Toe Mafaufau i le Iʻuga taimi

 

O LE e le o aso uma e taʻu ai oe o se aʻoaʻo lotu.

Ae o le mea ua tupu e toʻatolu tamaloloa o loʻo fautua mai na o lena. Sa ou filemu e uiga i ai mo le lua tausaga talu ai, filemu le teena o latou moliaga e ala i le tele o tusitusiga. Ae o nei tamaloloa e toʻalua - o Stephen Walford ma Emmett O'Regan - e le gata na osofaʻia aʻu tusitusiga e pei o ni aʻoaʻoga sese i luga o la laʻua blog, i tusi, poʻo luga o fonotaga, ae talu ai nei lava na tusi ai loʻu epikopo ina ia mafai ai ona ou aveʻesea mai le galuega (lea na ia le amanaiaina, ae nai lo lena, na tuuina mai ia te aʻu a tusi faamālō.) Desmond Birch, o se faʻamatala faamatalaga i luga o le EWTN, na ave foi i le Facebook i se taimi ua leva e folafola mai o loo ou faalauiloaina "mataupu sese." Aisea? O nei aliʻi uma e toʻatolu e iai a latou mea e tutusa ai: o loʻo iai a latou tusi tusitusia e faʻailoa mai ai latou faʻamatalaina o le "taimi iuga" o le saʻo taimi.

O la tatou misiona o ni Kerisiano o le fesoasoani ia Keriso e laveaʻi agaga; felafolafoaʻiga e uiga i talitonuga taumatemate e leai, ma o le mafuaaga lea ou te leʻi popole tele ai lava e uiga i a latou tetee. O se mea tiga tele ia te aʻu, i le taimi ua latalata mai le lalolagi i le Ekalesia, ma ua toʻatele ua fevaevaeai i lenei tusi, o le a tatou feʻaveaʻi. 

Ou te lagona ose tiute le tali atu poʻo le a le mamafa o moliaga faitele, e ui lava o le toʻatele o outou atonu e leʻo iloaina- ae. O le fautuaga poto a St. Francis de Sales e faapea, afai o lo tatou “igoa tauleleia” e faaleaogaina e isi, e tatau ona tatou fifilemu ma tauave ma le lotomaualalo. Ae na ia taʻua foi, "Seʻi vagana ai ni tagata o lo latou talaaga le atinaʻeina o le tele o isi e faalagolago" ma i le mafuaaga "o le faalumaina e ono faaoso ai."  

I lena tulaga, o se lelei lelei avanoa e aʻoaʻo atu ai. E selau ma selau tusitusiga iinei o loʻo aʻafia ai le mataupu o "taimi faʻaiʻu" o le a ou faʻamamafaina i totonu o se tusitusiga e tasi. Ona ou tali saʻo lea i moliaga a nei tamaloloa. (Talu ai o lenei o le a umi atu nai lo aʻu masani tusitusiga, o le a ou le tusia se isi lava mea i le vaiaso a sau e tuu atu ai i le au faitau se avanoa e faitau ai lenei.)  

 

MAFAUFAU I LE "TAIMI FAʻAIʻU"

E ese mai nai faʻamaoniga mautinoa o taimi mulimuli, e le tele ni tala a le Ekalesia e uiga i auiliiliga. Talu ai ona na aumaia e Iesu ia i tatou se faʻaaliga vaʻaia e ono pe le oʻo atu seneturi. St. John's Apocalypse o se tusi mataʻutia e foliga mai e amata amata pei lava ona faʻaiʻuina. O tusi faʻaaposetolo, e ui lava ina oʻo ifo i le faʻamoemoe o le toe afio mai o le Aliʻi, ae e leʻi taitai lava ona fuafuaina. Ma o perofeta o le Feagaiga Tuai e tautala i gagana faʻatusa, a latou upu o loʻo aumaia ai vaega o uiga. 

Ae o tatou moni ea e aunoa ma se tapasa? Afai e amanaʻia e se tasi, e le naʻo le tasi pe lua paʻia pe naʻo Tama o le Ekalesia mulimuli ane, ae o le atoa tino o Tapuaiga Faʻaleaganuʻu, o se matagofie matagofie ata aliaʻe fausiaina se fealofani lotogatasi o le faamoemoe. Peitaʻi, ua fai si umi, e leʻo manaʻo le Ekalesia faʻalapotopotoga e talanoaina nei mataupu i se loloto, ma ua tuʻuina atu ai ia latou e taumateina taumatematega. Mo se taimi umi lava, fefefe, faʻaituau, ma faiga faʻapolokiki ua fesuisuiaʻi mafuaʻaga faʻalelotu aʻoaʻoga o le eschaton. Mo se umi tele, fetuutuunaʻi ma le inoino i le mea lilo ua faaleaogaina se avanoa i vaaiga fou faaperofetaga. O le mea lea, o le tele o faʻavae radio ma televise talimalo faʻatumuina le gaogao tuua a matitiva Katoliko vaʻaiga a Keriso silisili manumalo.

Ou te talitonu o se vaega o le faafitauli tonu lava latou te taumafai e aloese ai mai, mai i le tele o le mafaufau o le toatele o tagata mafaufau Katoliko e faia se suʻesuʻega loloto o vaega o le olaga nei. Afai e tuʻufaʻatasia mafaufauga apokalifa mo i latou e mataʻutia ma paʻuʻu atu i le vevesi o le mataʻu faʻamataʻu, ona matitiva ai lea o tagata lautele o tagata Kerisiano. Ma e mafai ona fuaina i tulaga i le leiloa o tagata agaga. –Tulafono, Michael O'Brien, O Tatou Ola i Taimi o Apokalifa?

Masalo i le malamalama ai i mea o tutupu i le lalolagi, ua oʻo i le taimi mo le Ekalesia e toe mafaufau ai i le "taimi e gata ai." O aʻu lava, ma isi o loʻo i luga o le itulau e tasi, faʻamoemoe e foaʻi mai se mea taua i lena talanoaga. 

 

O SE TALOSAGA PAPAL

E mautinoa lava, e leʻi amanaʻiaina e pope o le seneturi ua tuanaʻi, taimi o loʻo tatou ola ai. Mamao mai ai. Na fesili mai se tasi ia te aʻu, "Afai tatou te ono ola i le 'iʻuga taimi,' aisea la le mea na le alalaga ai pope mai luga o fale?" I le tali mai, sa ou tusi ai Aisea ua le alalaga ai pope? E manino lava, sa latou faia. 

Ma, i le 2002 a o lauga atu i le autalavou, St. John Paul II fesili i se mea ofoofogia:

Le au talavou talavou, e tatau lava ia te oe ona avea ma tagata leoleo o le taeao ua latou faʻailoa mai le afio mai o le la o ai le Keriso Toe tu mai! —POPE IOANE PAULO II, Savali a le Tama Paʻia i le Autalavou a le Lalolagi, XVII Lalolagi Autalavou, n. 3; (Mata. 21: 11-12)

“O le afio mai o le Keriso Toetu!” Leitioa a taʻua e ia ole "galuega ofoofogia":

Ua faʻaalia e le au talavou latou latou mo Roma ma le Ekalesia o se meaalofa faʻapitoa a le Agaga o le Atua… Ou te leʻi faatali e fai atu ia latou e faia se filifiliga maʻoti o le faʻatuatua ma le ola ma tuʻuina atu ia i latou se galuega ofoofogia: ia avea ma “taeao leoleo ”i le amataga o le meleniuma fou. —POPE IOANE PAULO II, Novo Millennio Inuente, n.9, Ianuari 6, 2001

Mulimuli ane, na ia tuuina mai se isi malamalamaaga taua. O le "afio mai o le Keriso Toetu" e le o le iʻuga o le lalolagi po o le afio mai o Iesu i Lona tino faʻamamaluina, ae o le afio mai o se vaitau fou in Keriso: 

Ou te fia faʻafouina ia te oe le apili na ou faia i talavou uma… talia le tautinoga ia leoleo o le taeao i le amataga o le meleniuma fou. O le mea muamua lenei tautinoga, lea e tumau lona faʻamaoni ma le faanatinati aʻo tatou amataina lenei seneturi ma ao le pogisa o sauaga ma le fefefe potopoto i luga o le lagi. I aso nei, sili atu nai lo se isi lava taimi, tatou te manaʻomia tagata o loʻo ola i ni olaga paia, o ni tagata vaʻai e folafolaina atu i le lalolagi o se taeao fou o le faʻamoemoe, uso ma le filemu. —POPE ST. JOHN PAUL II, "Savali a John Paul II i le Guannelli Youth Movement", Aperila 20, 2002; faʻatau ie

Ma i le 2006, sa ou lagonaina le valaauliaina o aʻu e le Alii i lenei "galuega" i se auala patino lava (tagai iinei). Faatasi ai ma lena, ma i lalo o le taitaiga faaleagaga a se patele lelei, sa ou tu ai i luga o le puipui o le maota e "mataala ma tatalo."

O le a ou tu i loʻu tulaga puipui, ma ou tu i luga o le puipui puipui; Ou te mataala pea e vaai po o le a lana tala e fai mai ia te aʻu… Ona tali mai lea o le Alii ia te aʻu ma fetalai mai: Tusi i lalo le faaaliga vaaia; ia faʻamalamalama i papamaa, 'ina' ia momoʻe le na te faitauina. Aua o le faaaliga vaaia o se molimau mo le taimi atofaina, o se molimau e oo i le iuga; o le a le faʻanoanoa. Afai e tuai, faʻatali mo ia, e mautinoa lava e oʻo mai, e le tuai. (Sapakuka 2: 1-3)

Ae ou te leʻi alu i le mea ua uma ona ou faia "manino i luga o papa" (ma iPads, komepiuta feaveai ma telefoni poto), e tatau ona ou manino e uiga i se mea. O nisi ua sese le manatu faapea a ou tusia o le "Ua ou lagona le fetalai mai o le Alii" po o le "Na ou lagonaina i loʻu fatu" lenei po o lena, ma isi mea o aʻu o se "tagatavāai" po o le "locutionist" o le mea moni vaai or faʻalogo faʻalogo i le Aliʻi. Ae, o le masani lea a lectio Divinao le mafaufau loloto i le Upu a le Atua, faʻalogo mo le leo o le Leoleo Mamoe Lelei. O le masani lea mai anamua taimi i totonu ole Desert Fathers o e na gaosia a tatou monastic tu ma aga. I Lusia, o le masani lea a le "poustiniks" o le, mai toʻatasi, o le a aliaʻe ma se "upu" mai le Alii. I Sisifo, ua naʻo se fua o le tatalo i totonu ma mafaufau loloto. E tutusa uma lava mea: talanoaga e taʻitaʻia ai i le fesoʻotaʻiga.

