Tumau ao alu

 

 

 

I faʻaaluina le aso tele lava i tatalo, faʻalogo, talanoa ma loʻu faʻatonusili faʻaleagaga, tatalo, alu i Misasa, faʻalogo atili… ma o mafaufauga ma upu ia na oʻo mai ia te aʻu talu ona ou tusi O le Sinoti ma le Agaga.

• Sa ou mafaufau i le miti a St. John Bosco ma le auala o loo i ai pea le Tama Paia i le taumua o le vaa, e taitaia pea le Ekalesia i se vaitau o le filemu nai lo le taitaia o se tasi o vaa e osofaia le Barque of Peter.

• O Pope Falanisisi e matua loloto le tuuto ia Maria, o le na te puipuia le faatuatuaga o lana fanau e pei ona faia e soo se tina lelei.

• O le a le vave o le osooso o Katoliko i luga o le sami.

• Fa'afefea o nei mea uma o se laasaga sauniuni fa'aauau a'o le'i faia le Fa'amalamalamaga. [1]ff. Faʻaaliga Faʻamatalaga

• Fa'afefea ona tatou tutu i tafatafa o lo tatou Pope, o le Latina mo le "papa", o le tama o le aiga. E le tulia e lena tagata lona tama pe togi i luga o le sami pe ta'ua o ia o se “anti-tama” pe a ia faia mea tatou te le malamalama ai i taimi uma.

• O lo'o tatou ulu atu i le loloto ma le fa'amaoni i le Tulaga o le Ekalesia.

Fai mai le Tama Pa’ia o le a le lauga o ia i le taimi o le Sinoti se’i vagana ua faia folasaga a isi faifeau. O le po nei la, ua saunoa ai Papa. Ou te fai atu ia te outou uso e ma tuafafine, o Iesu o loo taitaia lenei vaa, ua faatumuina ona la i le matagi o le Agaga, ma taitai atu ai i luma i le Manumalo.

Ma ua Ia tuuina Pope Falanisisi i lona foeuli.

–––––––––––––––––––

 

O le saunoaga lea a le Pope i Tama o le Sinoti. O Pope Falanisisi, ina ua uma ona faamalosiau i faifeau uma ina ia tautala sa'o, sa'o, ma le le fefe, na i'u ai ina lauga i le Sinoti. O ana fetalaiga ia—mamana, faavaloaga, ma faafaifeau. Na tuuina atu ia te ia se patipati e fa minute e le au epikopo. 

 

Le mamalu, Faaamuia, Mamalu, Uso e ma Tuafafine,

Faatasi ai ma se loto ua tumu i le agaga faafetai ma le agaga faafetai, ou te fia faafetai atu, faatasi ma outou, i le Alii o le sa faatasi ma taialaina i tatou i aso ua mavae, i le malamalama o le Agaga Paia.

Mai le loto ou te faafetai atu ai ia Katinale Lorenzo Baldisseri, Failautusi Aoao o le Sinoti, Epikopo Fabio Fabene, lalo o le failautusi, ma faatasi ai ma i latou ou te faafetai atu i le Relators, Cardinal Peter Erdo, o le sa galue tele i nei aso o faanoanoaga faaleaiga, ma le Special. Failautusi Epikopo Bruno Forte, o le au peresitene e toatolu, o le au tusitala, o faufautua, o le au faaliliu ma le au faigaluega e le o iloa, o i latou uma na galulue ma le faamaoni moni ma le tuuto atoatoa i tua atu o vaaiga ma leai se malologa. Faafetai tele mai le loto.

Ou te faafetai atu foi ia te outou uma, tama o le Sinoti, Sui Usufono, Suetusi, ma Faatonu, ona o lo outou auai malosi ma le manuia. O le a ou tausia oe i le tatalo ole atu i le Alii e tauia oe i le tele o Ana meaalofa o le alofa tunoa!

