I le Toe Faaleleia o lo Tatou Mamalu

 

O le olaga e lelei i taimi uma.
O se manatu fa'anatura ma se mea moni o le poto masani,
ma ua valaauina le tagata ina ia malamalama i le mafuaaga loloto ua faapea ai.
Aisea e lelei ai le olaga?
—POPE ST. IOANE PAUL II,
Evangelium Vitae, 34

 

MEA e tupu i mafaufau o tagata pe a latou aganuu — a aganuu o le oti - taʻu atu ia i latou o le ola o le tagata e le gata e faʻaaogaina ae e foliga mai o se mea leaga i le paneta? O le ā e tupu i le mafaufau o tamaiti ma talavou matutua o ē ua taʻu soo atu e faapea, ua na o se fua fua mai o le evolusione, o lo latou ola “ua soona fai” le lalolagi, ma o lo latou “tulaga kabone” ua faaleagaina ai le paneta? O le a le mea e tupu i tagata matutua poʻo e mamaʻi pe a taʻu atu ia i latou o latou faʻafitauli faʻalesoifua maloloina ua taugata tele le "faiga"? O le a le mea e tupu i talavou o loʻo faʻamalosia e teena a latou feusuaiga? O le a le mea e tupu i le tagata lava ia pe a faamalamalamaina lo latou taua, e le o lo latou tulaga mamalu ae o lo latou fua mai? 

Afai e moni le tala a Pope St. John Paul II, o loo tatou ola i le mataupu e 12 o le Tusi o Faaaliga (tagai Le Fa'atiga Leipa: Fa'aitiitiga?) — ona ou talitonu lea ua saunia e Sagato Paulo le tali e uiga i le mea e tupu i tagata ua matua fa'aleagaina:

Ia malamalama i le mea lenei: o le a iai taimi mataʻutia i aso e gata ai. O le a manatu faapito tagata ma e mananaʻo i tupe, faamaualuluga, faamaualuga, faasaunoa, lē usiusitai i o latou mātua, lē loto faafetai, lē tapuaʻi, lē mataʻuvale, lē toʻafilemu, taufaaleaga, amio matagā, sauā, ʻinoʻino i le lelei, o ē faalata, o le faatamala, o le faamaualuga, o ē e fiafia i mea faafiafia. nai lo le alolofa i le Atua, a o latou faafoliga i tapuaiga ae faafitia lona malosi. (2 Timo 3: 1-5)

Ua foliga faanoanoa tele tagata ia te au i nei aso. E toaitiiti lava o loo tauaveina i latou lava ma se “sulu.” E pei lava ua alu atu le malamalama o le Atua i le tele o agaga (tagai Le Moliga mumu).

… I nofoaga lautele o le lalolagi ua lamatia le faʻatuatua o le oti e pei o se afi e leʻo toe iai se suauʻu. — Tusi a Lana Afioga POPE PENETIKA XVI i Epikopo Uma o le Lalolagi, Mati 12, 2009

Ma e lē o se mea e faateʻia ai, auā a o faasalalau atu e le aganuu o le oti lana feʻau faalumaluma i tuluʻiga o le lalolagi, e faapena foʻi ona faaitiitia le tāua ma le faamoemoe o tagata.

… ona o le faateleina o le amio leaga, e maalili ai le alofa o tagata e toatele. (Mata 24:12)

Peitai, o le pogisa tonu lava lea ua valaauina ai i tatou o soo o Iesu e susulu atu e pei o fetu… [1]Phil 2: 14-16

 

Toe Faaleleia o Tatou Mamalu

Ina ua uma ona faataatia a ata faavaloaga faalavelave o le ala sili o le "aganuu o le oti", Pope St. John Paul II na tuuina mai foi se vaifofo. Na ia amata i le fesili atu: Aiseā e lelei ai le olaga?

O lenei fesili o loo maua i soo se mea i le Tusi Paia, ma e mai lava i itulau muamua lava e maua ai se tali malosi ma ofoofogia. O le ola ua foaʻi mai e le Atua i le tagata e matuā ese lava mai le ola o isi mea ola uma, ona o le tagata, e ui ina faia mai i le efuefu o le eleele. (cf. Kene 2:7, 3:19; Iopu 34:15; Sl 103:14; 104:29), o se faaaliga o le Atua i le lalolagi, o se faailoga o lona faatasi mai, o se faailoga o lona mamalu (cf. Kene 1:26-27; Sala 8:6). O le mea lea na manaʻo Saint Irenaeus o Lyons e faʻamamafa i lana faʻamatalaga lauiloa: "O le tagata, o le tagata ola, o le mamalu o le Atua". —POPE ST. IOANE PAUL II, Evangelium Vitae, l. 34

