Toetu, ae le o le Toefuataʻiga…

 

… Ua i ai le Ekalesia i se tulaga o faigata, o se tulaga o le matua manaomia lava se toe fuataiga…
—John-Henry Westen, Faʻatonu o le LifeSiteNews;
mai le vitio "Is Pope Francis Driving the Agenda?", Fep. 24th, 2019

E faʻatoa ulufale le Ekalesia ile mamalu ole malo ile ala ole Paseka mulimuli.
le taimi o le a ia mulimuli ai i lona Aliʻi i lona maliu ma le Toetu.
-Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 677

E te iloa faʻamasino foliga o le lagi,
ae le mafai ona e faʻamasinoina faʻailoga o taimi. (Mat 16: 3)

 

AT i taimi uma, e valaauina le Ekalesia e folafola atu le Talalelei: “Salamo ma talitonu i le Tala Lelei.” Ae o loo mulimuli foi o ia i tulagaaao o lona Alii, ma o lea, o le a faapena foi mafatia ma tuulafoaiina. O lea la, e matuā tāua ai ona tatou aʻoaʻoina le faitau i “faailoga o taimi.” Aisea? Aua o le mea o loʻo oʻo mai (ma e manaʻomia) e le o se "toefuataʻiga" ae a toetu o le Ekalesia. O le mea e manaʻomia e le o se tagata leaga e faʻaumatia le Vatican, ae o "St. John's” o lē e ala i le manatunatu ia Keriso, o loo ō faatasi ma le lē fefe ma le Tina i lalo o le Koluse. O le mea e manaʻomia e le o se toe faʻapolokiki ae a ogatasi o le Ekalesia i le faatusa o lona Alii na faasatauroina i le filemu ma le foliga mai ua faatoilaloina o le tuugamau. E na'o le auala lea e mafai ai ona toe fa'afouina lelei o ia. E pei ona valoia e lo tatou Fafine o le Manuia Lelei i seneturi ua mavae:

Ina ia faʻasaʻoloto tamaloloa mai le faʻapologaina i nei aʻoaʻoga sese, i latou ua filifilia e le alofa mutimutivale o loʻu Atalii Sili Paia e faatino le toefuataiga, o le a manaʻomia le malosi tele o le loto, tumau, toa ma le talitonuina o le amiotonu. E i ai taimi pe a o le a foliga mai uma leiloa ma pipili. Ma o le a avea lenei ma amataga fiafia o le toe faʻaleleia atoatoa. —Ianuari 16th, 1611; vavega.com

 

O FA'ailoga O TAIMI

Na aʻoaʻia e Iesu Peteru ona o le mafaufau faalelalolagi e tetee atu ai i le “faalumaina” o Keriso e tatau ona puapuagatia, maliu ma toetu mai le oti.

Ua faliu o ia ma faapea atu iā Peteru: “Inā alu ia i oʻu tua Satani! O oe o se fa'alavelave ia te a'u. E lē o manatu foʻi outou e pei o le Atua, a o manatu o tagata.” ( Mataio 16:23 .)

I se isi faaupuga, afai tatou te mafaufau i faafitauli o le Ekalesia “i le tino,” e pei ona faia e Peteru, e mafai foi ona avea i tatou ma se faalavefau i fuafuaga a le Atua. I se isi auala:

Afai e le atiina ae e le Alii le fale, e galulue fua i latou o e fausia. Afai e le leoleoina e le Alii le aai, e leoleo fua le leoleo. ( Salamo 127:1 ).

O se tulaga mamalu ma talafeagai lo tatou puipuia o le upumoni, ioe. Ae e tatau ona tatou faia i taimi uma “i le Agaga” ma as e taitai e le Agaga… sei vagana ua tatou iloa o loo tatou galulue faasaga i le Agaga. I Ketesemane, sa manatu Peteru o loo ia “leoleo le aai”, ma faia le mea saʻo ina ua ia seʻi lana pelu faasaga iā Iuta ma se vaega o fitafita Roma. A uma mea uma, sa ia puipuia o Ia o le Upu Moni lava ia, a ea? A ‘ua toe vavao atu Iesu ‘iā te ia, ‘ua fa‘apea atu, “e faapefea la ona faataunuuina o tusitusiga paia o loo fai mai e tatau ona oo i lenei ala?” [1]Mataio 26: 54

Sa fefulifulisaʻi Peteru i le tino, e ala i le “poto” o tagata; o lea, sa le mafai ona ia vaai i le ata tele. O le ata tele e le o le faalataina o Iuta po o le pepelo o le au tusiupu ma le au Faresaio po o le liliuese o le motu o tagata. O le ata tele o Iesu sa e oti ina ia faaolaina tagata.

