Ua oo mai le aoaiga… Vaega II


Faamanatuga i Minin ma Pozharsky i luga o le Lotoa Mumu i Moscow, Rusia.
O le faʻatagata e faʻamanatuina ai perenise na faʻapotopotoina se vaegaau ofo fua a Rusia
ma tuliesea 'au a le Commonwealth Polani-Lithuanian

 

LUSIA o lo'o tumau pea se tasi o atunu'u e sili ona lilo i tala fa'asolopito ma le taimi nei. O le "ground zero" mo le tele o mea na tutupu i seismic i le talafaasolopito ma valoaga.

Mo se faʻataʻitaʻiga, na manatu Freemasons o Rusia o le sui sili lea e faʻataʻitaʻi i se faʻasologa o filosofia o le Enlightenment: 

Communism, o le toatele na talitonu o se mea na faia o Marx, na uma ona fofoa i mafaufau o le au Illuminists ae e leʻi taitai ona tuuina i le totogi. —Stephen Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu, i. 101

O le faʻatulagaina o sosaiete faalilolilo na manaʻomia e suia fuafuaga a le au faifilosofia i se faiga mautu ma faigata mo le faʻatafunaga o le malo. [1]“Ae peitai, i lenei vaitaimi, e foliga mai o loo tuufaatasia faatasi vaega o le tiapolo, ma o loo tauivi ma le malosi autasi, e taitaia pe fesoasoani i ai lena faalapotopotoga malosi faatulagaina ma salalau e taua o le Freemasons. Ua le toe faia se mea lilo o o latou faamoemoega, ua latou tulai atu nei ma le lototoa e tetee atu i le Atua lava Ia … o le mea lena o lo latou faamoemoega autu ua faamalosia ai o ia lava—o lona uiga, o le faatoilaloina atoa o lena faatulagaga atoa faalelotu ma faaupufai o le lalolagi lea o loo i ai i aoaoga Kerisiano. gaosia, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou manatu, lea e tatau ona aumaia ai faavae ma tulafono mai le natura masani.” —POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20th, 1884 —Nesta Webster, Lalolagi Fouvalega, i. 20, i. 1971

O lea, fai mai Pius XI:

Lusia [na manatu] o le sili saunia sauniuniga mo faʻataʻitaʻi ma se fuafuaga faʻalauteleina sefulu tausaga talu ai, ma o ai mai iina o loʻo faʻaauau pea ona faasalalauina atu mai le tasi itu o le lalolagi i le isi. —POPE PIUS XI, Divini Togiolaina, n. 24; www.vatican.va

O le mataʻutia tele o faiga taufaasesē o le lē talitonu i le Atua, meafaitino, evolutionism, rationalism, Marxism, ma isi, o le toʻavalu pope i le sefulufitu pepa aloaia na taʻusalaina ai le Freemasonry, faatasi ai ma le sili atu ma le lua selau taʻusalaina pope na tuuina atu e le Ekalesia a le o le aloaia pe faasamasamanoa i lalo ifo o le tolu selau tausaga. .[2]Setefano, Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu, MMR Lomitusi Kamupani, i. 73 Ma e le gata i le Magisterium, ae o le Lagi lava na faalaa ane i totonu faiga mata'ina fa'atasi ai ma fe'au fa'aapocalyptic e lapata'i ai mea sese fa'afilosofia a Rusia:

O le Atua… o le a faasalaina le lalolagi mo ana solitulafono, e ala i taua, oge, ma sauaga o le Ekalesia ma le Tama Paia. Ina ia puipuia lenei mea, o le a ou sau e fesili mo le faʻapaʻiaina o Lusia i loʻu Loto mama, ma le Faʻamanatuina o le toe faʻaleleia i Aso Toʻonaʻi Muamua. Afai e usitaia aʻu talosaga, o le a liua Lusia, ma o le ai ai le filemu; a leai, o le a ia salalau ana mea sese i le lalolagi atoa, ma mafua ai taua ma sauaga a le Ekalesia. O le lelei o le a faamaturoina; e tele mea e puapuagatia ai le Tama Paʻia; atunuu eseese o le a faaumatia. I le iʻuga, o le a manumalo loʻu Immaculate Heart. O le a faapaia e le Tama Paia Lusia ia te aʻu, ma o le a liua o ia, ma o se vaitaimi o le filemu o le a tuuina atu i le lalolagi. -Savali a Fatima, faʻatau ie

E manino lava, o mea sese a Rusia ua salalau atu i le lalolagi atoa e pei o Sisifo, aemaise lava, ua le gata ina lafoaia ona aʻa Kerisiano ae ua amata ona taliaina atoatoa ma faʻasalalau manatu faʻa-Komunisi i lalo o le foliga o "polokiki lanumeamata", siosiomaga, ma “tausiga o le soifua maloloina lautele.” Ua suia Jackboots i "tulafono faʻalesoifua maloloina"; o tusi folau pepa ua suia i ID numera; ma o le faomea o meatotino a le tagata lava ia ua latalata mai a o faateleina le faamalosia e malo o latou faitau aofaʻi e faaitiitia lo latou "tulaga kabone" mo "le manuia lautele." E atamai tele, ae e matua manino lava i le tagata aʻoga o le Communism. E matua'i fa'ate'ia fo'i ona ua toetoe lava fefa'ataua'i nofoaga i Sisifo ma le USSR.[3]Matamata ia Vladimir Boukovski, sa avea muamua ma Soviet Union, faʻamatalaina pe faʻapefea ona avea le Iuni a Europa ma faʻata o le Soviet system iinei. 

