Le Tino, Malepe

 

E faʻatoa ulufale le Ekalesia ile mamalu ole malo ile ala ole Paseka mulimuli.
le taimi o le a ia mulimuli ai i lona Aliʻi i lona maliu ma le Toetu. 
-Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 677

Amene, amene, ou te fai atu ia te oe, o le a e fetagisi ma faanoanoa,
a o fiafia le lalolagi;

o le a e faʻanoanoa, ae o lou faʻanoanoa o le a avea ma fiafia.
(Ioane 16: 20)

 

DO e te manaʻo i se faʻamoemoe moni i lenei aso? O le faʻamoemoe e fanau mai, e le i le faʻafitia o le mea moni, ae i se faʻatuatua ola, e ui lava i lea.

I le po na faalataina ai o Ia, sa tago Iesu i le Areto, tofitofi ma fai atu, “O loʻu tino lenei.” [1]cf. Luka 22:19 E faapena foi, i lenei afiafi o le Ekalesia Passion, Lana mea faʻapitoa Tino e foliga mai ua malepe ona o le isi finauga ua taia ai le tino o le Barque o Peter. Faʻafefea ona tatou tali atu?

E pei ona ou faamatala atu i O le Vaʻaiga Sili Vaa? o le autu mataupu o loʻo i ai nei o le saunoaga a Pope Francis i se tusitusiga fou (e tusa ai ma le ulutala Peretania):

E iai le aia a aliʻi tauatane e fai ma vaega o le aiga. O i latou o fanau a le Atua ma ei ai le aia i se aiga. E leai se tasi e tatau ona tiaʻi i fafo, pe faʻanoanoa ona o lea. O le mea e tatau ona tatou faia o le tulafono o le iuni a tagata. O le auala lena e ufiufi ai faaletulafono. Na ou tu atu mo lena. -Katoliko News AgencyOketopa 21st, 2020

O le mea na mulimuli mai o le lauulu-vaeluaina o luga o manatu; pe o ia faʻamoemoe e suia aʻoaʻoga a le Ekalesia; pe o le faʻasesega faʻaseseina le mea na fuafuaina e le Tama Paʻia ma pe o le faʻaperetania Igilisi e saʻo.

Ae e le afaina tele, ma o le mafuaaga lea. 

 

FUAFUAGA

E ui lava i talosaga faifai pea mo se faamalamalamaga mai le Vatican, e leai se mea na oo mai e pei o lenei tusitusiga (e ui lava i le tasi tagata faigaluega Vatican fai mai na "talanoaga o loʻo faʻagasolo nei e feagai ma faʻafitauli nei a le aufaasālalau. ")[2]Oketopa 23rd, 2020; assiniboiatimes.ca Na taʻua e le tusitala o le Vatican, o Gerald O'Connell: "O tausaga o loʻu poto masani i le lipotia o le Vatican, na mafua ai ona ou faia se faaiuga e faapea, na o le ofisa o le nusipepa na filemu pea ona ua latou iloa o le finagalo lea o le pope."[3]americamagazine.org Ae faimai foi Taimi, O le faatonu o Evgeny Afineevsky "na iu lava ina latalata ia Francis i le faaiuga o le poloketi na ia faaali ai i le pope le ata i luga o lana iPad ia Aukuso."[4]Oketopa 21st, 2020; taimi.com Afai o le tulaga lena, ua iloa e Francis mea o loʻo i totonu, ma faʻafefea ona tauaaoina atu, i ni nai masina ae le i faia le faʻamaumauga a le failautusi i le faʻaiuga o lenei vaiaso. O le taitai o le ofisa o fesootaiga a le Vatican, o Paolo Ruffini, na vaai foi i le pepa ma faamalo atu iai e aunoa ma se isi faamatalaga. [5]Katoliko News AgencyOketopa 22nd, 2020

O le taua o nei mea uma e leʻi misia e le finauina o aia tatau a tamaʻitaʻi, Fr. O James Martin, o le ua manino le teteʻe i aʻoaʻoga a le Ekalesia, na ia tweet:

O le a le mea ua avea ai faʻamatalaga a Pope Francis ma lagolago i le tutusa o itupa o tagata i aso nei? Muamua, o loʻo ia taʻua i latou o Pope, ae le o le Archb Bishop o Buenos Aires. Lona lua, o loʻo ia lagolagoina lelei, e le naʻo le faʻapalepale, iuni a le malo. Lona tolu, o loʻo ia taʻuina i luga o mea puʻeata, ae le na o oe. Talaʻaga. -https://twitter.com/

Mo le faamaumauga, tasi le faifeau taumafai e faamatala o le subtitle o se faʻaliliuga o upu a Francis. Peitai, o le akiepikopo o Victor Manuel Fernandez, ose faufautua i mataupu tau lotu ia Francis, na ia faapea mai e saʻo le faaliliuga.