E mafai ona ou fai atu ma le fiafia - faatasi ai ma le agaga o le autasi ma le sinodality - ua tatou ola moni i le aafiaga o le "Sinota," o se ala o le lotogatasi, o se "malaga faatasi." Ma o se "malaga" - ma e pei o malaga uma sa i ai taimi o tamo'e vave, e pei e mana'o e fa'ato'ilaloina le taimi ma ausia le sini i se taimi vave; isi taimi o le vaivai, e pei o le manao e fai atu "lava"; isi taimi o le naunautai ma le naunautai. Sa i ai taimi o le faamafanafanaga loloto i le faalogo atu i le molimau a faifeau moni, o e na tauaveina ma le poto i o latou loto le olioli ma loimata o o latou tagata faamaoni. O taimi o le faamafanafanaga ma le alofa tunoa ma le mafanafana i le faalogoina o molimau a aiga sa auai i le Sinoti ma faasoa mai ia i tatou le matagofie ma le olioli o le olaga faaipoipo. O se malaga lea e lagona ai e le malosi le faamalosia e fesoasoani i le vaivai, lea e taitai atu ai le sili atu le poto masani e auauna atu i isi, e oo lava i fetauaiga. Ma talu ai o se malaga a tagata soifua, faatasi ai ma faamafanafanaga sa i ai foi taimi o le faatafunaga, o feeseeseaiga ma faaosoosoga, lea e mafai ona taʻua ai ni nai avanoa:

– O le tasi, o le faaosoosoina o le lē fetuutuunaʻi o le tetee, o lona uiga, o le manaʻo e tapunia o ia lava i totonu o le upu tusia, (le tusi) ma le le faatagaina o ia lava e ofo i le Atua, e le Atua o mea e ofo ai, (le agaga); i totonu o le tulafono, i totonu o le mautinoa o mea tatou te iloa ae le o mea o loʻo manaʻomia pea ona tatou aʻoaʻoina ma ausia. Mai le taimi o Keriso, o le fa'aosoosoga o le maelega, o le suʻesuʻe, o le faʻamaoni ma le tagata e taʻua - i aso nei - "faʻaleaganuʻu" faʻapea foʻi ma le au atamamai.

– O le faaosoosoga i se uiga faataumaoi i le lelei [it. buonismo], o le igoa o le alofa mutimutivale taufaasese e fusifusia ai manuʻa e aunoa ma le muaʻi togafitia ma togafitia; e togafitia ai fa'ailoga ae le o mafua'aga ma a'a. O le faaosoosoga lea o “e fai mea-lelei,” o e matatau, faapea foi ma e ua ta’ua o le “agai i luma ma le faasaoloto.”

– O le faaosoosoga e liua maa e fai ma areto e gau ai te umi, mamafa, ma anapogi tiga (cf. Luka 4:1-4); ma ia liua foi le areto e fai ma maa ma lafo atu i e agasala, ma e vaivai, ma e mamai (cf Ioane 8:7), o lona uiga, ia liua e avea ma avega e le gafatia (Lk 11:46).

– O le faaosoosoga e alu ifo i lalo mai le Satauro, e faafiafia ai tagata, ae aua le nofo ai, ina ia faataunuuina ai le finagalo o le Tama; e ifo atu i se agaga faalelalolagi nai lo le faamamaina ma punou atu i le Agaga o le Atua.

– O le faaosoosoga e lafoai le “depositum fidei” [le teuina o le faatuatua], e le manatu ia i latou lava o ni leoleo ae o ni tagata e ona po o ni matai [o le faatuatua]; po o, i le isi itu, o le faaosoosoga e faatalale i le mea moni, o le faaaogaina o le gagana mataalia ma se gagana e faamafolafola e fai atu ai le tele o mea ae leai se tala! Latou te taʻua i latou o "byzantinisms," ou te manatu, o nei mea ...

Uso e ma tuafafine pele, e le tatau ona taufaafefe pe faapopoleina ai i tatou i tofotofoga, pe faalotovaivai ai foi, aua e leai se soo e sili i lona aoao; o lea afai o Iesu lava ia na faaosoosoina - ma na taʻua foi o Pelesepulo (cf. Mat 12:24) - e le tatau i Ona soo ona faatalitalia se togafitiga e sili atu.

