Le Pepelo Tele

 

…le gagana apocalyptic o loo siomia ai le tau
ua faia se fa'alavelave loloto i tagata.
Ua mafua ai le tele o le maumau ma le le aoga o tupe faaalu.
Ua tele foi tau o le mafaufau.
O le tele o tagata, aemaise lava tamaiti laiti,
ola ma le fefe ina ua lata mai le iuga,
tele naua e oo atu ai i le atuatuvale vaivai
e uiga i le lumanai.
O le tilotilo i mea moni o le a soloia
na popolega fa'apokalipika.
- Steve Forbes, Forbes mekasini, Iulai 14, 2023

 

TASI o le sili atu ona fiailoa “upu nei” lea na oo mai ia te au pe a ma le valu tausaga talu ai na avea ma ulutala o se manatunatuga: Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili. O le ulutala e fai si faamalamalamaina e le tagata lava ia: o le tala e faapea o le tagata ua mafua ai suiga mataʻutia o le tau o le a avea ma se vaega o le taufaasese sili atu, lea e taʻua e St.[1]2 Thess 2: 11 O le mea ou te leʻi vaʻai i ai i lena taimi, ae o lea ua vave ona oʻo mai i luma, o le tala o le anthropogenic poʻo le faia e le tagata o le "faʻamafanafanaina o le lalolagi" ua avea ma mea autu e pulea ai le auala o le a "faʻatau ma faʻatau atu" tagata e faʻavae i luga o latou “tulaga kabonu.” Ma o lenei mea o le a noatia i le "ID numera" a se tasi.[2]ff. Le Fouvalega Mulimuli

O le fa'afitauli o le tala o le vevela o le lalolagi e matua sese. O le mea moni, o loʻo ou taʻua Le Pepelo Tele.

Ulufale, se tala fou: O se Talanoaga o le Tau. O se faʻamatalaga manino, manino, ma faʻasaienisi o le mea saʻo e taʻua o le tau "cult", taʻitaʻia e Greta Thunberg ma le vaega tutusa o tagata maualuluga i tua atu o le pseudo-science o le COVID-19. Ou te faʻamalosia oe e faʻaalu le 55 minute e matamata ai.

I lalo ifo o le pepa, na ou lafoina ai suʻesuʻega lata mai na ou aoina i le tele o tausaga ina ia mafai ai e lenei tusiga ona avea ma se ituaiga o "faleoloa e tasi" mo oe e maua ai tali manino ma suʻesuʻega i lenei faʻatupulaia o faʻamataʻu i le saolotoga o tagata.

Manatua, i tua atu o pepelo uma e mauaa i le "tama o pepelo", lea na fetalai Iesu "o le fasioti tagata talu mai le amataga." Malamalama i lena mea, ma o le a e iloa ai pe aisea e taua tele ai le tetee atu i lenei poutu lona lua o le "Reset Sili" - Le Pepelo Tele o le “faamafanafanaina o le lalolagi” na faia e tagata.

Watch

 

Le Pepelo Tele

NA E na faalogo i tala o tala fou a le TV ma tagata popoto e uiga i le "faamafanafanaina o le lalolagi." Ua e faitau i fu'a fa'asalalauga YouTube ma Facebook. Ia, o mea nei atonu e te le'i fa'alogoina...

 

E le o le "faasaienisi mautu"

O le tuleiga atoa i tua atu o le "malosi lanumeamata", e pei o faatoaga matagi, o le tautinoga lea o ituaiga masani o le malosi, e pei o le koale, suauu poʻo le kesi, o loʻo faʻamafanafanaina le paneta i "carbon emissions", tuleia tagata i le augutu o le mala.

Peitaʻi, o se vaega tuputupu aʻe o tagata suʻesuʻe i le tau i le lalolagi o loo taʻua e faapea o faamatalaga e uiga i se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le "faʻafefe o le lalolagi" e faʻavae i luga o suʻesuʻega leaga. E silia ma le 1600 tagata suʻesuʻe, e aofia ai le Nobel laureates Ivar Giaever o Nouei ma Dr. John Clauser, talu ai nei. sainia tautinoga fai mai e iai 'leai se fa'alavelave fa'afuase'i o le tau.' David Siegel, o se tasi o saini, tautino: "E manino lava o le CO2 e toetoe lava a leai se mea e fai i le tau" - e le pei o faʻamaumauga e fa'aalia ai e sili atu le a'afiaga o galu o le sami nai lo le mea e ta'ua o le "Greenhouse effect". E ioeina e le tagata tomai faapitoa o le tau Suetena o Dr. Fred Goldberg, e le o le carbon dioxide le mafuaaga autu o le vevela o le lalolagi ma o lena e le afaina le suiga o le tau i gaioiga a tagata ae o le tele lava o galuega a le la ma galu o le sami. Ua faia e Gregory Wrightstone le su'esu'ega fa'aifanuamataupu fa'amalosi malosi' o le tele o mea uma na taʻuina mai ia i matou e uiga i suiga o le tau o le faʻafeagai lea o le mea moni.

O le mea moni, o le Facebook ma se autau o mea e taʻua o "faʻamatalaga-faʻamatalaga" o le a faʻamaonia e le aunoa le faʻamaonia o loʻo i ai le 97-99% maliega i le va o saienitisi e uiga i suiga o le tau e mafua mai i tagata. Ae a su'esu'ega fa'asalalau talu ai nei o le tulaga maualuga o saienitisi o le tau na maua e 41% e le talitonu i mala 'suiga o le tau.' Ae o le mea moni…

E na'o le 0.3% o pepa fa'asaienisi o lo'o ta'ua ai o tagata le mafua'aga o suiga o le tau. Ma ina ua suʻesuʻeina, naʻo le 18% o saienitisi na talitonu o se aofaiga tele - poʻo uma - o suiga faaopoopo o le tau e mafai ona taofia. -Le Fa'aaliga, Ianuari 23, 2023; fa'aalia-news.com

E o'o lava i tagata lautele ua fa'atupula'ia le masalosalo i le fa'apopoleina o le tau ma valo'aga mata'utia ua fa'afia ona le fa'ataunu'uina. "O se suʻesuʻega talu ai nei na faia e se vaega i totonu o le Iunivesite o Chicago na maua ai o le talitonuga i tagata e mafua ai suiga uma poʻo le tele o le tau na paʻu i Amerika i le 49 pasene mai le 60 pasene maualuga na faamaumauina. na o le lima tausaga talu ai. O pa'ū fa'apenei na fa'amaumauina i se isi mea, fa'atasi ai ma se taimi lata mai IPSOS su'esu'ega e aofia ai le lua vaetolu o le faitau aofaʻi o le lalolagi o loʻo faʻaalia ai e toetoe lava fa tagata i le 10 taʻitasi e talitonu o suiga o le tau e mafua ona o mafuaʻaga masani."[3]Aperila 27, 2023, lifesitenews.com

 
Tau o mea moni...

Vijay Jayaraj, o se paaga suʻesuʻe i le CO2 Coalition, ua taʻua ai e faapea “o le vevela o le tau mafanafana Arctic e leai lava se eseesega mai le averesi o le 44 tausaga ma lena o le aisa o le sami o le tau mafanafana e sili atu i le sefulu tausaga” ma e le'i fa'aitiitia i le silia ma le sefulu tausaga.[4]vaʻai iinei ma iinei ma iinei Fai mai le isi pepa o le aisa o le sami Arctic is ua mou atu, ae le ona o le “faamafanafanaina o le lalolagi” ae o “mamanu o le matagi.”[5]Aokuso 31, 2023, saienisiI luga o lena faʻamatalaga, e moni foi o loʻo faʻateleina numera o le Polar Bear e tusa ai ma Canadian Geographic - e le matua fa'aitiitia, e pei ona lapataia e le au fefefe o le tau.[6]tagai foi “O le Talafatu e faapea o le Polar Bear o loʻo faʻaitiitia le faitau aofaʻi" O luga o le lau'aisa Greenland ua maua toetoe lava 600 piliona tone o le kiona fou talu mai Setema 1, 2022. O le tupe maua na sili atu nai lo le 1981-2010 averesi i le lima o le fitu tausaga talu ai.[7]Saienisi leaga, twitter.com O fa'ata'ita'iga 'autu o le aisa ua fa'aalia atili ai e le'i i ai se mafanafana taua i se tasi o vaega sili ona maaleale o le tau o le paneta.[8]dailyscetpic.com

E ui i le lamala o lenei tausaga i vaega o Amerika i Matu, o galu vevela e le o faia soo nai lo le faamoemoe. O le mea moni, a pepa fou lomia e le Global Warming Policy Foundation (GWPF) na tusia e William Kininmonth, o se sa avea muamua ma faufautua i le World Meteorological Organisation's Commission for Climatology ma sa avea muamua ma faauluuluga o le National Climate Centre a le Malo o Ausetalia, o loo finau mai o le sami o “le taua inertial and thermal flywheels. ” o faiga tau. Afai e mana’o se tasi e pulea le tau, e mana’omia fo’i le pulea o le sami, o lana finauga lea. "O taumafaiga e aveese le carbonize i le faamoemoe e aafia ai le vevela o le lalolagi o le a le aoga," o lana faaopoopo mai lea.

An Iloiloga Italia o le tau ogaoga fai mai e leai se 'faʻamaoniga' o 'faʻafitauli tau' i faʻamaumauga o loʻo iai nei, e tusa ai a latou pepa. O le mea moni, sa i ai se fa'aitiitia le gaioiga o afā. Ona i ai lea o le āiā o le tau ua fasiotia ai tagata pe a “toʻaitiiti tagata e feoti ona o mala e fesootaʻi atu i le tau,” o le tusi lea a Bjørn Lomborg, o lē sa avea muamua ma faatonu o le Inisetiute o Iloiloga Siʻosiʻomaga a le malo Tenimaka. "A o faʻateleina le faitau aofaʻi, o maliu ua paʻu i lalo 20-sili atu," o lana tala lea (vaai lenei kalafi). "O lamatiaga o le oti mai le tau e paʻu i lalo 99% mai le 1920s." Tete'e atu ia Al Gore ma Greta Thunberg i valo'aga o le aso malaia, faʻamatalaga ua faaalia ai le maualuga o le sami iai toetu ona o le mafanafana o le anthropogenic. O lo'o finau mai se pepa su'esu'e fou e iai isi fa'alavelave tetele e a'afia ai le si'itia o le suasami.

“Sa faatelevaveina le maualuga o le suasami i le va o le 7,000 tausaga ma le 15,000 tausaga ua mavae, ma o lena suiga i le saoasaoa o le siisii ​​o le suasami i le lalolagi atoa e le na o le faateleina o le carbon dioxide i le ea. O se faʻamatalaga sili atu ona lelei o le tele o le siʻitia o le suasami o se tali atu i le vaeluagalemu o le vai ma e leʻi maua le paleni o le aisa polar." O le masani ona fa'asalalau manatu o le maualuga o le suasami i le va o le 15 ma le 30 futu mai le 2023 i le 2100 o se "manino faʻapolokiki faʻapolokiki ma e le o faʻatusalia ai le faasaienisi, e pei lava ona fautuaina e le tau faʻafefe.s. -Tavita Legates, climatologist ma polofesa emeritus i le Iunivesite o Delaware; Faailoga Aso Taitasi, Mati 13, 2024

O se lipoti na tusia e le saienitisi iloga o aau, Peter Ridd, i le faaaogaina o faamaumauga aloaia mai le lalolagi atoa, na maua ai e leai se faaitiitia taua o fuainumera i aau amu i le lalolagi talu mai faamaumauga faatuatuaina na amata i le luasefulu tausaga talu ai. O le mea moni, mo le Great Barrier Reef, o le aʻau sili ona tele i le lalolagi, ua faʻamauina se faʻamaufaʻailoga mataʻina maualuga amu.[9]Fep. 16, 2023, climatedepot.com

O lo'o ta'u atu pea i le mamalu o le atunu'u, o a'au o lo'o fa'aleagaina e ala i le vevela o le lalolagi, ae o mea fa'ama'i, lea e tele naua ai mala, ua na'o le tali masani a 'amu i suiga o le si'osi'omaga. O latou o se olaga e sili ona fetuutuunai, ma o mea faʻamaʻi e toetoe lava o taimi uma e mulimuli ai i le vave faʻaleleia. —Peter Ridd, Fomai, tusitala o “Amu i se Lalolagi mafanafana – Mafuaaga mo le Fiafia”; climatedepot.com

Masalo o le mea e sili ona ofoofogia o le galuega talu ai nei a le ono o saienitisi pito i luga o le tau, lomia i totonu natura o lo'o fa'amaonia mea na fai mai ai nisi o tagata su'esu'e i le tau o Europa mo le tele o tausaga: atonu tatou te ulufale atu i se vaitaimi o maluluina O le Itulagi i Matu atonu o lo'o ulufale a vaega o le mafanafana-maalili seʻia oʻo i le 2050s ma le faʻaitiitia i le 0.3 ° C (~ 1.14 ° F). I le faʻaopoopoga, o le a faʻamafanafanaina foi le isi vaega o le kelope.[10]cf. "Saienitisi pito i luga o le tau vavalo mai le tele o tausaga o le malulu o le lalolagi i suʻesuʻega e le amanaʻia e ala o faasalalauga masani", lifesitenews.com 

 

Le Fudging Sili

O le mea moni, ua i ai se soliga i le faasaienisi. O se suʻesuʻega fou i le Heartland Institute o loʻo faʻaalia ai 96% o faʻamatalaga o le tau na faʻaaogaina e faʻamaonia ai lenei tuleiga o le tau e sese. (Manatua: sa fa'ata'ita'iga fa'akomepiuta sese na mafua ai foi le faʻamaʻi faʻamaʻi COVID-19). O Dr. Judith Curry e faapena foi ona ioe o le tala e faaosofia e faʻataʻitaʻiga komepiuta sese ma o le sini moni e tatau ona faaitiitia le filogia o le ea ma le vai, ae le o le carbon dioxide. Tom Harris, Pule Sili o le International Climate Science Coalition, o se tagata faʻamataʻu le tau o loʻo i ai nei liliu lona tulaga ona o faaletonu “faata’ita’iga e le aoga,” ma ua ta’ua nei le tala atoa a uila. O le mea moni, o se suʻesuʻega e taʻutino mai o le 12 iunivesite tetele ma faʻataʻitaʻiga a le malo o mea na fa'aaoga e va'ai ai le vevela o le tau e sese. Manatua “gatete o le tau” ina ua maua saienitisi ua suia ma le loto i ai fuainumera ma le amanaiaina o faamatalaga satelite e leai se mafanafana?

O le mea moni, o le UN's Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) ua tele taimi na maua ai fudging fa'amatalaga pe 'a fai e fa'anatinati a latou fuafuaga, aemaise lava, le Paris Climate Agreement, lea e matua leai lava se mea e fai ma le siosiomaga. Ae, e uiga i le toe tufatufaina atu o le tamaoaiga o le lalolagi e ala i le faʻasalaina o "lafoga carbon":

Ae e tatau ona ta'u manino e se tasi tatou te toe tufatufa atu le tamaoaiga o le lalolagi e ala i faiga faavae o le tau. E manino lava, o tagata e ona le koale ma le suauu o le a le fiafia i lenei mea. E tatau i se tasi ona fa'asa'olotoina o ia lava mai le fa'asesega e fa'apea o faiga fa'ava-o-malo o le tau o le si'osi'omaga. E toetoe a leai se mea e fai i faiga faʻavae o le siosiomaga ... —Ottmar Edenhofer, IPCC, fafafafa.com, Novema 19, 2011

E leai se mea o iai pe a fai o le saienisi o le mafanafana o le lalolagi o se mea taua tele… suiga o le tau [maua ai] le avanoa sili e aumai ai le faʻamasinoga ma le tutusa i le lalolagi. —Sa avea muamua ma Minisita o le Siosiomaga a Kanata, Christine Stewart; sii mai e Terence Corcoran, “Global Warming: The Real Agenda,” Faletupe Faʻamatalaga, Tesema 26th, 1998; mai le Calgary Herald, Tesema, 14, 1998

O le taimi muamua lenei i le talafaasolopito o le tagata ua tatou faia ai se galuega ma le loto i ai, i totonu o se vaitaimi faatulagaina, e suia ai le ata o le atinae o le tamaoaiga lea sa nofotupu mo le itiiti ifo i le 150 tausaga, talu mai le suiga o pisinisi… o se faagasologa, ona o le loloto o le suiga. —Christine Figueres, sa avea muamua ma Failautusi Pule o le UN Framework Convention on Climate Change, Novema 2nd, 2015; europa.eu

Ma o le minisita o le siosiomaga ma le suiga o le tau o Kanata, Steven Guilbeault, na ioeina o le a sili atu le totogi o aiga Kanata ona o lafoga carbon, tusa lava pe a maeʻa toe totogi.

Afai e te faia le averesi, ioe, e saʻo, o le a sili atu le tau o tupe i tagata, ae o tagata o loʻo totogi e sili ona mauoa i totonu o tatou, o le auala tonu lea na faʻatulagaina ai le faiga. —Faatalanoaga ma CTV News, Aperila 2, 2023, theepochtimes.com

E sa'o Edenholfer - e le foliga mai o faiga fa'alesiosiomaga. E fa'afefea la ona e fa'amaonia le mamalu lautele o lo'o iai se fa'alavelave tau le tau? Ia… e mafai lava ona e pepelo.

Kiliki e faitau le “Climategate” imeli

O le IPCC na maua faʻateleina faʻamatalaga i luga liusuavai le aisa o Himalayan; na latou le amanaiaina e moni lava o se 'mānava' i le vevela o le lalolagi: na faʻatonuina le au saienitisi pito i luga o le tau 'ufiufi' o le mea moni e le'i si'itia le vevela o le Lalolagi mo le 15 tausaga talu ai. O le Iunivesite o Alabama i Huntsville, ua manatu e sili ona faatuatuaina i le aoina o faʻamaumauga o le vevela o le lalolagi na atiaʻe mai satelite, ua fa'ailoa mai e le'i iai lava se vevela o le lalolagi i le fitu tausaga talu ai ia Ianuari 2022. Saienitisi o le tau iina, John Christy ma Richard McNider, maua e ala i le aveesea o aafiaga o le tau o mauga mu i le amataga o le faamaumauga o le vevela satelite, na aliali mai ai leai se suiga i le fua o le mafanafana talu mai le amataga o le 1990s.

O le National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA) sa toe maua fa'ateleina 'fa'avevela o le lalolagi' e fa'afefeteina fa'amatalaga mata'utia o le vevela. E tele isi tagata su'esu'e i le tau ua fa'apea fo'i ona latou fa'amavaeina le manatu o le fa'avevelaina o le lalolagi na faia e tagata iinei aʻo tele tala su'esu'e le aotelega o faiga fa'asaienisi. E le o se mea la e ofo ai, ua i ai le taufetuli o 50 tausaga o le toilalo eco-apocalyptic vavalo. Ae pei ona fai mai le Tupu o Charles, e uiga i se "faamalama o avanoa" e suia ai le tulaga tau tamaoaiga[11]Oketopa 23, 2021, nydailynews.com - e foliga mai e le faatatau i le faasaienisi faamaoni.

Dr. Judith Curry: o se "tuufaatasiga gaosia"

O Dr. Judith Curry sa i ai i se tasi taimi o se pele o le "faamafanafanaina o le lalolagi" motu o tagata - seia oo ina ia iloaina o faamatalaga e sese ma e oo lava i le taufaasese. O le tala o le suiga o le tau, na ia fai mai ai, e leai se mea e na o le "fausia maliega."[12]ff. Fa'ailoa mai e le tagata su'esu'e o le Climatologist le 'Fa'atagaga Faufautua' Dr. Curry fa'ailoa mai o fa'aaliga o le fa'ama'i e fa'apea o le tele o fa'aoso e feso'ota'i ma fa'alavelave mata'utia o le 4-5.oC o le mafanafana i le 2100, ua le toe taliaina:

O nei fa'alavelave mata'utia ua fa'aleaogaina e le UN Conference of the Parties i le UN Climate Agreement. Ae ui i lea, o le Lipoti fou o le Synthesis [o le IPCC] o loʻo faʻaauau pea ona faʻamamafaina nei tulaga ogaoga, ae o lenei sailiga taua o loʻo tanumia i se vaefaamatalaga: "O faʻataʻitaʻiga sili ona maualuga o le faʻamalama ua faʻaitiitia ae e le mafai ona faʻaumatia" ... E manino lava, o le tau "faʻalavelave ” e le o le mea sa i ai muamua… Ua avea Lipoti a le IPCC ma “fa'amaufa'ailoga” fa'asaienisi o le tau - faia o se fa'amatalaga fa'apolokiki a'o fa'aogaina le tulaga tauleleia lautele o le saienisi e tu'uina atu ai le pule i se maliega fa'apolokiki. -"O le atuatuvale o le tau a UN e sili atu faiga faaupufai nai lo le faasaienisi", Mati 28, 2023, judithcurry.com

 
O le Global Greening

I lana faitioga i le "tala o le tau", na teena ai e le fomaʻi faaniukilia Dr. Wallace Manheimer le taʻutinoga sese e faapea o le carbon dioxide o se mea filogia. I se isi itu, o le CO2 o le puna muamua kaponi mo le ola i luga o le fogaeleele, e taua mo le ola o laau. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai e faʻateleina ai vitamini ma minerale e maua mai i laʻau faʻapea foʻi ma a latou vailaʻau. O le tele o le carbon dioxide, o le lanumeamata o le paneta, o le tele foi lea o meaʻai.

