Faanoanoa o Faanoanoaga

 

 

LE i nai vaiaso ua tuanaʻi, e lua faʻasatauroga ma le faʻatagata o Maria i lo matou fale na gagau o latou lima - tusa ma le lua o latou e le mafaamatalaina. O le mea moni, toeititi lava o faʻatagata uma i lo matou fale e leai se lima. Na faʻamanatuina ai ia te aʻu se tusitusiga na ou faia i lenei aso o Fepuari 13th, 2007. Ou te manatu e le o se mea tupu fua, ae maise lava i le vaʻaia o finauga faʻaauau na siʻomia le Sinoti uiga ese i le Aiga o loʻo faia nei i Roma. Aua e foliga mai o loʻo tatou vaʻavaʻaia-i le taimi moni-a itiiti mai o le amataga o se vaega o le Afa lea o le toʻatele o tatou sa lapatai mai mo le tele o tausaga o le a oʻo mai: o se fou mai vaevaega... 

gau_Iesu4

Ma le isi, o le mea lea na muamua lomia faʻasolo ia Fepuari 13th, 2007. Ua ou faʻafouina i mea o loʻo tutupu nei…

 

SOLIA

Loimata o le faʻanoanoa. Sa latou feololo mai i totonu ia te aʻu i le vaiaso ua tuanaʻi, ona ua aveina aʻu e le Alii i le faasologa o "moli" i totonu o le fale o le a ou taumafai e tatala atu iinei, ma Lona alofa tunoa.

I le tausaga ua teʻa (2006), a o liligi mai e le Aliʻi le mea sa foliga mai o ni upu faʻaperofetaga malosi (lea ua ou aoteleina i O Petala, ma faʻamatalaina i totonu Pu o lapataiga!), Na ou maitauina le tele o faʻasatauroga i totonu o le matou fale ma pasi pasi na malepe — toeititi lava o lima poʻo lima. Na ou lagona na i ai se feʻau… ae ou te leʻi iloa le mea. 

I nai vaiaso ua tuanaʻi, e tolu isi faʻasatauro na gagau, toe oʻo foi i lima. Na ou tusia le faatonu faʻaleagaga o aʻu tusitusiga, ma loʻu le manaʻo e faitau se mea i ni mea faigofie na tutupu. Na ia toe faʻailoa mai foi, o faʻasatauro na momomo i lima o lona fale. Ae i lona tulaga, e leai seisi na paʻi ia i latou.

Seʻi vagana ua ou nofo i lalo e amata tusi atu ia te oe ona ou malamalama loa lea: o le Tino o Keriso ua malepe, ma o le a gagau…

 

PAʻE MAI I LE ALOFA

I ni nai tausaga ua tuanaʻi, sa ou maua ai se miti manino na toe faia i ni tulaga eseese. [1]I le amataga o lenei tusitusiga aposetolo, sa ou maua le tele o miti malosi, mamana o le a mulimuli ane ono talafeagai ao ou suesueina le aʻoaʻoga a le Ekalesia i luga o le eschatology. E amata lava i fetu i le lagi amata ona liʻo ma taʻamilo. Na faafuaseʻi lava ona latou paʻuʻu. I se tasi miti, na liua fetu i ni afi. Sa iai le mafuʻe tele. A o amata ona ou suʻe mo le ufiufi, na ou manatuaina lelei loʻu tamoe atu i tua atu o le Ekalesia o lona faavae na malepe, o ona faʻamalama tioata ua faʻasolo agai i le lalolagi.

O le vaiaso ua tuanaʻi, na tusia ai aʻu e le uso ia Keriso i le tala lenei: 

Ae ou te leʻi ala i luga i lenei taeao na ou faʻalogo i se leo. E le pei o le leo na ou faʻalogo i tausaga ua tuanaʻi fai mai “Ua amata.”Nai lo lena, o lenei leo sa malu, e le o se faatonuga, ae sa foliga alofa ma malamalama ma filemu i lona leo. E sili atu loʻu leo ​​i le leo o le fafine nai lo leo o tama. O le mea na ou faʻalogo ai o se tasi fuaiupu ... o nei upu na mamana (talu mai lenei taeao sa ou taumafai e tulei latou mai loʻu mafaufau ma le mafai):

“O le a paʻuʻu fetu.”