O le a e vaʻaia ni mea mautinoa; aumai se tala o mea e te vaʻai ma faʻalogo ai. O le a musuia oe i au tatalo; aumai se tala o le mea ou te taʻu atu ia te oe ma mea o le a e malamalama ai i au tatalo. —O le matou Faletua ia St. Catherine o Labouré, Saini tusi, Fepuari 7, 1856, Dirvin, Saint Catherine Labouré, Archives o le O Afafine o le Alofa Mama, Pale, Farani; itu.84

 

O LE A LE MEA TLI O LE TALAFAASOLOPITO FAAOLATAGA?

O le a le manulauti a le Atua mo Ona tagata, le Ekalesia — le teine ​​faʻaipoipo faʻatauvaʻa a Keriso? O le mea e faʻanoanoa ai, e i ai le ituaiga o "eschatology o leai se faamoemoe ”ua taatele i o tatou taimi. O le autu a manatu o nisi o mea o loʻo fai pea ma sili atu le leaga, faʻaiuina i le aliali mai o le Anetikeriso, mulimuli ane Iesu, ma le faʻaiuga o le lalolagi. O isi e faʻaopopoina puʻupuʻu le faʻasalaga o le Ekalesia lea na ia toe tupu ai i fafo i le paoa mai fafo pe a maeʻa se "aʻoaʻiga."

Ae i ai leisi vaʻaiga eseʻese vaʻaiga lea o se fou aganuʻu o le alofa tulaʻi mai i le "iʻuga taimi" o le manumalo i se aganuʻu o le oti. E mautinoa lava o le faaaliga lea a Pope Sagato Ioane XXIII:

O taimi e tatau ai ona tatou faʻalogo, tele mea tatou te salamo ai, i leo o tagata o e, e ui ina mumu i le maelega, leai se lagona o le faʻautauta ma fua. I lenei vaitaimi onapo latou te le iloa se mea seʻi vagana ai le faʻamuamua ma faʻaleagaina… Matou te lagona e tatau ona tatou le malilie faʻatasi ma na perofeta o le faʻalavelave o loʻo vaʻaia mala i taimi uma, e peiseai ua lata mai le iʻuga o le lalolagi. I o tatou taimi, o le Taʻitaʻiga mai le Atua o loʻo taʻitaʻia ai i tatou i se faʻatonuga fou o fegalegaleaiga faʻaletagata, e ala i taumafaiga a tagata ma e oʻo lava i tala atu o faʻamoemoega uma, o loʻo faʻatatau i le faʻataunuʻuina o fuafuaga silisili a le Atua ma le le mafaamatalaina, o mea uma, e oʻo lava i faʻafitauli a tagata, e taitai atu ai sili atu le lelei o le Ekalesia. —POPE ST. JOHN XXIII, Lauga mo le tatalaina o le Fono Lona Lua a le Vatikana, Oketopa 11th, 1962 

Sa i ai foi i le Katinale Ratzinger se manatu faapea, e ui lava o le a faaitiitia ma toʻesea le Ekalesia, ae o le a toe avea foi o ia ma fale o se lalolagi malepelepe. 

… A oʻo mai le tofotofoga o lenei luluina, o le a tafe mai se malosiaga sili mai se Ekalesia e sili atu le faʻaleagaga ma faʻafaigofieina. O tamaloloa i se lalolagi matua fuafuaina o le a lagona le tuʻulafoaʻia i latou lava… [le Ekalesia] o le a fiafia i se fugalaʻau fou ma avea o se fale o le tagata, lea o le a ia maua ai le ola ma le faʻamoemoe i tua atu o le oti. —Cardinal Joseph Ratzinger (POPE BENEDICT XVI), Faʻatuatua ma le Lumanaʻi, Ignatius Press, 2009

Ina ua avea o ia ma pope, na ia aioi atu foi i le autalavou e faʻalauiloa lenei lumanaʻi fou tausaga:

Faʻamalosia e le Agaga, ma faʻatatau i le faʻaaliga mauoa o le faʻatuatua, ua valaʻaulia se augatupulaga fou o le au kerisiano e fesoasoani e fausia se lalolagi e faʻafeiloaʻi ai, faʻaaloaloina ma faʻapelepeleina le meaalofa a le Atua o le ola… O se tausaga fou lea e faʻasaolotoina ai i tatou mai le papaʻu, le manatu faapito, ma le taliaina e le tagata o ia lava lea e fasiotia ai o tatou agaga ma oona ai a tatou sootaga. Au uo talavou pele, o loo fetalai mai le Alii e te auai perofeta o lenei vaitau fou… —POPE BENEDICT XVI, Homily, World Youth Day, Sydney, Ausetalia, Iulai 20th, 2008

O le suʻesuʻeina atili o St. Paul ma St. John o loʻo faʻaalia ai foi se mea o lenei faʻaaliga. O le mea na latou vaʻaia muamua ae leʻi oʻo i le pupuni ”i talafaʻasolopito o tagata o se mautinoa le atoatoa o le a faʻataunuʻuina e le Atua i Lana Ekalesia. Leai se mulimuli tulaga o le atoatoa, lea o le a naʻo faʻatauaina i le Lagi, ae o se paʻia ma le paia o le a, i le mea moni, avea o ia ma talafeagai Faʻaipoipo.

O aʻu o le faifeʻau e tusa ma le tausimea a le Atua na tuʻuina mai ia te aʻu e faʻamaeʻaina mo oe le afioga a le Atua, o le mea lilo lilo mai anamua ma augatupulaga ua tuanaʻi… ina ia matou faʻaalia tagata uma ua atoatoa ia Keriso. (Kol 1: 25,29)

O le mea moni, o le tatalo saʻo lea a Iesu, lo tatou faitaulaga sili:

… Ina ia tasi i latou uma, e pei o oe le Tama o i totonu ia te aʻu ma aʻu ia te oe, ina ia latou i ai foi ia te i tatou… ina ia aumaia i latou i le atoatoa tasi, ia iloa ai e le lalolagi na e auina mai aʻu, ma e te alofa foi ia te i latou pei ona e alofa mai ia te aʻu. (Ioane 17: 21-23)

Sagato Paulo vaai i lenei malaga lilo o se mautinoa "matua" o le Tino o Keriso i le faʻaleagaga "matua."

Laʻu fānau e, o ia 'ou te toe galue ai seʻia faia Keriso i totonu o' outou. (Kala 4:19; Efe 4:13)

Faʻafefea lena foliga? Ulufale Maria. 

 

O LE MAFAI ONA FAIA

… O ia o le sili ona atoatoa foliga o le saʻolotoga ma o le faʻasaʻolotoga o tagata soifua ma le atulaulau. O ia o le Tina ma Faʻataʻitaʻiga e tatau ona vaʻai i ai le Ekalesia ina ia malamalama ai i lona atoaga le uiga o lana ia lava misiona.  —POPE IOANE PAULO II, Redemptoris Mater, l. 37

E pei ona taʻua e Benedict XVI, o le Tina Faʻamanuia "na avea ma ata o le Ekalesia a sau."[1]Fetalai Salvie, o le.50 O lo tatou Tamaitai o le Atua Fuafuaga Sili, o se faʻataʻitaʻiga mo le Ekalesia. A tatou faʻatusa ia te ia, ona avea lea o le galuega o le Faʻaolaina o le a maeʻa ia tatou. 

Mo mea lilo a Iesu e le i atoatoa ona atoatoa ma faataunuuina. E maeʻa ia mea, e moni lava, i le tagata o Iesu, ae leʻo i tatou, o ana ona tagata, pe i totonu o le Ekalesia, o lona tino lilo. —St. John Eudes, tusitusiga tusi “I le Malo o Iesu”, Liturgi o Itula, Tusi IV, i 559

O le a le mea o le a aumaia ai ia "mea lilo a Iesu" ia i tatou? 

… E tusa ma le faʻaaliga o le mea lilo na natia mo le tele o tausaga, aʻo lenei ua faʻaalia e ala i tusitusiga faʻavaloʻaga, ma e tusa ai ma le poloaʻiga a le Atua faavavau, na faailoa atu i atunuu uma. e aumaia ai le usitaʻi o le faʻatuatua, i le Atua poto e toʻatasi, e ala ia Iesu Keriso le viʻiga e faʻavavau faʻavavau lava. Amene (Loma 16: 25-26)

O le taimi ua toe ola le Ekalesia i le Finagalo Paia e pei ona fuafuaina e le Atua, ma e pei ona faia e Atamu ma Eva, o le a atoatoa lena Faʻaola. O le mea lea, na aʻoaʻo mai ai lo tatou Alii e tatalo: “Ia oo mai lou malo, Ia faia Lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi."

O le mea lea e mulimuli ai e toefuatai mea uma ia Keriso ma toe taʻitaʻi tagata ia gauaʻi i le Atua e tasi ma tutusa le faʻamoemoe. —POPE ST. PIUS X, E Silil. 8

E leʻo oi le foafoaga mo le iʻuga o le lalolagi! Ae, o loo ōi mo le toefuataiina o le finagalo paia i atalii ma afafine o le Silisili Ese o le a toefuatai mai la tatou sootaga saʻo ma le Atua ma Ana foafoaga:

Mo foafoaga o loʻo faʻatali mai ma le naunautaʻi ile faʻaaliga o le fanau a le Atua… (Roma 8:19)

O le Foafoaga o le faʻavae o "fuafuaga faʻaola uma a le Atua"… Na vaʻaia e le Atua le mamalu o le foafoaga fou ia Keriso. -CCC, 280 

I lea, e le gata na afio mai Iesu i faʻaola matou, ae ia toefuatai tatou ma foafoaga uma i le uluaʻi fuafuaga a le Atua:

… Ua iloa ia Keriso le tulaga saʻo o mea uma, le faatasiga o lagi ma le lalolagi, e pei ona finagalo le Atua le Tama mai le amataga. O le usitaʻi o le Atua le Alo Faʻafouina e toe faʻatuina, toe faʻavae, le mafutaga muamua a le tagata ma le Atua ma, o le mea lea, le filemu i le lalolagi. O lona usiusitaʻi ua toe tuʻu tasi ai mea uma, 'mea i le lagi ma mea i le lalolagi.' —Cardinal Raymond Burke, lauga i Roma; Me 18th, 2018, lifesitnews.com

Ae pei ona taʻua, o lenei fuafuaga paia, e ui ina atoatoa ona iloa ia Iesu Keriso, e leʻi maeʻa maeʻa i Lona tino lilo. Ma o lea, e leʻi oʻo mai foi lena "taimi o le filemu" tele pope na muai vaaia faaperofetaga

Fai mai St. Paul, "O mea uma na faia, o loo oi ma o loʻo galue pea e oʻo mai i le taimi nei," o loʻo faʻatali ai le laveaʻiina o taumafaiga a Keriso e toe faʻafoʻi le va fealoaʻi i le va o le Atua ma ana foafoaga. Peitai o le galuega faʻaola a Keriso e leʻi toe faʻaleleia mea uma, ae na faʻafaigofieina le galuega o le faʻaola, na amata ai le tatou togiola. E pei ona tofu sao tagata uma i le le usiusitaʻi o Atamu, e tatau foʻi ona tofu tagata uma ma le usiusitaʻi o Keriso i le finagalo o le Tama. E faʻatoa maeʻa le togiola pe a fefaʻasoaʻi tagata uma i lona usitaʻi… - Auauna a le Atua Fr. Walter Ciszek, Na te Taʻitaʻia aʻu (San Francisco: Ignatius Press, 1995), itulau 116-117

O lea la, o le tatou Lady's fiat na amataina lenei faʻafouga, lenei toetu o le Finagalo Mamalu i Tagata o le Atua:

Na ia amataina le foafoaga fou. —POPE ST. JOHN PAUL II, "O le Emnity a Maria ia Satani sa Atoa"; Tagata lautele, Me 29th, 1996; ewtn.com

I tusitusiga a le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, lea na mauaina le aofaʻi o le faʻamaoniga faale-ekalesia i lenei taimi, na taʻua e Iesu:

I le Foafoaga, O laʻu mea sili o le fausiaina o le Malo o Loʻu Loto i Laʻu foafoaga agaga. O loʻu autu autu o le faia ia taʻitoʻatasi foliga o le Tolutasi Paia e ala i le faʻatinoina o Loʻu Loto ia te ia. Ae o le aveʻesega a le tagata mai Loʻu Loto, na ou leiloa ai Loʻu Malo ia te ia, ma mo le 6000 tausaga umi na ou tau ai. —Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta, mai tusi a Luisa, Vol. XIV, Novema 6, 1922; Au Paia i le Finagalo Paia saunia e Fr. Sergio Pellegrini; i. 35; lolomiina ma le faʻamaonia a le Archb Bishop o Trani, Giovan Battista Pagwayri

Ae o lea, fai mai St. John Paul II, o le Atua o le a toefuatai mea uma ia Keriso:

O le galuega atoa lea o le uluaʻi fuafuaga o le na faia mea uma o loʻo faʻatulagaina: o se mea na faia e le Atua ma tagata, aliʻi ma le fafine, tagata soifua ma le natura o loʻo fealofani, i le talanoaga, i fesoʻotaʻiga. O lenei fuafuaga, ua le fiafia i le agasala, na aveina i se auala sili ona ofoofogia mai ia Keriso, o Le na te faʻataunuʻuina faʻalilolilo ae mataalia i le mea moni o loʻo i ai nei, i le faʻamoemoe o le a faʻataunuuina.  —POPE JOHN PAUL II, Aufaigaluega lautele, Fepuari 14, 2001

 

OU SAU LE MALO

O le upu "malo" o le ki ia malamalama ai i “taimi e gata ai.” Aua o le mea o loʻo tatou tautalagia, e tusa ai ma le vaʻaiga a Sagato Ioane i le Faʻaaliga, o le nofoaiga a Keriso i se fou faʻalelei totonu o Lana Ekalesia.[2]cf. Faʻaaliga 20:106 

O lo matou faʻamoemoe sili lea ma le matou talosaga, 'Ia oo mai lou malo!' - o se Malo o le filemu, faʻamasinoga ma le toʻafilemu, lea o le a toe faʻatuina ai le uluaʻi fealofani o le foafoaga. —STST. POPE JOHN PAUL II, Lautele Lautele, Novema 6, 2002, Zenit

O le uiga lea pe a tatou talanoa e uiga i le “Manumalo i le Loto Mama o Maria”: le afio mai o le Malo "o le filemu, faamasinoga tonu ma le toʻafilemu," ae le o le iʻuga o le lalolagi.

Na ou fai atu o le "manumalo" o le a latalata atili mai [i le isi fitu tausaga]. E tutusa lea ma le uiga o la tatou tatalo mo le oo mai o le Malo o le Atua. -Malamalama o le Lalolagi, i. 166, O se talanoaga ma Peter Seewald (Ignatius Press)

O Keriso le Alii ua uma ona nofotupu e ala i le Ekalesia, ae o mea uma o lenei lalolagi e leʻi oʻo i lalo o ia ... O le malo na oʻo mai i le peresona o Keriso ma tupu lilo i totonu o loto o i latou na tuʻufaʻatasia ia te ia, seʻia oʻo i lona faʻaaliga eschatological faʻaalia. —CCC, n. 865, 860

Ae le tatau lava ona tatou fenumiai lenei "malo" ma se utopia lalolagi, o se ituaiga o faʻatalitonuga faʻatulagaina-anotusi faʻataunuʻuina o le faʻaolaina lea e taunuʻu ai le tagata i lona taunuʻuga i totonu o le talafaʻasolopito. 

...talu ai o le aitia o se mautinoa faʻatulagaina-faʻatunuʻuina faʻamanuiaga ua le mafai ona amanaʻia le tumau tatala matala o le talaʻaga ma le saolotoga o tagata, lea o le faʻaletonu e masani lava ona mafai. —Katinale Ratzinger (POPE PENEDICT XVI) Eschatology: Oti ma le Ola Faavavau, Katoliko Iunivesite o Amerika Press, i. 213

...O le a faʻaauau pea le ola o le tagata, o le a faʻaauau pea ona aʻoaʻo tagata e uiga i tulaga manuia ma mea le taulau, taimi o le mamalu ma laʻasaga o le pala, ma o Keriso lo tatou Aliʻi e avea pea, seʻia oʻo i le iʻuga o taimi, na o le pau lea o le puna o le faʻaola. —POPE JOHN PAUL II, Konafesi Aoao a Epikopo, Ianuari 29th, 1996;www.vatican.va

I le taimi lava lea e tasi, ua faailoa mai ai e le pope se faamoemoe faagaeetia loto o le a maua e le lalolagi le malosiaga suia o le Tala Lelei aʻo leʻi oʻo i le iʻuga o le a faʻamalieina ai le sosaiete mo sina taimi.

O le galuega a le Atua le aumaia o lenei itula fiafia ma faailoa atu i tagata uma ... A taunuu, o le a avea o se itula taua, tasi tele ma taunuuga e le gata mo le toefuataiina o le Malo o Keriso, ae mo o le faatoʻilalo o… le lalolagi. Tatou te tatalo faʻamaoni tele, ma faʻapena foi i isi e tatalo mo lenei faʻamoemoe e manaʻomia tele. —POPE PIUS XI, Ubi Arcani dei Consilioi "I le Filemu o Keriso i lona Malo", Tesema 23, 1922

Ae o lenei foi, tatou te le o talanoa e uiga i se lalolagi lalolagi. Aua ua uma ona fetalai Iesu:

O le oʻo mai o le Malo o le Atua e le mafai ona matauina, ma e leai se tasi e faʻalauiloaina, 'Vaʻai, o lea ua,' poʻo, 'O lea la.' Aua faauta, ua i totonu ia te oe le Malo o le Atua. (Luka 17: 20-21)

O le mea o loʻo tatou talanoaina, o le afio mai fua lea o Keriso e ala i le Agaga Paʻia - o le "Penetekoso fou."

O le Atua lava ia na saunia e aumaia lena "paia ma le paia" paia lea e finagalo le Agaga Paia e faʻatamaoʻaina ai Kerisiano i le amataga o le meleniuma lona tolu, ina ia mafai ona "faia Keriso o le loto o le lalolagi." —POPE IOANE PAULO II, Lauga i Tama Rogationist, l. 6, www.vatican.va

Faʻafefea e lea ituaiga alofa tunoa, ona, le aʻafia ai le atoa lalolagi? Ioe, Pope St. John XXIII faʻamoemoeina lenei "fou ma le paia" paia e aumaia ai se vaitaimi o le filemu:

O le galuega a Pope Ioane e faʻamaualalo o le "saunia mo le Alii o tagata lelei atoatoa," lea e tutusa lelei lava ma le galuega a le Papatiso, o ia o lona lagolago ma le na ia taʻuina lona suafa. Ma e le mafai foi ona tatou mafaufau i se tulaga maualuga ma sili atu lona taua i lo le manumalo o le filemu faa-Kerisiano, o le filemu o le loto, filemu i le fegalegaleaiga lautele, i le ola, soifua lelei, i le va fealoaloai, ma i le usoga o malo . —POPE ST. IOANE XXIII, Le Manuia Moni a Kerisiano, Tesema 23rd, 1959; www.catholiccultural.org 

Ma o le "atoʻatoa lea" na vaʻaia e Sagato Ioane i lana vaʻaiga e "faitau" le Faʻaipoipo a Keriso mo le Faʻamanatuga a le Tamaʻi Mamoe. 

Aua ua sau le aso faaipoipo o le Tamai Mamoe, o lana faatoanofotane ua saunia o ia lava. Na faʻatagaina ona ia ofuina se ofu paʻepaʻe mamā ma mama. (Faʻaaliga 19: 7-8)

 

O LE TAIMI O LE FILEMU

Na taʻutino lava e Pope Benedict XVI, a ia lava ia, atonu ua "mafaufau" lava ia "ono tele se suiga ma o le talafaʻasolopito o le a faafuaseʻi ona o ese mai i se isi auala" - e le itiiti ifo i le isi fitu tausaga talu ona ia faia lena mea. [3]ff. Malamalama o le Lalolagi, i. 166, O se talanoaga ma Peter Seewald (Ignatius Press Ae o lo tatou Aliʻi ma le tatou Tamaʻitaʻi ma le tele o isi pope sa valoʻiaina se mea matua tele lava. I le faʻamaonia foliga vaaia i Fatima, na ia vavalo ai:

O le a faapaia e le Tama Paia Lusia ia te aʻu, ma o le a liua o ia, ma o se vaitaimi o le filemu o le a tuuina atu i le lalolagi. - Lau tamaʻitaʻi o Fatima, Le Savali a Fatima, www.vatican.va

O Katinale Mario Luigi Ciappi, o taʻitaʻi pope mo Pius XII, John XXIII, Paul VI, John Paul I, ma John Paul II na faapea mai:

Ioe, o se vavega na folafolaina ia Fatima, o le vavega sili sili i le talaʻaga o le lalolagi, lona lua i le Toetu. Ma o lena vavega o le a avea ma taimi o le filemu, e matua leai lava se mea na avatua i le lalolagi. —O Oketopa 9th, 1994, O le Catechism a le Aiga Apolotolo, i. 35

O le paia Marian paia, Louis de Montfort, na ia faaleoina lenei vavega i le gagana apocalyptic:

Ua tuʻuina mai ia i tatou mafuaʻaga e talitonu ai, i le iʻuga o taimi ma atonu e sili mamao atu nai lo le mea tatou te faʻamoemoeina, o le a faʻatupuina e le Atua tagata faʻatumuina i le Agaga Paʻia ma faʻatumuina i le agaga o Maria. E ala atu ia i latou, Maria, Masiofo sili ona malosi, o le a faia vavega tetele i le lalolagi, faʻaleaga agasala ma faatuina le Malo o Iesu lona Alo i luga o toega o le malo piopio o lenei sili lalolagi Papelonia. (Faaa.18: 20) -Suʻega ile Faʻamaoni Moni i le Virgin Virgin, n. 58-59

Pe le o le mea e tatau ona faia lou finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi? Pe e le moni ea e tatau ona sau lou malo? Na e le avatua i ni agaga, le pele ia te oe, se vaʻaiga i le lumanaʻi faʻafouina o le Ekalesia? —St. Louis de Montfort, Tatalo mo Faifeautalai, n. 5; www.ewtn.com

O se tasi o agaga na ave iai e le Atua le faʻaaliga o Elizabeth Kindelmann o Hanikeri. I ana savali faʻamaonia, na ia talanoa ai e uiga i le afio mai o Keriso i totonu auala. Na taʻua e le tatou Tamaʻitaʻi:

O le moli vaivai o laʻu Mumua o le Alofa o le a mumu moli faʻasaʻo i luga uma o le lalolagi, faʻalumaina o Satani faʻasaoina o ia e leai se malosi, atoatoa le atoatoa. Aua neʻi fesoasoani e faʻalauteleina le tiga o le fanauina. —O le tatou Fafine ia Elizabeth Kindelmann; O Le Afi o le Alofa o le Le Lelei Mama o Maria, "Tusi Faʻaleagaga", i. 177; Imprimatur Archb Bishop Péter Erdö, Peraimeri o Hanikeri

O iinei foi, e tusa ai ma pope talu ai nei, na fetalai ai Iesu e uiga i le Penetekoso fou. 

… O le Agaga o le Penetekoso o le a lolovaia le lalolagi i lona mana ma o se vavega tele o le a tosina mai i ai tagata uma. O le aafiaga lea o le alofa tunoa o le Afi o le Alofa… o Iesu Keriso lava ia… e leʻi tupu se mea faʻapenei talu ona liutino le Upu. —Iesu ia Elizabeth Kindelmann, O Le Malamalama o Alofa, i. 61, 38, 61; 233; mai le tusi faʻamaumau a Elizabeth Kindelmann; 1962; Imprimatur Archb Bishop Charles Chaput

 

O LE ASO O LE ALII

E i ai le itula i le leaga, ae e iai le aso o le Atua.
—Venerable Archb Bishop Fulton J. Sheen

E manino lava, tatou te le o talanoa iinei i le toe afio mai o Iesu i Lona tino faʻamanuiaina i le iʻuga o taimi. 

O le tauaso o Satani o lona uiga o le manumalo aoao o loʻu Loto paia, o le faʻasaʻolotoga o agaga, ma le tatalaina o le ala i le faʻaolaina i ai.s atoaga atoa. —Iesu ia Elizabeth Kindelmann, O Le Malamalama o Alofa, i. 61, 38, 61; 233; mai le tusi faʻamaumau a Elizabeth Kindelmann; 1962; Imprimatur Archb Bishop Charles Chapu

O le fesili lenei: O fea tatou te vaai ai i le talepeina o le mana o Satani i totonu o Tusitusiga Paia? I le Tusi o Faʻaaliga. Na valoia e Sagato Ioane se vaitaimi i le lumanaʻi pe a "lokaina" Satani ma le taimi e "nofotupu" ai Keriso i Lana Ekalesia i le lalolagi atoa. E tupu ina ua mavae o le faaali mai ma le maliu o le Anetikeriso, lena "atalii o le malaia" po o le "le toatasi", lena "manu feʻai" ua lafoina i le lepa afi. Mulimuli ane, o se agelu…

… Na puʻeina le tarako, le gata tuai, o le Tiapolo po o Satani, ma saisai ia mo le afe tausaga… o le a avea i latou ma faitaulaga a le Atua ma Keriso, ma o le a latou nofotupu faatasi ma ia mo le afe tausaga. (Faaa 20: 1, 6)

O le Ekalesia Katoliko, o le malo o Keriso i le lalolagi, [ua] fuafuaina ina ia salalau atu i tagata uma ma malo uma… —POPE PIUS XI, Quas Primas, Encyclical, n. 12, Tesema 11th, 1925; cf. Mata 24:14

O lenei, na vaʻai saʻo lava e Tama o le Aulotu Muamua nisi o gagana a Sagato Ioane e faʻatusa. 

… Ua matou malamalama o le vaitaimi o le afe tausaga o lo o faʻailoaina i le gagana faʻailoga. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Talatuu kerisiano

Ae o le mea e sili ona taua, na latou vaʻaia lena vaitaimi o le "Aso o le Alii". 

Faʻauta i le aso o le Aliʻi, e afe tausaga. - Tusi o Panapa, O Tama o le Ekalesia, Na faamatalaina e Ch. 15:

Le au pele e, aua neʻi e le amanaʻiaina lenei mea moni e tasi, i le Alii, o le aso e tasi e pei o le afe tausaga ma le afe tausaga e pei o le aso e tasi. (2 Peteru 3: 8)

… O lo tatou aso lenei, ua noatia e le oso aʻe ma le goto o le la, o se faʻailoga o lena aso tele lea e faʻapipiʻi ai le matagaluega o le afe tausaga. - Lactantius, Tama o le Ekalesia: O Fale Paʻia, Tusi VII, Mataupu 14, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

Lona uiga, na latou talitonu o le Aso o le Aliʻi:

—Mai i le pogisa o le mataala (o se vaitaimi o le soli tulafono ma le liliuese)

—Faʻaaliga i le pogisa (le foliga mai o le "le faʻale tulafono" poʻo le "Anetikeriso")

-E sosoʻo mai ma le tafa mai o le tafa o ata (o le filifiliina o Satani ma le maliu o le Anetikeriso)

—Ma sosoʻo mai ai ma le aoauli (o se vaitaimi o le filemu)

- seʻia goto le la (o le oso aʻe o Koku ma Makoku ma le osofaʻiga mulimuli o le Ekalesia).

Ae e le goto le la. O le taimi lena na afio mai ai Iesu e lafo ia Satani i Seoli ma faʻamasino i latou o loʻo soifua ma e ua oti.[4]cf. Faʻaaliga 20-12-1 Ole faitauga manino lena ole tala o le Faʻaaliga 19-20, male saʻo lelei ole malamalamaaga ole Matua o Ekalesia Amata ile "afe tausaga." Na latou aʻoaʻo atu, faʻavae i luga o le tala a Sagato Ioane lana tagata mulimuli, o lenei vaitaimi o le a amataina ai se ituaiga o "sapati malologa" mo le Ekalesia ma le toe faʻafouga o foafoaga. 

A e pe a faatafunaina mea uma a le Anetikeriso i lenei lalolagi, e pule o ia mo le tolu tausaga ma le ono masina, ma nofo ai i le malumalu i Ierusalema; ona afio mai lea o le Alii mai le Lagi i ao… auina lenei tagata ma i latou e mulimuli ia te ia i le lepa afi; ae o le aumaia i le amiotonu taimi o le malo, o le malologa, le aso fitu lea ua faapaiaina… O mea nei e tatau ona tutupu i taimi o le malo, o lona uiga, o le aso fitu ... o le Sapati moni oe amiotonu. —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus o Lyons, V.33.3.4,O Tama o le Ekalesia, CIMA Lomitusi Co.

O le mea lea, o loʻo tumau pea le sapati malolo mo tagata o le Atua. (Eperu 4: 9)

… O lona Alo o le a afio mai ma faaumatia le taimi o le solitulafono ma faamasino i le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu — ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia amataga o le aso valu, o le amataga lea o le isi lalolagi. —O le tusi a Panapa (70-79 TA), na tusia e le Tama Faʻavae o le seneturi lona lua

O e na vaai ia Ioane, o le soo o le Alii, [taʻu mai ia i matou] na latou faalogo ia te ia pe na faapefea ona aoao ma fetalai mai le Alii i nei taimi… —St. Irenaeus o Lyons, Ibid.

 

O LOO SAUNI SAUNIGA 

Classicaly, e masani lava ona malamalama le Ekalesia i le "afio faalua mai" e faatatau i le toe afio mai mulimuli o Iesu i le mamalu. Peitai, e leʻi teʻena lava e le Magisterium le talitonuga o Keriso manumalo i Lana Ekalesia muamua:

… O se faamoemoe i se manumalo manumalo o Keriso iinei i le lalolagi a o le i oʻo i le iʻuga mulimuli o mea uma. E le tuʻueseina se mea faʻapea, e le mafai, e leʻo mautinoa e le toe iai se vaitaimi umi o le faʻaKerisiano manumalo aʻo leʻi oʻo i le iʻuga. -O le aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko: O se Aotelega o Mataupu Faʻavae o Katoliko, Lonetona Burns Oates & Washbourne, i. 1140 

O le mea moni, Pope Benedict alu mamao i le taʻua o le "afio mai" o Keriso:

E ui na muaʻi talanoa tagata i le afio faalua mai o Keriso — faʻatasi i Peteleema ma toe i le faaiuga o taimi - na taʻua ai e Saint Bernard o Clairvaux se Adventus medius, o se tagata ulufale mai, faʻafetai lea e masani ona ia faʻafou ai Lona faʻalavelave i le tala faʻasolopito. Ou te talitonu o le Bernard's tulaga ese taia le sao saʻo ... —POPE BENEDICT XVI, Malamalama o le Lalolagi, i.182-183, O Se Talanoaga ma Peter Seewald

Ioe, na saunoa St. Bernard e uiga i se “sau ogatotonu”O Keriso i le va o Lona soifua mai ma le toe afio mai. 

Talu ai o lenei [ogatotonu] sau e va i le isi lua, e pei lava o se auala tatou te feoai ai mai le muamua sau e oʻo i le mulimuli. I le amataga, o Keriso o lo tatou togiolaina; i le mulimuli, o le a ia faʻailoa mai o lo tatou ola; i lenei ogatotonu afio mai, o ia o tatou malologa ma faamafanafanaga…… I lona afio mai muamua Na afio mai lo tatou Aliʻi i le tino ma lo tatou vaivai; i le ogatotonu sau o ia sau i totonu agaga ma le mana; i le toe afio mai o le a vaaia ai o ia i le mamalu ma le silisili ese… —St. Bernard, Liturgi o Itula, Vol I, itu. 169

Ae faʻapefea le Mau lena o loʻo faʻamatalaina e Sagato Paulo le faʻatamaiaina e Keriso o le "tagata solitulafono"? Pe le o le iʻuga ea la lena o le lalolagi?  

Ona faʻailoa mai ai lea o le ua amio leaga, e fasiotia e le Alii o Iesu i le agaga o lona gutu; ma o le a faaumatia i le pupula o lona afio mai… (2 Tesalonia 2: 8)

E le o le "iʻuga" e tusa ai ma Sagato Ioane ma nisi o Tama o le Ekalesia.  

Sa faamatala e St. Thomas ma St. John Chrysostom ia upu quem Dominus Iesu destruet faʻamatalaga vaʻai Adventus sui ("O le a faaumatia e le Alii o Iesu i le pupula o Lona afio mai") ​​i le uiga o le a taia e Keriso le Anetikeriso e ala i le pupulaina o ia i se pupula o le a avea e pei o se faʻailoga ma le faʻailoga o Lona Afio Mai Faʻalua ... O le sili pule manatu, ma o le tasi e foliga mai e sili ona talafeagai ma le Tusi Paia, o le, a mavae le pa'ū o le Anetikeriso, le Ekalesia Katoliko o le a toe ulufale atu i luga o se vaitaimi o le tamaoaiga ma le manumalo. -Le iʻuga o le lalolagi nei ma mea lilo o le lumanaʻi, Fr. Charles Arminjon (1824-1885), i. 56-57; Sophia Inisitituti Press

O loo taʻua i le Tusi Paia le “faʻaaliga” o le “agaga” o Keriso, ae le o le toe foʻi mai i le tino. Lenei foi o se manatu e ogatasi ma Tama a le Ekalesia, o se faitauga faigofie o tala a St. John, ma le faʻamoemoe o le tele o pope: o e le o le iʻuga o le lalolagi o loʻo lalata mai, ae o le iʻuga o se vaitau. Ma e le faʻapea foi ona taʻu mai e lenei manatu e le mafai ona i ai se "mulimuli" anetikeriso i le iʻuga o le lalolagi. E pei ona taʻua e Pope Benedict:

E tusa ai ma le anetikeriso, ua tatou vaʻai, o le Feagaiga Fou na te vaʻaia lava i taimi uma laina o le tala faasolopito. E le mafai ona faʻatapulaʻaina se tasi o na tagata. Tasi ma tutusa na ia ofuina le tele o matapulepule i augatupulaga taʻitasi. —Cardinal Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Faʻailoga Mataʻutia, Eschatology 9, Johann Auer ma Joseph Ratzinger, 1988, itu. 199-200

Lenei foi o Tama a le Ekalesia:

Aʻo lumanaʻi ai le iʻuga o le afe tausaga, o le a tatalaina le tiapolo i se taimi fou, ma ia faʻapotopotoina uma o nuu faapaupau, e tau le taua ma le aai paia... “Ona oʻo mai ai lea o le toasa mulimuli o le Atua i luga o malo, ma latou matua faaumatia i latou” ma le lalolagi e alu ifo i lalo o le matuā vevesi tele. —Faitau le 4th senituri Failauga tusitala, Lactantius, "The Divine Institutes", The ante-Nicene Fathers, Vol 7, itu. 211

O le a mafai lava ona tatou faʻauiga upu, "O le faitaulaga a le Atua ma Keriso o le a nofo tupu faʻatasi ma Ia i le afe tausaga; ma a maeʻa le afe tausaga, ona tatalaina lea o Satani i fafo mai lona falepuipui; ” aua ua faapea ona latou faailoa mai o le nofotupu o le au paia ma le pologa a le tiapolo o le a faamutaina i le taimi e tasi… o lea i le iuga o le a latou o atu ai oe le o Keriso, ae o le mulimuli o le Anetikeriso… —St. Aukuso, O Tama Aneti-Nicene, Aai o le Atua, Tusi XX, Mata. 13, 19

 

O LOU MALO E SAUA

Ma o lea, fai mai Pope Benedict:

Aisea e le fai mai ai ia te ia e lafoa mai ia i matou molimau fou o lona auai i aso nei o ia foʻi na te maliu mai ai? Ma o lenei tatalo, e ui e le saʻo ona taulai atu i le iʻuga o le lalolagi, a e ui i lea a tatalo moni mo lona afio mai; o loʻo iai le atoaga o le tatalo na ia aʻoaʻo mai ia i tatou: “Ia oo mai lou malo.” Afio mai le Alii Iesu! ” —POPE FAAMATALAGA XVI, Iesu o Nasareta, Vaiaso Paʻia: Mai le Ulufale i Ierusalema seʻia oʻo i le Toetu, itu. 292, Ignatius Press

O lena sa sili ona mautinoa o le muamua na ia faʻamoemoe o ai na talitonu o tagata ...

...ua ulufale nei i lona vaega mulimuli, faia o se agavaʻa osooso, ina ia tautala. O le tafatafaʻilagi o se fesoʻotaʻiga fou ma le Atua o loʻo tatala mo tagata soifua, faʻailogaina e le ofo sili o le faʻaolaina ia Keriso. —POPE JOHN PAUL II, Lautele Lautele, Aperila 22nd, 1998

Ma ua tatou faʻalogo i nei aso le oi e pei ona leʻi i ai se tasi na faʻalogo muamua ... Pope [John Paul II] e moni faʻapelepeleina se naunautaiga sili atu o le meleniuma o fevaevaeaʻiga o le a mulimuli mai i le meleniuma o tuʻufaʻatasia. —Katinale Iosefa Ratzinger (PENEDICT XVI), Masima o le Lalolagi (San Francisco: Ignatius Press, 1997), faaliliuina e Adrian Walker

Na taʻutaʻu foi e Pope Pius XII le faamoemoe, aʻo leʻi oʻo i le iʻuga o le talaʻaga o le tagata, o le a manumalo Keriso i Lana Faʻipoipoipo e faʻamamaina o ia i le agasala:

Ae e oo lava i lenei po i le lalolagi faʻaalia manino faʻailoga o se vaveao o le a oʻo mai, o le aso fou mauaina le sogi o se la fou ma sili ona pupula… O le toetu fou o Iesu e manaʻomia: o le toetu moni, e lē toe taliaina se pule oti… I tagata taʻitoʻatasi, e tatau ona faʻaumatia e Keriso le po o le agasala a tagata i le amataga o le alofa tunoa. I totonu o aiga, o le po o le le faʻaaloalo ma le malulu e tatau ona faʻatulagaina le la o le alofa. I fale gaosi, i taulaga, i atunuʻu, i fanua o le le malamalama ma le ita i le po e tatau ona tupu susulu e pei o le ao, nox sicut maliu illuminabitur, ma o le a iai le misa ma o le ai ai le filemu. —POPE PIUX XII, Urbi ma Orbi lauga, Mati 2, 1957; faʻatau ie