O le faʻamamafa i se faʻafitauli sese o le tau ua avea ma faʻalavelave mo tagata faʻaonaponei, lea e faʻalagolago i le faʻalagolago, tamaoaiga, ma le malosi o le siosiomaga. E leai se uiga lelei o le matagi, paneta o le la ma ma'a fa'asao. O lenei mea pepelo ua tuleia e se lobby malosi lea na taʻua e Bjorn Lomborg o se tulaga tau alamanuia tau, e aofia ai nisi o saienitisi, le tele o ala o faasalalauga, tagata fai pisinisi, ma faipule. Na mafai ona faʻamaonia le toʻatele o le CO2 i le ea, o se kesi e manaʻomia mo le ola i luga o le fogaeleele, lea tatou te manavaina i manava uma, o se mea oona o le siosiomaga. O le tele o aʻoaʻoga faʻasaienisi ma fua faʻatatau e faʻaalia ai e leai se faʻafitauli o le tau. O fa'atusatusaga fa'aola fa'amalosi e le au masalosalo ma tagata talitonu o lo'o fa'aalia ai o le fa'amalosia o le fa'avevela o le carbon dioxide e tusa ma le 0.3% o le fa'alavelave fa'afuase'i, e itiiti ifo nai lo isi a'afiaga i le tau. I le vaitau o le olaga fa'aletagata, o le vevela na faʻafefe i le va o nai vaitau mafanafana ma malulu, ma le tele o vaitau mafanafana e sili atu le mafanafana nai lo aso nei. I taimi fa'afanua, o le maualuga ma le carbon dioxide sa i luga o le nofoaga e aunoa ma se fa'amaopoopo i le va. -Tusitala o Atina'e Gafataulimaina, Fepuari 2015

O se su'esu'ega a tupulaga talu ai nei na lomia i le mekasini o le Global Ecology and Conservation ua faamatilatila mai e faapea “o le lanumeamata o le lalolagi o se mea moni e lē mafai ona finauina” ma ua faatelevaveina i le 20 tausaga talu ai i le silia ma le 55% o le lalolagi. I se pepa mo le Global Warming Policy Foundation, na taʻua ai e Dr. Indur Goklany, o lē sa avea muamua ma sui o le Iunaite Setete i le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), o le siʻitia o le maualuga o le carbon dioxide i le atemosifia o le lalolagi “ua matuā aogā i le taimi nei. mo tagata uma ma le biosphere lautele”.

O le carbon dioxide e fa'afefeteina ai la'au, ma o lo'o fa'aosoina mai suau'u fa'ato'aga ua uma ona i ai se aoga tele i fua o fa'ato'aga, fa'ateleina fua e le itiiti ifo i le 10-15 pasene. —Dr Indur Goklany, Oketopa 12, 2015, pepa: “Carbon Dioxide: o le tala fiafia"

Fai mai le foma'i o Freeman Dyson:

…o lo'o i ai le tele o a'afiaga e le o le tau o le carbon dioxide lea e sili ona lelei ma e le o amanaia. Ia te a’u o le mataupu autu lena–o le lalolagi o loo tuputupu a’e moni lava. -tomnelson.blogspot.com, Aperila 6, 2016

O se suesuega i natura ua maua ai e faapea “o le ufitia o laau i lalo o Sahara Aferika ua faateleina i le 8% i le tolusefulu tausaga talu ai… O nei taunuuga e faamaonia ai faiga lanumeamata i le lalolagi atoa, ma faapea ona fesiligia ai manatu lautele e uiga i le faaitiitia o paleni kaponi eleele ma le faalauteleina o le toafa.”[13]Iuni 11, 2018, nature.com Na lipotia mai e le National Oceanic and Atmospheric Association se suʻesuʻega i le 2018 o loʻo faʻaalia ai "O le tuputupu aʻe o laʻau i le lalolagi atoa o loʻo tupu faʻatasi ma le carbon dioxide."[14]noaa.gov O faʻafanua a le NASA o loʻo faʻaalia ai "e sili atu le lanumeamata o le lalolagi nai lo le amataga o le 1980s."[15]eleele eletise.nasa.gov Iunivesite o Boston suesuega na maua ai “le lanu meamata taua o se mea i le va o le 25% ma le 50% o le laueleele o le lalolagi.[16]Aperila 25, 2016, BBC E lē gata i lea, o ia ituaiga lanu meamata e faamalūlūina ai le lalolagi.[17]nasa.gov E tele suʻesuʻega i lenei lava vein, ae e te mauaina le ata.