O le ata tele i aso nei e lē o taʻitaʻi lotu ua faalataina i tatou, o le pepelo o taʻitaʻi, po o le liliuese i nofoa—e pei ona matuiā ma agasala e pei o nei mea. Ae, o le mea lena e tatau ona oo mai nei mea i lenei auala: 

Le Alii e Iesu, ua e muaʻi taʻu mai o le a matou faʻasoa i sauaga na e aumaia ai oe i se oti mataʻutia. Le Ekalesia na faia i le tau o lou toto taua ua oʻo nei i le taimi nei, e tusa ma ou lagona; ia suia, nei ma le faʻavavau, e ala i le mana o lou toe tu. —Salamo tatalo, Liturgi o Itula, Tusi III, itu. 1213

 
 
O LE MANA'O O LO TATOU TU'ANA'O
 
Na silafia e Iesu le taimi na alu atu ai Lana misiona i le mamao e mafai ai i lona tulaga o iai nei. E pei ona Ia fetalai atu i le faitaulaga sili a o tulai o Ia i luma o le faamasinoga:

Ua ou tautala faalauaitele i le lalolagi. ‘Ua ‘ou a‘oa‘o atu pea i le sunako po o le malumalu e potopoto ai tagata Iutaia uma lava, ma ‘ou te le‘i fai atu fa‘alilolilo se mea. ( Ioane 18:20 )

E ui lava i vavega ma aoaoga a Iesu, ae na iu lava ina le malamalama pe taliaina foi o Ia e tagata mo le ituaiga Tupu sa i ai o Ia. Ma o lea, sa latou alalaga: “Faasatauro o ia!” E faapena foʻi aʻoaʻoga tau amio a le Lotu Katoliko e lē o natia. Ua iloa e le lalolagi le mea tatou te tutu ai i le faapau pepe, faaipoipoga faʻaipoipo, faʻamaʻi fanau, ma isi - ae latou te le o faʻalogo. E ui lava i le ofoofogia ma le matagofie o le upumoni ua salalau atu ai le Ekalesia i le lalolagi atoa i le silia ma le lua afe tausaga, e le o malamalama pe taliaina foi e le lalolagi le Ekalesia mo le Malo.

“O i latou uma o i le upu moni e faalogo mai i loʻu leo.” ‘Ua fai mai Pilato ‘iā te ia, “Se a le ‘upu moni?” ( Ioane 18:37-38 ).

Ma o lea, ua oo mai le taimi mo ona fili e toe alalaga tasi: “Faasatauro o ia!”

'Āfai e 'ino'ino le lalolagi 'iā te 'outou, 'ia 'outou iloa na muamua 'ino'ino 'iā te a'u. ‘Āfai na latou fa‘asauā mai ‘iā te a‘u, e fa‘asauā fo‘i ‘iā te ‘outou. ( Ioane 15:18-20 )

… O palota i le lalolagi atoa ua faʻaalia nei o le faʻatuatuaga Katoliko lava ia ua faʻateleina ona vaʻaia, e le o se malosiʻaga mo le lelei i le lalolagi, ae o se, malosiʻaga mo le leaga. Lenei ua tatou i ai nei. —Dr. Robert Moynihan, "Tusi", Fepuari 26th, 2019

Ae na silafia foi e Iesu o le faailoaga tonu lava lea o Lona alofa mo tagata e ala i le Satauro ina ia toatele o le a talitonu ia te Ia. Ioe, ina ua mavae Lona maliu…

I te laveaga ne tino katoa kolā ne ‵kau atu ki te mea tenei, ne toe ‵foki atu latou ki olotou fale kae ‵tu olotou fatafata… “E moni, o te tagata tenei ko te Tama a te Atua!” ( Luka 23:48; Mareko 15:39 ).

Sa manaomia e le lalolagi vaai i ai le alofa le faatuaoia o Keriso ina ia talitonu i Lana Afioga. E faapena foi, ua oo le lalolagi i se tulaga ua le toe faalogoina ai o tatou manatu faafaifeau ma manatu mama;[2]ff. Le Eclipse o Mafuaʻaga ua na ona latou moomoo lava e tuu o latou tamatamailima i le Itu o le manua o le Alofa, tusa lava pe latou te le iloa. 

