Le Nofoa o le Papa

petroschair_Fotor

 

I LE TAIMI O LE TAʻITAʻI O ST PETERU LE APOSETOLO

 

Manatua: Afai ua e taofia le mauaina o imeli mai ia te aʻu, siaki lau "lapisi" poʻo le "spam" folder ma maka latou e le o lapisi. 

 

I sa pasi ane i se faleoloa o fefaatauaiga ae ou tau atu i le potu "Christian Cowboy". Saofai i luga o le nofoa o le faaputuga o NIV Tusi Paia ma se ata o solofanua i luga o le faavaa. Na ou pikiina i luga le tasi, ona ou tilotilo atu lea i tamaloloa e toatolu i oʻu luma, o loʻo mitimiti mitimiti i lalo o le augutu oo latou Stetsons.

"Faafetai lava mo le faasalalauina o le Upu, uso," na ou fai atu ai, toe faafoi mai a latou ataata. “O aʻu o se faifeʻau Katoliko aʻu.” Ma i lena, o latou foliga pa'ū, o latou ataata na faamalosia nei. O le matua o tamaʻi povi e toʻatolu, o se tamaloa sa ou taumafai i ai i le onosefulu ona tausaga, na faafuaseʻi ona oso mai, O le a lea? "

Sa ou iloa tonu le mea sa ou i ai mo.

"O le faifeau Katoliko o se tasi na te folafolaina le Talalelei, o Iesu Keriso o le Ala, le Upu Moni ma le Ola."

“Ia, ua tatau loa la ona e tuʻu le tapuaʻi ia Maria…”

Ma le mea lena, na amata ai loa ona taumafai le tamaloa e fai le lotu Katoliko ma le Ekalesia moni, o se mea fou na faia i le 1500 tausaga talu ai; o loo ia faatupuina se "faatulagaga fou lalolagi", ma Pope Francis o loo valaau mo se "tasi lalolagi lotu"… [1]ff. Na Faʻalauiloa e Francis le Lotu e Tasi i le Lalolagi? Sa ou taumafai e tali atu i ana tuuaiga, ae na te motusiaina lava au i le ogatotonu o le faasalaga. Ina ua mavae le 10 minute o le le maua se lagolelei, sa ou fai atu loa ia te ia, “Lau susuga, afai e te manatu ua ou leiloa, atonu la e tatau ona e taumafai e manumalo i loʻu agaga nai lo le finau.

I le taimi lena, o se tasi o tamaʻi tamaʻi tamaʻi tamaʻi tamaʻi tamaʻi povi tamaʻi paʻu. “E mafai ona ou faatauina sau kofe?” Ma faatasi ai ma lena, matou sosola i le fale meaai.

O ia o se uo lelei — o se eseʻesega tele mai lana uo faamaualuga. Na amata ona ia fesili mai ia te aʻu fesili e uiga i laʻu lotu Katoliko. E manino lava, sa ia suʻesuʻeina finauga faasaga i Katoliko, ae ma le mafaufau matala. Vave, Peter avea ma totonugalemu o le ma talanoaga. [2]O le talanoaga sa agai pea i luma i nei laina, e ui na ou faʻaopoopoina nisi taua faʻasolopito faʻamatalaga iinei e faʻataʻamilomilo le talitonuga.

Na ia amata, "Ina ua fetalai Iesu, 'O oe o Peter ma luga o lenei papa o le a ou atiaʻe laʻu ekalesia,' fai mai le tusitusiga Eleni, 'O oe Petros ma luga o lenei Petra O le a ou fausia laʻu lotu. ' Petros o lona uiga o "maa laʻititi" pei o fea Petra o lona uiga o le "papa tele." O le mea na fetalai ai Iesu o le "Petelo, o oe o se maa laʻititi, ae ia te aʻu," le papa tele ", o le a ou fausia laʻu Ekalesia."