O a’u lava ia ou te matua popole ma faanoanoa pe ana le seanoa nei faaosoosoga ma nei talanoaga olaola; o le gaioiga lea a agaga e pei ona ta’ua ai e St Ignatius (Taleni Faaleagaga, 6), pe afai sa i ai tagata uma i se tulaga maliliega, pe filemu i se filemu sese ma le filemu. Nai lo lena, ua ou vaai ma ua ou faalogo - ma le olioli ma le talisapaia - tautalaga ma faʻalavelave e tumu i le faʻatuatua, o le maʻelega faʻafaifeau ma aʻoaʻoga, o le poto, o le tautala saʻo ma le lototele: ma le parrhesia. Ma ua ou lagonaina o le mea na tuu i luma o o tatou mata o le lelei o le Ekalesia, o aiga, ma le “tulafono silisili,” o le “lelei o agaga” (cf. Can. 1752). Ma o le mea lenei i taimi uma - na matou fai atu ai iinei, i totonu o le Maota - e aunoa ma le fesiligia o upumoni faavae o le Faamanatuga o le faaipoipoga: o le le mafai ona mavaevae, o le lotogatasi, o le faamaoni, o le fua mai, o lena avanoa i le olaga (cf. Cann. 1055). , 1056 ma Gaudium et specs, 48).

Ma o le Ekalesia lenei, o le tovine a le Alii, o le Tina lafulemu ma le Faiaoga alofa, e le fefe e afe i luga ona lima e sasaa ai le suauu ma le uaina i manu’a o tagata; WHO e le vaai i tagata o se fale tioata e faamasino pe faavasega tagata. O le Ekalesia lenei, Tasi, Paia, Katoliko, Aposetolo ma e aofia ai tagata agasala, e manaomia le alofa mutimutivale o le Atua. O le Ekalesia lenei, o le faatoanofotane moni a Keriso, e saili e faamaoni i lona toalua ma lana aoaoga faavae. O le Ekalesia e le fefefe e aai ma inu faatasi ma fafine talitane ma telona. O le Ekalesia ua matala tele faitotoa e talia ai e le tagolima, e salamo, ae le gata i e amiotonu po o i latou e talitonu ua atoatoa! O le Ekalesia e le maasiasi i le uso ua pa’u ma faafoliga e le o vaai ia te ia, ae i se isi itu e lagona le aafia ma toetoe lava a faamalosia o ia e sii i luga ma uunaia o ia e toe alu i le faigamalaga ma faatasi ma ia i se feiloaiga mautinoa ma lona toalua. , i le Ierusalema faalelagi.

O le Ekalesia, lo tatou Tina! Ma pe a faaalia e le Ekalesia, i le eseese o ana charisms, o ia lava i le mafutaga, e le mafai ona ia sese: o le matagofie ma le malosi o le lagona fidei, o le uiga uiga ese o le faatuatua lea ua tuuina mai e le Agaga Paia ina ia, faatasi, e mafai ona tatou ulu atu uma i le fatu o le Talalelei ma aoao e mulimuli ia Iesu i o tatou olaga. Ma e le tatau lava ona vaai i lenei mea o se puna o le fenumiai ma feeseeseaiga.

O le toatele o le au tusitala, po o tagata o loo talanoa, ua manatu latou te vaai i se Ekalesia fefinauai lea e tetee ai le tasi itu i le isi, ma masalosalo e oo lava i le Agaga Paia, o le na te faalauiloaina moni ma le mautinoa o le lotogatasi ma le lotogatasi o le Ekalesia - o le Agaga Paia lea i le talafaasolopito atoa. ‘ua ta‘ita‘iina pea e ia le barque, e ala i ana Faife‘au, e tusa lava pe sousou ma sousou le sami, ma ‘ua lē fa‘amaoni ma agasala le ‘au faife‘au.

Ma, e pei ona ou faamalosi e taʻu atu ia te outou, [e pei ona] ou fai atu ia te outou talu mai le amataga o le Sinoti, e tatau ona ola i nei mea uma ma le filemu, ma le filemu i totonu, ina ia faia le Sinoti faatasi ma Petro ma lalo. Petro (faatasi ai ma Peteru ma lalo o Peteru), ma o le i ai o le Pope o le faamaoniga o ia mea uma.

O le a tatou talanoa teisi e uiga i le Pope, i le taimi nei, e uiga i Epikopo [ata]. O le tiute la o le Pope o le faamautinoa lea o le lotogatasi o le Ekalesia; o le faamanatu atu lea i e faamaoni o latou tiute e mulimuli ma le faamaoni i le Talalelei a Keriso; o le faamanatu atu lea i faife’au o lo latou tiute muamua lava o le fafagaina o le lafu-ia fafaga le lafu-lea ua tuuina atu e le Alii ia i latou, ma saili e talia-ma le tausiga faatamā ma le alofa, ma e aunoa ma le mata’u sese-le mamoe ua leiloa. . Sa ou sese iinei. Sa ou fai atu faafeiloaʻi: [nai lo] e alu i fafo e suʻe i latou.