 

Rusia: Ose Taimi Taua?

A o e faitau i luga, o le manumalo o le tatou Fafine o le a faalagolago i luga o le liua o Rusia, ae maise lava e ala i lona Fa'apaiaga i lona Loto Ma'ema'e e ala i le fa'atonuga a le Tama Pa'ia. E tele taumafaiga na faia i le tele o tausaga ae e leʻi tusa ai ma talosaga a le Our Lady, e tusa ai ma felafolafoaiga ogaoga i le au failotu. [4]ff. Na Tupu le Faʻapaʻiaina o Lusia? Ona, ia Mati 25th, 2022, Pope O Francis, i le lotogatasi ma epikopo o le lalolagi, na ia faia lenei Fa'apaiaga:

O le mea lea, Tina o le Atua ma lo matou Tina, i lou Loto Mamalu matou te tuʻuina atu ma faʻapaʻiaina i matou lava, le Ekalesia ma tagata uma, aemaise lava. Lusia ma Iukureini.-countdowntothekingdom.com

O lea la, o loo i ai Rusia i se faagasologa o le liua? E toatele o le a finau ioe, e oo lava talu mai le "le faapaiaga le atoatoa” a St. John Paul II i le tusa ma le 38 tausaga talu ai. Ae manino lava, o se faiga e leʻi maeʻa aemaise lava o Rusia ua avea ma meafaigaluega o taua, ae le o le filemu.

O se meafaigaluega, masalo, o aoaiga… 

 

Putin: O se Faʻasalaga

Ma le isi, o le mea sili ona leaga o Rusia e foliga mai o loʻo fetaui nei faasaga i o malosiaga o loo toe faafoʻisia ai mea sesē na salalau atu i le lalolagi atoa. I le a tautalaga talu ai nei, Peresitene Rusia Vladimir Putin ua matua folafola taua i luga fa'alelalolagi. Ae tatou te le'i oo atu i lana lauga, o nai fa'atagaga... E ui ou te ioe ma le loto atoa i le tele o mea na fai mai ai Putin i lenei lauga, ou te le o fa'alia le tagata pe patipati i ana gaioiga. I se faaupuga faigofie, ua tatou i ai i le taimi o le aoaiga; ua amata ona selesele e le lalolagi le asiosio na ia luluina.[5]Hosea 8:7: “Pe a latou lūlū le matagi, latou te selesele mai ai le asiosio.” Ma e pei lava ona faaaoga e le Atua ipu le atoatoa ma faapaupau e faamamāina ai Isaraelu, e faapena foi ona toe foliga mai. O iinei, tatou te talanoa ai i le finagalo tuufau o le Atua; aua o Lona finagalo malosi ia toe foi atu tagata ia te Ia e aunoa ma le manaomia o le aoaiga. 

Loʻu manaʻo e Manumalo, ma ou te manaʻo ia Manumalo e ala i le Alofa ina ia Faʻamautuina Lona Malo. Peitai e le manaʻo le tagata e sau e feiloaʻi ma lenei Alofa, o lona uiga, e tatau ona faʻaaoga le Justice. —O Iesu e Auauna a le Atua, Luisa Piccarreta; Novema 16th, 1926

“O le aoaiga silisili,” fetalai Iesu i le Auauna a le Atua Luisa Piccarreta…

… O le manumalo o le leaga. E manaʻomia nisi faʻamama, ma e ala i lo latou manumalo, o le a faʻamamaina ai e laʻu leaga laʻu Ekalesia. 'Ou te tuʻimomomoina foʻi ma faʻataʻapeʻapeina i latou e pei o le efuefu i le matagi. O le mea lea, aua le faʻalavelave i faʻamanuiaga na e faʻalogo ai, a ia e tagi faʻatasi ma aʻu i lo latou tulaga faʻanoanoa. -Vol. 12, Oketopa 14, 1918

O le mea o le a e faitauina o se faʻasalaga o Sisifo, aemaise lava, Amerika. O se moliaga e ui o se tagata lē atoatoa. Toe manatua le tala i le tupu o Tavita ina ua sau Semi ma fetuu ia te ia… 

… na ia fetogia Tavita ma auauna uma a le tupu o Tavita, ma o le nuu uma ma tagata malolosi uma sa i lona itu taumatau ma lona itu tauagavale. Ona fai atu lea o Semi a o ia fetuu, “Alu ia, alu ese, le tagata toto, le tagata leaga! ‘Ua taui atu e le ALI‘I ‘iā te oe le toto uma o le ‘āiga o Saulo, o lē na e fai ma tupu, ma ‘ua tu‘uina atu fo‘i e le ALI‘I le mālō i le lima o Apisaloma lou atali‘i. Fa‘auta, ‘ua ‘iā te oe lou leaga, auā o oe o le tagata toto.”