E oʻo foʻi i le tusiina o lenei mea ua ou lagona atu upu o loʻo tagitagi pea i loʻu mafaufau ma le mea malie, na pei o se taimi vave nai lo se taimi mulimuli ane, poʻo le a lava le taimi nei.

I le Faʻaaliga 12, fai mai:

O se faʻailoga tele lava na faʻaali mai i le lagi, o se fafine ua ofu i le la, ma le masina i lalo o ona vae, ma i luga o lona ulu se pale o fetu e sefulu ma le lua. Sa to o ia ma sa tagi lotulotu i le tiga a o galue o ia e fanau. Ona faʻaali mai ai lea o le tasi faʻailoga i le lagi; o le tarako mumu tele lava, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu, ma i luga o ona ulu sa i ai palealii e fitu. O lona iʻu na tafiesea le tasi vaetolu o fetu i le lagi ma lafo ifo i latou i le lalolagi. (Faʻaaliga 12: 1-4)

O le "fafine", e tusa ai ma faʻamatalaga a le Tusi Paʻia ma faʻamatalaga faapope, o se faʻailoga mo Maria ma le Ekalesia. [2]ff. Faʻamatalaina o Faʻaaliga I lana auiliiliga o tusitusiga o le Revelation, o le ua tuai tusitala Steven Paul faʻamamaina o le "fetu" o se faʻailoga mo se sui o le perisitua. [3]O le Faʻaaliga - Tusi i le Tusi; iUniverse, 2006

Manatua o le Tusi o Faʻaaliga na amata i tusi e fitu na tusia i Ekalesia e fitu o Asia
(tagai Faʻaaliga Faʻamatalaga) -O le numera "fitu" toe o le faʻatusa o le atoa poʻo le atoatoa. Ma, o tusi e ono faʻaoga i le Ekalesia atoa. E ui o le momoliina o upu faamalosiau, latou te valaauina foi le Ekalesia e salamo, aua o ia o le malamalama o le lalolagi na te faʻataʻapeʻapeina le pouliuli, ma i nisi itu-aemaise ai o le Tama Paia lava ia-o ia foi tagata taofiofi [4]cf. 2 Tesa 2: 7 taofiofia mana o le pogisa (faitau Aveʻese le Restrainer).

O Aperaamo, o le tama o le faʻatuatua, o lona faʻatuatua o le papa e taofi ai le vevesi, o le lolo o le faʻafanoga, ma faʻapea ona lagolagoina le foafoaga. O Simona, le tagata muamua na taʻutaʻu atu o Iesu o le Keriso… ua avea nei ma ala o lona faatuatua faaAperaamo, lea ua toe faafouina ia Keriso, le papa e tetee atu i le le mama o galu o le le talitonu ma lona faatafunaga o le tagata. —POPE PENETIKA XVI (Katinale Ratzinger), Valaauina i le Faʻamanatuga, Malamalama i le Ekalesia Aso Nei, Adrian Walker, Tr., I. 55-56

Ma, o mataʻitusi o Faʻaaliga faataatia le tulaga mo le faamasinoga, muamua o le Ekalesia, ona sosoo ai lea ma le lalolagi.

Aua ua oo i le taimi e amata ai le faamasinoga i le aiga o le Atua; afai e amata ia tatou, faʻafefea ona iʻu mo latou ua le usitaʻi i le tala lelei a le Atua? (1 Pete 4:17)

A o ou tusia i le 2014 ina ua maeʻa le sauniga amata o le Sinoti o le Aiga, na ou lagonaina o loo tatou "ola i tusi o Faʻaaliga." [5]vaʻai O Faʻasaʻoga e Lima Ma sa ou maofa ina ua ou iloaina o Pope Francis 'lima aʻoaʻiga i epikopo i le faaiuga o le Sinoti o se tonu tutusa ma aʻoaʻiga e lima na avatu e Iesu i ekalesia i le Faʻaaliga O Faʻasaʻoga e Lima). Uso e ma tuafafine, e foliga mai ia te aʻu o loʻo tatou ola i le faʻataʻitaʻiga o le Tusi o Faʻaaliga i le taimi moni. [6]ff. Ola i le Tusi o Faʻaaliga

 

TAU SAU

O tusi e faʻatatau i fetu e fitu "o loʻo aliali mai i aao o Iesu i le amataga o le faʻaaliga ia Sagato Ioane.