Tuu atu nei upu e sosolo i totonu o lou tagata. E le o oe o se “tutusa” ma slugs ma manuki; e le o oe o se taunuuga o le evolusione; e le o oe o se mala i luga o le fogaeleele… o oe o le fuafuaga sili ma le tumutumu o le foafoaga a le Atua, “o le tumutumu o galuega foafoa a le Atua, e fai ma pale,” o le tala lea a le Au Paia ua maliu.[2]Evangelium Vitae, l. 34 Vaai i luga, agaga pele, vaai i le faaata ma vaai i le upumoni o le mea ua faia e le Atua e “matua lelei lava” (Kenese 1:31).

Ia mautinoa, agasala ua na fa'aleagaina i tatou uma i se tasi tulaga po'o se isi. O le matua, maanuminumi, ma lauulu sinā ua na o ni faamanatu e faapea “o le toe fili e faaumatia o le oti lea.”[3]1 Cor 15: 26 ae o lo tatou tulaga taua ma le mamalu e le matua! E lē gata i lea, o nisi atonu na tuufaasolo mai ni kenera leaga pe na oona i le manava e ala i malosiaga mai fafo, pe manuʻa ona o se faalavelave. E oo lava i “agasala e fitu e oti ai” na tatou faia (eg. tuinanau, ʻaiʻai, paie, ma isi) ua faaleagaina ai o tatou tino. 

Ae o le foafoaina i le “faatusa o le Atua” e sili atu nai lo o tatou malumalu:

Ua vaai le tusitala o le Tusi Paia o se vaega o lenei faatusa e le gata o le pule a le tagata i le lalolagi, ae faapea foi ma le malosi faaleagaga e tulaga ese ai le tagata, e pei o le mafaufau, le iloatino i le va o le lelei ma le leaga, ma le filifiliga saoloto: “Na ia faatumuina i latou i le poto ma le mafaufau, ma faaali atu ia i latou le lelei ma le leaga” ( Sir 17:7 ). O le tomai e maua ai le upu moni ma le saʻolotoga o le aia tatau a le tagata ona o le tagata na faia i le faatusa o lona Foafoa, o le Atua moni ma amiotonu. (cf. 32:4). E na o le tagata lava, faatasi ma foafoaga vaaia uma, e “mafai ona iloa ma alofa i Lē na Foafoaina o ia”. -Evangelium Vitae, 34

 

Toe Alofagia

Afai ua maalili le alofa o le toatele i le lalolagi, o le matafaioi a Kerisiano le toe faafoisia o lena mafanafana i o tatou nuu. O le malaia ma loka le mama o le COVID-19 na fa'aleagaina ai so'otaga o tagata. E to'atele e le'i toe malosi ma ola i le fefe; o fevaevaea'iga ua na'o le fa'alauteleina e ala i feso'ota'iga fa'asalalau ma fefa'ataua'iga oona i luga ole laiga lea na fa'ateteleina ai aiga e o'o mai i le taimi nei.

Uso e ma tuafafine, o loo silasila mai Iesu ia te oe ma au e faamaloloina nei faaletonu, ina ia a afi o le alofa i totonu o malala o la tatou aganuu. Fa'ailoa atu le i ai o se isi tagata, fa'afeiloa'i i latou i se 'ata'ata, va'ai i latou i mata, "fa'alogo i le ola o le agaga o le isi," e pei ona ta'ua ai e le Auauna a le Atua Catherine Doherty. O le laasaga muamua lava o le folafolaina o le Talalelei o le laasaga lava lea e tasi na faia e Iesu: Sa faigofie o Ia Auai ia i latou na siomia o Ia (mo le tusa ma le tolusefulu tausaga) a o lei amataina e Ia le folafolaga o le Talalelei. 

I lenei aganuu o le oti, lea ua avea ai i tatou ma tagata ese ma e oo lava i fili, atonu e faaosoosoina ai i tatou ia tatou ita. E tatau ona tatou tetee atu i lena faaosoosoga o le faitio ma filifili le ala o le alofa ma le faamagaloga. Ma e le o se “Ala” masani lea. O le a aloiafi paia e i ai le malosi e fa'amumu ai se isi agaga.