Ina ua ofo atu le auauna a Tavita e vavae ese le ulu o Semi, na tali atu Tavita:

“Tuu pea ia o ia, ma ia fetuu atu, auā ua fetalai mai Ieova ia te ia e …” Na alu atu Semi i le itu mauga e faafeagai ma ia, ma fetuu a o alu ma fetogi ia te ia i maa ma lafo le efuefu. (cf. 2 Samuelu 16:5-13)

Ma faatasi ai ma lena, o le lauga a Putin…

 

O le Lauga

Ina ua uma ona tuʻuina atu le faʻamatalaga pe aisea ua faʻapipiʻiina ai e Rusia le tele o itulagi o Iukureini i aso nei ma suʻesuʻeina sina vaega o le vaeluaga o le talafaasolopito i le va o le USSR ma Sisifo, ona liliu lea e Putin ona nofoaga i luga o le "Elites Western":

O Sisifo ua sauni e laa i luga o mea uma ina ia mafai ai ona faʻasaoina le neo-colonial system lea e mafai ai ona faʻasalaina, i le mea moni, e faoa le lalolagi i le faʻaleagaina o le malosi o le tala ma faʻatonuga faatekinolosi, e aoina mai saʻo moni mai tagata. e maua mai ai le puna autu o le manuia e lei maua, le totogi [ie. lafoga] a le pule. O le tausiga o lenei lisi o lo latou ki, moni ma matua'i fa'atauva'a. O le mafuaaga lena e i ai le pule aoao atoa i lo latou manuia. O le mea lea o lo latou osofaʻiga i setete tutoʻatasi, agaʻi i tu ma aga masani ma aganuʻu muamua, taumafai e faʻaleagaina faiga faʻavaomalo ma tuʻufaʻatasiga i tua atu o latou pule, tupe fou a le lalolagi ma nofoaga autu o atinaʻe tekonolosi. E taua tele mo i latou le tuʻuina atu e atunuu uma o latou pule i le Iunaite Setete. —Peresitene Vladimir Putin, Setema 30, 2022; miragenews.com; vitio iinei

O le mea e ofo ai, o le faʻasalaga a Putin o se faʻamaoniga moni lea o faʻamoemoega Masonic mo Amerika mai le taimi muamua lava o lona faʻavae:

Sei vagana ua e malamalama i aafiaga o faiga faataulaitu [ie. Masonic, Illuminati] sosaiete ma le atinaʻeina o Amerika, i luga o le faʻavaeina o Amerika, i luga o le ala o Amerika, aisea, e te leiloa atoa ai le suʻesuʻeina o lo tatou talafaasolopito ... O Amerika o le a faʻaaogaina e taʻitaʻia le lalolagi i totonu o le malo filosofia. E te malamalama o Amerika na faavaeina e Kerisiano o se malo Kerisiano. Ae ui i lea, sa i ai pea na tagata i le isi itu o loʻo mananao e faʻaaoga Amerika, faʻaleagaina le malosi o le militeri ma le malosi tau tupe, e faʻatūina ai malo faatemokalasi malamalama i le lalolagi atoa ma toe faʻafoʻisia le Atlantis ua leiloloa.   -Le Fou Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika (vitio); faatalanoaga Dr. Stanley Monteith

O ai nei tagata o loʻo "faʻaleagaina" le malosi o le militeri ma tupe a Amerika? Ua leva ona iloa o aiga teutupe sili ona tamaoaiga i le lalolagi, o loʻo avea ma vaega o nei "sosaiete faalilolilo", o loʻo tosoina le taua ma tupe mo le tele o seneturi. E uiga ia i latou, na lapatai mai ai Benedict XVI:

Matou te mafaufau i malosiʻaga tetele o aso nei, o le le mailoa o manaʻoga tautupe lea e avea ai aliʻi ma pologa, e le o toe avea ma ni mea totino, ae o se malosiaga le mailoa e tautua ai tagata, e faʻasauāina ai tagata ma fasiotia foi. Latou [ie, le faʻailoaina aia tau tupe] o se malosiaga faʻatamaʻia, o se malosiaga e faʻamataʻu ai le lalolagi. —POPE BENEDICT XVI, Manatunatuga ina ua maeʻa le faitauga o le ofisa mo le Itula Lona Tolu i le taeao nei i le Sinoti Aula, Vatican City, Oketopa 11, 2010

Ona saunoa ai lea o Putin i le faaseseina o pule silisili ese e nei malosiaga:

O le au faipule o nisi setete e malilie malie e faia lenei mea, ma le loto malie e avea ma vassals; o isi ua taufaaleaga, ua fefefe. Ma afai e le manuia, latou te faʻaumatia setete atoa, ma tuʻu ai faʻalavelave alofa, faʻalavelave, faʻaumatia, miliona o faʻaleagaina, faʻaleagaina o tagata, faʻalavelave faʻalavelave, sone faʻalavelave faʻaagafesootai, puipuiga, kolone ma semi-colonies. Latou te le popole lava pe a maua lo latou lava manuia.