O le uiga lilo lea o fetu e fitu na e vaai ai i loʻu lima taumatau, ma tuʻugalamepa auro e fitu: o fetu e fitu o agelu ia a ekalesia e fitu, aʻo tuugalamepaitu e fitu o ekalesia ia e fitu. (Faaa 1:20)

O "agelu" iinei atonu o lona uiga o le faifeʻau o le Ekalesia. Pei ona Le Navar Tusi Paia faamatalaga faamatalaga:

O agelu o ekalesia e fitu e mafai ona tutū mo epikopo o loʻo vaʻaia i latou, a le o lea, o agelu leoleo o loʻo vaʻaia i latou. o lona uiga o i latou e pule ma puipuia ekalesia taʻitasi i le suafa o Keriso. -Le Tusi o Faaaliga, "The Navarre Bible", i. 36

O nisi na vaʻaia i le "agelu" o ekalesia taʻitasi e fitu lana faifeʻau poʻo se faʻailoga o le agaga o le faʻapotopotoga. -Tusi Fou a Amerika, vaefaamatalaga mo le Faaa.1: 20

O le manatu autu lenei: Ua taʻu mai e le mau ia i tatou o se vaega o nei “fetu” o le a paʻuʻu ese pe lafoina i fafo [7]ff. Le Faʻamasinoga Taʻifitu - Vaega IV i se "liliuese". [8]cf. 2 Tesa 2: 3

O le Lagi o le Ekalesia lea i le po o lenei olaga, aʻo ia te ia lava ia uiga mama o le au paia, susulu pei o fetu pupula faalelagi; ae o le siusiu o le tarako e soloia fetu i lalo i le lalolagi… O fetu e paʻu'ū mai le lagi oi latou ia ua leai se faamoemoe i mea faalelagi ma manaʻo, i lalo o le taʻitaʻiga a le tiapolo, le lalolagi o mamalu faalelalolagi. —St. Gregory le Sili, Moralia, 32, 13

Lenei, o upu a Pope Paul VI avea i luga o se taua fesoʻotaʻiga.

O le siʻuo le tiapolo o loʻo galue i le faʻataʻapeʻapeina o le Katoliko lalolagi O le pogisa o Satani ua ulufale ma salalau solo i le Ekalesia Katoliko e oʻo lava i lona tumutumu. O le liliuese, o le leiloa o le faatuatua, ua salalau atu i le lalolagi atoa ma i tulaga sili ona maualuga i totonu o le Ekalesia. —Faʻamatalaga i le Ono sefulu Ono tausaga o le Fatima Apparitions, Oketopa 13, 1977

St. John na maua ai isi faʻaaliga o le paʻu'ū o mea faʻalelagi e taʻua o "pu". Muamua, o le pa'ū mai le lagi "uatoʻa ma le afi fefiloi ma le toto" ona o le "mauga mu" ona sosoo ai lea ma le "fetu susunuina pei o se sulu". [9]Faʻaaliga 8: 6-12 O nei "pu" faʻatusa a tulaga tolu o patele, epikopo, ma katinale? Ioe, o le Tarako “Na tafiesea e le tasi vaetolu o fetu i le lagi ma lafo ifo i latou i le lalolagi. ” [10]Faʻaaliga 12: 4 O le tarako - o le e galue e ala i le tuufaatasia o malosiaga, uma natia ma maopoopo [11]ff. Lalolagi Fouvalega! ma Mealilo Papelonia—E sosogi i le lona tolu o fetu mai le Lagi. Atonu o lona uiga, o le lona tolu o faʻatulagaga a le Ekalesia na tafiesea i se liliuese, faʻatasi ai ma i latou e mulimuli ia latou. [12]ff. Wormwood