O le tagata ese e le o se tagata ese mo le tagata e tatau ona avea ma tuaoi i se tasi e manaomia le fesoasoani, i le tulaga e talia ai le matafaioi mo lona ola, e pei ona faaalia manino mai i le faataoto i le Samaria Agalelei. (tagai Luka 10: 25-37). E oo lava i se fili e le toe avea ma fili mo le tagata e tatau ona alofa ia te ia (cf. Mat 5:38-48; Luka 6:27-35), ia “faia mea lelei” iā te ia (cf. Luka 6:27, 33, 35) ma ia tali atu i ona manaoga vave ma e aunoa ma se faamoemoe e toe totogi (cf. Luka 6:34-35). O le maualuga o lenei alofa o le tatalo mo le fili. O le faia faapea ua tatou ausia ai le ōgatasi ma le alofa o le Atua: “A o aʻu, ou te fai atu ia te outou, ia outou alolofa atu i e ua ita mai ia te outou, ma tatalo mo e ua faasaua mai ia te outou, ina ia avea outou ma fanau a lo outou Tamā o i le lagi; auā na te fa‘aoso lona la i ē amio leaga ‘atoa ma ē amiolelei, ma ‘ua fa‘atō ifo le timu i ē amiotonu ‘atoa ma ē amioletonu” (Mt 5:44-45; tagai Luka 6:28, 35). —Evangelium Vitae, l. 34

E tatau ona tatou tuleia i tatou lava e faatoilaloina lo tatou fefe patino i le teenaina ma sauaga, o popolega e masani ona tauaveina i o tatou lava manuʻa (atonu e manaʻomia pea le faʻamalologa - vaʻai Fa'amalologa Fa'amalolo.)

O le mea e tatau ona tatou maua ai le lototele, o le iloa, pe latou te ioe pe leai, o lena uma o loo moomoo le tagata e fetaiai ma le Atua i se auala patino… ia lagonaina Lana manava i o latou luga e pei ona lagonaina muamua e Atamu i le Faatoaga.

Na faia e le ALI‘I le Atua le tagata i le efuefu o le ‘ele‘ele, ma ‘ua mānava i ona pogaiisu o le mānava ola, ‘ona ‘avea ai lea o le tagata ma tagata ola. (Ken 2:7)

O le afuaga paia o lenei agaga o le ola o loo faamatala mai ai le le faamalieina tumau lea e lagonaina e le tagata i ona aso uma i le lalolagi. Ona o ia na faia e le Atua ma o loo i totonu ia te ia lava se faailoga e le mafaagaloina o le Atua, o lea e masani ai ona tosina atu le tagata i le Atua. Pe a ia gauai atu i manaoga sili ona loloto o le loto, e tatau i tagata taitoatasi ona faia ana lava upu o le upumoni na faaalia e Saint Augustine: “Le Alii e, ua e faia i matou mo oe lava, ma ua le mapu o matou loto seia oo ina latou malolo ia te oe.” -Evangelium Vitae, l. 35

Ia avea lena manava, atalii o le Atua. Ia avea ma mafanafana o se ataata faigofie, o se fusi, o se faatinoga o le agalelei ma le agalelei, e aofia ai le faatinoga o le faamagaloga. Seʻi o tatou vaavaai atu i mata o isi i aso nei ma tuu atu ia latou lagonaina le mamalu o loo iā i latou ona o le na ona foafoaina i le faatusa o le Atua. O lenei mea moni e tatau ona suia a tatou talanoaga, a tatou tali, a tatou tali i le isi. O le mea moni lava lea tetee-teteʻe ua matua manaomia e lo tatou lalolagi ona toe suia i se nofoaga o le upumoni, matagofie, ma le lelei—i se “aganuu o le olaga.”

Faʻamalosia e le Agaga, ma faʻatatau i le faʻaaliga mauoa o le faʻatuatua, ua valaʻaulia se augatupulaga fou o le au kerisiano e fesoasoani e fausia se lalolagi e faʻafeiloaʻi ai, faʻaaloaloina ma faʻapelepeleina le meaalofa a le Atua o le ola… O se tausaga fou lea e faʻasaolotoina ai i tatou mai le papaʻu, le manatu faapito, ma le taliaina e le tagata o ia lava lea e fasiotia ai o tatou agaga ma oona ai a tatou sootaga. Au uo talavou pele, o loo fetalai mai le Alii e te auai perofeta o lenei vaitau fou… —POPE BENEDICT XVI, Homily, World Youth Day, Sydney, Ausetalia, Iulai 20th, 2008

Ia avea i tatou ma perofeta na!

 

 

Faafetai mo lou agalelei
e fesoasoani mai ia te au e faaauau lenei galuega
i le 2024…

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Phil 2: 14-16
2 Evangelium Vitae, l. 34
3 1 Cor 15: 26
lafoina i AIGA, FAʻALELEIA E LE Fefe, O TAFAI SILI.