O lona tiute o le faamanatu atu lea i tagata uma o le pule i totonu o le Ekalesia o se auaunaga, e pei ona faamalamalama manino mai e Pope Penitito XVI, i upu ou te ta'ua i luga o le upu: “Ua valaauina ma tautino atu le Ekalesia. o ia lava e faaaoga lenei ituaiga o pule o le auauna atu lea ma le faaaogaina e le o lona lava suafa, ae i le suafa o Iesu Keriso… e ala i Faifeau o le Ekalesia, o le mea moni: o Ia na te taitaia, puipuia ma faasa’oina i latou, aua alofa loloto ia i latou. Ae ua finagalo le Alii o Iesu, le Leoleo Mamoe silisili o o tatou agaga, ina ia faatasia le Kolisi Faa-Aposetolo, i aso nei o Epikopo, ma le Sui o Peteru… e auai i lana misiona o le tausia o tagata o le Atua, o le aoaoina o i latou i le faatuatua ma o le taialaina, musuia ma le lagolagoina o le faapotopotoga Kerisiano, pe, e pei ona fai mai ai le Fono, ‘ia vaai i ai… ia taitaiina tagata taitoatasi o le au faatuatua e le Agaga Paia i le atinaega atoatoa o lana lava galuega e tusa ai ma le talaiga o le Talalelei. , ma le alofa faamaoni ma le malosi’ ma faaaoga le saolotoga ua faasaolotoina ai i tatou e Keriso (cf. Presbyterorum Ordinis, 6)… ma e ala mai ia i tatou,” o le tala lea a Pope Penitito, “e aapa atu ai le Alii i agaga, aoaoina, leoleoina ma taialaina i latou. Fai mai St Augustine i lana Commentary on the Gospel of St John: 'Ia avea o se tautinoga o le alofa e fafaga le lafu mamoe a le Alii' (cf. 123, 5); o le pule silisili ese lea o le amio mo le au auauna a le Atua, o le alofa e le faatuaoia, e pei o le Leoleo Mamoe Lelei, e tumu i le olioli, ua tuuina atu i tagata uma, ua gauai atu ia i latou e latalata mai ia i tatou ma popole mo i latou e mamao (cf. St Augustine). , Aoaoga 340, 1; Aoaoga 46, 15), agamalu i e vaivai, e laiti, e faatauvaa, ma e agasala, ina ia faaalia le alofa tunoa o le Atua i upu faamautinoa o le faamoemoe (cf. ibid., Tusi, 95, 1).

O lea la, o le Ekalesia a Keriso – o ia o Lana fa’aipoipo – ma o epikopo uma lava, i le mafutaga ma le Sui o Peteru, ua i ai le galuega ma le tiute o le leoleoina o ia ma auauna atu ia te ia, e le o ni matai ae o ni auauna. O le Pope, i lenei tulaga, e le o le alii sili ae o le auauna sili - o le "auauna a auauna a le Atua"; o le faamautinoaga o le usiusitai ma le ogatusa o le Ekalesia i le finagalo o le Atua, i le Talalelei a Keriso, ma le Tu ma Aganuu a le Ekalesia, tuuese ese manaoga faaletagata lava ia, e ui lava o ia - e ala i le finagalo o Keriso lava Ia - o le "sili ona maualuga." Faifeau ma le Faiaoga o le au faatuatua uma lava” (Can. 749) ma e ui lava i le olioli i le “mana sili, atoatoa, vave, ma le lautele lautele i le Ekalesia” (cf. Cann. 331-334).

Uso e ma tuafafine pele, o lea lava e tasi le tausaga tatou te matutua ai, faatasi ai ma le iloatino faaleagaga moni, o manatu ua tuuina mai ma saili ni vaifofo mautu i le tele o faigata ma luitau le mafaitaulia e tatau ona fetaiai ma aiga; e tuuina atu ai tali i le tele o le lotovaivai o loo siomia ai ma mafatia ai aiga.