O lenei, e tusa ma le afio mai o lo tatou Aliʻio Iesu Keriso, ma lo matou potopoto e faʻafetaiaʻi ma ia, matou uso e, 'aua neʻi vave faʻagaeʻetia i le mafaufau pe faʻafiafiaina, a le o le agaga poʻo le upu, poʻo le tusi e faʻapea e mai ia matou, i le faʻapea ua oʻo mai le aso o le Alii. Aua neʻi faaseseina oe e se tasi i soo se auala; aua e le oʻo mai lena aso, seʻi vagana ua muamua le fouvale, ma faʻaalia le tagata o le amioleaga, le atalii o le malaia. (2 Tesa 2: 1-3) 

 

KOMISI OU SAVALI

Ua uma, pei ona ou tusia i Pu o lapataiga! -Vaega I, e foliga mai o loʻo tatou molimauina le "faʻataʻitaʻiga" i lenei lumanaʻi fevaevaeaʻiga. Ua tupu le fenumiai i totonu o lotoā o le Ekalesia: amio lelei E le amanaʻiaina e aʻoaʻoga le tele o aʻoaʻoga, le amanaʻiaina e le tele o faifeʻau, ma o lea la- e pei ona tatou faafofoga i le Sinoti e uiga i le Aiga-o le tuleia e nisi o Katinale ae fiafia i le faiga o le faifeau. Ae pei ona lapatai mai Pope Francis i le tausaga ua teʻa, o lenei laina o mafaufauga o se…

… Faaosoosoga i se uiga faataumaoi i le lelei, o le igoa o le alofa mutimutivale pepelo e fusifusia manuʻa e aunoa ma le faʻamaloloina muamua ma togafitia i latou; e togafitia faʻailoga ae le o mafuaʻaga ma aʻa. O le faʻaosoosoga o le "au-agalelei," o le fefefe, ma faʻapea foi ma le mea e taʻua o "alualu i luma ma limafoai." —POPE FRANCIS, saunoaga faʻaiʻu i sauniga muamua o le Sinoti, Katoliko News Agency, Oketopa 18th, 2014

E manatua ai upu o le Esekielu 34:

Oi talofa i leoleo mamoe o Isaraelu oe na fafaga i latou lava! E te leʻi faʻamalosia e ua vaivai pe faʻamalolo i e mamai pe fusifusi manuʻa. E te leʻi faʻafoʻi mai le ua se, pe saili le ua leiloa… O lea na latou faʻataʻapeʻapeina ai ona o le leai o se leoleo, ma avea ma meaʻai a manu feʻai uma.

Mata e le mafai ona tatou fai atu o le eleele mo lenei faʻaosoosoga na sauniuni mo le tele o tausaga e se Ekalesia na faʻamoeina e moe e ala i mea faʻaonapo nei, faʻatau tagata, ma o lea ua suia amioga mama?

E ono faʻaaoga e Satani ia aʻupega taufaʻafefe o le taufaʻaseʻe — atonu na te nanaina o ia lava - atonu e taumafai e faʻamalosi i tatou i nai mea laiti, ma faʻapea e faʻaseʻeina le Ekalesia, e leʻo mea uma i le taimi e tasi, ae o sina mea itiiti mai lona tulaga moni.-Faʻamanuiaina John Henry Newman, Lauga IV: O Le Sauaina o Anetikeriso

O lenei, faʻafuaseʻi lava, ona i ai se gagana uiga ese o loʻo faʻaaogaina e taʻitaʻi lotu [13]ff. Aneti-Alofa Mutimutivale o lena e matua le Katoliko a o latou fautuaina se teteʻa i le va o aʻoaʻoga ma faifeau. O le Porotesano i totonu o le zucchetto. [14]O le "zucchetto" o le ulupoo poʻo le "beanie" laei o Katinale.

E faʻataga e le Atua le leaga tele e faʻasaga i le Ekalesia: e faʻafuaseʻi ona oʻo mai faʻafuaseʻi ma tagata saua; o le a latou solia le Lotu a o momoe epikopo, faifeau, ma patele. —Venerable Bartholomew Holzhauser (1613-1658 TA); Anetikeriso ma le iʻuga taimi, Rev. Joseph Iannuzzi, i. 30

 