...pe a mavae atu le tofotofoga o lenei faamamā, o le a tafe mai se mana tele mai se Ekalesia e sili atu ona faaleagaga ma faafaigofieina. O alii i se lalolagi ua fuafuaina atoatoa o le a latou iloaina le tuuatoatasi e le mafaamatalaina. Kafai ko galo katoatoa atu te lotou kilokiloga ki te Atua, ka lagona ne latou te ma‵taku o te lotou mativa. Ona latou iloa ai lea o le lafu mamoe itiiti o tagata talitonu o se mea fou atoatoa. O le a latou iloaina o se faamoemoe ua faatatau mo i latou, o se tali lea sa latou sailia pea faalilolilo… o le Ekalesia… o le a olioli i se fuga fou ma vaaia o se aiga o le tagata, lea o le a ia maua ai le ola ma le faamoemoe i tala atu o le oti. —Cardinal Ratzinger (POPE BENEDICT), "O Le a Le Foliga Mai o le Ekalesia i le 2000", lauga i le leitio i le 1969; Ignatius Pressucatholic.com

O le mea lea ua faaauau ai ona ou fai atu e faapea, o le soona popole i mea sese o lenei pule faapope, nai lo lana fe'au tutotonu, ua misi ai le faailoga. 'Opus Dei Father Robert Gahl, o se polofesa lagolago o filosofia amio mama i le Pontifical University of the Holy Cross i Roma, na lapatai mai foi e uiga i le faaaogaina o se "hermeneutic of masalosalo" lea e faaiuina e faapea o le Pope "e faia aʻoaʻoga sese i le tele o taimi i aso taitasi" ma nai lo le unaʻia. “o se faiga alofa o le faaauauina” e ala i le faitauina o Francis “e tusa ai ma le Tu ma Aganuu.”' [3]ff. www.ncregister.com

I lena “malamalama o Tu ma Aganuu,” o lona uiga, o le malamalama o Keriso, sa i ai Pope Francis perofeta faaperofeta i lana valaau mo le Ekalesia ia avea ma “falemai i le fanua.” Aua e le o le mea ea lea na oo ai Iesu i Lona ala i Kolokota?

“Le Alii e, matou te taia ea i le pelu?” ‘Ona taia lea e le tasi o i latou le ‘au‘auna a le ositaulaga sili, ma tipi‘esea ai lona taliga taumatau. Ae na tali atu Iesu, "Tuu ia, aua le toe faia lenei mea!" ‘Ona tago atu lea o ia i le taliga o le ‘au‘auna ma fa‘amālōlō ‘iā te ia. ( Luka 22:49-51 .)

‘Ua faliu atu Iesu ‘iā te i latou ma fetalai atu, “Tama fafine a Ierusalema e, ‘aua tou te fetagisi ‘iā te a‘u; ae ia outou fetagisi ona o outou lava ma a outou fanau.” ( Luka 23:28 )

Ona ia faapea atu lea, “Iesu e, ia e manatua mai aʻu pe a e afio mai i lou malo.” ‘Ua tali atu o ia ‘iā te ia, “Amene, ‘ou te fai atu ‘iā te oe, o le asō ta te fa‘atasi ai ma a‘u i Parataiso.” ( Luka 23:42-43 ).

Ona fetalai atu lea o Iesu, “Lo’u Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou, ua latou le iloa le mea ua latou faia.” ( Luka 23:34 )

… ae tutu'i e le tasi fitafita lana tao i lona itu, ona tafe mai ai lea o le toto ma le vai. ( Ioane 19:34 )

Afai e leʻi liua le upu, o le toto e liua.  —POPE JOHN PAUL II, mai le solo “Stanislaw”

Tatou te le iloa o [le tagata le talitonu] e le o faalogo mo upu ae mo faamaoniga o mafaufauga ma le alofa tua o upu.  —Thomas Merton, mai Alfred Delp, SJ, Falepuipui Tusitusiga, (Tusi Orbis), i. xxx (faamamafa laʻu)

 

MA UA OO MAI…

O le Passion of the Church e foliga mai ua lata mai. O le Ua silia ma le seneturi o fai mai e Pope, i se tasi auala po o se isi, ae atonu e leai se mea e manino e pei o Ioane Paulo II:

O lea ua tatou tutu nei i le feagai ai ma le feteʻenaʻiga o talafaʻasolopito a tagata ua uma ona ui atu… Ua tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le aneti-Ekalesia, o le Talalelei ma le tetee i le Talalelei, o Keriso ma le aneti-Keriso. O lenei finauga o loʻo taʻoto i totonu o fuafuaga a le Atua Providence; o se faamasinoga e tatau ona faia e le Ekalesia atoa, ma le Ekalesia Polani. O se tofotofoga e le gata i lo tatou malo ma le Ekalesia, ae i se lagona o le tofotofoga o le 2,000 tausaga o le aganuu ma le aganuu faa-kerisiano, faatasi ai ma ona taunuuga uma mo le tagata soifua, aia tatau a tagata, aia tatau a tagata ma aia a malo. —Cardinal Karol Wojtyla (JOHN PAUL II), i le Eucharistic Congress, Philadelphia, PA; Aukuso 13, 1976 

Ma le isi,

E tatau ona tatou sauniuni e feagai ma tofotofoga sili i le lumanaʻi mamao; tofotofoga o le a manaomia ai i tatou e lafoai e oo lava i o tatou olaga, ma le atoa meaalofa o oe lava ia Keriso ma mo Keriso. E ala atu i au tatalo ma aʻu, e mafaia onafaʻamamaina lenei puapuaga, ae ua le toe mafai ona faʻaleaogaina, aua ua na o lenei auala e mafai ai ona faʻafouina lelei le Ekalesia. E fia taimi, ioe, na faʻafouina le Ekalesia i le toto? Lenei taimi, toe, o le a leai i se isi faiga. — POPE IOANE PAULO II; Sa saunoa Fr. Regis Scanlon, “Lololo ma Afi”, Homiletic & Pastoral Iloiloga, Aperila 1994

Sa saunoa Fr. Charles Arminjon (1824-1885) aoteleina:

O le manatu e sili ona pule, ma o le itu e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, ina ua pa'ū le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi olaga, itu. 56-57; Sophia Initaneti Press

O le a ia pule, by Tiana (Mallett) Williams

 

O LE MANOLO, LE TOETU, LE NOFOAGA

O le “manumalo o le Loto Mamalu” talu ai o Maria o “le faatusa o le Ekalesia o le a oo mai.”[4]POPE PENETIKA XVI, Fetalai Salvi, n.50 O ia o le “fafine” o le Faaaliga o loo galue e fanauina le nofoaiga a lona Alo, o Iesu Keriso, i Lona Tino Faalilolilo, le Ekalesia.

Ioe, na folafolaina se vavega ia Fatima, le vavega sili na tupu i le tala faasolopito o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma vaitau o le filemu e leʻi i ai se faʻatagaina muamua i le lalolagi. —Mario Luigi Cardinal Ciappi, pope theologian mo Pius XII, John XXIII, Paul VI, John Paul I, ma John Paul II, Oketopa 9th, 1994, O le Catechism a le Aiga Apolotolo, i. 35

Mai le fa'alavelave o aso nei o le a tula'i mai le Ekalesia a taeao - o se Ekalesia ua tele mea ua leiloa. O le a laʻititi o ia ma e tatau ona toe amata faʻateleina pe itiiti mai le
amataga.
 —Cardinal Ratzinger (POPE BENEDICT), "O Le a Le Foliga Mai o le Ekalesia i le 2000", lauga i le leitio i le 1969; Ignatius Pressucatholic.com

O lenei faafaigofieina e ala i le meafaigaluega a Anetikeriso ua faamaonia foi e le tele o tagata lotu Katoliko, e pei o Alicja Lenczewska (1934 – 2012), o se tagatavaai Polani ma se tamaitai paia o ana savali na faatagaina e Epikopo Henryk Wejmanj ma tuuina atu se Le faʻamaonia i le 2017: 

E tigaina la’u Ekalesia e pei ona ou tigaina, ua manu’a ma tafetotoi, e pei ona ou manu’a ma faailogaina le ala i Kolokota i Lo’u Toto. Ma e feanu i ai, ma faaleagaina, e pei ona feanu i loʻu tino ma sauaina. Ma e gaua'i, ma pa'u, e pei ona ou i lalo o le avega o le Koluse, aua o loo tauaveina foi le Koluse o la'u fanau i tausaga ma tausaga. Ma e tu i luga ma savali agai atu i le Toetu e ala atu i Kolokota ma le Faasatauroga, faapea foi ma le toatele o le au paia… Ma o le a oo mai le vaveao ma le tautotogo o le Ekalesia Paia, e ui lava o loo i ai se aneti-Ekalesia ma lona faavaeina, le Anetikeri.st… O Maria o ia lea e ala mai ai le toe fanauina o La'u Ekalesia.  —Iesu ia Alicja, Iuni 8, 2002

O le “fiat” a Maria na amata ai ona toe faafoʻisia le Finagalo Paia i tagata. O ia lea na amata ai ona nofotupu le Finagalo Paia i le lalolagi e pei ona faia i le Lagi. Ma o le e ala ia Maria, na tofia i lalo o le Koluse o le "Eva fou" ma o lea o le Eva fou “tina o tagata ola uma”, [5]cf. Ken 3: 20 o le Tino o Keriso o le a totō atoatoa ma fanau mai e pei o ia “ua tiga ina ia fanauina se tama tane.” [6]cf. Faʻaaliga 12:2 O ia o le vaveao lava ia, o le "Faitotoa i Sasae” lea e toe afio mai ai Iesu. 

O le Agaga Paia e tautala e ala mai i Tama o le Ekalesia, e taʻua foi lo tatou Tamaitai o le Faitotoʻa i Sasaʻe, e ui atu ai le Faitaulaga Sili, o Iesu Keriso, ma ulufale i le lalolagi E ala atu i lenei faitotoʻa na ia ulu atu ai i le lalolagi i le taimi muamua ma e ala atu i lenei lava faitotoʻa o le a ia afio mai ai i le taimi lona lua- St. Louis de Montfort, Faʻataʻitaʻiga i le Faamaoni Moni i le Virgin Virgin, l. 262

Ae peitai, o Lona afio mai i lenei taimi, e le o le faamutaina o le lalolagi, ae ia faatulaga Lana Faaipoipoga agai i le faataitaiga, le Taupou o Maria.

O le Ekalesia, e aofia ai le au filifilia, e fetaui lelei le teuteu o le taeao po o le taeao ... O le a atoa aso mo ia pe a susulu i le pupula atoatoa o totonu. —St. Gregory le Sili, Pope; Liturgi o Itula, Tusi III, itu. 308

… pe a oo foi i le Ekalesia, ua avea ma “le mama.” O lea la, o se totonu afio mai ma nofotupu o Keriso i Lana Ekalesia i luma atu o lana Ekalesia mulimuli afio mai i le mamalu e talia Lana Fa'aipoipo fa'amamāina. Ma o le a lenei nofoaiga ua na o le mea tatou te tatalo ai i aso taitasi?

… I aso uma i le tatalo a lo tatou Tama tatou te ole atu ai i le Alii: “Ia faia Lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi” (Mata 6:10)…. ua tatou iloa o le "lagi" o iina e faia ai le finagalo o le Atua, ma o lena "lalolagi" avea ma "lagi" --ie, o le nofoaga o le i ai o le alofa, o le lelei, o le upu moni ma le matagofie faalelagi - pe a fai o le lalolagi ua faia le finagalo o le Atua —POPE BENEDICT XVI, Lautele aofia, Fepuari 1st, 2012, Vatican City

I lona afio mai muamua Na afio mai lo tatou Aliʻi i le tino ma lo tatou vaivai; i le afio mai ogatotonu e afio mai o ia i le agaga ma le mana; i le toe afio mai o le a vaaia ai o ia i le mamalu ma le silisili ese… —St. Bernard, Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169

O lea, na tusia ai e le ua maliu Fr. George Kosicki:

Matou te talitonu o le faʻapaʻiaina ia Maria o se laʻasaga taua i le pulega silisili ese manaʻomia e aumaia ai le fou Penetekoso. O lenei sitepu o le faʻapaʻiaina o se sauniuniga manaʻomia mo Kalevario, i se auala tuʻufaʻatasi tatou te iloa ai le faʻasatauroina e pei ona faia e Iesu, lo tatou Ulu. O le Koluse o le mafuaʻaga o le mana uma o le toetu ma le Penetekoso. Mai Kalevario, i le avea ai o le Faʻaipoipo ma le Agaga, "faʻatasi ai ma Maria, le Tina o Iesu, ma taʻitaʻia e Peter faʻamanuiaina" o le a tatou tatalo, "Afio mai, le Alii e Iesu!” (Faʻa 22:20) -Fai mai le agaga male teine ​​faʻaipoipo, "sau!", Le matafaioi a Maria i le Penetekoso Fou, Fr. Gerald J. Farrell MM, ma Fr. George W. Kosicki, CSB