E tasi le tausaga e galue ai i le “Sootaga a le Sinoti” o le fa'amaoni ma le manino o le aotelega o mea uma na ta'ua ma talanoaina i totonu o lenei hall ma vaega laiti. Ua tuuina atu i Fonotaga a le Episcopal e faapea “laina laina” [taiala].

Ia faatasi mai le Alii ia i tatou, ma taitai i tatou i lenei faigamalaga mo le viiga o Lona Suafa, faatasi ai ma le puluvaga a le Taupou Paia o Maria ma Sagato Iosefa. Ma faamolemole, aua nei galo e tatalo mo aʻu! Fa'afetai!

[Na usuina le Te Deum, ma tuuina atu le Tatalo.]

Faafetai, ma malolo lelei, a?

-Katoliko News Agency, Oketopa 18th, 2014

 

Faitauga muamua ole Aso To'ona'i ole Misasa:

I laʻu tali atu muamua e leai se tasi na sau mo aʻu, ae na tuulafoaʻia aʻu e tagata uma. Tau ina ia aua neʻi faia faasaga iā i latou! A ‘ua tu mai le Ali‘i i o‘u tafatafa ma foa‘i mai le malosi ‘iā te a‘u, ‘ina ‘ia fa‘ataunu‘uina le tala‘iga e ala ‘iā te a‘u, ma fa‘alogo ai nu‘u uma lava. ( 2 Timo. 4:16-17 ).

 

FAITAU FUAFUAGA

 

 

 

 

Ua fiu i musika e uiga i feusuaiga ma vevesi?
Faʻafefea musika faʻaosofia e tautala atu i lau fatu

Tusi fou a Mareko Faʻaleagaina ua ootia le to'atele i ana pa'u lauusiusi ma upu faagaeetia. Faatasi ai ma tusiata ma musika mai itu uma o Amerika i Matu, e aofia ai le Nashville String Machine, o se tasi lea o Mark's
sili ona matagofie gaosiga. 

Pese e uiga i le faʻatuatua, aiga, ma le malosi e faʻamalosia ai!

 

Kiliki le faavaa album e faʻalogo ai pe oka le faʻailoga fou a Mareko!

VULcvrNEWRELEASE8x8__64755.1407304496.1280.1280

 

Faʻalogo i lalo!

 

O tala a tagata… 

Sa ou faʻalogo lava i laʻu CD faʻatau fou o le "Vulnerable" ma e le mafai ai ona ou suia le CD e faʻalogo ai i isi CD e 4 a Mark na ou faʻatauina i le taimi e tasi. O Pese uma lava o le "Vulnerable" na ona manavaina le Paia! Ou te masalosalo e i ai seisi CD e ono paʻi atu i le lata mai lenei faʻailoga mai ia Mark, ae afai e oʻo lava i le afa e sili atu
o loʻo avea pea i latou ma mea e tatau ona i ai.

—Wayne Labelle

Malaga mamao ma Vulnerable i le CD player… O le mea moni lava o le Lio o le olaga o loʻu aiga ma faʻaolaola Manatu Lelei ma fesoasoani e faʻafeiloaʻi i matou i nai vaega faigata tele…
Viia le Atua mo le Galuega a Mareko!

— Mary Therese Egizio

O Mark Mallett ua faʻamanuiaina ma faʻauʻuina e le Atua e avea ma avefeʻau mo o tatou taimi, o nisi o ana feʻau o loʻo ofoina atu i le tulaga o pese o loʻo tagitagi ma lagona i totonu o loʻu loto o loʻo i totonu ma loʻu fatu ..... ??? 
—Sherrel Moeller

Na ou faʻatauina lenei CD ma maua ai le matua manaia tele. O leo fefiloi, o le faʻaupuga e naʻo le matagofie. E siʻi aʻe oe i luga ma tuʻu malie oe i Lima o le Atua. Afai o oe o se fou ili o Mark's, o le tasi lenei o le sili ona lelei na ia gaosia i le taimi nei.
— Sina Supeck

E i ai uma aʻu Marks CD ma ou te alofa ia latou uma ae o lenei tasi e paʻi mai ia te aʻu i le tele o auala faʻapitoa. O lona faʻatuatua e atagia mai i pese taʻitasi ma sili atu nai lo se isi lava mea o loʻo manaʻomia i aso nei.
—Teresa

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Faʻaaliga Faʻamatalaga
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.

ua tapunia faamatalaga.