O le mea moni, sa ufitia muamua le Anetatika i laau o pama. “E ui ina manatu saienitisi o le maualuga o le carbon dioxide i le ea i le amataga o le vaitaimi o le Eocene i le 55 miliona tausaga ua mavae sa maualuga atu i le 1000 vaega i le miliona, ua sili atu ai le tau o aso nei e lata i le 400 vaega i le miliona,” o le tusi lea a le tusitala. Smithsonian Magazine, “latou te lei iloa lelei le mea na mafua ai lenei faafitauli.” A suesuega i le 2023 o loʻo faʻaalia ai na maua e Antarctica le 661 piliona tone o le aisa i le 2009-2019 vs.[18]norickszone.com ma e 8 taimi sili atu nai lo le 8000 tausaga talu ai.[19]tc.copernicus.org O le West Antarctic Ice Sheet o loʻo feagai ma le liusuavai, ae tolu suʻesuʻega na faʻaalia ai o le gaioiga o mauga mu i lalo o le sami, ae le o le liusuavai luga e mafua ai le paʻu.[20]plateclimatology.com

 

Fa'amaumauga Fa'aleagaina

Ona i ai lea o le Nofoaga Autu mo Suesuega i le Epidemiology of Disasters (CRED). O le 2022 fou faʻasalalau "Faʻalavelave i Numera" tala mai le CRED e sili atu le le faamaoni nai lo lana lipoti 2021, fai mai le polofesa lagolago o le fisiki litaea Dr. Ralph Alexander. O fa'amatalaga sili ona mata'utia o lo'o ta'ua e aofia ai le aofa'i o tagata maliliu mai fa'alavelave tau. Na aveese e le CRED le 50 sili ona tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi mai faʻamaumauga ina ia faʻaalia ai se faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo faʻatupulaʻia tagata maliliu e fesoʻotaʻi ma le tau (Vaʻai i le Ata B. i lalo). Ae ui i lea, faʻatasi ai ma faʻamaumauga uma, e atagia mai ai le 98% faʻaititia i le seneturi talu ai (silasila i le Ata A.), e pei ona lipotia mai e Bjørn Lomborg i luga. “O le faauigaseseina o fuainumera e mafai ona afaina pe afai e lagolagoina ai se lauga e faaitiitia ai le tāua o suiga o le tau,” o le tala lea a le lipoti. E sili atu la le na o le pepelo e lagolago ai se tala nai lo le taʻu atu o le mea moni le talafeagai?

Kalafi o lo'o misi fa'amatalaga
O ia fa'asesega e le fa'amaoni ma fa'aletonu fa'afuainumera... na'o le pau lava le auala e fa'aalia ai so'o se aga fa'amaoni o le fa'aofi uma lea o fa'amaumauga. — Dr. Ralph Alexander, Aperila 19 2023, Le Le masalosalo Aso Taitasi
Kalafi e aofia ai fa'amaumauga uma

 

Valaauina o le Suo o le Suo…

Ua tatou ola i taimi uiga ese lea e talitonu nisi o amioga taufaasese ma le pepelo i tagata lautele e mafai ona puipuia pe a le mama. E toaitiiti latou te iloa i le 2013 i le Iunaite Setete, lea na tele ai le faʻamatalaga o le tau na fanau mai ai, na sainia ai e Peresitene Barack Obama le tulafono. Smith-Mundt Modernization Act (HR 5736). Na fa'atulafonoina mo ala fa'asalalau a le malo-e pei o fa'asalalauga i fafo e le Voice of America, Radio Free Europe, ma isi fa'asalalauga i le taimi atoa o le Cold War-ia fa'asino atu i tagata Amerika lava latou. Ua matua'i fa'atulafonoina le fa'asalalauina (ie. pepelo i) tagata lautele o Amerika.[21]ff. libertarianinstitute.org

Ae o le mea e lelei ai, e le o taʻaloga uma o le siosiomaga o loʻo taʻalo faʻatasi ma faʻasalalauga o le tau. Laureate Nobel, Dr. John Clauser, e le mafaatusalia i le tala o le tau:

O le tala lauiloa e uiga i suiga o le tau e atagia mai ai se faiga pi’opi’o mata’utia o le faasaienisi e lamatia ai le tamaoaiga o le lalolagi ma le soifua manuia o le faitau piliona o tagata. O le fa'asaienisi o le tau ua fa'asesēina ua fa'ata'atia i le fa'ate'ia tele-fa'asalalau fa'amatalaga pseudoscience... Ae ui i lea, o se fa'afitauli moni lava i le tu'uina atu o se tulaga lelei o le soifuaga i le faitau aofa'i o le lalolagi ma se fa'alavelave fa'aletonu o le malosi. O le mea mulimuli o loʻo faʻateleina faʻateleina e le mea, i loʻu manatu, e le saʻo le saienisi o le tau. - Me 5, 2023; C02 Fa'atasi

Dr. Steven Koonin, Ph.D. o se tasi o saienitisi iloga a Amerika, ma le tele o tausaga o le poto masani, e aofia ai le avea ma failautusi o le faasaienisi i le Matagaluega o Malosiaga i le pulega a Obama. Na ia maua o ia lava "luluteteina" i le faʻaaogaina sese o le saienisi o le tau ina ua uma ona suʻesuʻeina ma le totoa le tala o le "faamafanafanaina o le lalolagi".