O LE FAI MA LE PETERU

E pei ona ou tusia i se taimi ua tuanaʻi, o le osofaʻiga i le Nofoa o Peter o le thermometer o liliuese. [15]ff. O le Pope: Thermometer o le Liliuese Ma o aso nei, o lena osofaʻiga ua oʻo i ni tulaga tulaga ese. Ua tupu le fenumiai ona o le tele o perofeta pepelo na tulaʻi mai e fautua mai o le tatou Pope filifilia moni o ia lava o se "perofeta pepelo", le "manu feʻai" o le Faʻaaliga 13, o se "faʻaumatia" o le faʻatuatua. O nei tuuaiga e aliae mai i se tauaso i totonu, pe a le o se mea le aoga, e le gata leiloaina o folafolaga a le Petrine a Keriso, ae ua avea ma se valoʻaga faʻamalieina i le fausiaina o se fouvalevale i totonu o faautauta Katoliko. E tusa ai ma lenei mataupu, o le valoʻaga a St. Leopold o le a maua se moli fou; na ia faʻasino i le "ultra-conservative" schism?

Faʻaeteete e faʻasao lou faʻatuatua, aua i le lumanaʻi, o le Ekalesia i Amerika o le a vavaeʻese mai Roma. -Anetikeriso ma le Iuga Taimi, Fr. Joseph Iannuzzi, St. Andrew's Productions, P. 31

Pe-afai e moni le valoʻaga-na ia faatatau ia i latou o le a mulimuli i le alualu i luma mafaufauga o le agaga zeitgeist oo tatou taimi oe ua matua lafoaʻia le Tama Paia? Pe o mea uma e lua? Tusa lava poʻo le a, ou te leʻi faitau lava i se valoʻaga mai se faʻamaoniga aloaʻia o loʻo tautala ai e uiga i le avea o se tamaʻitaʻi filifilia e avea ma aʻoaʻoga sese - lea e feteʻenaʻi ma le Mataio 16:18 lea na taʻua ai e Keriso o le "papa." [16]faitau Mafai e se Pope Avea ma se Heretic saunia e Fr. Joseph Iannuzzi O le mea moni, i le faʻaiuga o sauniga muamua a le synodal i le tausaga ua teʻa, na faia ai e Pope Francis se faʻaupuga faititili mo le puipuia o le Uputuu Paia. 

O le Pope, i lenei tulaga, e le o le aliʻi sili, ae o le auauna maualuga - o le "auauna a auauna a le Atua"; o le faʻamaonia o le usitaʻi ma le ogatasi o le Ekalesia i le finagalo o le Atua, i le Talalelei a Keriso, ma le Tu ma agaifanua a le Ekalesia, faʻateʻaina uma ia lava manaʻoga, tusa lava pe o le - i le finagalo o Keriso lava Ia - o le "silisili Faifeau ma Faiaʻoga o le au faatuatua uma "ma e ui lava ina fiafia i le" silisili, tumu, lata mai, ma le aoao masani mana i le Ekalesia ". —POPE FRANCIS, upu faʻaiʻu e uiga i le Sinoti; Katoliko News Agency, Oketopa 18th, 2014

E tele valoaga, i se faafeagai, faasino i le taimi o le leoleo mamoe sili, le pope, o le a taia e ona fili i se tasi itu poʻo se isi, ma tuua ai le Ekalesia Katoliko e foliga mai e le leoleo mamoe.

Taia le leoleo mamoe, ina ia faataapeapeina mamoe. (Za 13: 7)

O le a sauaina lotu, ma fasia faitaulaga. Ekalesia o le a tapunia, ae mo na o sina taimi puupuu. O le a faamalosia le Tama Paia e tuua Roma. —Faamanuiaina Anna-Maria Taigi, Faʻaaliga Katoliko 

Na ou vaʻai i se tasi o le au na suitulaga ia te ia o lele i luga o tino o ona uso. E sulufaʻi o ia i se isi mea; a maeʻa litaea puʻupuʻu o le a maliu ai o ia i se oti matuia. O le amioleaga o loʻo i ai nei o le lalolagi ua naʻo le amataga o faʻanoanoaga e tatau ona tupu aʻo leʻi oʻo i le iʻuga o le lalolagi. —POPE PIUS X, Faʻaaliga Katoliko, i. 22

O na faanoanoaga, fai mai le tasi paia, e foliga mai o ni vaega, o le iʻuga o se fevaevaeaʻiga mataʻutia… 

