ina ua maeʻa le Penetekoso: “O lenei, ia outou salamo, ma toe liliu, ina ia soloiesea a outou agasala, ina ia oo mai o taimi e toʻafilemu ai.
mai le Alii, ma na ia auina mai le Keriso na tofia mo oe, Iesu, o le e tatau ona mauaina e le lagi seʻia oo i le taimi e faamautuina ai mea uma na fetalai mai ai le Atua e ala i fofoga o ana perofeta paia mai anamua ”… Aʻo leʻi afio faalua mai Keriso o le Ekalesia e tatau ona pasia le tofotofoga mulimuli o le a luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu… O le a ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo e ala i lenei Paseka mulimuli, pe a ia mulimuli i lona Alii i lona maliu ma le Toetu.
-Catechism o le Ekalesia Katoliko, n.674, 672, 677

le "Mamalu" o le malo o le a amata a o upu a le Lo Matou Tama ua faataunuuina: “Ia oo mai lou malo, Ia faia lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi.”

Mo mea lilo a Iesu e le i atoatoa ona atoatoa ma faataunuuina. E maeʻa ia mea, e moni lava, i le tagata o Iesu, ae leʻo i tatou, o ana ona tagata, pe i totonu o le Ekalesia, o lona tino lilo. —St. John Eudes, tusitusiga tusi “I le Malo o Iesu”, Liturgi o Itula, Tusi IV, i 559

Ina ua maeʻa le Manu Feʻai, na vaʻaia e St. John le faʻataunuʻuina o le Finagalo Paia i le 'au paʻia, lenei pulega mamalu o le Malo i le Ekalesia, e o gatasi ma le "uluaʻi toe tu" o le au faʻamaturo. O i latou na i se vaega, na taʻua e Iesu i le Evagelia o aso nei, "mo e ua saunia i ai":

Na 'ou vaʻai foʻi i agaga o tagata na vavaeʻeseina le ulu ona o la latou molimau ia Iesu ma le afioga a le Atua, ma e leʻi tapuaʻi i le manu feʻai, poʻo lona faʻatagata, latou te leʻi taliaina foʻi le faʻailoga i o latou muaulu poʻo lima. Na latou toe ola mai ma na latou pule faʻatasi ma Keriso mo le afe tausaga. (Faaa 20: 4)

O lea la, o le "finauga mulimuli" o lenei vaitau e le o le tumutumuga ma le iʻuga o le lalolagi, ae o le faʻavaeina o le Malo o le Atua i totonu i latou e tumau e oʻo i le iuga. E pei lava o le tafa o le afio mai o Keriso amata i totonu o le au paia, le auala lava e tasi e faʻamavae ai le malamalama aʻo leʻi oso mai le la. [4]ff. O Le Fetu o le Taeao E pei ona aʻoaʻo mai St. Bernard:

Ua tatou iloa e tolu afio mai le Aliʻi. I le toe afio mai, o tagata uma lava o le a vaʻai i le faʻaola a lo tatou Atua, ma latou vaʻai atu ia te ia na latou tuʻia. O le ogatotonu sau o se mea natia; i totonu naʻo tagata filifilia latou te vaʻai i le Aliʻi i totonu o latou lava tagata, ma ua faʻaolaina i latou. -Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169

O le a le mea e tupu ina ua mavae le finauga mulimuli o lenei vaitau ma le mulimuli mai "vaitaimi o le filemu", [5]ff. Le Auala na Leiloa ai le Era ma Millenarianism — O le a le mea ma o le a e manino i Tusitusiga Paia:

A maeʻa le afe tausaga, ona tatalaina loa lea o Satani mai le falepuipui. O le a ia alu atu e faʻasesē malo i tulimanu e fa o le lalolagi, Koku ma Makoku, e faʻaputuputu i latou mo le taua; o lo latou numera e pei o le oneone o le sami. Na latou osofaʻia le lautele o le lalolagi ma faʻataʻamilomilo le togalauapi a le 'au paʻia ma le aʻai pele. Ae na alu ifo le afi mai le lagi ma faʻaumatia ai i latou. (Faaa 20: 7-9)

O le malo o le a faʻataunuʻuina, ae le o se manumalo faʻasolopito o le Ekalesia e ala i le alualu i luma alualu i luma, ae naʻo le manumalo lava o le Atua i le tatalaina mulimuli o mea leaga, lea e mafua ai ona alu ifo i lalo lana Fa'ānofonofo mai le lagi. O le manumalo o le Atua i le fouvalega o mea leaga o le a avea ma foliga o le Faamasinoga Mulimuli pe a maeʻa le vevesi mulimuli o le lalolagi mavae atu. —Catechism a le Ekalesia Katoliko 677

O le mea lea, uso e ma tuafafine, o le a le mea e tatau ona tatou faia a o tatou ulufale atu nei i nisi o taimi sili ona pogisa o lenei "feiloaʻiga mulimuli" i le taimi nei? E pei ona ou tusia muamua, ia tatou sauniuni mo Keriso, ae le o le Anetikeriso; ia tatou sauniuni ma le tatou Tamaʻitaʻi mo lenei afio mai o Iesu i Lona Agaga mamalu, pei o le a fou Penetekoso; ia tatou sauni e ola i Lona Finagalo Paia e ala i le faʻaleaogaina o tatou lava taimi nei i lo tatou lava loto; ia avea i tatou ma tagata ua umiaina e le Atua ina ia tatou maua o Ia, nei, ma i le taimi a sau. Ia tatou mulimuli i Ona tulaga aao i lenei aso, ma le faʻamaoni i le tiute o le taimi nei; aua o lenei auala, tatou te taunuʻu ai ma le saogalemu i soʻo se mea tatou te fia o i ai.

Talu ai ona ua i ai so tatou faitaulaga sili sili ua pasi ane i le lagi, o Iesu, le Alo o le Atua, ia tatou taofi mau i la tatou taʻutaʻuga. (Faitauga lua)

I le iloaina ai, ia Iesu, ua tatou mautinoa ai le manumalo, ia tatou tatalo ma le faʻamoemoe uma ma le fiafia i upu o le nei aso Salamo. Aua e leʻi tuʻulafoa i tatou e Iesu - O loʻo mafuta mai pea o ia ma tatou e oʻo lava i le iʻuga.

Faʻauta, o fofoga o le Aliʻi i luga oi latou oe matataʻu ia te ia, i luga oi latou oe faʻamoemoe mo lona agalelei, e laveaʻiina i latou mai le oti ma faʻasaoina i latou e ui lava i le oge. O loʻo faʻatali lo matou agaga ile Aliʻi, o lo matou fesoasoani ma matou talita. Tau ina ia i lou agalelei, Le Alii e, i luga oi matou oe ua faamoemoe ia te oe. (O le salamo nei)

 

 FAITAU FUAFUAGA

Malamalama i le Faʻafitauli mulimuli

Anetikeriso io Tatou Taimi

Benedict, ma le iʻuga o le lalolagi

Francis, ma le Coming Passion o le Ekalesia

Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia

Le Auala na Leiloa ai le Era

Millenarianism - O le a lea, ae leai

 

Faʻafetai mo le lagolagoina o lenei auaunaga tumau.
E talisapaia lau foaʻi.

 

Faitau le tusi a Mareko, O Le Faaiʻuga Mulimuli…

3DforMark.jpg  

TALI MUAMUA

 

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, MASAN FAITAUGA, O LE TAIMI O LE FILEMU.