Ua lauiloa lena fesoasoani ofoina atu i atunuu lona tolu-lalolagi e masani ona faalagolago i luga o latou taliaina le itu papalagi agai i luma manatu, e pei o le puleaina o fanau, faapau pepe, ma isi. Se'i manatu fo'i i le fa'ate'a fa'afuase'i o le Iunaite Setete mai Afghanistan, lea na fa'amalosi ai Taliban ma tu'u ai i latou ma le malosi sili atu.[6]ff. iinei, iinei, ma iinei Ona i ai lea o lau taua i Iraq lea na tuua ai le faitau selau o afe o tagata maliliu e faavae i luga o finauga finau o “auupega o le faatafunaga tele”, [7]ff. I Au Uo Amerika ma i'u ai ina fa'atupu fa'alapotopotoga fa'atupu fa'alavelave.

O le a le mea na aveʻesea mai taʻamilosaga masani o le sootaga vavalalata i le va o US intelligence ofisa ma ISIS, aʻo latou aʻoaʻoina, faʻaauupegaina ma faʻatupeina le vaega mo le tele o tausaga. —Steve MacMillan, Aukuso 19, 2014; suʻesuʻega i le lalolagi atoa

O le faauifo i tua o le soʻotaga taʻitaʻia a Amerika na mafua ai le le mautonu ma le tele o taimi o tauiviga malosi i le va o lotu Mosalemi, lea na taʻitaʻia ai, i se vaega, i le faʻalavelave o tagata sulufaʻi ma le faʻaleagaina o Europa.[8]ff. O le Faʻalavelave o le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi; ff. O se tali a le Katoliko i le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi 

Ua faaauau pea Putin…

Ou te toe fia faamamafa atu: e tonu lava i le matapeʻapeʻa, i le faʻamoemoe e faatumauina lona malosi e le gata, o loʻo i ai mafuaʻaga moni mo le taua faʻafefe o loʻo tau faasaga i Rusia "faʻatasi i Sisifo". Latou te le mananao ia i tatou le saolotoga, ae latou te mananao e vaai ia i tatou o se kolone. Latou te le mananao e tutusa le galulue faatasi, ae o le gaoi. Latou te mananaʻo e vaʻaia i tatou e le o se sosaiete saoloto, ae o se motu o tagata pologa e leai ni agaga… O a latou faiga faʻaleagaina, taua, ma faomea na latou faʻaosoina ai le siʻitia tele i aso nei i femalagaiga. E faitau miliona tagata o loʻo mafatia i le le tagolima, faʻaleagaina, feoti i le faitau afe, taumafai e oʻo atu i Europa tutusa.

Sei o tatou taofi i lena upu “faomea”.

A o lei taitai oo i lenei lauga, sa lapataia ai i matou e lo tatou Tamaitai “O le a toe foʻi mai faiga faa-Komunisi.” [9]vaʻai Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi E pei ona ia taʻua i Fatima, a aunoa ma le liua, o le salalau atu o "mea sese a Rusia" o le a taʻitaʻia ai faʻalelalolagi Komunisi. O lenei neo-Communism o loʻo faʻaalia i aso nei e faʻavae i luga o filosofia faavae tutusa Marxist - naʻo le pulou Green. I lena tulaga, e mautinoa lava tatou te vaʻai pe faʻafefea ona faʻaogaina le "Reset Sili" e faʻatonu ai le mea e taua i se gaoiga o malo e ala i tala pepelo o le “faamafanafanaina o le lalolagi” na faia e tagata (mafaufau i “lafoga kabone”). I le avea ai o se tagata ofisa i luga o le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) na ioeina ma le faamaoni:

… E tatau i le tagata ona faʻasaʻolotoina o ia lava mai le manatu sese e faʻapea o faiga faʻavae faavaomalo o le tau o le siosiomaga faiga faʻavae. Nai lo lea, o le suiga o le tau e faʻatatau i le auala tatou te toe tufatufaina atu ai faapouliuli tamaoaiga o le lalolagi… —Ottmar Edenhofer, fafafafa.com, Novema 19, 2011

O le sa avea muamua ma Failautusi Pule o le Fono a Malo Aufaatasi i Suiga o le Tau, Christine Figueres, na taʻua:

O le taimi muamua lenei i le talafaʻasolopito o tagata o loʻo tatou faʻatutuina tatou lava i le galuega ma le loto i ai, i totonu o se vaitaimi faʻamalamalamaina, e suia le faʻataʻitaʻiga o le atinaʻeina o le tamaoaiga ua leva ona nofotupu mo le tusa ma le 150 tausaga talu mai le suiga o falefaigaluega. — Novema 30, 2015; unric.org