Sa ou maua foi se isi vaaiga o le puapuaga tele… E foliga mai ia te aʻu o le faatagaga na faatonuina mai le aufailotu e le mafai ona taliaina. Na ou vaʻaia le toʻatele o faifeʻau matutua, ae maise le toʻatasi, na fetagisi ma le tagi. Sa fetagisi foi nai tamaiti laiti… Sa pei na fevaevaeai tagata i ni tolauapiga se lua. —Faamanuia Anne Catherine Emmerich, O Le Soifuaga ma Faaaliga a Anne Catherine Emmerich

 

O LE VAEGA FOU

A o ou tusia i Sauaga!… Ma le galulolo amio mama, Ou te talitonu o le tuʻufaʻatasiga o loʻo manaʻomia ono avea ma tulafono faʻatulafonoina o se "faʻavaomalo faʻalapotopotoga" finau atu e talia e le Ekalesia Katoliko isi ituaiga faʻaipoipoga, faʻatasi ai ma isi mea.

… O le tautala i le puipuiga o le ola ma aia a le aiga ua avea, i nisi sosaiete, o se ituaiga o soligatulafono faasaga i le Setete, o se ituaiga o le usitai i le Malo… —Cardinal Alfonso Lopez Trujillo, o le sa avea ma Peresetene o le Fono Faʻatonu mo le AigaVatican City, Iuni 28, 2006

O aʻoaʻoga a le Ekalesia e uiga i le puipuia i pepe, euthanasia, ma le faapau pepe o loo faaauau pea ona avea ma auala loloto, e le gata i le va o ia ma le itu faaupufai o le tele o atunuu, ae maise lava i le va o le Ekalesia ma tagata fai tulafono ma i latou e faʻamatalaina le tulafono. O lea ua tatou vaai atu i faamasinoga maualalo, i tulaga faaitulagi, i le naunautaiga e molia le au Kerisiano o loʻo taofiofia manatu o tagata. Mata o na "fetu" e paʻu'ū mai le Ekalesia oi latou na o le pauu lava i le laina ma le "lotu fou" o le soli tulafono atoa malo?

O se le faapalepale fou ua salalau… o se mea sese, le lelei lotu ua faia i se pule saua tulaga faatonuina e tatau i tagata uma ona mulimuli ai. Ae o le mea moni, peitaʻi, o lenei atinaʻe ua faʻateleina ona taʻitaʻia ai i se le faapalepaleina o se talitonuga fou… lea e iloa uma ma, o le mea lea, faʻauigaina le faʻavae o faʻasino ua manatu nei e faʻatatau i tagata uma. I le igoa o le faʻapalepale, ua faʻapalepaleina ua soloia. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 52

Afai na i ai ni fevaevaeaʻiga nana i taimi ua tuanaʻi, e foliga mai o loʻo aliali mai nei i o tatou mata i Roma, e pei lava ona faʻaalia e se maugamu ni faʻailoga o le pa. Ua tatou vaai nei i le “asu a Satani” ua liligi mai… 

O le galuega a le tiapolo o le a ulu atu i totonu o le Ekalesia i se auala o le a vaʻaia ai tagata katinaleʻeseʻesega o katinale, epikopo faʻatasi ma epikopo. O le au faifeʻau oe faamamaluina aʻu o le a faatauemu ma teteeina ia latou taufaasese…. ekalesia ma fatafaitaulaga na faʻaleagaina; o le a tumu le Ekalesia ia i latou e taliaina fetuʻunaʻiga ma o le temoni o le a unaʻi le tele o patele ma faʻapaʻiaina agaga e tuua le galuega a le Alii. —Message na tuʻuina atu e ala i se faʻaaliga alualu i luma ia Sr. Agnes Sasagawa o Akita, Iapani, Oketopa 13th, 1973; faʻamaonia ia Iuni o le 1988 e Cardinal Joseph Ratzinger, o le faʻauluuluga o le Faʻapotopotoga mo Mataupu o le Faʻatuatua

 

VAITAIGA

Na aumaia e le Alii ia te aʻu ni vaaiga i totonu o le le mautonu ma le oona vaeluaina o le a mulimuli mai. (Manatua: o le mulimuli fuaiupu na tusia i 2007. E pei ona ou tusia soo i lenei tausaga ua teʻa, o lena le mautonu ua avea nei ma matagi muamua o le Great Storm). E na ona ou fai atu o le a avea ma se taimi o faanoanoaga sili. E taʻitaʻia ai aʻu e tautala atu i se lapataʻiga i le alofa: O LE TAIMI NEI O LE TAIMI E FAI ATU AI LOU Loto MA LE ATUA.