Matau, na ia vaʻaia lenei "tafa mai o le alofa tunoa ua toe maua" - lena fesoʻotaʻiga i le Finagalo Paia na leiloa i le Faatoʻaga o Etena - e pei ona toefuatai "i falegaosimea, i taulaga," ma isi. Vagana o le a tele faleoloa gaosi i le lagi, e le masalomia o se vaʻaiga o se vaitaimi manumalo o le filemu i totonu o le talafaʻasolopito, pei o Pope St. Pius X na vaʻaia foi:

Oi! pe a fai o taulaga uma a le Aliʻi e tausi ma le faʻamaoni i tulafono uma a le Atua, pe a faʻaalia le faʻaaloalo i mea paia, pe a oʻo mai le Sakalameta, ma faʻataunuʻuina sauniga o le olaga faʻaKerisiano, e mautinoa lava e le toe manaʻomia ona tatou galulue atili e vaai mea uma toefuataiina ia Keriso. E le mo le mauaina o le manuia e faavavau na o ia lava o le a avea ma tautua --- o le a saofaga tele foi i le manuia faaletino ma le lelei o tagata soifua… Ona, mulimuli ane ai, o le a manino i tagata uma o le Ekalesia, e pei o na faʻatuina e Keriso, e tatau ona fiafia i le saʻolotoga atoa ma le tutoʻatasi mai malo ese uma… Aua o loʻo tumau pea le moni o le "amio Atua e aoga mo mea uma" (I Tim. iv., 8) - pe a malosi ma olaola lenei "tagata o le a" moni "nofo i le atoatoaga o le filemu" (Is. xxxii., 18). -

 

O SE TAIMI O LE FILEMU

E maitauina, St. Pius X faʻasino le perofeta o Isaia ma lana vaʻaiga o le a oʻo mai le vaitaimi o le filemu:

O loʻu nuu o le a nonofo i le laueleele filemu, i nofoaga saogalemu ma malologa filemu… (Isaia 32:18)

O le mea moni, o le vaitaimi o le filemu o Isaia e mulimuli tonu lava i le faasologa o taimi e pei o Sagato Ioane na faamatala ia Keriso faʻaiuga a le olag i luma o le vaitaimi e pei o:

Na alu atu foi mai i lona fofoga le pelu maai e taia ai atunuu. Na te pule ia te i latou i le ai uʻamea, na te soli foi i le uaina le uaina o le toʻasā ma le toʻasā o le Atua e ona le malosi uma lava (Faʻaaliga 19:15)

Faʻatusatusa i le Isaia:

O le a ia taia le saua i le tootoo o lona gutu, ma o le mānava o ona laugutu o le a ia fasioti ai le amioleaga… Ona avea ai lea o le luko ma mea e nofo ai le tamai mamoe, ma o le a taoto le nameri ma le tamai 'oti… Latou te le afaina pe faʻatamaʻia loʻu mauga paʻia uma; ona o le a tumu le lalolagi i le malamalama o le Alii, e pei ona ufitia le sami i le vai. (tagai Isaia 11: 4-9)

Toetoe lava o pope uma o le seneturi ua teʻa na vaʻaia le itula o le a avea ai Keriso ma Lana Ekalesia ma fatu o le lalolagi. E le o le tala ea lea a Iesu o le a tupu?

O lenei tala lelei o le malo o le a talaiina i le lalolagi atoa o se molimau i atunuu uma, ona oʻo mai ai lea o le iʻuga. (Mataio 24:14)

Leitioa a, o pope na lokaina i le amataga Ekalesia a Tama ma Tusitusiga Paia e tutusa. Na foliga mai na saunoa Pope Leo XIII mo i latou uma ina ua ia faapea mai:

Sa matou taumafai ma faʻaauau pea ona faʻataunuʻuina i le taimi o le umi o le faʻamaoniga i itu taua e lua: o le mea muamua lava, agaʻi i le toefuataʻiga, e le gata i taʻitaʻi ma tagata, o mataupu faʻavae o le olaga faʻaKerisiano i totonu o nuu ma aiga, talu ai e leai se ola moni. mo tagata vagana mai ia Keriso; Lona lua, ia faʻalauiloa le toe feiloaʻiga o i latou ua paʻu'ū ese mai le Ekalesia Katoliko a le o ni talitonuga sese poʻo ni masalosaloga, talu ai e matua le masalomia le finagalo o Keriso e tatau ona tuʻufaʻatasia tagata uma i le lafu e tasi i lalo o le Leoleo Mamoe e toʻatasi.. -Talimalo Illud Munus, Le. 10

O le lotogatasi o le lalolagi o le a. O le mamalu o le tagata soifua o le a amanaʻia e le gata i le aloaʻia ae lelei… E le faʻapito, poʻo le faʻamaualuga, poʻo le mativa… [e] taofia le faʻatuina o se faʻatonuga moni a tagata, o se lelei lautele, o se malo fou. —POPE PAULO VI, Savali Urbi et Orbi, Aperila 4th, 1971

E tele mau o loʻo lagolagoina le tala a pope i tusi a Isaia, Esekielu, Tanielu, Sakaria, Malaki, salamo ma isi. O se tasi e sili ona lelei na te faʻamauina, atonu o le mataupu lona tolu o le Sefanaia o loʻo taua ai le "Aso o le Aliʻi" e mulimuli i le faʻamasinoga a le ola

Aua o le afi o loʻu tuʻinanau o le a faʻaumatia ai le lalolagi uma. Ona ou faʻamamaina ai lea o le gagana a tagata… Ou te tuʻua e pei o se toe tagata o lou nuu lotomaualalo ma maualalo, oe o le a sulufaʻi i le suafa o le Alii ... latou te fafagaina ma taʻoto i lalo ma leai se tasi e faʻalavelaveina i latou. Alaga mo le fiafia, le tama fafine a Siona! Pese fiafia Isaraelu! O le Alii, lou Atua, o loʻo i totonu ia te oe, o le faʻaola malosi, o le a ia fiafia ia te oe ma le fiafia, ma faʻafouina oe i lona alofa. i le fale, ma i lena taimi o le a ou faapotopotoina ai outou; auā 'ou te avatu' iā te oe le taʻutaʻua ma le viʻiga, i nuʻu uma o le lalolagi, pe a 'ou faʻataunuʻuina lou toʻafilemu i ou luma, o loʻo fetalai mai ai le Aliʻi. (3: 8-20)

E le taumate sa i le mafaufau o Sagato Petelo lena mau i lona mafaufau aʻo ia folafola atu:

Ia e salamo, ma ia e liua, ina ia soloiesea au agasala, ma ia foaʻiina atu e le Alii ia te oe taimi o le malologa ma auina atu ia te oe le Mesia ua uma ona tofia mo oe, Iesu, o le lagi tatau ona mauaina seʻia oʻo i taimi o le toefuataʻiga lautele o le Na fetalai mai le Atua i fofoga o ana perofeta paia mai anamua. (Galuega 3: 19-20)

Amuia e agamalu, aua e fai mo latou tofi le laueleele. (Mataio 5: 5)

 

O MANUTU

  1. O le Era o le Filemu o le millenarianism

Stephen Walford ma Emmett O'Regan finau mai o le mea na ou aoteleina luga e leai se mea nai lo le talitonuga sese o le millenarianism. O lena aʻoaʻoga sese na ola aʻe i le amataga o le Lotu ina ua manatu le au Iutaia liliu mai o le a toe afio mai Iesu i le tino e nofotupu i le lalolagi mo a moni afe tausaga i le toe tu maturo. O na au paia, e pei ona faamatala e St. Augustine, "ona toe tutulaʻi lea i luga o le fiafia i le tele o taumafataga o le lalolagi, saunia ma le tele o aano o manu ma meainu e le gata ina faateʻia ai lagona o le le gaoia, ae oʻo lava i le fuataga. lava ia. ” [5]Aai o le Atua, Bk. XX, Ch. 7 Mulimuli ane sili atu faʻamamaina faʻamatalaga o lenei aʻoaʻoga sese na aliali mai na lafoaia ma indulgences, ae masani ona talitonu o Iesu o le a toe foi mai i le lalolagi e nofotupu i le tino. 

Leo J. Trese i totonu Na faamatala e le Faʻatuatua fai mai:

O i latou e avea [Rev 20: 1-6] moni ma talitonu i lena E afio mai Iesu e pule i le lalolagi mo le afe tausaga a o le i oo le iʻuga o le lalolagi ua taʻua o millenarists. —P. 153-154, Sinag-Tala Publishers, Inc. (faʻatasi ai ma le Nihil Obstat ma Le faʻamaonia)

O le mea lea, o le Catechism o le Ekalesia Katoliko tautino mai:

O le taufaasese a le Anetikeriso ua leva ona amata ona foliga mai i le lalolagi i soo se taimi lava e faia ai le tagi ina ia iloa i totonu o le talafaʻasolopito o le faʻamoemoe faʻalemesia lea e naʻo le tala atu o le talafaʻasolopito e ala i le eschatological faamasinoga. Ua teʻena foi e le Ekalesia ituaiga fesuiaʻiga o lenei pepelo o le malo ae oʻo mai i le igoa o le millenarianism (577),ma le "faʻaleaga faʻasolosolo" faiga faaupufai o se faalelalolagi faalelalolagi. -l. 676

O le vaefaamatalaga 577 i luga e taitai atu ai i tatou i Denzinger-Schonnmetzergaluega (Enchiridion Symbolorum, faauigaina ma le taʻutinoga a le rebus fidei et amio mama,) lea faʻamaumau le atinaʻeina o aʻoaʻoga ma talitonuga a le Ekalesia Katoliko mai ona popofou:

… Le faiga o le Millenarianism ua faʻamamaina, lea o loʻo aʻoaʻoina, mo se faʻataʻitaʻiga, o Keriso le Alii aʻo leʻi faia le faʻaiuga o le faʻamasinoga, tusa pe na muamua pe leai foi le toʻatele o le au amiotonu, o le a sau. vaaia e pule i lenei lalolagi. O le tali o le: O le faiga o le faʻaitiitia o le Millenarianism e le mafai ona aʻoaʻo saogalemu. —DS 2296/3839, Poloaʻiga a le Ofisa Paʻia, Iulai 21, 1944

I se aotelega, e leʻi afio mai Iesu e aliali mai e nofotupu i le lalolagi ae leʻi oʻo i le iʻuga o le talaʻaga o le tagata. 