I le 1988, o le sa avea muamua ma Minisita o le Siosiomaga a Kanata, Christine Stewart, na taʻu atu i le Calgary Herald: "E tusa pe o le saienisi o le mafanafana o le lalolagi o mea uma lava ... o suiga o le tau e maua ai le avanoa sili e aumaia ai le amiotonu ma le tutusa i le lalolagi."[10]sii mai e Terence Corcoran, "Faʻamafanafanaga i le Lalolagi: O Le Mea Taua," Faletupe Faʻamatalaga, Tesema 26th, 1998; mai le Calgary Herald, Tesema, 14, 1998 E pei o lea, o Dr. Patrick Moore, Ph.D., o le na faavaeina le Greenpeace, o le na lafoaia le siosiomaga ina ua amata ona alu ese mai le nofoaafi, na taʻua tuusaʻo:

…o le Itu agavale e va'aia suiga o le tau o se auala lelei e toe tufatufa atu ai le tamaoaiga mai atunu'u fa'apisinisi i atunu'u tau atia'e ma le pulega a le UN. — Dr. Patrick Moore, Phd, na faavaeina le Greenpeace; “Aisea ua avea ai aʻu ma se masalosalo o le tau”, Mati 20, 2015; hearttland.org

I se isi faaupuga, ua amata ona tatou vaai i le faataunuuina o le valoaga a Isaia lea e mulimuli ane o le faatinoga a le Anetikeriso:

Oi talofa iā Asuria! O lo'u sasa i le ita, o lo'u tootoo i le ita. Ou te auina atu o ia e faasagatau i se nuu amio leaga, ou te poloai atu foi ia te ia e faasaga i se nuu ua ou ita, ia ave le vete, ave le vete, ma soli i latou e pei o le palapala o le auala. Ae e lē o le mea lea ua ia faamoemoe i ai, e lē o iai foʻi lenei mea i lona mafaufau; Nai lo lea, ua i lona loto le faaumatia, ina ia faaumatia nuu e le toaitiiti. Auā ua ia faapea mai: “O loʻu lava mana na ou faia ai, ma o loʻu poto foʻi, auā ua ou faautauta. ‘Ua ‘ou fa‘ate‘aina le tuā‘oi o nu‘u, ‘ua ‘ou faoa o latou ‘oloa, ma ‘ua ‘ou tu‘uina i lalo le nofoāli‘i e pei o se tagata tinoese. ‘Ua faoa e lo‘u lima le ‘oa o nu‘u ‘ese e pei o se ofaga; e pei ‘ona ‘ave fua e se tasi ‘ua totoe, e fa‘apea fo‘i ‘ona ‘ou ‘ave i le lalolagi uma; e leai fo‘i se tasi na fa‘aloaloa sona ‘apa‘au, pe fa‘amaga lona gutu, pe fa‘aea!” ( Isaia 10:5-14 ).

O le mea lea na taʻua e le Tamā o le Ekalesia o Lactantius o le "tasi o le gaoi masani." Ma matau lana faamatalaga o le sosaiete taʻu mai pe a tupu nei mea uma ...

O le taimi lena o le a lafo ai i fafo le amiotonu, ma inosia le taʻumamaina; o le a faaumatia ai e le amioleaga tagata lelei o ni fili; e leai se tulafono, poʻo se faʻatonuga, poʻo se aʻoaʻiga faamiliteli e faasaoina… o mea uma o le a faafememeaiina ma palu faatasi faasaga i le saʻo, ma faasaga i tulafono o le natura. Ma o le a faʻatafunaina le lalolagi, e peiseai e tasi le gaoi masani. A faʻapea o le a tupu nei mea, ona vavaeʻese ai lea o tagata amiotonu ma e ua mulimuli i le upu moni mai latou ia tagata amioleaga, ma sosola i totonu nofo filemu. —Lactantius, Tama o le Ekalesia, O Aiga Atua, Tusi VII, Ch. 17 o Le Atua

Oi talofa ia te i latou e fuafua amioletonu, ma faia leaga i luga o latou moega; i le taeao malamalama [ie. "Ao malamalama"] latou te faʻataunuuina pe a fai o loʻo i totonu o le latou malosiʻaga. Latou te tuʻinanau i fanua, ma faoa ia mea; fale, ma latou aveina ia; ua latou olegia le ana le fale, o le tagata o lona tofi… (Mika 2: 1-2)

Faʻaaogaina "suiga o le tau" e fai ma faʻamatalaga e tusa ai ma le UN's Agenda 2030,[11]ff. bloomberg.com Ua fa'amata'u nei e pulega a Kanata ma Tenimaka e fa'aitiitia le nitrogen (fertilizer).[12]cf. Kanata: iinei ma iinei; Netherlands: iinei I Netherlands, e ono tapunia ai le silia ma le 11,000 faatoaga[13]petersweden.substack.com ae o le malo Tenimaka e faamataʻu faʻamalosi "faatau i fafo” le faitau selau o tupulaga faifaatoaga. O le fuafuaga tonu lea a le paaga a le UN, le World Economic Forum (WEF). Ole fa'ato'aga lea e ta'ua o le "rewilding" - toe fa'afo'i le fanua i fa'asao "vao".  