O i latou e manatu e mafai ona latou faʻatali seʻia oʻo i le iʻuga e faʻaleleia le latou fale ua ou faia, o se mea sese matuia. Talu ai ona ua tuai tele ona tapunia le faitotoʻa o le vaa o Noa, o le a tuai foi la. O le taimi lenei o loʻo galue ai Iesu i se auala e le masani ai ma faʻalilolilo, i le sauniaina o agaga o e na o mai ia te Ia, ma unaʻiina i tatou ina ia tatou finafinau i aso o lumanaʻi. Ua faʻatagaina e le Atua se agaga faʻaʻoleʻole i lo tatou lalolagi, ma oi latou e tuʻuina o latou mata i le aso e ono tauaso taeao e mulimuli ai i faʻatonuga o le a tuʻuina mai e le Atua i Ona tagata i le lotolotoi o vevesi. [17]ff. Poto ma le Faʻafeiloaʻiga o Faʻalavelave Faatasi ai ma le alofa, ma se lagona o le sili ona faanatinati, ou te toe fai atu:

Lenei aso o le aso o le faʻaola! Faʻalelei lou loto i le Atua. Faʻalelei lou fale faʻaleagaga.

“Aisea e te moe ai? Tu i luga ma tatalo ina neʻi e ulu atu i faaosoosoga. ” A o fetalai atu [Iesu], sa oʻo mai le motu o tagata, ma o le tagata e igoa ia Iuta, o le tasi o le toʻasefulu ma le lua, o loʻo taʻitaʻia i latou. (Luka 22: 46-47)

 

IOANE, MA LE SAUNIUNIGA HIDDEN

I le gasologa o tausaga o le galuega a Keriso, e leʻi mafaufauina e le Aposetolo o Ioane, e iai se aso e tu ai i lalo o le satauro o Iesu. Ae o le mea ua tupu, naʻo ia lava le toasefululua na faʻamaonia. Aisea? Ua taʻua e le mau, na manatu Iesu o Ioane o le soo "pele". Ma ua tatou vaʻai pe aisea i le Talisuaga Mulimuli:

O se tasi o ona soʻo, o le sa alofa i ai Iesu, sa taoto latalata i le fatafata o Iesu. (Ioane 13:23)

Na taliga Ioane i le Loto o Iesu. Na ia lagonaina le Alofa o musumusu atu ia te ia, o se musumusu na oʻo atu i le loloto o lona agaga i auala na te leʻi malamalama ai. O le aposetolo lava lea e tasi mulimuli ane tusia upu, “O le Atua o le alofa lava ia.”

Na maua e Ioane le malosi e tumau ai i lalo o le Koluse a o isi uma na sosola aua na sauni o ia e le Loto o Iesu. Mo matou Katoliko, o le Eucharist lena. Ae leʻo naʻo se mataupu o le mauaina o le Eukalesitia i luga o a tatou laulaufaiva, ae faʻapea foi io tatou loto. Aua e le o le faalataina a Keriso na auai foi i le Talisuaga Mulimuli?

O ia na 'ai laʻu areto ua sii i luga lona mulivae ia te aʻu… o se tasi o outou o le a faalataina aʻu ... O ia lea o le a ou tuuina atu i lenei mea areto pe a ou fufuiina. (Ioane 13:18, 21, 26)

Ioe, o le a oʻo mai taimi o le a faʻatutuina ai le toʻatele na tatou fefaʻasoaaʻi i ai le tausamiga Eukalesitia faasaga ia i latou e tumau faamaoni ia Keriso e ala i Lana pope moni… vaevaega i luga o vaevaega, faanoanoa o faanoanoaga. 