Peitai, e foliga mai o loo finau pea Mr. Walford ma Mr. O'Regan se ituaiga o manatu e faapea o le "afe tausaga" e faatatau i se lumanaʻi vaitaimi o le filemu o se aʻoaʻoga sese. I se isi itu, o le faʻavae faʻavae o se vaitaimi iloga ma le lautele o le filemu, e ese mai i le millenarianism, na faʻaalia e Fr. Martino Penasa tuʻu saʻo i le Faʻapotopotoga mo le Aʻoaʻoga o le Faʻatuatua (CDF). O lana fesili o le: “in imminente una nuova era di vita cristiana?” ("Ua lata mai se vaitau fou o le olaga faʻa-kerisiano?"). O le taitai o le malo i lena taimi, o Katinale Joseph Ratzinger, na tali atu,La questione è ancora aperta alla libera talanoagae, giacchè la Santa Sede non si è ancora pronunciata i modo definitivo":

O loʻo tatala pea le fesili mo le saʻoloto o talanoaga, ona e leʻi faia e se Paʻia se faʻamatalaga manino i le mea lea. -Il Segno del Soprannauturale, Udine, Italia, n. 30, itu. 10, Oti. 1990; Fr. Na faailoa atu e Martino Penasa lenei fesili i le “nofotupu o le meleniuma” ia Cardinal Ratzinger

E oo lava i e faapea, Ua finau mai Walford, O'Regan ma Birch e naʻo le pau le faauigaga taliaina o le "afe tausaga" o le tasi na tuuina mai e St. Augustine o le tasi lena tatou te masani ona masani ona fai soo i aso nei:

… I le mea ua tupu ia te aʻu… [St. Ioane] faʻaaoga le afe tausaga o se tutusa mo le umi atoa o lenei lalolagi, faʻaaogaina le numera o le atoatoa e faʻailoga ai le atoaga o taimi. —St. Augustine o Hippo (354-430) TA, De Civitate Dei "Aai a le Atua ”, Tusi 20, Ch. 7

Peitai, o se tasi lenei o nai O faauigaga na tuuina mai e le tagata paia, aemaise ai lava, na ia taʻutino mai — e le o se aʻoaʻoga — ae o lona lava manatu: “e tusa ai ma aʻu.” Ioe, ua faia e le Ekalesia aua lava nei folafolaina lenei o se aʻoaʻoga: "O le fesili o loo tatala pea i talanoaga saoloto." O le mea moni, e lagolagoina moni lava e Augustine aʻoaʻoga a Tama Amata o le Ekalesia ma le ono maua o se "vaitau fou o le olaga faʻaKerisiano" pe afai lava e faaleagaga i le natura:

… E peiseai o se mea talafeagai le tatau ona maua e le au paia le ituaiga malologa o le Sapati i lena vaitaimi [o le "afe tausaga"]… Ma o lenei manatu e le tetee, pe a fai e talitonu o le fiafia o le au paia , i lena Sapati, o le a faʻaleagaga, ma o le a faʻatatau i le afioaga o le Atua… —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Fomai o le Ekalesia), De Civitate Dei, Bk. XX, Na. 7, Iunivesite Katoliko o Amerika Press

lana Faʻaletino afio mai 

Afai ae e te leʻi oʻo i le iʻuga mulimuli, e tatau ona i ai se vaitaimi, sili atu pe laʻititi foʻi, le paʻia manumalo, o se iʻuga o le a aumaia e le o le faʻaaliga mai o le tagata o Keriso i le Mamalu ae o le faʻagaioiga o na malosiaga o le faʻapaʻiaina ia. o loʻo galue nei, ole Agaga Paʻia ma Faʻamanatuga a le Ekalesia. -O le aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko: O se Aotelega o Mataupu Faʻavae o Katoliko (Lonetona: Burns Oates & Washbourne, 1952), i. 1140 

Mulimuli, Mr. Walford ma Mr. O'Regan faʻailoa le mataupu a Orthodox tagata vaʻai, Vassula Ryden, o ana tusitusiga i le tele o tausaga ua mavae na faʻasilasila e le Vatican. O se tasi o mafuaʻaga o lenei:

O nei masalosaloga faaaliga vaʻai i se taimi lata mai o le a manumalo ai le Anetikeriso i le Ekalesia. I le millenarian style, o loʻo valoʻia mai ai o le a faia e le Atua se faʻasalaga mulimuli mamalu lea o le a amataina i le lalolagi, e oʻo lava i le leʻi afio mai ma le mautinoa o Keriso, o se vaitaimi o le filemu ma le tamaoaiga lautele. —Mai Faʻasilasilaga i Tusitusiga ma Gaioiga a Mrs.Vassula Ryden, www.vatican.va

Ma o lea, na valaaulia ai e le Vatican Vassula e tali i fesili e lima, o se tasi o latou fesili i lenei fesili o le "vaitaimi o le filemu." I le faatonuga a Cardinal Ratzinger, o fesili na tuuina atu ia Vassula e Fr. Prospero Grech, o se polofesa iloga o le Tusi Paia i mataupu silisili i le Pontifical Institute Augustinianum. I le toe iloiloina o ana tali (tasi, lea na taliina le fesili o se "vaitaimi o le filemu" e tusa ai ma le tutusa non-millenarianist vaaiga na ou faataatia i luga), Fr. Na faaigoa e Prospero ia latou "silisili." Ae o le mea e sili ona taua, o Katinale Ratzinger lava ia sa fai lana fesuiaʻiga ma le faifeau o Niels Christian Hvidt o le na tusia ma le faaeteete le tulitatao i le va o le CDF ma Vassula. Na ia faapea atu ia Hvidt ina ua maeʻa Misasa i se tasi aso: “Aue, ua tali lelei mai Vassula!”[6]cf. “Talanoaga i le va o Vassula Ryden ma le CDF”Ma le lipoti faʻapipiʻi a Niels Christian Hvidt  Tusa lava, o le Faʻasilasilaga faasaga i ana tusitusiga na tumau pea lona faʻamamaluina. E pei ona taʻua e Hvidt ia Hvidt: "E olo lemu le maaolo i le Vatikana." I le fevaevaeai ai o ia i totonu, na mulimuli ane toe taʻu atu ai e Katinale Ratzinger ia Hvidt e faapea "Na te fia vaai i se Faasilasilaga fou" ae e tatau ona ia "usitai i katinale."[7]ff. www.cdf-tlig.org  

E ui lava i totonu polokiki i totonu o le CDF, i le 2005, tusitusiga a Vassula na faʻatagaina le faʻamaufaailoga aloaʻia a le Magisterium o faʻamaonia. O le Le faʻamaonia ma le Nihil Obstat  i le Novema 28, 2005 na tuʻuina atu e Lana Afioga Epikopo Felix Toppo, SJ, DD, ma ia Novema 28, 2005 e Lana Afioga Archb Bishop Ramon C. Arguelles, STL, DD.[8]E tusa ai ma le Tulafono Canon 824 §1: "Vagana ua faʻamautuina i se isi itu, o le atunuʻu masani o latou faʻatagaga pe faʻamaonia e lolomia tusi e tatau ona sailia e tusa ai ma canons o lenei ulutala o le talafeagai i le lotoifale masani a le tusitala poʻo le masani a le nofoaga lea ua lolomiina tusi. ”

Ma i le 2007, o le CDF, e ui e le o aveʻesea le Faʻasilasilaga, tuu le pule faitalia i epikopo i le lotoifale e tusa ai ma ana faʻamalamalamaga:

Mai se manatu masani, o le mea lea, i le maeʻa ai o faʻamatalaga ua taua i luga [mai Vassula], o se mataupu e ala i le mataupu faautauta faaiuga e manaʻomia i le vaʻaia o le moni ono o le faʻatuatua mafai ona faitau tusitusiga i le malamalamaaga o ia faʻamatalaga manino. —Leta i Peresetene o le Episkopal Conference, William Cardinal Levada, Ianuari 25th, 2007

 

2. Le "mea sese" a le Anetikeriso

I se talanoaga ma Desmond Birch i luga o le Facebook na mulimuli ane mou atu, na ia taʻua foi ua ou i le "mea sese" ma faalauiloaina "mataupu sese" mo le fai mai o le foliga mai o le "Anetikeriso" e mafai, i ana upu, "lata mai." Lenei o le mea na ou tusia i le tolu tausaga talu ai i Anetikeriso io Tatou Taimi:

Uso e ma tuafafine, e ui o le taimi o le faʻaali mai o le "le faʻamaoni" e le o tatou iloa, ou te lagona le faamalosia e faʻaauau tusitusiga e uiga i ni vave oso mai faʻailoga o taimi o Anetikeriso atonu ua latalata mai, ma vave nai lo le manatu o le toatele.