E pei lava o Iesu “faasaoina o ia lava” [7]Phil 2: 7 i luga o le Satauro ma “Na aoaoina le usiusitai e ala i mea na Ia puapuagatia ai” [8]Heber 5: 8 e faapena foi, o le Passion o le Ekalesia o le a gaogao ma faamamaina Lana Fafine ina ia mafai ona Ia “e oo mai le malo ma o le a faia foi i le lalolagi e pei ona faia i le lagi.” E le o se toefuataiga lenei, a o se Toetu; o le Malo lea a Keriso i lana au paia o le vaega mulimuli o le talafaasolopito o le faaolataga a o lei oo i le taualuga o taimi. 

O lea, o le Itula lea e faalagolago ai o tatou ulu i le fatafata o Keriso ma manatunatu i Ona fofoga e pei o St. I le pei o Maria, o le Itula lea e malaga faatasi ai ma le Tino ua tuʻimomomoina ma momomo o lona Alo—e lē o le osofaʻia pe taumafai e “toe faatūina” e ala i le “poto” faalelalolagi. E pei o Iesu, o le Itula lea e tuuina atu ai o tatou ola e fai ma molimau i le Talalelei ina ia mafai ona Ia toe faatuina i le “aso lona tolu”, o lona uiga, i lenei meleniuma lona tolu. 

… Ua tatou lagona i aso nei le oi e pei ona leʻi i ai se tasi na faʻalogo muamua ... o Pope [John Paul II] e matua faʻatauaina se faamoemoe sili atu o le meleniuma o fevaevaeaʻiga o le a mulimuli mai i le meleniuma o tuʻufaʻatasia. —Katinale Iosefa Ratzinger (PENEDICT XVI), Masima o le Lalolagi (San Francisco: Ignatius Press, 1997), faaliliuina e Adrian Walker

 

O se tatalo faaiu:

E moni lava ua oo i le taimi e faataunuu ai lau folafolaga. Ua solia au poloaiga paia, ua lafoa’i ese lau Tala Lelei, ua lofia ai le lalolagi uma i tafega o le amioletonu e oo lava i au auauna. ‘Ua fa‘atafunaina le nu‘u uma, ‘ua pule fa‘alēmata‘u, ‘ua leaga lou malumalu, ‘ua leaga fo‘i le mea pa‘ia i le mea ‘inosia e fa‘atafunaina. Le Atua o le Fa'amasinoga, le Atua o le tauimasui, e te fa'atagaina mea uma, e alu i le ala lava e tasi? Po o le a oo ea mea uma i le iʻuga tutusa e pei o Sotoma ma Komoro? E te le motusia ea lou filemu? E te onosaia ea nei mea uma e faavavau? Pe e lē moni ea e tatau ona faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi? Pe e lē moni ea e tatau ona oo mai lou malo? Pe e te lei tuuina atu ea i nisi o agaga, pele ia te oe, se vaaiga mamao o le toefaafouga o le Ekalesia i le lumanai?… O tagata uma lava, e oo lava i e sili ona le magafagafa, o loo taoto ma oi i lalo o le avega o le anoanoai o agasala a Papelonia ma aioi atu ia te oe e te o mai e faafou mea uma.. —St. Louis de Montfort, Tatalo mo Faifeautalai, n. 5; www.ewtn.com

 

FAITAU FUAFUAGA

O Popes, ma le Era Dawning

Francis, ma le Passion of the Church

Faalologo, po o le pelu?

Ua Tatala le Faitotoʻa i Sasaʻe?

O Le Toetu o le Ekalesia

O Le Toe Afio Mai

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Mataio 26: 54
2 ff. Le Eclipse o Mafuaʻaga
3 ff. www.ncregister.com
4 POPE PENETIKA XVI, Fetalai Salvi, n.50
5 cf. Ken 3: 20
6 cf. Faʻaaliga 12:2
7 Phil 2: 7
8 Heber 5: 8
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.