O le Aki-Epikopo Fernandez, o se faifeʻau ua leva ona latalata i le pope, na ia faapea mai o le faaupuga a le pope, e tutusa lava ma le faaupuga “iunite lautele. -Ofisa o Tala Fou a le Katoliko, Oketopa 22nd, 2020

A o ulutala ulutala i le lalolagi atoa feula 'Francis avea 1st pope e lagolagoina le itupa tutusa, felafolafoaʻiga na pa i luga pe faʻafefea ona faʻasaʻo le ata. Na aliali mai e lua faʻatalanoaga eseese na tuʻufaʻatasia mo le vaega atoa o finauga. O nai uluaʻi fuaiupu na fausia mai i se uumi manatu na fai mai Fr. Fai mai Gerald Murray o le EWTN na suia le uluaʻi tala o tala a le pope i aiga (tagai iinei):

O le mea moni na saunoa Pope Francis e uiga i le aia a tagata faatauatane e le teʻena e latou lava aiga, ae le o tamaʻitaʻi tau tane fausiaina o latou lava aiga, masalo e ala i le vaetamaina pe ala i le avea ma tina. Ae o le faʻafitauli, o loʻo tumau pea, o le Vatican na taliaina lautele lenei ata.  —Faa. Gerald Murray, Oketopa 24th, 2020; thecatholicthing.org

Ae o le vaega lona lua o le upusii lea e foliga mai na valaʻau ai e le Pope se tulafono a le iuni a le malo, lea na matua tosina mai i ai manatu ma finauga. E sau mai ata puʻe mai le fale teuoloa a le Vatican o se talanoaga umi i le televise ma Pope Francis na faia e Valenitina Alazraki, o se tusitala mo Mexico Televisa, ia Me 2019. Katoliko News Agency ma O'Connell o loʻo tuʻuina atu le mataupu o loʻo misi i le Televisa faʻatalanoaga:

Na fesili Alazraki ia [Pope Francis]: "Na e faia se taua atoa i luga o le faʻaipoipoga faʻaipoipoga, o ulugaliʻi o le itupa e tasi i Atenitina. Ma mulimuli ane na latou fai mai na e taunuʻu mai iinei, na latou filifilia oe pope ma na e foliga mai e sili atu le limafoaʻi nai lo le mea na e i ai i Atenitina. O e iloaina oe lava i lenei faʻamatalaga na faia e ni tagata na latou iloaina oe muamua, ma o le alofatunoa o le Agaga Paia na faʻamalosia oe? (ata) ”

Ae faimai foi Mekasini a Amerika, Na tali le pope e faapea: “E i ai le alofa tunoa o le Agaga Paia. Sa ou puipuia lava le aʻoaʻoga. Ma e fia iloa o loʻo iai i le tulafono i le faʻaipoipo faʻafeusuaiga…. O se agavaʻa le talanoa i le faʻaipoipo faʻafeusuaiga. Ae o le mea e tatau ona ia i tatou o le tulafono o le iuni faa-le-malo (ley de convivencia civil), o lea e iai la latou aia tatau e uia ai faaletulafono. -Katoliko News AgencyOketopa 24th, 2020

O loʻo manino le aotelega o lenei tala: iuni a tagata ae le o le "faʻaipoipo faʻafeusuaiga."

I le tele o taimi, sa soʻona saunoa ai Pope Francis i le toe faʻamautuina o aʻoaʻoga a le Ekalesia i le paia o le faʻaipoipoga i le va o le aliʻi ma le fafine, ma ua ia teʻena le manino o se manatu e uiga i le "faʻaipoipoga faʻaipoipo" ma le "faʻaipoipoga faʻavae."[6]vaʻai Pope Francis i luga o… Ae ui i lea, ina ua fai mai Pope Francis i le pepa o faamatalaga, “Na ou tu atu mo i le avea ai ma "Iuni faalemalo", na faamautuina ai foi talaaga e toalua na lipotia mai foi i le taimi ua tuanaʻi, e uiga i lana lagolago i le va o iuni a nisi o ituaiga, e fai ma sui o le itupa e tasi o le "faaipoipoga." I lana talaaga e uiga ia Francis, na tusia ai e le tusitala o Austen Ivereigh:  

Bergoglio iloa le tele o gay tagata ma na faʻatasi faʻatasi ma le faʻaleagaga. Na ia iloa a latou tala o le teʻena e o latou aiga ma pe faʻapefea le nofo i le fefefe neʻi tuʻulafoaʻia ma sasaina. Na ia taʻuina i le Katoliko tagata faatupu vevesi, o le sa avea muamua ma polofesa i mataupu faalelotu e igoa ia Marcelo Márquez, na ia fiafia i aia tatau a tagata faapea foi ma le aloaia faaletulafono mo iuni a le malo, lea e mafai foi e ulugalii gay. Ae na matua teteʻe lava o ia i soʻo se taumafaiga e toe faʻauiga le faʻaipoipoga i le tulafono. 'Na ia manaʻo e puipui le faʻaipoipoga ae aunoa ma le afaina ai o le mamalu o se tasi pe faʻamalosia le faʻateʻaina o i latou,' o le tala lea a se vavalalata felagolagomaʻi o le katinale. 'Na ia fiafia i le sili atu ono ono aofia ai o tagata gay ma a latou aia tatau a tagata ua faaalia i le tulafono, ae na te le lafoa le tulaga ese o le faʻaipoipoga i le va o le tamaloa ma le fafine mo le lelei o tamaiti' ” -Le Faʻatonu Sili, 2015; (i. 312)

O lenei tofiga na tuuina atu foi e Sergio Rubin, o se tusitala Atenitina ma o se tusitala aloaia o Pope Francis.[7]apnews.com E leai se mea o ia mea e fou ma ua lipotia lautele mo le tele o tausaga. Peitai e leai se pope na faia lenei tala i luma o le ata puʻeata. 