O le faʻatagaina o laʻau e ola i se tulaga masani, o le ki lea i le toe faʻaleleia o togavao o le lalolagi. Natura toefaʻafouina - poʻo le 'toefaʻafoeina' - o se auala i le faʻasao… O lona uiga o le laa i tua e tuʻu le natura e pule ae faʻatamaʻia le siosiomaga faʻaleagaina ma laufanua toe faʻaleleia e latou lava ... E mafai ona uiga o le faʻateʻaina o mea na fausia e tagata ma toe faʻaleleia meaola o loʻo faiifo . E mafai foʻi ona uiga o le aveʻesea o povi tataʻa ma vao leaga… - WEF, "O le toe faʻafouina faʻanatura e mafai ona avea ma ki i le toe faʻaleleia o vaomatua o le lalolagi", Novema 30th, 2020; youtube.com; ff. O le mataupu faasaga i faitotoʻa

I lana tusi i le 1921 o loo faaalialia ai le taupulepulega mo se “feteʻenaʻiga a le lalolagi” faa-Komunisi, na talanoaina ai e le tusitala o Nesta H. Webster le filosofia faavae o sosaiete faalilolilo a le Freemasonry and Illuminatism. o lo’o fa’atupu le vevesi o lo’o iai nei. O le manatu e faapea “E sese uma le Sivili” ma o le faaolataga mo le fanau a tagata o loo taoto i le “toe foi i le natura.” Ae o loʻo lapataia e le au faifaatoʻaga o nei faʻalavelave faʻaletonu a le malo, aemaise lava le galueaina o fualaʻau i lalo e "tuu le eleele",[14]“Ua teena e Tenimaka le faaiuga a le EU e galueaiina fanua gaogao e feagai ma le le lava o meaai”; courthousenews.com o le a una'ia atili ai le lalolagi i se fa'alavelave fa'aletonu o mea'ai.[15]“‘Tu’itu’i i le faitoto’a o le oge’: Ua mana’o nei le pule o mea’ai a le UN”; nationalpost.com

Toe foi i le tautalaga a Putin… ona ia taulaʻi atu ai lea atonu o “George Soros” o le lalolagi o loo taumafai e faavaivaia le pule silisili ese a le atunuu, pe pei ona lapataia e Isaia, ia siitia “tuaoi o tagata.”

E le gata ina fa'afitia e le au maualuluga i Sisifo le pule a le atunu'u ma tulafono fa'ava-o-malo. O lo latou pulepulepule e iai se uiga faʻaalia o le pule faʻatasi, faʻaleagaina ma le faʻailoga tagata.

Ua tatou molimauina lenei mea, e le gata i le faamanatuina o le faatupulaia o le fouvalega a Marxist i le Iunaite Setete i lalo o faiga faapolotiki iloga masani i le tulaga o le “Nofoaga Laiti uliuli","avanoa paepae”, talitonuga fa'afafine, fa'ate'a o lana fu'a, ma isi, ae fa'apena fo'i i le pule malosi fa'atupu e le tele o ta'ita'i papalagi e ala i loka fa'atamala ma isi mea e ta'ua o le "soifua maloloina". “Latou te faailoga tagata, vaevae tagata i vasega muamua ma isi togi,” o le tala lea a Putin:

E oʻo lava i le salamo mo a latou lava solitulafono faʻasolopito o loʻo faʻafeiloaʻi e le au maualuluga i Sisifo i isi tagata uma, ma faʻatonuina uma tagatanuu o latou atunuu ma isi tagata e taʻutaʻu atu mo mea latou te leai se mea e fai i ai ... [eg. faatoese atu mo se tasi "paʻepaʻe"]

Ona sui lea o Putin i le taimi nei o faʻalavelave faʻaleagaina e ala i le faʻaleagaina o le malosi, faʻatoʻaga ma faiga faʻatupe, na ia talitonu, o loʻo faʻatupuina ai le paʻu o le faiga atoa, ma mulimuli ane, faʻamalosia le lima o le taua. 

E i ai mafuaaga uma e talitonu ai o le a le sailia e le au maualuluga i Sisifo ni auala lelei mai le faʻafitauli o meaʻai ma le malosi o le lalolagi, lea na tulaʻi mai ona o latou sese, e ala i lo latou sese ... o le a latou taumafai e faʻaumatia atoa le faiga, lea e mafai ona tuuaia ai mea uma, po o, e vavao e le Atua, o le a latou filifili e faaaoga le faiga lauiloa “o le taua o le a aveesea mea uma”.

E tele atu mea i lenei malamalamaaga nai lo le mea e mafai ona vaai i ai. Ua ou tusia tele e uiga i lenei "paʻu" o le a oʻo mai, lea ou te talitonu tatou te faitau ai foi i le Faaaliga 17 - pe faʻafefea ona faʻaogaina le fafine talitane (Amerika?) e lenei "manufeʻai" i le lalolagi atoa seia oʻo ina faataunuuina lona faamoemoega. [16]vaʻai Le Sau o Amerika o le a Sau ma Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia I lena malamalama, ua aumaia ai e St. John se faamatalaga manino e uiga ia Papelonia e fetaui lelei ma mea o loo tatou molimauina i Amerika ma le tele o Sisifo i aso nei: o se paʻu atoatoa i le paʻu.