Ma o le taimi lenei o le taimi e sauniuni ai o tatou loto, tatala lautele ia Iesu ia mafai ai e le agalelei o le Eucharist, Tusitusiga Paia, ma a tatou tatalo i totonu ona ati ma suia o tatou tagata. E faʻafefea ona malosi le agaga pe a vaivai le tino? Ioe, o le tasi na faalataina o ia, o le tasi na tu i ona tafatafa - o le na faalagolago i le "Tino" o Iesu.

Ma le isi, ou te fia maitauina o Ioane na tu i lalo o le Koluse ma Maria. Masalo o le vaʻaia o lona malosi, tu ai na o ia, lea na tosina atu ai o ia i lona itu. Ioe, o le malosi o Maria, lona malosi, ma lona faʻamaoni o le a tosina atu ai pea oe i vae o Iesu mo ona uiga lelei uma "vivii atu i le Alii." [18]cf. Luka 1:46 Ma uso ma tuafafine, avea le Rosary ma tatalo; aua le lafoa le lima o le tatou Tina. Ma lou loto atoa talia lona Alo, lo tatou Faʻaola Eucharistic. I lenei Eucharistic-Areto_Fotorauala, o le a e mauaina ai le alofatunoa tatau ai e tutu faʻatasi ma Iesu i aso o lumanaʻi… aso o le faʻanoanoa lea o le a gagau ai le tino o Keriso.

Ona tago ai lea o ia i le areto, ua faafetai, ua tofitofi, ma avatu ia te i latou, ua faapea atu, O loʻu tino lenei ua foaiina atu mo outou. … Na alaga leotetele Iesu, ma to lana mānava. Ma sa saeluaina le pupuni o le malumalu, mai luga e oʻo i lalo… ma sa luluina le eleele, ma na vaeluaina papa. (Luka 22:19; Mareko 15: 37-38; Mata 27:51) 

Ae malepe mo na o sina taimi.

O lenei, leoleo mamoe e, faʻalogo mai ia i le afioga a le ALIʻI: 'Ou te tauto o le a' ou alu atu e faʻasaga i nei leoleo mamoe, 'ou te faʻaolaina aʻu lafu,' ina neʻi toe 'aʻai i latou mo latou gutu.… O loʻo faʻapea' ona fetalai mai o le Aliʻi le ATUA: O aʻu lava e vaʻai ma leoleo laʻu lafu. E pei ona leoleoina e le leoleo mamoe o lana lafu, pe a iloa o ia i totonu o ana mamoe ua faataapeapeina, e faapea foi ona ou leoleo i aʻu mamoe. O le a ou laveaʻiina i latou mai mea uma na latou faʻataʻapeʻape ai a o puaoa ma pogisa… (Esekielu 34: 1-11; 11-12)

 

FAITAU FUAFUAGA:

 

O le Now Word o se faifeʻau tumau lena
faʻaauau i lau lagolago.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai. 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 I le amataga o lenei tusitusiga aposetolo, sa ou maua le tele o miti malosi, mamana o le a mulimuli ane ono talafeagai ao ou suesueina le aʻoaʻoga a le Ekalesia i luga o le eschatology.
2 ff. Faʻamatalaina o Faʻaaliga
3 O le Faʻaaliga - Tusi i le Tusi; iUniverse, 2006
4 cf. 2 Tesa 2: 7
5 vaʻai O Faʻasaʻoga e Lima
6 ff. Ola i le Tusi o Faʻaaliga
7 ff. Le Faʻamasinoga Taʻifitu - Vaega IV
8 cf. 2 Tesa 2: 3
9 Faʻaaliga 8: 6-12
10 Faʻaaliga 12: 4
11 ff. Lalolagi Fouvalega! ma Mealilo Papelonia
12 ff. Wormwood
13 ff. Aneti-Alofa Mutimutivale
14 O le "zucchetto" o le ulupoo poʻo le "beanie" laei o Katinale.
15 ff. O le Pope: Thermometer o le Liliuese
16 faitau Mafai e se Pope Avea ma se Heretic saunia e Fr. Joseph Iannuzzi
17 ff. Poto ma le Faʻafeiloaʻiga o Faʻalavelave
18 cf. Luka 1:46
lafoina i AIGA, Faailoga.

ua tapunia faamatalaga.