O nisi na taumafai e faʻamalamalamaina lenei finauga e ala i le faʻasino ia taumafaiga a Francis e lagolagoina le lautele lautele o faʻamatalaga o le iuni a tagata e aofia ai "soʻo se lua tagata nonofo faʻatasi mo le sili atu ma le lua tausaga, tutoʻatasi mai o latou itupa poʻo feusuaʻiga."[8]Austen Ivereigh, Le Faʻatonu Sili, i. 312 E mafai ona aliali mai o se mea e mafai ona fai, ae seʻi vagana ai le mea moni o loʻo taua i lenei tusitusiga i mataupu o ulugaliʻi tauatane - ma e oʻo mai i le taimi nei, e le o finauina e Francis poʻo le ofisa o fesoʻotaʻiga Vatican lenei. 

I se isi itu, o le Faʻapotopotoga mo le Aʻoaʻoga o le Faʻatuatua (CDF) i lalo o le St. John Paul II's faʻamanuiaga e le mafai ona sili atu le manino e uiga i le tuʻuina atu o soʻo se ituaiga o lagolago mo iuni sivili i le va o itupa tutusa. 

I tulaga na ua aloaʻia faʻatulafonoina le iuni o tamaʻitaʻi poʻo le tuʻufaʻatasia ma le aia tatau i le faʻaipoipoga, tetee manino ma faamamafa o se tiute. Tasi le tatau ona alo ese mai soʻo se ituaiga o galulue faʻatasi i le faʻatulafonoina poʻo le faʻaogaina o ia tulafono ogaoga le faʻatulafonoina ma, i le mea e gata ai le mafai, mai felagolagomai mea luga o le tulaga o latou talosaga. O le aloaʻia faʻatulafonoina o soʻotaga tauatane ma tamaʻitaʻi o le a nenefu ai nisi o amioga tatau taua ma mafua ai le faʻaitiitia o le tulaga o le faʻaipoipoga… o Katoliko uma e tatau ona teteʻe i le faʻatulafonoina aloaʻia o homosexual unions-Manatunatuga e uiga i Fautuaga e Tuuina atu Aloaia Aloaia i Iuni i le va o Tagata faatauatane; n 5, 6, 10

[Tala Fou]: I le aso 30 o Oketopa, na lipotia mai ai e le CNA e faapea, o le failautusi a le setete o le Vatican o Francis Coppola na lafoina i luga o lana Facebook itulau o le a le tali a le Vatican “aloaʻia”. Muamua, ua faʻamaonia mai e Archbishop Coppola o le vaega muamua o le faʻatalanoaga o loʻo talanoa e uiga i tamaiti ma "gay gay" ua taliaina ma le faʻaaloalo i totonu o latou fale, ma e sili ona malie i le mea moni.

Ma, o le Archb Bishop foliga mai na faʻamaonia le talaaga o CNA ma Amerika lipotia foi:

O se fesili faasolosolo mai le faatalanoaga sa i totonu o le tulafono i le lotoifale sefulu tausaga talu ai i Atenitina e uiga i "tutusa faaipoipo o itupa tutusa ulugalii" ma le tetee o le taimi lena Archb epikopo o Buenos Aires. I lenei fesoʻotaʻiga, fai mai Pope Francis "e faigata tele ona talanoa e uiga i le faʻaipoipoga faʻaipoipoga", i le faʻaopopoina mai e faapea, i le tulaga lava lea e tasi, na ia saunoa ai e uiga i le aia a nei tagata e faia ai ni tulafono faʻatulafonoina: " o se tulafono o le nonofo faatasi o tagata; e iai la latou aia tatau e ufiufi ai faʻaletulafono. Sa ou puipuia lena mea “. Na faailoa mai e le Tama Paia o ia lava i le taimi o le 2014 faatalanoaga: “O le faaipoipoga i le va o le alii ma le tamaitai. Lay States e manaʻo e faʻamaonia iuni a malo e faʻatonutonu tulaga eseese o le nonofo faʻatasi, unaʻia e le manaʻoga e faʻatonutonu tulaga tau tamaoaiga i tagata, pei o le faʻamautinoaina le soifua maloloina. Nei o feagaiga o eseʻese natura, o nei ou te le iloa faʻafefea ona tuʻuina atu i le cast [sic] o ituaiga eseese. E manaʻomia le vaʻaia o mataupu eseese ma iloiloina i latou i o latou tulaga eseʻese. " O lea ua manino mai o Pope Francis na faatatau i nisi tulaga aiaiga, le mautinoa le aʻoaʻoga a le Ekalesia, tele taimi faʻamaonia i le gasologa o tausaga. —Areti Epikopo Francis Coppola, Oketopa 30th; Faamatalaga Facebook
O lea la, e leʻo vave ona vaʻaia pe faʻapefea ona faʻamaninoina e lenei mea se mea, pe faʻafefea foi ona le feteʻenaʻi ma manatu a le CDF e faʻasa se ituaiga "aloaʻia faʻatulafonoina" o iuni ua taua. 