"Ia, i le gagana Eleni," na ou tali atu ai, "o le upu mo le" papa "o le mea moni Petra. Ae o le tama tane foliga o lena petros. I le faʻaigoaina la ia Pita, o le tama tane foliga na faʻaaogaina. E le saʻo le faʻaupuga e faʻaaoga Petra pe a faʻasino i le tane. E le gata i lea, o loʻo e faʻasino i se ituaiga anamua o le gagana Eleni, lea na faʻaaogaina mai le senituri lona valu i le fa senituri, ma e oʻo lava i lena taimi, e tele lava naʻo le solo a Eleni. O le gagana a tusitala o le Feagaiga Fou o le gagana Koine Greek a leai eseʻesega i le faʻamatalaga na faia i le va petros ma petra. ”

E le pei o lona tagata matua, o le tamaʻi tamaʻi tamaʻi tamaʻi taupoe na faʻalogo ma le totoʻa.

"Ae leai se tasi o nei mea e sili ona taua, ma o le mafuaʻaga e leʻi tautala Iesu i le gagana Eleni, ae o le faʻa Aramaic. E leai se upu "tamaʻitaʻi" poʻo le "tama" mo le "papa" i Lana lava gagana. Ma o lea semanu e fai atu Iesu, “O oe Kefa, ma luga o lenei kefa O le a ou fausia laʻu Ekalesia. ” E oʻo lava i nisi o sikola Porotesano e ioe i lenei manatu.

O le mafuaʻaga o le Aramaic i lenei tulaga e le fesiligia; atonu lava kefa sa faʻaaoga i faʻamatalaga uma e lua (“oe kefa"Ma le" luga o lenei kepha ” ), talu ai o le upu na faʻaaogaina uma mo se igoa ma mo le "papa." —O le tagata poto i le Papatiso DA Carson; O le Expositor's Bible Commentary, vol. 8, Zondervan, 368

"Pea," o le tetee lea a le tamaʻi taupoe, "Iesu o le papa. O Peter ua na o se tamaloa. A i ai se mea, na ona fetalai lava Iesu o le a Ia fausia Lana Ekalesia i luga o le faatuatua o Pita. ”

Sa ou tilotilo atu ia te ia i ou mata ma ataata. O se lagona faʻafouina tele le feiloaʻi ma se Faifeʻau Faifeʻau Kerisiano o le na matala e finau e aunoa ma le le fiafia na ou oo i ai muamua.

“Ia, o le mea muamua lava ou te maitauina i le tusitusiga, e le naʻo le faʻamalieina e Iesu o le faʻatuatua o Petelo. O le mea moni, matua taua lava le taimi na Ia suia ai lona igoa! "Amuia oe Simon Bar-Jona!… Ma ou te fai atu ia te oe, o oe o Peter ..." [3]cf. Mata 16: 17-18 E tau le taʻu mai ai na taʻu faatauvaaina e Iesu o ia o se "maa laʻititi" ae o le mea moni, na siitia lona tulaga. Lenei igoa-suiga suia manatuaina se isi Tusi Paʻia uiga na faʻamavaeina e le Atua mai isi tamaloa: Aperaamo. Ua tuuina mai e le Alii se faamanuiaga ia te ia ma suia foi lona igoa, faavae foi, ma le taua, i luga o lona faatuatua. O le mea mataʻina o le faʻamanuiaga o Aperaamo e sau mai le faitaulaga sili Mekisateko. Ma o Iesu, fai mai Sagato Paulo, faʻamatalaina ma faʻataunuuina lana matafaioi "avea ma faitaulaga sili e faavavau e tusa ma le faatulagaga a Mekisateko." [4]Heber 6: 20

Na faʻamanuia e [Mekisateko] Aperamo i upu nei: "Faʻamanuia Aperamo e le Atua Silisili Ese, o le na faia le lagi ma le lalolagi"… O le a le toe taʻua oe o Aperamo; e faʻaigoa foʻi 'iā te oe o Aperaamo; auā' ou te faia oe ma tupuga o nuʻu e tele. (Ken 14:19)

"Na e iloa," o laʻu fesili lea ia te ia, "o le upu" pope "e sau mai le Latina" papa ", o lona uiga tamā?" Sa luelue lona ulu. “I le Feagaiga Tuai, na tofia ai e le Atua Aperaamo e avea ma tama o le anoanoaʻi o malo. I le Feagaiga Fou, o Peter ua setiina o se tama i luga o malo faʻapena foi, e ui i se auala fou. O le upu "katoliko", i le mea moni, o lona uiga "lautele." O Peter o le faaao o le Ekalesia aoao. ”

“Ou te leʻi vaʻai faapena,” o lana tetee lea. “O Iesu o le ao o le Ekalesia.”

"Ae ua le o toe afio mai Iesu i le lalolagi," o laʻu tala lea (seʻi vagana ai le Faamanatuga Faʻamanuiaina). "O le isi igoa mo le Pope o le" Vicar of Christ ", o lona uiga o lona sui. O le a le kamupani e leai se CEO, poʻo se faʻalapotopotoga se pelesetene, poʻo se 'au o se faiaoga? E le o se mea masani ea le iai foi o le ulu o le Ekalesia? ”

“Ou te matea…”

“Ia, naʻo Petelu lava na fetalai iai Iesu, 'O le a ou avatu ia te oe ki o le Malo.' E taua tele lenei, leai? Ona taʻu atu lea e Iesu ia Peteru 'Soo se mea e te fusifusia i le lalolagi o le a fusifusia foi i le lagi; ma o se mea e te tatalaina i le lalolagi e tatalaina foi i le lagi. ' O le mea moni, na silafia e Iesu tonu mea na ia faia ina ua Ia fetalai i na upu-Na ia aumaia saʻo mai le Isaia 22. ”

O mata o le tamaʻi taupoe na faʻapipiʻi ona o lona fia iloa. Na ou uʻuina laʻu telefoni, o loʻo iai le Tusi Paia faʻanumera luga, ma suʻe i le Isaia 22.

"O lenei, ae ou te leʻi faitauina lenei mea, e taua le malamalama o le Feagaiga Tuai, sa masani ai mo tupu i le itu i sasaʻe ona tofia se" palemia "o ituaiga i lo latou malo. O le a faʻaeeina atu ia te ia le tupu lava pule i le teritori. I le Isaia, tatou te faitau saʻo ai i lenei: o le auauna o Eliakimo o loʻo faʻaeeina i ai le pule a le tupu o Tavita:

'Ou te faʻaʻofuina o ia i lou' ofu talaloa, fusi 'iā te ia i lou fusi, ma faʻaee atu ia te ia lau pule. E fai o ia ma tamā i tagata o nonofo i Ierusalema, ma le 'āiga o Iuta. 'Ou te tuʻu foʻi le ki o le' āiga o Tavita i luga o lona tauʻau; o le mea na te tatalaina, e leai se tasi na te tapunia, o le mea na te tapunia, e leai se tasi na te tatalaina. 'Ou te faʻatumauina o ia e pei o se pine i le mea mautu, o le nofoa o le mamalu mo lona' āiga tamā. (Isaia 22: 20-23)

A o ou faitauina le mau, sa ou tu i ni nai itu. “Matau le faʻasino i ofu talaloa ma fusipaʻu o loʻo ofuina pea i aso nei?… Faʻaaliga le" tama "faʻasino?… Matau le" ki "?… Maitau le" fusifusia ma le tatalaina "faʻatusatusa i le" tatala ma tapunia "? tumau ”?”

E le i tele se tala a le aliʻi povi, ae na ou vaʻaia ua liliu atu uili o taavaletoso.

“O le mea taua o lea: Na faia e Iesu i le ofisa, lea na fai e Pita toʻatasi taofi. O le mea moni, o Aposetolo uma e Toasefululua e umia o latou tofi. ”

Na sifi lemu i lona nofoa, ae le masani ai, na faʻaauau pea ona faʻalogo.

"Ua e maitauina i le faʻamatalaga o le Aai o le Atua i le Tusi o Faʻaaliga e sefulu ma le lua faʻavae faʻavae i lalo o le pa o le taulaga?"

O le puipui o le 'aʻai e sefulu ma le lua papa maʻa e faʻavae ai, na tusia ai igoa e sefulu ma le lua o le toʻasefulu ma le lua o aposetolo a le Tamai Mamoe. (Faʻa 21:14)

"Faʻafefea ona tupu lena mea," na ou faʻaauau ai, "pe a fai o Iuta faʻalataina Iesu ona pule ai lea i lona ola? Faamata e ono avea Iuta ma maʻa faʻavae ?? ”

“Hm… leai.”

“Afai e te suʻe i le mataupu muamua o le Galuega, e te iloa ai ua latou filifilia Matatia e suitulaga ia Iuta. Ae aisea? Aisea, afai e toʻatele le au Kerisiano o loʻo potopoto faʻatasi, o le a latou lagona latou te manaʻomia le suiina o Iuta? Aua sa latou faʻatumuina se ofisa. "

'Talosia ia ave e se tasi lona ofisa.' (Galuega 1:20)

"Lenei, ua e vaai i le amataga o le" Faʻavaeʻeseʻesega faʻaaposetolo. " O le mafuaaga lena i aso nei ua 266 o tatou pope. Tatou te iloa le tele o latou igoa, e aofia ai ma le faigata a o latou nofotupu. Na folafola atu e Iesu o le "faitotoʻa o Seoli" o le a le manumalo i le Ekalesia, ma laʻu uo, e leai - e ui lava i le mea moni sa i ai ni a tatou sili a leaga ma piʻopiʻo pope i nisi taimi. "

“Vaai,” o lana tala lea, “O le mea taua ia te aʻu e le o tamaloloa, ae o le Tusi Paia o le tagavai lea mo le mea moni.”

“Gee,” na ou fai atu ai, “e le o le tala lena a le Tusi Paia. Mata e mafai ona maua sau kopi? ” Na ia tuu mai ia te aʻu lana Cowboy Tusi Paia i le mea na ou suʻe ai i le 1 Timoteo 3:15:

… O le aiga o le Atua […] o le ekalesia a le Atua soifua, o le poutu ma le faavae o le upu moni. (1 Tim 3:15, NIV)

"Seʻi oʻu vaʻai i lena," o lana tala lea. Sa ou tuu atu ia te ia lana Tusi Paia, ma faaauau.

"O le Ekalesia la, ae le o le Tusi Paia, o le" tagavai "lea mo le filifilia o le mea moni, ma le a le mea. Le Tusi Paia sau mai le Ekalesia, leai seisi auala. [5]O le "canon" poʻo tusi o le Tusi Paia na fuafuaina e epikopo Katoliko i fono a Carthage (393, 397, 419 AD) ma Hippo (393 AD). cf. Le Faʻafitauli Taua O le mea moni, sa leai se Tusi Paia mo le fa seneturi muamua o le Ekalesia, ma e oʻo lava i lena taimi, sa leʻi faigofie ona mauaina seʻia o seneturi mulimuli ane ma le fale lomitusi. O le mea taua o lea: ina ua tofia e Iesu le au Aposetolo, Na te leʻi tuʻuina atu ia i latou se ato faʻameaalofa ma le pa granola, faʻafanua, moliuila, ma a latou lava kopi o le Tusi Paia. Na ona ia faapea mai:

O lenei ia e alu e fai nuu uma lava ma soo… aʻoaʻo ia latou tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te oe. Ma faauta, Ou te faatasi ma oe i taimi uma, seia oo i le iuga o lenei tausaga. (Mata 28: 19-20)

Pau a latou mea o le manatuaina o le mea na taʻu atu e Iesu ia i latou, ma sili atu ona taua, Lana folafolaga e faapea o le Agaga Paia o le a "taitaiina i latou i upu moni uma." [6]cf. Ioane 16:13 O le mea lea, o le le malamalama sese tulaga o le upu moni o le Aposetolo latou lava, ma o latou sui mulimuli ane ia latou. O le mea lea na fetalai ai Iesu i le Toasefululua:

Poʻo ai lava faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu. Poʻo ai lava teena oe teena aʻu. Ma ai se teena aʻu, teena le na auina mai aʻu. (Luka 10:16)

“Ae mo Peter, le pope muamua, o lana matafaioi o le a avea ma faʻailoga vaʻaia o le lotogatasi o le Ekalesia ma le faʻamaonia o le usitaʻi i le mea moni. Aua o ia lea na fetalai faatolu ai Iesu ia te ia, "Fafaga aʻu mamoe." [7]cf. Ioane 15: 18-21 E mafai ona ou taʻuina atu ia te oe lenei mea, e leai se aʻoaʻoga a le Ekalesia Katoliko na "faia" i se taimi i le aluga o seneturi. Soʻo se aʻoaʻoga lava a le Ekalesia e afua mai i le "faʻatuatuaga o le faʻatuatua" na tuʻua e Iesu le au Aposetolo. O se vavega ia te ia lava o le mea moni na faʻasaoina pe a maeʻa le 2000 tausaga. Ma ou te matea e tatau. Aua a faʻapea o le 'mea moni e faʻasaʻoloto ai tatou', e sili la ona tatou iloa le mea moni. Afai o se mataupu a tatou taʻitasi faʻauigaina le Tusi Paia, ia, e iai la le mea o loʻo matou faia i aso nei: fiasefulu afe o aulotu o loʻo faʻapea mai latou ia i ai le mea moni. O le Lotu Katoliko o se faamaoniga faigofie o Iesu o lona uiga o Lana fetalaiga. O le Agaga na ia taʻitaʻia lava 'i mea moni uma'. Ma o lenei e faigofie ona faʻamaonia i aso nei. O loʻo ia matou le mea ua taʻua ole Google. ” [8]Peitai, sa ou fautuaina ia alu i Katoliko.com ma tusia i totonu o ana fesili iina e saili sili lelei, sikola, ma talafeagai tali pe aisea Katoliko talitonu mea tatou te faia i mea uma mai Mary i Purgatory.

Faatasi ai ma lena, sa matou tutu i luga ma faatalofa. "E ui ou te le tutusa ma oe," o le tala lea a le tamaʻitaʻi, "O le a ou alu i le fale ma mafaufau e uiga i le 1 Timoteo 3:15 ma le ekalesia o le pou o le upu moni. Manaia tele… ”

“Ioe, e saʻo,” o laʻu tali atu lea. “O le mea o fai mai ai le Tusi Paia, a ea?”

 

Muamua lomia Fepuari 22nd, 2017.

 

cowboy kerisiano_Fotor

 

FAITAU FUAFUAGA

Le Faʻafitauli Taua

Aofaiga, ae Le o le Temokalasi

O le pule faapope e le tasi le Pope

Le Faʻatupuina o le Matagofie o le Upu Moni

Naʻo Alii

O le Maa Lona Sefululua

 

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Na Faʻalauiloa e Francis le Lotu e Tasi i le Lalolagi?
2 O le talanoaga sa agai pea i luma i nei laina, e ui na ou faʻaopoopoina nisi taua faʻasolopito faʻamatalaga iinei e faʻataʻamilomilo le talitonuga.
3 cf. Mata 16: 17-18
4 Heber 6: 20
5 O le "canon" poʻo tusi o le Tusi Paia na fuafuaina e epikopo Katoliko i fono a Carthage (393, 397, 419 AD) ma Hippo (393 AD). cf. Le Faʻafitauli Taua
6 cf. Ioane 16:13
7 cf. Ioane 15: 18-21
8 Peitai, sa ou fautuaina ia alu i Katoliko.com ma tusia i totonu o ana fesili iina e saili sili lelei, sikola, ma talafeagai tali pe aisea Katoliko talitonu mea tatou te faia i mea uma mai Mary i Purgatory.
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.

ua tapunia faamatalaga.