Ou te matua malamalama i na upu, i se vaega, aua na ou ave laʻu faʻailoga mai pope latou lava. I le Papal Encyclical i le 1903, na tusia ai e Pope St. Pius X, le faʻavae o se tagata e le talitonu i le Atua, ma le amio mama, i upu nei:

O ai e le mafai ona le iloaina o loʻo i ai le sosaiete i le taimi nei, sili atu nai lo tausaga ua mavae, o loʻo mafatia i se maʻi mataʻutia ma aʻa o le, lea, o le tuputupu aʻe i aso uma ma 'aʻai i lona totonugalemu, o loʻo tosoina mai i le malaia? Tou te malamalama i le Faʻaaloalo Pele, o le a lenei faʻamaʻi—liliuese mai le Atua… A mafaufau i nei mea uma, e iai mafuaaga lelei e fefe ai neʻi faia lenei mea leaga tele e pei ona sa muai vaai i ai, ma atonu o le amataga o ia mea leaga na faʻasa mo aso e gata ai; ma o iina atonu ua uma ona i ai i le lalolagi le “Atalii o le Malaia” o loo talanoa i ai le Aposetolo. —POPE ST. PIUS X, E Sili, Encyclical I luga o le Toefuataʻiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903

Ona oo lea i le 1976, lua tausaga ae lei filifilia Pope John Paul II, na saunoa Cardinal Wojtyla i epikopo o Amerika. O ana upu ia, faʻamaumauina i le Washington Post, ma faʻamaonia e le Tiakono Keith Fournier sa auai:

O lea ua tatou tutu atu i foliga o le pito sili ona taua faʻasolopito ua feagai ma tagata soifua. Ua tatou feagai nei ma le finauga mulimuli i le va o le Ekalesia ma le anti-lotu, i le va o le Tala Lelei ma le aneti-talalelei, i le va o Keriso ma le anetikeriso. —Eucharistic Congress mo le luasefulu tausaga o le sainia o le Tautinoga o le Tutoatasi, Philadelphia, PA, 1976; cf. Katoliko Online

E foliga mai la, e tusa ai ma le saunoaga a Mr. Birch, o loʻo latou faʻalauiloaina foi "aʻoaʻoga sese."

O le mafuaʻaga ua finau mai Mr. Birch o le Anetikeriso le mafai i le lalolagi talu ona tatau ona muamua le Talalelei “Talaʻi i le lalolagi atoa o se molimau i atunuu uma, ona oʻo mai ai lea o le iʻuga.” [9]Mataio 24: 14 O lana lava faʻauigaina tuʻuina ai le Anetikeriso i le iʻuga o taimi, toe teʻena ai le faʻamaumauga manino a Sagato Ioane. I se isi itu, ua tatou faitau o le Anetikeriso, le "manu feʻai", ua i ai i le "lepa afi" pe a o le toe tulaʻi mulimuli o "Koku ma Magoga" na tupu (faʻaa. Rev 20:10).  

Igilisi Igilisi Peter Bannister, o le na suesue uma i le amataga Ekalesia Tama ma nisi 15,000 itulau o talitonuina faalilolilo faaaliga talu mai le 1970, malilie e faapea o le Ekalesia tatau ona amata toe mafaufau i taimi mulimuli. Le teenaina o se vaitaimi o le filemu (amillennialism) Fai mai a ia, ua le toe taliaina.

… Ua ou matua mautinoa nei amillennialism e le gata  fusifusiaʻi fusifusia ae o le mea moni o se tele sese (pei o le tele o taumafaiga i le talafaʻasolopito e lagolagoina finauga faʻalelotu, tusa lava pe faigata, e lele i luma o le manino faitauga o le Mau, i lenei tulaga Faʻaaliga 19 ma le 20). Masalo o le fesili e leʻi taua tele mea uma i seneturi na muamua atu, ae e mautinoa lava o le taimi nei… E le mafai ona ou tusi lima i a nofofua talitonuina [faʻaperofeta] faʻavae e lagolagoina Augustine's eschatology. Soʻo se mea e mautinoa ai o le mea o loʻo tatou vaʻaia vave nai lo se taimi mulimuli ane o le Afio mai o le Aliʻi (malamalama i le uiga o se maoaʻe. mea na tupu o Keriso, lē i le lagona tausalaina mileniuma o le toe foi tino o Iesu e pule tino i se malo faaletino) mo le faafouga lalolagi— mo le Faamasinoga Mulimuli / iʻuga o le paneta…. O le fetaui lelei faʻavae luga o le faʻavae o Tusitusiga Paia o faʻapea mai o le Afio mai o le Alii ua lata mai 'o lea foi, o le afio mai o le Alo o le Malaia. Ou te le vaʻai i se auala i soʻo se mea o lenei. Ma lea foi, ua faʻamaonia mai i le maoaʻe o numera o faʻavaloaga faaperofetaga faaperetania ... —Talanoaga tau oe lava ia

O le faʻafitauli o loʻo taoto i le manatu o le "Aso o le Alii" o le mulimuli 24 itula aso i le lalolagi. O lena lava le mea na aʻoaʻo mai e Tama Ekalesia, o ai foi, na taʻua lena Aso o le vaitaimi o le "afe tausaga." I lena tulaga, na faʻalogoina ai e Tama a le Ekalesia St. Paul:

Aua neʻi faʻaseseina oe e se tasi i soo se auala; aua e le sau lena Aso, seʻi vagana ua muamua le fouvalega, ma faʻaalia le tagata o le amioleaga, o le atalii o le malaia… (2 Tesalonia 2: 3)

E le gata i lea, e foliga mai toetoe a le faʻatamala e faʻamalosi e le mafai e le Anetikeriso ona foliga mai io tatou aso, ona o faʻailoga o taimi i o tatou autafa ma le lapataiga manino a le pope i se isi itu.

O le liliuese silisili talu mai le fanau mai o le Ekalesia ua matua alualu i luma alualu i luma i tatou uma. —Dr. Ralph Martin, Faufautua i le Fono Faʻatonu mo le Faʻalauiloaina o le Faʻaevagelia Fou; Le Ekalesia Katoliko i le iʻuga o tausaga: O le a le Tala a le Agaga? i. 292

Lauiloa Amerika tusitala Msgr. Ua fesili Charles Pope:

O fea o tatou i ai nei i se eschatological lagona? E finauina o loʻo tatou iai i totonu ole teteʻe ma o le mea moni lava o se malosi faʻasesega ua oʻo mai i luga o le tele o tagata. O le taufaasese ma le fouvale lea e atagia mai ai le isi mea o le a tupu: ma o le a faʻaalia le tagata o le amioleaga. —Article, Msgr. Charles Pope, “O Nofoaga Lenei Lenei o le Faamasinoga o le a Sau?”, Novema 11th, 2014; tesi

Vaai, atonu tatou te sese. Ou te manatu o tatou manaʻo e sese. Ae o se tasi o muaʻi Fomaʻi o le Ekalesia na i ai ni fautuaga lelei:

Ua molia nei oe e le Ekalesia i luma o le Atua Soifua; ua ia taʻu atu ia te oe mea e uiga ia Anetikeriso ae leʻi taunuu. Pe o le a tupu i lou taimi tatou te le iloa, pe o le a tupu i tua ia te oe tatou te le iloa; ae o le mea e lelei ai, ona e iloa nei mea, e tatau ona e faʻamalosia oe lava muamua. —St. Cyril o Ierusalema (c. 315-386) Fomaʻi o le Ekalesia, Tautalaga Catechetical, Tautalaga XV, n.9

I le faaiuga, ou te fia fai atu ai e le o aʻu le faamasino mulimuli o soo se mea na tusia e aʻu po o se isi — o le Magisterium. Pau le mea ou te talosaga atu ai, ia tatou tatala pea e talanoa ma aloese mai le vavevave o faʻamasinoga faasaga i le tasi ma le isi faʻasaga i le leo faʻaperofetio o le tatou Aliʻi ma le Faletua i nei taimi. O loʻu fiafia e le o le avea ma se "iʻuga taimi" poto, ae i le faʻamaoni i le St. John Paul II valaʻauina e faʻasilasilaina le sau "vaveao." Ia faʻamaoni i le sauniunia o agaga e feiloaʻi ma lo latou Aliʻi, pe o le tulaga masani o latou olaga pe i le afio mai o lo tatou Aliʻi o Iesu Keriso.

Ua faapea mai le Agaga ma le Faatoafaiava, “Sau.” Ma o ia o lē e faʻalogo e fai atu, "sau." (Faʻaaliga 22:17)

Ioe, afio mai le Aliʻi Iesu!

 

 

FAITAU FUAFUAGA

Millenarianism - O le a lea, ae leai

Le Auala na Leiloa ai le Era

Pe e afio mai Iesu?

Le Tama Pele e,… O Ia Afio mai!

Le Afio Mai Le

O Le Manumalo — Vaega I-III

Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia

Le Paia Fou… poʻo le Fouvale Faʻavae Fou?

Ua Tatala le Faitotoʻa i Sasaʻe?

Faʻafefea Afai…?

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

 
 

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Fetalai Salvie, o le.50
2 cf. Faʻaaliga 20:106
3 ff. Malamalama o le Lalolagi, i. 166, O se talanoaga ma Peter Seewald (Ignatius Press
4 cf. Faʻaaliga 20-12-1
5 Aai o le Atua, Bk. XX, Ch. 7
6 cf. “Talanoaga i le va o Vassula Ryden ma le CDF”Ma le lipoti faʻapipiʻi a Niels Christian Hvidt
7 ff. www.cdf-tlig.org
8 E tusa ai ma le Tulafono Canon 824 §1: "Vagana ua faʻamautuina i se isi itu, o le atunuʻu masani o latou faʻatagaga pe faʻamaonia e lolomia tusi e tatau ona sailia e tusa ai ma canons o lenei ulutala o le talafeagai i le lotoifale masani a le tusitala poʻo le masani a le nofoaga lea ua lolomiina tusi. ”
9 Mataio 24: 14
lafoina i AIGA, MILLENARIANISM ma pōpō , , , , , , , , , .