Ia, pei ona latou fai mai, "ua maeʻa le faʻaleagaina." A o ou tusiina lenei tusitusiga, Fr. O James Martin sa i luga o le CNN ma folafola atu i le lalolagi atoa:

E le na ona ia faapalepale i ai, na ia lagolagoina…… Pope Francis] ono i ai i se lagona, e pei ona tatou fai atu i le lotu, atiina ae lana lava aʻoaʻoga ... E tatau ona tatou iloiloina ma le mea moni e faapea o le ulu o le ekalesia na fai mai nei. ua ia lagona e lelei mea fai a le malo. Ma e le mafai ona matou faʻateʻaina lena… Epikopo ma isi tagata e le mafai ona faʻateʻaina lena mea i se faigofie latou te manaʻo ai. O lenei i se lagona, o lenei o se ituaiga o aʻoaʻoga o loo ia tuuina mai ia i tatou. -CNN.com

I Filipaina, na saunoa ai Harry Roque, o le sooupu mo le Peresetene o Rodrigo Duterte, ua leva ona lagolagoina e le pelesetene ia itupa tutusa o le itupa e tasi ma o le faamaoniga a pope e iʻu lava ina tauanauina le au faipule e faamaonia i latou i le Konekeresi. 

Faatasi ai ma le le laʻititi nai lo le pope lagolagoina, ou te manatu e oʻo lava i le sili ona faʻataʻitaʻi o Katoliko uma i le Konekeresi e le tatau ona i ai se faʻavae mo le teteʻe. — Oketopa 22nd, 2020, fesootai Press

Lea le mea na valoʻia e le Epikopo Filipi o Arturo Bastes ua litaea:

O se faamatalaga mataʻutia lenei mai le pope. Ua ou matua le fiafia lava i lona puipuia o le homosexual union, lea e mautinoa lava e taitai atu ai i amioga le mama. — Oketopa 22nd, 2020; thehill.com (nb. Francis e le o puipuia le homosexual unions ae o le talanoa e uiga i iuni a le malo)

Faatasi ai ma le tele o faʻamaoniga o loʻo tatou ola i le feʻau a le tatou Tamaʻitaʻi o Akita o le "epikopo faasaga i le epikopo… o le a tumu le Ekalesia ia i latou e talia le fetuunaiga, ” fai mai le isi presbyter le faʻafeagai:

Afai o le a e aumaia le alofa, ma o le a e aumaia le fiafia, ma o le a e aumaia le mamalu, e le tatau ona tatou taumafai e faʻaleaga olaga o tagata e ala i le teteʻeina o mea e pei o iuni lautele. — Epikopo Richard Grecco, Charlottetown, PEI, Kanata; Oketopa 26th, 2020; cbc.ca

O le isi mataupu na taua, o le Peresetene o Venezuelan Nicolas Maduro, na ia taʻua ai le saunoaga a Pope Francis, na ia talosagaina le Fono a le Atunuʻu a le atunuʻu, ina ia avea le faʻaipoipoga o itupa e tasi ma a latou talanoaga i le isi vaitaimi.[9]Oketopa 22nd, 2020; Reuters.com

Pe o le tusitusiga sese sese le Pope, pe o le fuaitau lagolago malo unions na fuafuaina mo lautele faʻaaogaina, pe o le faʻaliliuga e saʻo, pe na faia le Pope, pe na ia fai mai tonu le mea na ia manaʻo e fai mai ... o le manatu o loo i ai iina o le Pope o "Toe faʻafouina" le Barque o Peter.

Ae o le mea moni, ua lavea i se seevae papa ua amata ona vaeluaina le Ekalesia…

 

FAASOLOMI?

O taunuuga o le a lagonaina mo sina taimi, tusa lava pe o le mea atoa mulimuli ane toʻesea. O tagata e feitai ma le fiafia, lagona faʻalataina ma le mautonu, ae maise lava ina ua maeʻa tausaga aʻoaʻoga mama a John Paul II ma Benedict XVI. O le Epikopo Joseph Strickland, i sina taimi o le faamaoni aʻiaʻi i lenei vaiaso, sa ia lagonaina ai lapataiga a Pope Sagato Paulo VI i le seneturi talu ai e faapea "o le asu a Satani ua sosolo i totonu o le Ekalesia a le Atua i totonu o malepe i totonu o pa."[10]muamua Fale i le taimi o le Misasa mo St. Peter & Paul, Iuni 29, 1972

E mautinoa lava ou te le tuu uma ia Pope Francis. O le masini a le Vatican, e iai le leaga iina. E i ai le pogisa i le Vatican. Ou te fai atu, e matua manino lava. — Epikopo Joseph Strickland, Oketopa 22nd, 2020; ncronline.org

O upu tiga na e lagona. Ae e le tatau ona latou teteʻi mai ia i matou. 2000 tausaga talu ai, na lapataʻi mai ai St.

Ou te iloa a mavae loʻu alu ese o le a sau luko feai i totonu o outou, ma latou te le faasaoina le lafu. Ma mai lau oe lava kulupu, tamaloloa o le a o mai i luma ma faʻaleagaina le mea moni e faʻatosina ai le 'au soʻo e mulimuli ia latou. (Galuega 20: 29-30)

… Aso nei ua tatou vaaia i se tulaga taufaafefe moni lava: o le sili sauaga o le Ekalesia e le sau mai fafo fili, ae na fanau mai i agasala totonu o le Ekalesia. —POPE BENEDICT XVI, faʻatalanoaga i le vaʻalele i Lisbon, Potukale; LifeSiteNews, Me 12th, 2010

Tatalo mo aʻu, ina neʻi ou sola ese ona o le fefe i luko. —POPE FAAMATALAGA XVI, Aiga amataina, Aperila 24, 2005, St. Peter's Square

O lenei feeseeseaiga e i ai le ono mafai ona tuu ese se galu o tulafono fou ma sauaga o le Ekalesia mea faapena tatou te leʻi vaʻai ai i lo tatou taimi i Sisifo. Ioe, o aʻu lava lapataiga e uiga i lenei mea mo le tele o tausaga, ae e le itiiti le tiga i le auala e foliga mai ai o le a oʻo mai. Mo aʻu, e le o faatatau ia Pope Francis. E faʻatatau ia Iesu. E faatatau ile puipuia o Ia, puipuia le mea moni na Ia maliu e aumai ia tatou ina ia tatou saoloto. E faʻatatau i agaga. E i ai ni au faitau o loʻo tauivi ma le tosina atu i le itupa e tasi ma ou te alofa tele ia te i latou. E tatau ona fafagaina i latou i le alofa e o latou leoleo mamoe. 

O talanoaga e uiga i fevaevaeaʻiga a nisi, e le mafaufau faʻaleagaga, e moni lava. Ae e pei ona lapatai mai Sagato Kuperu o Carthage:

Afai e le pipiimau se tasi i lenei lotogatasi o Peteru, e mafai ona ia manatu o loʻo ia te ia pea le faʻatuatua? Afai na te [lafoa] le nofoa o Pita lea na fausia ai le Ekalesia, e mafai lava ona ia mautinoa o loʻo i totonu o le Ekalesia? ” -Le Lotogatasi o le Ekalesia Katoliko 4; 1st edition (TA 251)

O le valaau, mai katinale ma epikopo i taʻutaʻua lauiloa e pei o Dr. Scott Hahn mo Pope Francis e faamanino lana saunoaga, e le o se osofaʻiga i le pule faapope ae, o le mea moni, o se fesoasoani ia te ia ina ia agaga tauivi ma le tosina atu i le itupa e tasi e le taitaiseseina ma le faʻamaoni o le tofi o Petelo e faʻasaoina. Ina ia matua manino, o lea e tatau ona ou puipuia pea la tatou Ekalesia ma a tatou pope i le mea tonu ma le faʻamaoni e manaʻomia ai. Nisi tagata, e oʻo lava i le patele, na taumafai e faʻamalosi aʻu e fouvale i le Tama Paʻia. Sa faamataʻuina aʻu, taʻua o le Freemason, ma sauaina e isi ona o le le taliaina o le latou "hermeneutic of suspicion" o loʻo vaʻaia upu ma gaioiga uma a le Pope e ala i se faamama pogisa, o loʻo saili e faʻamasinoina ana mafuaaga nai lo le malamalama ia latou. 

Ina ia aloese mai le vavevave faamasinoga ... E tatau i Kerisiano lelei uma ona sauniuni lelei e tuʻuina atu se faʻauiga lelei i le faamatalaga a leisi tagata nai lo le taʻusalaina. Ae a le mafai ona ia faia, tuu ia ia e fesili pe faʻafefea ona malamalama le isi. Ma afai e malamalama le tama mulimuli i le leaga, ia faasaʻo le muamua ia te ia ma le alofa. Afai e le lava lena, tuu i le kerisiano taumafai uma auala talafeagai e aumaia le isi i se faʻamatalaga saʻo ina ia mafai ona ia faʻaolaina. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2478

Ioe, o le auala e lua auala. O i latou na agalelei, i le tuuina atu ia Francis le aoga o le masalosalo, o lea ua faatali le Sui o Keriso e fesoasoani ia i latou pe a fai na latou malamalama i lenei tusitusiga "leaga." E le tatau foi ona tatou fefefe i na leo oe, fai mai latou "puipuia le mea moni," lafoai uma alofa mama ma tuuaia i tatou o totoe i le lotogatasi ma le Tama Paia o nisi auala na faalataina Keriso. Latou te manatu o lo latou taufaʻamataʻu ma igoa-valaʻauina o se amio lelei ma lou faʻamaoni ma le onosaʻi o se vaivaiga. O le feʻau mai le tatou Lady of Medjugorje i aso nei e matua talafeagai lava:

E malosi tele Satani ma o loʻo tauivi ina ia tosina atili atu isi loto ia te ia. E manao o ia i taua ma le inoino. O le mafuaʻaga lea ua ou i ai ma oe mo lenei umi, e taʻitaʻia oe i le ala o le faʻaola, ia te Ia o le Ala, le Upu Moni ma le Ola. Tamaiti e, toe foi i le alofa mo le Atua ma o le a avea ma ou malosiaga ma sulufaiga. — Oketopa 25, 2020 Savali ia Marija; countdowntothekingdom.com

Ae na faʻaalia e le au paʻia le auala e tuʻimomomoina ai le ulu o Satani - e ala i le faʻamaulalo ma le faʻamaoni.

Tusa lava pe na liutino tagata le Pope, e le tatau ona ea i luga o tatou ulu faasaga ia te ia… Ou te iloa lelei o le toatele e puipuia i latou lava e ala i le mimita: "Ua latou amio leaga, ma latou faia ituaiga uma o mea leaga!" Peitai ua poloaʻi mai le Atua, e tusa lava pe o patele, faifeʻau, ma Keriso-i-lalolagi o ni temoni ua liutino tagata, tatou te usiusitaʻi ma usiusitaʻi ia latou, e le mo latou, ae ona o le Atua, ma le usiusitaʻi ia te Ia . —St. Catherine o Siena, SCS, i. 201-202, i. 222, (sii mai i le Digest faa-aposetolo, saunia e Michael Malone, Tusi 5: “O Le Tusi Usiusitai”, Mataupu 1: “E Leai se Faʻaola e aunoa ma le Tuʻuina atu e le Tagata Lava Ia o le Pope”). I le Luka 10:16, na fetalai atu ai Iesu i Ona soo: “O ai lava e faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. Poʻo ai lava teena oe teena aʻu. Ai se teena aʻu, teena e ia le na auina mai aʻu. "

Pope Francis ma Katinale Müller. Credit: Paul Haring / CNS

Pope Francis ma Katinale Müller. Credit: Paul Haring / CNS

O oʻu lagona e mulimuli ia Cardinal Gerhard Müller:

E i ai le pito i luma o kulupu masani, pei foi ona i ai ma le alualu i luma, e fia vaʻaia aʻu o le ulu o se gaioiga faʻasaga i le Pope. Ae ou te le faia lenei mea…. Ou te talitonu i le lotogatasi o le Ekalesia ma ou te le faʻatagaina se tasi na te faʻaaogaina aʻu mea leaga na tutupu i nai masina ua tuanaʻi. O pulega a le Ekalesia, i le isi itu, e manaʻomia ona faʻalogo ia i latou e i ai ni fesili tuga poʻo ni faitioga tatau; le le amanaʻiaina i latou, pe sili atu le leaga, faʻamaasiasiina i latou. A leai, e aunoa ma le manaʻomia, e mafai ona i ai se faʻaopoopoga o le aʻafiaga o le telegese vavaeʻesega e ono mafua ai le fevaevaeaʻi o se vaega o le Katoliko lalolagi, faʻaletonu ma le fiafia. —Cardinal Gerhard Müller, sa avea muamua ma Faifeʻau o le Faʻapotopotoga mo Mataupu o le Faʻatuatua; Corriere della Sera, Novema 26, 2017; upusii mai le Tusi Moynihan, # 64, Nov.27, 2017

Na valoia e se ofisa sinia o le Ekalesia Orthodox a le ekalesia Rusia, o lenei feeseeseaiga lata mai o le a vaai ai tagata Katoliko "liliu mai en masse i le Orthodox Christianity and Protestantism ”o lona iʻuga.[11]themoscowtimes.com E ui lava ou te manatu o se mea o faʻalauteleina, ua uma ona ou nofouta i le tasi tagata na oso i luga o le vaʻa ona o le faifai pea o finauga o loʻo siʻomia ai le puleʻaga faapope, ma ou te faʻalogo i isi o faʻasolosolo. 

Ae ina neʻi tatou faʻalogo i lo tatou Aliʻi aoʻi mai foi ia i tatou e pei o galu fafati i luga o le Barque—“Aisea ua e fefe ai? E leʻi iai sou faʻatuatua? ” (Mk 4: 37-40) —e tatau ona…

… Ola mai se talitonuga loloto talitonu e le tuʻulafoaʻi e le Alii lana Ekalesia, tusa lava pe ova le tele o vai na maua e le vaʻa a o lea ua lata ina tuai. —EMERITUS POPE BENEDICT XVI, i le sauniga o le Maliu o Katinale Joachim Meisner, Iulai 15th, 2017; rorate-caeli.blogspot.com

Afai e mulimuli le Ekalesia i lona Alii i lana ia lava Passion, ia o le a tatou tofoina le tele o mea na faia foi e lo Tatou Alii ma le au Aposetolo-e aofia ai le le mautonu, fevaevaeaʻi, ma le vevesi o Ketesemane-ma le i ai o luko.  

Ioe, e i ai le le faʻamaoni ositaulaga, epikopo, e oʻo lava i katinale latou te le tausisi i le legavia. Ae faʻapena foi, ma o lenei foi e matua matuia tele, latou te le mafai ona taofi mau i aʻoaʻoga moni! Latou te le malamalama i le au Kerisiano faʻatuatua e ala i la latou gagana le mautonu ma le malamalama. Latou te mulilua ma faʻasese le Upu a le Atua, naunau e mimilo ma piʻo ia maua ai le faʻamaoniga a le lalolagi. O i latou ia o Iuta le Sekara i o tatou taimi. —Katinale Robert Sarah, Katoliko FaʻasalalauAperila 5th, 2019

 

LE TALI: TATALO I LE LOTO

O Ketesemane, na tusia e Luka:

Ina ua ia tulaʻi mai le tatalo ma toe foi atu i ona soo, na ia maua atu i latou o momoe mai le faanoanoa. (Luka 22:45)

Ou te iloa o oe, Laʻitiiti Laʻitiiti, ua lelava. Toatele e faanoanoa, maofa i mea tutupu i aso uma o loʻo aliali mai i Ekalesia ma le lalolagi. O le faʻaosoosoga o le na ona tape uma, le amanaʻiaina, tamoʻe, lafi, ma moe foi. Tusa lava, neʻi o tatou pauu atu i le faʻanoanoa ma le faʻanoanoa o le tagata ia te ia lava, o aso nei ua ou lagonaina lo tatou Tamaʻitaʻi o faʻaosoosoina i tatou, taʻu mai ia i tatou e pei ona faia e lo Tatou Alii i ana Aposetolo:

Aisea ua e moe ai? Tu i luga ma tatalo ina neʻi e maua le faʻataʻitaʻiga. (Luka 22:46)

E leʻi fetalai Iesu, “Aue, ua ou vaai atu i lou faanoanoa. Alu loa, moe ese laʻu pele. ” Leai! Tu i luga, avea ma alii ma tamaitai o le Atua, ia avea ma soo moni ma feagai ma le mea o le a tupu vave mai i le tatalo. Aisea tatalo? Aua o le Passion na mulimuli ane o se tofotofoga o latou mafutaga ma Iesu.

… O le tatalo o le sootaga ola lea a le fanau a le Atua ma lo latou Tama o le e le mafuatia, ma lona Alo o Iesu Keriso ma le Agaga Paia. O le alofa tunoa o le Malo o le "tuufaatasiga o le paia atoa ma le toatolu Tolutasi… ma le agaga atoa o le tagata." -Catechism o le Ekalesia Katoliko, n.2565

Ma le isi,

O le tatalo e alu i le alofa tunoa tatou te manaʻomia mo le faʻaaloalo. —Mea. l. 2010 

Ua e maitauina le faigata ona tatalo talu ai nei? Ioe, o le ala lea tatou te momoe ai i o tatou agaga, e ala i le faʻatagaina o le faʻanoanoa ma le lotovaivai, faʻaosoosoga ma le agasala e faʻalavelaveina i tatou mai le talanoaga a le Atua. I lenei auala, tatou te faʻapalapala i le Aliʻi ma afai tatou te tuʻuina ia faifai pea, tauaso.

O lo tatou lava moe i le afioaga o le Atua tatou te le malamalama ai i le leaga: tatou te le faʻalogo i le Atua aua tatou te le mananaʻo e faʻalavelaveina, ma o lea tatou tumau ai le faʻalogo i le leaga… o le au soo momoe e le o se faʻafitauli o lena. taimi, nai lo le atoa o talaʻaga, 'o le moe' o lo tatou, o tatou oe le mananao e vaʻai i le atoa malosiaga o le leaga ma e le manaʻo e ulu atu i Lona Passion. —POPE BENEDICT XVI, Catholic News Agency, Vatican City, Ape 20, 2011, Lautele aofia

A o ou amata tusia lenei tusitusiga, na lafo mai e le tagata faitau lenei mea ia te aʻu:

O loʻo i ai pea le Ekalesia i totonu o lana Passion, Passion a Keriso… O se taimi faateʻia lea i le talaʻaga a le Ekalesia, o se taimi saua tele. Ua lata ina oti, ma e manaʻomia e le au Katoliko le faanoanoa ona neʻi tatou pauu atu i le faafitia-aʻo vaavaai ma le faamoemoe i le toe tu mai. —Mataio Peti

Fetalai atoatoa. Sa ou tusi e uiga i lenei Passion o le Ekalesia a sau mo le sefululima tausaga (luluina oʻu uso ma tuafafine ala!) Ma o lenei ua io tatou luga. Peitai e le o se valaʻau lea e fefe ai ma mataʻu ai ae o le faʻatuatua ma le loto tele ma le faʻamoemoe sili. O le Passion e le o le iʻuga ae o le amataga o le vaega mulimuli o le Ekalesia faʻapaʻiaina. E le faʻatagaina ea e le Atua nei mea uma, ona o mea uma e galulue i le lelei mo i latou e alolofa ia te Ia?[12]cf. Rom 8: 28 Faʻamata e tuʻulafoaʻia e le Aliʻi Lana faʻaipoipo?[13]cf. Mata 28:20

O le Barque o Peter e le pei o isi vaʻa. O le Barque o Peter, e ui i galu, tumau mausali aua o Iesu o lo i totonu, ma Na te le tuʻua lava. —Cardinal Louis Raphael Sako, Peteriaka o Kaletaia i Baghdad, Iraq; Novema 11th, 2018, "Puipui le Ekalesia Mai Ia Latou e Saili e Faʻaleagaina", mississippicatholic.com

O le mystical Body o Keriso o loʻo gaui, saʻo i lalo o tuputupu aʻe fevaevaeaʻiga ua amata ona amata mai i se masei laina i lalo o Roma. Pei ona ou fai atu i O le Vaʻa Sili o le Vaa?, pau a le itu e tatau ona tatou filifilia o le itu a le Tala Lelei. E tatau ona tatou tuʻuina i le Tama Paʻia le penefiti o le masalosalo ma se avanoa e faʻamanino ai ana ia lava manatu, ae i le iuga o le aso, o le Talalelei e tatau lava ona manino ma leotele folafolaina. Afai "o le mea moni o le a faʻasaʻolotoina i tatou," o lona uiga o le lalolagi ei ai le aia tatau e iloa ai le mea moni!

E le o se taimi lenei e ma ai i le Tala Lelei. O le taimi e folafola ai mai le taualuga. —POPE SAINT JOHN PAUL II, Homily, Cherry Creek State Park Homily, Denver, Colorado, Aukuso 15th, 1993; faʻatau ie

… Ua talitonu le Ekalesia o nei motu o tagata e iai a latou aia tatau e iloa ai le oa o le mea lilo a Keriso — oa tatou te talitonu ai e mafai e tagata uma ona maua, i le atoaga le masalomia, mea uma o loʻo sailia ma le faʻatatau e uiga i le Atua, tagata ma lana iʻuga, ola ma le oti, ma le upu moni. —POPE ST. PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n 53; faʻatau ie

Ua talosaga atu Keriso e taumamafa ma tamaʻitaʻi, tauatane, ma tagata agasala uma, ina ia laveaʻiina i latou mai le malosi o le agasala. O le feau o le alofa ma le alofa mutimutivale o Francis na taumafai e faʻailoa ia i latou e mamao ese mai le Ekalesia, mo se mea moni, tosina tele toe foi mai i le taʻutaʻu atu ma ia Keriso. I le usitaʻi i le Sui a Keriso, e manaʻomia foi ona tatou avea le valaau, o le valaau lea a Keriso, e o atu i tuluʻiga o le lalolagi e saili le ua leiloa. 

… Ua faatonuina tatou uma ina ia usitai i Lana valaau e o atu mai a tatou lava nofoaga faʻamafanafana ina ia mafai ai ona oʻo atu i "peripheries" uma e manaʻomia le malamalama o le Talalelei. —POPE Farani, Evangelii Gaudiuml. 20

Ae pei ona tatou faʻalogo foi i le Evagelia o ananafi, o loʻo manaʻomia e Iesu tagata uma ina ia o gatasi ma Lana Upu, ma le mea moni, ma le mea moni, ma a latou feusuaʻiga, ma le tasi ma le isi ina ia, mulimuli ane, tatou mafai ona tasi ma Ia.

E finau Iesu, aua e finagalo o Ia mo lo tatou fiafia moni. —POPE JOHN PAUL II, Feʻau a le Autalavou mo le 2005, Vatican City, Aukuso 27th, 2004, Zenit.org

O le Tala Lelei o se feau o le alofa, maoae le alofa o le Atua mo matitiva tagata agasala. Ae o se Tala Lelei o iʻuga mo i latou e teʻena:

Alu i le lalolagi atoa ma folafola atu le talalelei ia uma foafoaga Poʻo ai lava e talitonu ma papatisoina o le a faʻaolaina; ai se le talitonu o le a faʻasalaina. (Mareko 15: 15-16)

O le ulufale atu i le Passion of Christ, o lona uiga, o le avea ma "faʻailoga o le feteʻenaʻi"[14]Luka 2: 34 o le a teena foi lena. E tatau ona tatou sauniuni mo lenei sauaga. Ma i lena iʻuga, o se vaega o le Passion o le taimi moni lava o faʻanoanoaga ua oʻo mai nei io tatou luga. 

E te manatu na 'ou sau e faʻatupu le filemū i le lalolagi? Leai, ou te fai atu ia te oe, ae o le fevaevaeai. Mai le taimi nei o le a vaevaeina se aiga o le toalima o le a fevaevaeai, tolu faasaga i le toalua ma le toalua e faasaga i le tolu… (Luka 12: 51-52)

 

Le Alii e, o ai a matou ō i ai? O ia te oe upu o le ola faavavau.
(Ioane 6: 69)

 

FAITAU FUAFUAGA

Le Mataala i Faanoanoaga

I luga o se sau sau ... Le Faanoanoa Faanoanoa

Le Tupuaga i le Pouliuli

Ina ua pau Fuga

Na Ia Valaau Aʻo Tatou Slumber

O Le Toetu o le Ekalesia

Ua afio mai Iesu!

 

 Faʻamanuia ma faʻafetai. 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 cf. Luka 22:19
2 Oketopa 23rd, 2020; assiniboiatimes.ca
3 americamagazine.org
4 Oketopa 21st, 2020; taimi.com
5 Katoliko News AgencyOketopa 22nd, 2020
6 vaʻai Pope Francis i luga o…
7 apnews.com
8 Austen Ivereigh, Le Faʻatonu Sili, i. 312
9 Oketopa 22nd, 2020; Reuters.com
10 muamua Fale i le taimi o le Misasa mo St. Peter & Paul, Iuni 29, 1972
11 themoscowtimes.com
12 cf. Rom 8: 28
13 cf. Mata 28:20
14 Luka 2: 34
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.