Sa ou faapea o loo faamafanafanaina e tagata le kelope, o loo faaputuputu le carbon dioxide i totonu o le ea e mafua ai ituaiga faafitauli uma - liusuavai aisa, vevela o le sami, ma isi. Ma e le'i lagolagoina e fa'amaumauga le tele o na mea. Ma o fa'ata'ita'iga o mea o le a tutupu i le lumana'i e fa'alagolago lava i fa'ata'ita'iga, se'i tatou fa'apea, e maluelue i le mea e sili ona lelei... Fuafuaga o mea o le a tutupu i le lumana'i ma le tau e fa'alagolago i fa'ata'ita'iga e fa'aalia e le talafeagai mo le fa'amoemoe. — Dr. Steven Koonin, Ph.D., "Vave pe Leai: Steven Koonin Fesili Fa'asaienisi Fa'asaienisi o le Tau ma Metotia", Hoover Institute, Aokuso 21, 2023; youtube.com

O le mea e manatu nisi o se tetee faateia o lenei tala o le tau o Dr. Patrick Moore, o se tasi sa avea muamua ma sui ma na faavaeina le vaega o le siosiomaga Greenpeace.

E leai ni a matou faʻamaoniga faʻasaienisi o matou o le mafuaʻaga o le vevela o le lalolagi lea na tupu i le 200 tausaga talu ai ... O le faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo faʻaosoina ai i matou e ala i faiga faʻafefe e faʻaaoga ai faiga faʻavae malosi e faʻatupuina ai le tele o le mativa mativa i totonu o le atunuu. tagata matitiva. E le lelei mo tagata ma e le lelei mo le siosiomaga… I se lalolagi mafanafana e mafai ona tatou gaosia atili meaai. — Dr. Patrick Moore, Fox Business News ma Stewart Varney, Ianuari 2011; Forbes.com

Na tuua e Dr. Moore le Greenpeace ina ua avea ma se faiga fa'aletonu pe, i ana upu, 'aveina' (e pei o le tau "saienisi"). Suiga o le tau, na ia fai mai ai, e faʻavae i luga o se 'tala pepelo. ' 

O suiga o le tau ua avea ma malosiaga faapolokiki malosi i le tele o mafuaʻaga. Muamua, e lautele; ua taʻu mai ia i tatou o mea uma i le Lalolagi ua taufaamatau. Lona lua, e faʻaosofia ai tagata e toʻalua e sili ona mamana e faʻaosofia tagata: fefe ma le taʻusalaina… Lona tolu, o loʻo i ai le malosiaga o le fealofani o mea taua i le va o tagata taua o loʻo lagolagoina le tala o le tau. Faʻasalalau e le siosiomaga le fefefe ma faʻaputuputu tupe; Ua aliali mai o loo faasaoina e le aufaipolokiki le Lalolagi mai le malaia; o le aufaasālalau ei ai se aso fanua ma lagona ma feteʻenaʻiga; saienitisi faʻaputuga tupe maua piliona i tupe foaʻi, fausia atoa fou matagaluega, ma faatupuina ai le fafagaina valevale o taufaafefe vaaiga; E manaʻo le pisinisi e foliga lanu meamata, ma maua ni fesoasoani tetele a le lautele mo poloketi e ono leai ni tamaoaiga, e pei o faʻatoʻaga matagi ma faʻasologa o le la. Lona fa, o le Tauagavale vaʻai i suiga o le tau o se sili lelei auala e toe tufatufaina ai le tamaoaiga mai alamanuia atunuʻu i le atinaʻe lalolagi ma le UN ofisa. — Dr. Patrick Moore, Phd, na faavaeina le Greenpeace; “Aisea ua avea ai aʻu ma se masalosalo i le suiga o le tau”, Mati 20, 2015, Heartland Institute

O le aveina o le fiva e faʻaumatia ai tu ma aga masani o le malosi ma taʻavale faʻalagolago i meaola, mea faigaluega, ma isi mea, o le manatu lea e tatau ona tatou oʻo atu i le kaponi o le "net zero". Ae pei o Steve Milloy, na faavaeina le junkscience.com faʻamatalaina i le The Fifteenth International Conference on Climate Change (ICCC), "net zero" e le mafai (vitio i lalo). O le mea moni, na lapataia talu ai nei e Dr. Moore "pe afai tatou te ausia moni lava le zero, e le itiiti ifo i le 50% o le faitau aofaʻi o le a feoti i le fiaaai ma faʻamaʻi" aemaise lava i malo o loʻo taumafai e faʻaumatia faʻamaʻi faʻamaʻi (ma fa'aumatia povi fa'a'oto, atonu ou te faaopoopo atu).[22]ff. Aokuso 17, 2023, Tala Fou

 

2023 – Faamaoniga o le “faamafanafanaina o le lalolagi”?

I le 2018, Greta Thunberg tweeted se isi faʻamatalaga mataʻutia:

I le lima tausaga mulimuli ane, o le Faatonu Sili o Forbes na aʻoaʻia le faʻalavelave a Thunberg:

…o le gagana apocalyptic o loʻo siomia ai le tau ua faia se faʻalavelave loloto i tagata. Ua mafua ai le tele o le maumau ma le le aoga o tupe faaalu. O tau o le mafaufau ua matua tetele foi. O le toʻatele o tagata, aemaise lava o ē laiti, e nonofo ma le fefefe faapea ua lata mai le iʻuga, e masani ona taʻitaʻia atu ai i le lotovaivai vaivai e uiga i le lumanaʻi. O le tilotilo i mea moni o le a faʻaumatia na popolega apocalyptic. -Steve Forbes, Forbes, Iulai 14, 2023

Ae fa'atali, e le o le vevela ma le afi afi o le 2023 e fa'amaonia ai o Thunberg o se tau fa'alilolilo, o se fa'amanaina o le lalolagi?

O le mea moni, e le mafai ona e vaʻavaʻai i mea e tasi o le tau ae e tatau ona e mafaufau i faiga. Ae e leʻi taofia ai le aufaasālalau masani ma e oʻo lava i Malo Aufaatasi mai se faʻasalalauga o faʻamatalaga sese o le tau.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o galu vevela ua sili atu ona le masani ma ogaoga nai lo le 1930s.[23]ff. climateataglance.com Ae fai mai isi o afi tetele o le 2023 ua lava le faamaoniga o le vevela o le lalolagi e moni. Ae ui i lea, o afi i totonu GreeceQuebecAlbertaNova SikotiaYellowfife, Kelowna, Spokane, LouisianaItalia, Tafola Fou i SauteKa'ū ma Maui, ua feso'ota'i atu i le tele o faiga o le susunuina ma/po'o le masani uila taia ma le le agavaa.

Ma o loʻo i ai le faʻamatalaga o Iulai o le masina sili lea ona vevela - e masani lava. Ae o faʻamaumauga ole vevela ole NOAA ia Iulai na faʻaalia ai se isi lautele masina, e ui lava i galu vevela.

Fa'asinoga o le Temperature a le Atunu'u (NOAA)

E ui i lea, e ui lava i nei mea moni e lē talafeagai, ae na faaaogā e Malo Aufaatasi le taimi e folafola atu ai: “Ua uma le vaitaimi o le vevela o le lalolagi; ua oo mai le vaitau o le vevela o le lalolagi.” O le isi vaega o faʻasalalauga faʻasalalau e mataʻutia, e mafai ona e faitau i ai iinei. O se mea lelei o le PBS o loʻo i ai a latou "foma'i su'esu'e o le tau” i luga o lima mo tagata matamata mataʻutia uma.

O le mea e sili ona manaia o le Failautusi-Aoao o UN António Guterres na le leoa pe a 700 inisi o le kiona pa'u i Kalefonia i Sierra Nevada, o lona lua pito sili ona to'a ai le vaitau malepe a 40-tausaga faamaumauga. Poo le taimi na talepeina ai faamaumauga e lua i Wyoming, e aofia ai ma le talepeina o faamaumauga pilisā, ave uma a mamafa tau i luga o meaola. Pe a iai fa'amaumau malulu malulu i Niu Egelani. Po o le taimi na toulu ai le kiona toe in Cairo (lea na na o le tasi na faia muamua, i le sefulu tausaga talu ai, i le seneturi talu ai). E te maua le manatu. Ou te masalosalo e popole le Failautusi Aoao a le o le mea ou te nofo ai i Alberta sa fai si malu pe a le malulu atu le taumafanafana nai lo le masani.

Ae ua atili ai ona leaga.

O faʻamaumauga a le NASA o loʻo faʻaalia ai o Iuni 2023 na sili atu le malulu nai lo Iuni 1998, e ui lava i le 66% sili atu o pisinisi CO2; [24]twitter.com ma iinei fa'amaumauga e leai se mafanafana i le toeitiiti atoa le 8 tausaga ma Aukuso 2022 le vevela tutusa ma Aukuso 1998.[25]twitter.com ma iinei ma iinei Ma e tusa ai ma le US Climate Reference Network temp stations, e leai se mafanafana i le 18 tausaga talu ai.[26]twitter.com

Alisi.

O le manatu o lenei tusiga e le o le faʻamalieina o le finauga pe o iai anthropogenic "global warming" e lamatia ai le paneta. Ae, o le faʻaalia o le mea moni e le gata o le saienisi fa'ato'a, ae o le fa'atopetope e sui ai atina'e malosi o lo'o iai i leaga ma le mautinoa tekinolosi e pei o matagi turbine e faatamala ma uunaia e le fefe lē faavaea.

Ma o le fefe o se faufautua mata'utia.

Toetoe lava o tausaga uma e ta'u mai ia i matou
mo le 50-sili atu tausaga talu ai
e na o le sefulu o tatou tausaga e ola ai.
—“E Leʻi Matutua Vaʻaiga o le Aso o le Tau”,

Becket Adams, Iloiloga a le Atunuu, Mati 26, 2023

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 2 Thess 2: 11
2 ff. Le Fouvalega Mulimuli
3 Aperila 27, 2023, lifesitenews.com
4 vaʻai iinei ma iinei ma iinei
5 Aokuso 31, 2023, saienisi
6 tagai foi “O le Talafatu e faapea o le Polar Bear o loʻo faʻaitiitia le faitau aofaʻi"
7 Saienisi leaga, twitter.com
8 dailyscetpic.com
9 Fep. 16, 2023, climatedepot.com
10 cf. "Saienitisi pito i luga o le tau vavalo mai le tele o tausaga o le malulu o le lalolagi i suʻesuʻega e le amanaʻia e ala o faasalalauga masani", lifesitenews.com
11 Oketopa 23, 2021, nydailynews.com
12 ff. Fa'ailoa mai e le tagata su'esu'e o le Climatologist le 'Fa'atagaga Faufautua'
13 Iuni 11, 2018, nature.com
14 noaa.gov
15 eleele eletise.nasa.gov
16 Aperila 25, 2016, BBC
17 nasa.gov
18 norickszone.com
19 tc.copernicus.org
20 plateclimatology.com
21 ff. libertarianinstitute.org
22 ff. Aokuso 17, 2023, Tala Fou
23 ff. climateataglance.com
24 twitter.com ma iinei
25 twitter.com ma iinei ma iinei
26 twitter.com
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI, O LE UPU MONI.