Ua paʻu, ua paʻu Papelonia le sili. Ua avea o ia ma se tulimanu mo temoni. O ia o se pa mo agaga leaga uma, o se pa mo manu le mama uma, [o se pa mo manu le mama uma] ma inosia [manu feʻai]. Mo atunuu uma ua inu le uaina o lona licentious naunau. 'Ua feusuaʻi foʻi tupu o le lalolagi ma ia,' ua faʻatamaoʻoloaina tagata faʻatauʻoa o le lalolagi, 'ona o lona taugata. (Faʻaaliga 18: 3)

E pei ona matauina saʻo e Putin:

I le taimi nei, ua latou agaʻi atu atoatoa i se faafitia mataʻutia o tapulaa tau amio, lotu, ma aiga.

Ona ia fesili atu lea i ona uso a tagata:

Tatou te fia maua, iinei, i lo tatou atunuu, i Rusia, matua numera tasi, numera lua, numera tolu nai lo tina ma tama - ua latou o atu i fafo? Tatou te manana'o moni ea ni faiga fa'api'opi'o e o'o atu ai i le fa'aleagaina ma le fa'aumatia e tu'uina atu i tamaiti i totonu oa tatou a'oga mai vasega amata? O le tu'uina atu ia i latou o lo'o i ai ni itupa eseese e ese mai tamaitai ma alii, ma ia ofoina atu se taotoga e sui ai feusuaiga? Tatou te manana’o i nei mea uma mo lo tatou atunuu ma a tatou fanau? Mo tatou, o nei mea uma e le taliaina, e ese lo tatou lumanaʻi, lo tatou lava lumanaʻi. Ou te toe fai atu, o le pule malosi a le au papalagi e faasaga i sosaiete uma, e aofia ai tagata o atunuu i Sisifo lava ia. Ose luitau lea mo tagata uma. O se faafitia atoatoa o le tagata, o le faatoilaloina o le faatuatuaga ma tulaga faatauaina masani, o le taofiofia o le saolotoga e maua ai foliga o se "faiga lotu" - o le faa-Satani.

O le mea moni, o le mea lea o loʻo faʻaalia ai Pope Benedict XVI na lapatai mai:

…o se lotu fa'alilolilo o lo'o faia i se tulaga fa'asaunoa e tatau ona mulimulita'ia e tagata uma. -Malamalama o le Lalolagi, O Se Talanoaga ma Peter Seewald, i. 52

O le mea moni, e le o se mea fou lenei mai ia Putin, o le na fai mai le mea lava e tasi i le iva tausaga na muamua atu i se faʻasalaga tutusa o pulega faʻapolokiki i Sisifo.

Matou te vaʻai i le tele o atunuʻu Euro-Atelani o loʻo teena moni o latou aʻa, e aofia ai tulaga faʻa-Kerisiano o loʻo avea ma faʻavae o tagata i Sisifo. O lo'o latou fa'afitia ta'iala tau amio ma fa'asinomaga uma fa'ale-aganu'u: atunu'u, tu ma aga, fa'alelotu ma e o'o lava i feusuaiga. O loʻo latou faʻatinoina faiga faavae e tutusa ai aiga tetele ma faigapaaga a itupa e tasi, talitonu i le Atua ma le talitonuga ia Satani… Ma o loo taumafai malosi tagata e auina atu lenei faataitaiga i le lalolagi atoa. Ou te talitonu o lenei mea e tatalaina ai se auala tuusaʻo i le faʻaleagaina ma le faʻamuamua, e mafua ai se faʻalavelave loloto o le faitau aofaʻi ma le amio mama. O le a se isi mea ae o le leiloa o le gafatia e toe fanauina e le tagata lava ia e mafai ona avea o se molimau sili o le faaletonu o amioga o loo feagai ma se sosaiete faaletagata? —Peresitene Vladimir Putin, lauga i le fonotaga faaiu faaiu a le Valdai International Discussion Club, Set. 19th, 2013; en.kremlin.ru

O le mea lea, fai mai Putin i lana tautalaga lata mai:

I le Lauga i luga o le Mauga, na ta’uleagaina ai e Iesu Keriso perofeta pepelo: O latou fua tou te iloa ai i latou. Ma o nei fua oona ua leva ona iloa e tagata - e le gata i lo tatou atunuu, i atunuu uma, e aofia ai le tele o tagata i Sisifo lava ia ... O le pa'ū o le pulega a Sisifo lea na amata e le mafai ona toe faʻafoʻisia. Ma ou te toe fai atu: o le a le tutusa ma le taimi muamua.

Ma o lea, o loʻo mafaufau se tasi: o Rusia ma / poʻo ana uo o le a avea ma meafaigaluega o le faʻasalaga mo Sisifo? Tele valoaga talu ai nei tautala e uiga i osofaiga a Rusia o loʻo oʻo mai. Pe latou te lagona le faamalosia e faatino pe o se naunautaiga faaleatunuu o le felafolafoaiga o le itula. O le fesili, pe o le a faataunuuina ea e lenei osofaʻiga le faaaliga a Sagato Ioane i le paʻū o “Papelonia”?

le Tusi o Faaaliga e aofia ai ma agasala tetele a Papelonia—le faailoga o aai tetele o le lalolagi e le lotu—le mea moni e faapea o loo fefaatauai ma tino ma agaga ma avea o ni oloa. (Faaa. rev 18: 13)…. o se fa'aaliga manino o le pule saua a mamone e fa'asesēina ai tagata. E le lava le fiafia, ma o le tele o le faaseseina o le onā ua avea ma sauaga e malepelepe ai itulagi atoa - ma o nei mea uma i le igoa o le le malamalama leaga o le saolotoga lea e faʻaleagaina ai le saolotoga o le tagata ma faʻaumatia ai. —POPE BENEDICT XVI, I le sauniga o le Kerisimasi Faʻafeiloaʻiga, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va/

Ona ou faalogoina lea o le isi leo mai le lagi o faapea mai: “Lo‘u nu‘u e, ‘inā ō ‘ese ia ‘iā te ia, ‘ina ‘ia ‘aua ne‘i ‘auai i ana agasala, ma ‘ia ‘outou tofusia i ona mala, auā ‘ua fa‘aputuina ana agasala i le lagi, ma ‘ua manatua e le Atua ana solitulafono. Totogi atu ia te ia e pei ona ia totogi atu i isi. ‘Ia e taui fa‘alua ‘iā te ia mo ana galuega… O le mea lea e o‘o mai ai i le aso e tasi ona mala, o fa‘ama‘i, o le fa‘anoanoa, ma le oge; e fa‘aumatia o ia i le afi. Auā e malosi lava le Ali‘i le Atua o lē na te fa‘amasino ‘iā te ia.” O tupu o le lalolagi o ē na feusuaʻi ma ia i o latou tuʻinanau, e fetagisi ma faavauvau ona o ia, pe a latou iloa atu le asu o lona afi. O le a latou taumamao ona o le fefefe i le puapuaga ua oo iā te ia, ma o le a latou faapea ane: “Auē, talofa e, o Papelonia le aai tele, o le aai malosi! E tasi le itula ua oo mai ai la outou faamasinoga.”

 

 

Faʻatau Fesootai

Ua oo mai le aoaiga… Vaega I

Mealilo a Bablyon

Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia

Le Sau o Amerika o le a Sau

O le Faamasinoga a Sisifo

O le au faatupu vevesi - Vaega II

Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi

Lalolagi Fou

Pa'ō o Malo

Le Toe Maua Tele

O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi

Faʻamasinoga o E ola

Le Fetauiga Mulimuli

 

 

 

Lagolago i le faiva faataimi atoa a Mareko:

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 “Ae peitai, i lenei vaitaimi, e foliga mai o loo tuufaatasia faatasi vaega o le tiapolo, ma o loo tauivi ma le malosi autasi, e taitaia pe fesoasoani i ai lena faalapotopotoga malosi faatulagaina ma salalau e taua o le Freemasons. Ua le toe faia se mea lilo o o latou faamoemoega, ua latou tulai atu nei ma le lototoa e tetee atu i le Atua lava Ia … o le mea lena o lo latou faamoemoega autu ua faamalosia ai o ia lava—o lona uiga, o le faatoilaloina atoa o lena faatulagaga atoa faalelotu ma faaupufai o le lalolagi lea o loo i ai i aoaoga Kerisiano. gaosia, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou manatu, lea e tatau ona aumaia ai faavae ma tulafono mai le natura masani.” —POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20th, 1884
2 Setefano, Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu, MMR Lomitusi Kamupani, i. 73
3 Matamata ia Vladimir Boukovski, sa avea muamua ma Soviet Union, faʻamatalaina pe faʻapefea ona avea le Iuni a Europa ma faʻata o le Soviet system iinei.
4 ff. Na Tupu le Faʻapaʻiaina o Lusia?
5 Hosea 8:7: “Pe a latou lūlū le matagi, latou te selesele mai ai le asiosio.”
6 ff. iinei, iinei, ma iinei
7 ff. I Au Uo Amerika
8 ff. O le Faʻalavelave o le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi; ff. O se tali a le Katoliko i le Togafitiga o Tagata Sulufaʻi
9 vaʻai Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi
10 sii mai e Terence Corcoran, "Faʻamafanafanaga i le Lalolagi: O Le Mea Taua," Faletupe Faʻamatalaga, Tesema 26th, 1998; mai le Calgary Herald, Tesema, 14, 1998
11 ff. bloomberg.com
12 cf. Kanata: iinei ma iinei; Netherlands: iinei
13 petersweden.substack.com
14 “Ua teena e Tenimaka le faaiuga a le EU e galueaiina fanua gaogao e feagai ma le le lava o meaai”; courthousenews.com
15 “‘Tu’itu’i i le faitoto’a o le oge’: Ua mana’o nei le pule o mea’ai a le UN”; nationalpost.com
16 vaʻai Le Sau o Amerika o le a Sau ma Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , .