Le Sau o Amerika o le a Sau

 

AS i le avea ai ma Kanata, o isi taimi ou te taufaalili ai i aʻu uo Amerika mo a latou "Amero-centric" vaʻai i le lalolagi ma Tusitusiga. Mo i latou, o le Tusi o Faʻaaliga ma ana valoʻaga o sauaga ma mala mataʻutia o ni mea e tutupu i le lumanai. E leai pe a fai o oe o se tasi o miliona o loʻo sailia ma ua tuli ese mai lou fale i Sasaʻe tutotonu ma Aferika o loʻo faʻamataʻu ai e le au Islam le au Kerisiano. Leai pe a fai o oe o se tasi o le milionea lamatia lou ola i le lalo eleele Ekalesia i Saina, North Korea, ma le tele o isi atunuʻu. E leai, pe a fai o oe o se tasi o loʻo feagai ma le maliu fasia i aso uma mo lou faʻatuatua ia Keriso. Mo i latou, e tatau ona latou lagona ua uma ona latou ola i laupepa o le Faʻaaliga.

O le a ou taʻuina atu ia te oe se mea: o maturo o aso nei ua sili atu ona toatele i lo numera o seneturi muamua… o loʻo i ai foi le saua tutusa i Kerisiano i aso nei, ma le toʻatele. —POPE FRANCIS, Tesema 26th, 2016; Zenit

 

MATAFAIOI A AMERIKA

Ae, iina is o se mea e uiga ia Amerika o loʻo tuʻuina moni lava i le totonugalemu o mea tutupu i le lalolagi ma Tusitusiga Paia. I totonu Mealilo Papelonia, Sa ou faamatalaina pe aisea ma pe faapefea. Afai e te leʻi faitauina, ou te faʻamalosia oe e faʻaalu ni nai minute e malamalama ai pe faʻafefea ona faʻataunuʻuina e aʻa Kerisiano ma Masonic o Amerika valoaga o le Tusi Paia i le taimi nei i luga o se fua faʻatatau. Seʻi toe manatu i le faaaliga a Sagato Ioane e faatatau i se fafine e lē iloa o loo tietie i se manu feʻai:

Ua ofu le fafine i le pāuli ma le mūmū ma ua teuteuina i auro, ma maa tāua, ma penina. Sa ia uuina i lona lima se ipu auro ua tumu i amioga inosia ma le mataga o lana talitane. Ua tusia i lona muaulu se igoa, o se mea lilo, “Papelonia le aai tele, o le tinā o fafine talitane ma mea inosia o le lalolagi.” (Faaaliga 17:4-5)

Ia manatua o le upu “mea lilo” i inei e sau mai le gagana Eleni tatau, o lona uiga:

… Se mea lilo poʻo se "mea lilo" (e ala i le manatu o le filemu faʻatupuina e ala i le amataina i sauniga lotu.) —Greek dictionary o le Feagaiga Fou, Le Tusi Paia Eperu-Eleni Matua Suʻesuʻega Tusi, Spiros Zodhiates ma le AMG Publishers

Vine's faʻaopopo luga upu faʻale-Tusi faʻaopoopo:

I totonu o tagata Eleni anamua, o 'mea lilo' o sauniga faʻalelotu ma sauniga na faia e sosaiete faalilolilos lea e mafai ona talia ai se tasi na manaʻo tele. O i latou na amataina i totonu o nei mea lilo na avea ma tagata e mauaina le poto, e le i tuʻuina atu ie le malamalama, ma na faʻaigoaina o le 'ua faʻaatoatoaina.' -Vines Atoa Expository Dictionary o le Old ma le New Testament Words, WE Vine, Merrill F. Unger, William White, Jr., i. 424

I laʻu faasologa i luga Le New Paganism, Na ou faamatalaina le auala na maua ai aʻa o nei sosaiete faalilolilo i le taimi o Mose aemaise lava, ma le auala na faʻasalalau ai a latou filosofia sese i le tele o seneturi i mea ua lauiloa, ma taʻusalaina e le Ekalesia i aso nei, o le Freemasonry.[1]"O le faʻatulagaina o Sosaiete Faalilo na manaʻomia e suia ai talitonuga a le au faifilosofia i se faiga mautu ma le mataʻutia mo le faʻaumatiaina o tagata." —Stephen, Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu, MMR Lomitusi Kamupani, i. 4

… Toaitiiti tagata e iloa le loloto o aʻa o lenei lotu lotu. Freemasonry atonu o le sili sili ona poto salalau faʻapolokalameina mana i luga o le fogaeleele i aso nei ma taua ulu i le ulu ma mea a le Atua i aso uma. O se pule faʻatonutonu i le lalolagi, o loʻo galue i tua atu o teuga tupe i teuga tupe ma polokiki, ma ua ofi uma atu ai i totonu tapuaiga uma. O le Masonry o se vaega faalilolilo i le lalolagi atoa e faaleaogaina le pule a le Ekalesia Katoliko ma se mataupu lilo i le tulaga maualuga e faaleagaina ai pulega faapope. —Ted Flynn, Faamoemoe o e Amioleaga: O Le Matai Fuafua e Pule ai le Lalolagi, i. 154

O le a le taua o le taufaamataʻu a le Freemasonry?

Ia, e toavalu pope i totonu o pepa aloaia e sefulufitu na latou taʻusalaina ... e silia ma le lua selau faʻasalaga faʻapapa na tuʻuina atu e le Ekalesia pe faʻalilolilo pe faʻalilolilo ... i lalo ifo o le tolu selau tausaga. —Stephen, Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu, MMR Lomitusi Kamupani, i. 73

O le a lava le taʻua o se tasi o faʻasalaga a pope iinei e faamanatu ai i le tagata faitau pe aisea ua manatu ai le Masonry o se taufaamataʻu sili i le Kerisiano ma le lalolagi:

Peitai, i lenei vaitau, o vaega a le tiapolo e foliga mai o loʻo tuʻufaʻatasia, ma o loʻo tauivi ma le lotogatasi, taʻitaʻia pe fesoasoaniina e lena malosi faʻatulagaina ma salalau faʻalapotopotoga taʻua o Freemason. Ua le toe faia se lilo o a latou mafuaʻaga, ua latou tutulai nei ma le lototetele faasaga i le Atua Lava Ia… lena o lo latou faamoemoe tupito malosi lava ia vaʻai i ai - e pei o le, soloia atoa o lena atoa tapuaiga ma faaupufai faatulagaga o le lalolagi o loo i ai aʻoaʻoga a le au Kerisiano. gaosia, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou manatu, o le faavae ma tulafono e tatau ona aumai mai naʻo le natura. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20, 1884

Ina ua tulaʻi mai lo tatou Fafine o Fatima i le 1917, na ia lapataʻia o le a salalau atu “mea sesē a Rusia”. Sa ia faasino tonu lava i mea sese a Freemasonry: Marxism, atheism, materialism, etc.. O le mea moni, o ana lapataiga ua aumaia ai se malamalama fou ma le loloto e uiga i le itula o loo tatou ola ai: o lenei malo Masonic, o lana tala lea, o le “manu” o le Faaaliga 13:

O le fitu ulu faʻaalia potu eseese masonic, lea e faʻataʻitaʻia i soʻo se mea i se auala faʻaaliali ma le mataʻutia. O lenei Uliuli Manu e sefulu nifo ma, i luga o nifo, sefulu pale, o faʻailoga ia o le malo ma tupu. Masonry pule ma pulea i le atoa lalolagi e ala i le sefulu pu. - o le feʻau tuʻuaʻia ia Fr. Stefano Gobbi, I le Faifeau, Tama Pele a le tatou Tamaʻitaʻi, n. 405.de

O le a le mea e fai ma le Iunaite Setete? O Amerika o le a faʻaaogaina e nei sosaiete faalilolilo pei o se fafine talitane ina ia saunia le faavae mo se Poloaiga a le Lalolagi Fou e faavae i filosofia a le Freemasonry e “faamalamalamaina”.

Amerika o le a faʻaaogaina e taʻitaʻia le lalolagi i le faʻafilosofia malo. E te malamalama o Amerika na faʻavaeina e le au kerisiano o se atunuʻu faʻa-kerisiano. Peitai, sa i ai lava na tagata i le isi itu na mananaʻo e faʻaaoga Amerika, faʻasaua i le tatou militeri malosiaga ma le tatou malosi faʻatupe, e faʻatutuina ai temokalasi malamalama i le lalolagi atoa ma toefuatai leiloa Atlantis. — Dr. Stanley Monteith, Le Fou Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika (vitio); faʻatalanoaga Dr. Stanley Monteith

O le leiloa poʻo le "New Atlantis" o le ulutala o se tala a se tasi o tama matua o Freemasonry, Sir Francis Bacon. O loʻo faʻaalia ai le faʻavaeina o se laueleele utopia lea "o le agalelei ma le malamalama, mamalu ma le mamalu, amioatua ma le agaga lautele" o uiga masani ia ...'[2]Ibid. O le a se mea e ono tupu ai lena mea? O se faaaliga lena aofia Keriso, o le mea lena. O loʻo ou mafaufau foʻi i le tala i le Anetikeriso lea na fautuaina e Pope Francis le faitau faʻamaoni: Aliʻi ole lalolagi Na tusia i le silia ma le selau tausaga talu ai, na faailoa mai ai e le tusitala o Robert Hugh Benson le tulai mai o lenei Atalii o le Malaia, e le o se pule sauā, e le o le taimi muamua—ae o se faaola i se lalolagi ua palasi i faigata ma faigata. O le Ekalesia i lenei vaaiga ua le o toe malosi, ua le o toe avea ma pule o amioga mama. Le malo o Satani e sau e pei o se pepelo ia Keriso e ala i le tosina atu o tagata uma i le manatu tasi o le Anetikeriso.[3]ff. Fetauiga a Malo e Lua O se…

… Faaleleiga o le lalolagi i luga o se isi faavae nai lo le mea moni faalelagi… na oo mai ai i le i ai le lotogatasi e le pei o se mea lauiloa i le talafaasolopito. O lenei o le sili mataʻutia mai le mea moni o loʻo aofia ai le tele o elemene o le le maluelue lelei. Taua, e foliga mai, ua mou atu, ma e le o le faa-Kerisiano na faia ai; o le faʻatasiga ua vaʻaia nei ua sili atu nai lo le fevaevaeaʻi, ma o le lesona na aʻoaʻo ese mai le Ekalesia… O le faʻauo na sui tulaga o le alofa mama, faʻamalieina o le nofoaga o le faʻamoemoe, ma le poto le nofoaga o le faʻatuatua. -Le Aliʻi ole lalolagi Robert Hugh Benson, 1907, i. 120

Ae a o lei mafai ona ausia lenei “utopia” ma avea le Ekalesia ma mea e le taua, e tatau ona i ai se “malo faafilosofia”.[4]“Ae paga lea, o le tetee atu i le Agaga Paia lea o loo faamamafa e St. e fa'amaumauina e pei o le anotusi o le aganu'u ma le aganu'u, o se faiga fa'afilosofia, o se talitonuga, o se polokalame mo le fa'atinoga ma le fa'atulagaina o amio a le tagata. E o'o atu i lona fa'aaliga manino i meafaitino, e le gata i lona tulaga fa'apitoa: o se faiga o mafaufauga, ma lona fa'atinoga: o se auala e fa'amatala ma iloilo ai mea moni, ma e fa'apea fo'i o se polokalame o amio fa'atatau. O le faiga ua sili ona atia'e ma fa'ao'o atu i ona fa'alavelave fa'apitoa o lenei ituaiga o mafaufauga, talitonuga ma fa'ata'ita'iga o le fa'aupuga ma le fa'asolopito o meafaitino, lea o lo'o amana'ia pea o le autu taua o le Marxism." —POPE IOANE PAULO II, Dominum ma Vivificantem, Le. 56 E pei ona ou faamatalaina i totonu Mealilo Papelonia, o le matafaioi “faalilolilo” a Amerika o le faasalalauina atu lea o nei “temokalasi malamalama” lea e matuaʻi noatia lava i le “fafine talitane” o lo latou “tina.” O le mea moni, o lea taimi ma lea taimi ua tatou vaʻaia ai le auala na ulufale atu ai pulega a Amerika muamua ma a latou uo i isi atunuu, pe tuʻuina atu "tagata fouvale" ma auupega e faʻatoʻilalo ai malo iina ... na o nei atunuu faʻaletonu e faʻalagolago i faletupe ma kamupani mai fafo. o latou taʻitaʻi e masani lava o tamaloloa e aofia ai nei sosaiete faalilolilo. O le mea e sili ona iloga o le tele o taimi o fesoasoani mai fafo e faʻatatau i nei atunuʻu o loʻo tuʻuina atu "aia tatau" e pei o le faapau pepe ma le faʻamaʻitaga. ma le fa'alauiloaina o le fa'afeusuaiga ma le manatu fa'afafine. O lea la, o le salalau atu o le “temokalasi” i aso nei ua tutusa ma le salalau atu o se fuafuaga o le “agai i luma” lea e tatala atu ai faitotoa i ponokalafi, fualaau faasaina, ma ala o faasalalauga ma faafiafiaga ua gau. O le tulaga mataʻutia lenā a le “fafine talitane” o le tinā o “mea inosia o le lalolagi.”[5]Faʻaaliga 17: 5 O le mea moni, ina ua faasino atu Pope Francis i le tusi a Benson e uiga i le Anetikeriso, na ia faaopoopo mai o i latou e faitau i ai…

...o le a malamalama i le uiga o laʻu tala i le faʻaupuga faʻapitoa. —Jan. 20, 2015; catholiccultural.org

Ae o le a le filosofia po o talitonuga taua a lenei malo? Komunisi. Ioe, e toaitiiti latou te iloa o Vladimir Lenin, Joseph Stalin, ma Karl Marx na tusia le Faʻaaliga Komunisi, sa i luga o le totogi o le Illuminati, o se sosaiete faalilolilo na tuʻufaʻatasia ma Freemasonry.[6]ff. Na te tuʻimomomoina lou ulu saunia e Stephen Mahowald, i. 100; 123

Ae tuu ese mai lou mafaufau i le taimi nei ata o le Soviet Union muamua ma Korea i Matu, o seevae taʻavale ma solo a le militeri. O le Communism o loʻo tulaʻi mai i aso nei ua i ai se foliga fou i lalo o fuʻa a "Polokiki lanu meamata, "atinae gafataulimaina","fesuiaiga o le tau"Ma le"Sili Reset.” O lona ta'ita'iga e le o ni au'au ma ta'ita'i ae o le au faletupe ma le au foa'i. O ana auupega e le o fana ma gulags ae o le "soifua maloloina" ma tekinolosi.[7]ff. O le Misa o le Pulea ma O la tatou 1942 Afai e le o manino mai ia te oe i le taimi nei i lenei "fa'ama'i pipisi i le lalolagi" - pe faʻapefea ona le o toe mamao i ou lava lima lou saolotoga ma filifiliga mo lou soifua manuia, ola, ma lou aiga-ona oʻo lea i le taimi e ala ai.

Ua lē toe manaʻomia “Papelonia le aai tele”.

 

PAPULONA LE TELE

A o leʻi oo mai le paʻū o Papelonia, ua aumaia e St. John se faamatalaga manino e lē mafaagaloina o lona tulaga faaleagaga.

Ua pa'ū, ua pa'ū Papelonia le aai tele! Ua avea ma mea e nonofo ai temoni, ma nofoaga o agaga leaga uma, ma nofoaga o manu felelei uma e leaga ma inosia; auā ‘ua inu nu‘u uma i le uaina o lona tu‘inanau leaga, o tupu fo‘i o le lalolagi ‘ua faita‘aga ma ia, ma ‘ua fa‘atamao‘aigaina o ē fa‘atau‘oa o le lalolagi ‘ona o lona fa‘atauva‘a. (Faaaliga 18:3 RSV/NAB)

Fai mai Pope Penitito XVI,

le Tusi o Faaaliga e aofia ai ma agasala tetele a Papelonia—le faailoga o aai tetele o le lalolagi e lē tapuaʻi i lotu—le mea moni e faapea o loo fefaatauaʻi ma tino ma agaga ma tausia i latou o ni oloa. (Faaa. rev 18: 13). I lenei tulaga, o le faafitauli o fualaau faasaina ua tulai mai ai foi lona ulu, ma faatasi ai ma le malosi faateleina ua faalautele atu ai ona afu feʻe i le lalolagi atoa—o se faailoaga manino o le pule sauā a mamone lea e faasesēina ai tagata. E le lava le fiafia, ma o le tele o le faaseseina o le onā ua avea ma sauaga e malepe ai itulagi atoa-ma o nei mea uma i le igoa o se le malamalama matautia o le saolotoga lea e matua faaleagaina ai le saolotoga o le tagata ma iu ai ina faaleagaina. —POPE BENEDICT XVI, I le sauniga o le Kerisimasi Faʻafeiloaʻiga, Tesema 20, 2010; http://www.vatican.va/

E ui o Amerika e le na o le pau lea o le malo i luga o le fogaeleele ua paʻu atu i le ola le mama (manatu i loʻu atunuu, Kanata, o se tasi o nofoaga sili ona taua. mataupu e tetee i le ola, e tetee i le Talalelei i Sisifo), o le sosolo o lenei amioga le mama i isi "faʻatemokalasi faʻamalamalamaina" e ala i le malosi o Hollywood ma O le Vanu o Silikoni lea ua fa'aaogāina ai o ia e fa'atatau i le fa'amatalaga o le "tina o fafine talitane" atonu e sili atu nai lo se isi lava malo i le lalolagi. Faatasi ai ma le Nofoaga Autu o Fefaatauaiga a le Lalolagi, New York Stock Exchange ma Malo Aufaatasi i lona fatafata, o ai se isi atunuu ua i ai le toatele o tupu o le lalolagi ma tagata faatauʻoa o loo siomia o ia ma lana “petro-dollar”?

Ma o le talanoa e uiga i le fefaʻatauaʻiga ma "tino ma agaga", ua amata ona tautala le au taʻutaʻua o Hollywood e uiga i le faʻaleagaina ma le faʻateleina o feusuaiga a tamaiti i luga o se fua tele (mafaufau "Jeffrey Epstein").[8]eg. matamata Blake Lively's molimau Manatu o le fa'amauina o faiga fa'afeusuaiga a tamaiti (ua ta'ua o le "porn tamaiti") o se tasi lea o pisinisi i luga o le initaneti ua fa'atupulaia vave; e 624,000+ tamaiti fai pisinisi porn ua maua i luga o le initaneti i le US, ma i le va o le 2005 ma le 2009, sa talimalo tamaiti porn i luga o sapalai o loʻo i totonu o setete uma e 50.[9]fightthenewdrug.org O le sefulutasi tausaga talu ai. “O agaga leaga uma” e foliga mai ua tatalaina mai i le manava o Seoli[10]ff. Seoli tatala faaalia i le lē gata o le faitaaga ae o le sauā lē matalatalaina, fouvale, ma faiga sauā—o loo puʻeina i tala fou i po mo le maimoaina e le lalolagi. E faapefea ona taunuu upu a Sagato Paulo:

… e i ai taimi mata'utia i aso e gata ai. O le a manatu faapito tagata ma e mananaʻo i tupe, faamaualuluga, faamaualuga, faasaunoa, lē usiusitai i mātua, lē loto faafetai, lē tapuaʻi, lē mataʻuvale, lē toʻatamaʻi, taufaaleaga, amio matagā, sauā, ʻinoʻino i le lelei, o ē faalata, o le faatamala, o le faamaualuga, o ē e fiafia i mea faafiafia. nai lo le alolofa i le Atua… (2 Timo 3:1-4)

 

O LE FAAALIGA TELE: ILOA O LE IA

Ioe, atonu o le faʻamatalaga sili ona ofoofogia na tuʻuina mai e St. John o loʻo faʻaalia i le taimi moni o lenei:

O nifo e sefulu na e vaʻai ma le manufeʻai o le a 'inoʻino i le fafine talitane; latou te tuua o ia e faatafunaina ma lē lavalavā; latou te aai i lona tino ma faaumatia o ia i le afi. (Faaaliga 17:16)

Ua uma ona tatou talanoaina pe aisea ua tuu ai e le Manufeai lenei fafine e tietie ia te ia mo sina taimi, pe aisea ua "faaogaina" ai o ia. Ae fai mai o le a faia e le Manu inoino le fafine talitane. E mafai faapefea ona tatou le iloaina lenei mea i luma o o tatou mata e pei o tagata Amerika na susunuina ma faoa o latou lava aai, soli i luga o la latou fuʻa, soloia faʻatagata faʻasolopito, ma vali faʻaupuga Marxist i luga o latou auala—fa'atasi ai ma le fa'atagaga a ta'ita'i o le taulaga ma le fa'apolokiki!? Fesili i le leitio faasalalau talatala Dennis Prager:

E mafai ea ona ola Amerika pe a inoino ona tagata? —“Aisea e inoino ai tagata Amerika ia Amerika?”, o le mutinitini, Iulai 8th, 2016

Na faapefea ona oo mai lena atunuu matagofie ma le manuia? O le tali e faapea na moe i lalo o le mu lemu a Marxism. Alexander Trachtenberg, na taʻua o Moscow "faʻamalosia" i le taimi o le maualuga o le Communism, fai mai:

A tatou sauni e ave le Iunaite Setete, tatou te le avea i lalo o le igoa o agafesoʻotaʻi ... O le a tatou ave le Iunaite Setete i lalo o igoa na tatou faia alofagia tele; o le a tatou aveina i lalo o le saolotoga, i lalo o le alualu i luma, i lalo o le temokalasi. Ae ave matou matou. -returntoorder.org

Soʻo se tasi na suʻesuʻeina le tusi taʻaloga a Marxism e malamalama o se tasi o auala sili e ausia ai ona taunuuga o le "vaeluaina ma manumalo" e ala i le fatuina o vaeluaga, itupa, ma ituaiga.

… O le mea ua taʻua o le "itupa" o lenei mataupu ua matua lauiloa lava i le UN. O le mataupu tau itupa e tele ona aa, ae o se tasi o ia mea e le masalomia o le Marxist. O le galulue faʻatasi a Marx o Friedrich Engels na ia faʻamatalaina se manatu faʻatatau i le va o aliʻi ma fafine e fai ma faʻataʻitaʻiga o feteʻenaʻiga i le tauiviga a vasega. Na faʻamamafaina e Marx le tauiviga i le va o le aliʻi ma le pologa, o le kapeteni ma le tagata faigaluega. O Engels, i le isi itu, na vaʻaia le faʻaipoipo tasi o se faʻataʻitaʻiga o le faʻasauā o tamaloloa i fafine. Fai mai a ia, o le fouvalega e tatau ona amata i le soloia o le aiga. - Monsignor Michel Schooyans, "E tatau ona tatou teena", Totonu o le Vatikana, Oketopa 2000

… O le taua mulimuli i le va o le Alii ma le nofoaiga a Satani e faatatau i le faaipoipoga ma le aiga… —Sr. O Lucia, tagata vaʻai o Fatima, i le faʻatalatalanoaga ma Katinale Carlo Caffara, le akiepikopō o Bologna, mai le mekasini. Leo o Padre Pio, Mati 2008; cf. rorate-caeli.blogspot.com

O le faʻalapotopotoga i le pito i luma o le fouvalega a Marxist i le Iunaite Setete o le Black Lives Matter (BLM). O le toʻatele o tagata Amerika o loʻo sii aʻe a latou moto ma alalaga a latou faʻaupuga e foliga mai e matua le amanaiaina le mea moni e faapea o ona faavae o "Marxists aʻoaʻoina."

Ua aoaoina i matou o Marxists. Matou te matua malamalama i, ituaiga, talitonuga faʻalelotu. Ma ou te manatu o le mea na matou taumafai moni lava e fai o le fausia lea o se gaioiga e mafai ona faʻaaogaina e le tele o tagata uli. - Faʻavae Patrisse Cullors, Le New York Post, Iuni 25th, 2020

Seia oo mai talu ai nei, o la latou upega tafaʻilagi na faʻaalia ma le lototele le faʻamoemoe o Marxist i le faʻamaoni atoatoa ma le faʻaKerisiano:

Matou te faʻalavelaveina le itu i Sisifo o loʻo manaʻomia ai le faʻatulagaina o aiga e ala i le felagolagomaʻi o aiga lautele ma "nuʻu" e fefaʻasoaaʻi le tasi i le isi, ae maise a matou fanau, i le tikeri e feololo tina, matua ma fanau. Matou te faʻamalosia se fesoʻotaʻiga mautinoa. A matou potopoto, matou te faia ma le faʻamoemoe e faasaʻolotoina i matou lava mai le fusi mau o mafaufauga heteronormative, pe sili atu, le talitonuga o tagata uma i le lalolagi e feusuaʻiga (seʻi vagana ua latou / latou poʻo faʻailoa mai se isi tulaga)… Matou te faʻataʻitaʻi ma faʻataʻitaʻi le amiotonu, faʻasaʻolotoga, ma le filemu ia tatou fefaʻatauaʻiga ma le tasi. -blacklivesmatter.com (o le itulau o loʻo i ai lenei faʻamatalaga ua mou atu e aunoa ma se faʻamatalaga)

Matthew J. Peterson, Sui Peresetene o Aoga i le Claremont Institute, fai mai e le o iloa e tagata Amerika le lelei o le faatupeina ma le faatulagaina o le BLM.

O le Black Lives Matter e le o fai ma sui o le Civil Rights Movement tuai. E le sailia le tutusa i lalo o le tulafono. Ma e le fa'amoemoe e taofi se'ia na te fa'ato'ilaloina le manatu tonu ma le fausaga o Amerika e pei ona tatou iloa ai… O le BLM o le mea lea e fai mai ai: o se vaega fa'ailoga lanu Marxist lea e taumafai e suia atoa le olaga Amerika. E sili atu lo latou malosi ma punaoa i le taimi nei nai lo soʻo se faʻalavelave faʻalavelave i le talafaasolopito o Amerika. E latou te le taofia seiloga e taofia i latou. -Americanmind.org, Setema 1st, 2020

E ui lava e lē taumatea o loo iai le faailogalanu, ae o le “faalavelave” faaituʻau i le Iunaite Setete o se fuafuaga tele na faia e le atunuu o le “agai i luma.” I totonu Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia, Sa ou sii maia mai le tusi Le Communist le lavalava lea sa avea muamua ma sui o le FBI, Cleon Skousen, na faaalia i auiliiliga faateia le fasefululima sini a le Communist i le 1958. Faatasi ai ma i latou:

# 25 Tuʻua i lalo tu ma aganuu tulaga o le ola mama e ala i le faʻalauiloaina o ponokalafi ma le le taupulea i tusi, mekasini, ata tifaga, leitio, ma TV.

# 26 Faʻailoa atu le tauatane, faʻaleogolua ma feusuaʻi o se "masani, masani, maloloina."

# 17 Faʻatonutonu aʻoga. Faʻaaoga ia mea e fai ma fusipaʻu mo agafesoʻotaʻi ma faʻasalalauga pepelo a le au Komunisi. Faamalulu le mataupu aoaoina. Maua le faʻatonutonu o asosi a faiaoga. Tuʻu le laina pati i tusi aʻoga.

# 31 Tuʻulafoaʻi ituaiga uma o tu ma aga a Amerika ma faʻavaivaia le aʻoaʻoina o le talaaga a Amerika…

Na ausia le misiona.

 

O LE AU ALOU MAI

Na faapea mai, o le BLM ua na o se meafaigaluega a Satani e siitia ai se autau a Marxist o tupulaga talavou ua fafagaina. televise leai se mafaufau, taaloga vitio ma se aganuu faʻafefe. Soo se tasi e manatu o lenei tupulaga e le ita ma ua lava aoaoga faavae e faia ai se sauaga o le Ekalesia e na o le toe liliu o talafou. Ua leva ona ou faapea atu, e leʻi amataina le Aso o Tupulaga Talavou a le Lalolagi a Ioane Paulo II e patī ai ma talavou Katoliko ae ia faapena foʻi ona faatutūina se ʻautau o talavou talitonu mo le Malo o Keriso.[11]ff. Le Tui Sili ma Le Paganism Fou - Vaega I

Ua vave ona vaevaeina le lalolagi i ni tolauapiga se lua, o le aumea a aneti-Keriso ma le usoga a Keriso. O laina i le va o nei mea e lua o loo tusia… i se feteenaiga i le va o le upumoni ma le pogisa, e le mafai ona leiloa le upumoni. —Venerable Bishop Fulton John Sheen, DD (1895-1979); puna "The Catholic Hour"

Leai, o le paʻu o Amerika-o ana faʻalapotopotoga tau tupe, pulega a le militeri, ma isi mea-o le a sau mai isi mea, ae le gata i lea o auupega ua uma ona tatalaina mai isi atunuu.[12]O molimau, e tusa ai ma saienitisi, o loʻo faʻaauauina pea le faʻaaogaina o le COVID-19 sa faʻaaoga i totonu o fale suesue aʻo leʻi faʻafuaseʻi ona faʻatagaina i totonu o le atunuʻu. E ui o nisi saienitisi i Peretania fai mai o COVID-19 na sau mai le natura amataga, (nature.com) o se pepa mai le South China's University of Technology fai mai 'o le fasioti tagata Coronavirus atonu na afua mai le fale suesue i Wuhan.' (Fep. 16th, 2020; asomail.co.uk) I le amataga o Fepuari 2020, Dr. Francis Boyle, o le na tusiaina le US "Biological Weapon Act", na tuuina mai se auiliiliga faamatalaga ioeina o le 2019 Wuhan Coronavirus o se leaga Biological Warfare Weapon ma o le World Health Organization (WHO) ua uma ona iloaina e uiga . (f. zerohedge.com) O se tagata suʻesuʻe taua o taua a Isaraelu, e tutusa lelei ana fetalaiga. (Ian. 26th, 2020; fufuluina taimi.com) Dr. Peter Chumakov o le Engelhardt Institute of Molecular Biology ma le Russian Academy of Science fai mai "e ui lava o le sini a saienitisi Wuhan i le fausiaina o le coronavirus e le leaga - ae, na latou taumafai e suesue le faʻamaʻi o le siama ... Na latou matua faia lava mea valea… Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaofi i totonu o le genome, na maua ai e le siama le mafai e sosolo ai sela o tagata. ”(zerohedge.com) Polofesa Luc Montagnier, 2008 Nobel Prize manumalo mo Faʻafomai ma le tamaloa na mauaina le siama o le HIV i le 1983, fai mai o le SARS-CoV-2 o se siama togafitia na faʻafuaseʻi ona faʻasaʻoloto mai le fale suesue i Wuhan, Saina. Mercola.com) A pepa fou, faʻamatalaina le tele o saienitisi, faʻasino agai i le COVID-19 o se inisinia siama. (Mercola.com) O se vaega o saienitisi Ausetalia na latou fausiaina ni molimau fou o le tala o le coronavirus o loʻo faʻaalia ai faʻailoga “o le faʻalavelave mai a tagata.” (lifesitenews.com; fufuluina taimi.com) O le sa avea ma ulu o le ofisa o le ofisa malamalama a Peretania M16, Sir Richard Dearlove, na ia faapea mai, e talitonu o le COVID-19 virus na faia i totonu o le fale suesue ma na sosolo faafuasei. (jpost.com) O se suʻesuʻega soofaatasi Peretania-Nouei na taua ai e faapea, o le Wuhan coronavirus (COVID-19) o se "chimera" na fausia i totonu o fale suesue a Saina. (Taiwannews.com) Polofesa Giuseppe Tritto, o se tagata lauiloa faavaomalo i le biotechnology ma nanotechnology ma le peresetene o le Lalolagi Aoga o Biomedical Saienisi ma Tekinolosi (WABT) fai mai, "Na gaosia i le genetically i le Wuhan Institute of Virology's P4 (maualuga-container) fale suesue i se polokalame vaʻavaʻaia e le militeri Saina." (lifesitnews.com) Ma faaaloalogia Saina virologist Dr. Li-Meng Yan, o le na sola ese mai Hong Kong ina ua uma ona ia faailoaina le malamalamaaga o Bejing i le coronavirus ao le i aliali mai lipoti e uiga i ai, na faapea mai "o le maketi o aano o manu i Wuhan o se asu afi ma o lenei siama e le mai le natura… E sau mai le fale suesue i Wuhan. ”(asomail.co.uk) Ae, o se mea sese le faʻaaogaina o se uiga faʻamaʻi e tatau lava ona paʻu Amerika "ona o loʻo fai mai le Tusi Paia", pe afai e moni. Ae, o le paʻu o Amerika, e moni lava o Sisifo atoa, o le fua lea o lona lava fouvale faasaga i le Atua.

O le faʻalavelave faʻaleagaga e aofia ai le lalolagi atoa. Ae o lona mafuaʻaga o i Europa. Tagata i Sisifo ua tausalaina i le teenaina o le Atua… O le pa'ū faaleagaga o lea ua i ai se uiga Sisifo lava. —Katinale Sara, Katoliko FaʻasalalauAperila 5th, 2019

E pei ona taʻua e lo tatou Alii i le tagatavaai Italia o Valeria Capponi ananafi:

E lē o aʻu e faasalaina outou, ae o outou lava i a outou amioga leaga o loo tosina atu ai Satani ma isi agaga leaga uma. -Setema 30th, 2020

… ma fai atu lo matou Fafine ia Gisella Cardia:

Ua outou fesili ifo ia te outou lava: aisea e tatau ai ona matua faamamaina le lalolagi? O le a le mea na e faʻamoemoeina ina ua uma agasala uma na faia!! E te talitonu i se Atua alofa mutimutivale ae le o Lana faamasinoga tonu. - Setema 29th, 2020

Ua outou faapea ane, “E lē tonu le ala o Ieova!” Fa‘alogo mai ia, le ‘āiga o Isaraelu e, ‘ua lē tonu ‘ea la‘u ala? E lē tonu ‘ea ou ala? ( Esekielu 18:25 )

 

O LE TOE FAʻAFIAFIA NA FAI

O le mea lea e toe aumaia ai i tatou i le mafuaaga ua ese ai Amerika le totonugalemu o le lalolagi: Ou te manatu e iloa e tagata lona taua faaperofeta. Na taʻua e Maria Esperanza, le Auauna a le Atua Venesuela, na ia lagona o le Iunaite Setete "e tatau ona faasaoina le lalolagi." Ma atonu o le mafuaaga lea: o le malo Amerika ma le faatemokalasi i Sisifo, lea e lagolagoina e le Iunaite Setete e lana militeli, o se faʻaopoopoga o le Emepaea o Roma, lea e leʻi paʻuʻū atoatoa. O lea, Kerisiano O Amerika, i se vaega, o loo taofiofia lenei malo faa-Komunisi i le lalolagi i le tasi itu; i le isi, o le malosi o le Masonic pogisa na faʻaaogaina o ia o loʻo sauniuni lona faʻaumatia. Oi, ua matua aliali mai nei lenei feteenaiga!

O lea la, pe a paʻuʻū toega o lenei Emepaea o Roma—o le tala lea a Tamā o le Ekalesia, o le taimi lenā e tulaʻi mai ai “le manu feʻai” i lo latou tulaga. 

O lenei pule taofi [e] taʻutaʻu lautele o le malo o Roma… Ou te le faʻatagaina le malo o Roma ua leai. Mamao mai ia: o le malo o Roma o loʻo tumau pea e oʻo mai i aso nei… Ma talu ai o nifo, poʻo malo, o loʻo i ai pea, o se mea moni, ma o lea tatou te leʻi vaʻaia ai le iʻuga o le malo o Roma. —Faamanuia Katinale John Henry Newman (1801-1890), Le Taimi o Anetikeriso, Lauga 1

Ae a paʻu le laumua o le lalolagi, ma ua amata ona avea ma auala ... o ai e masalosalo ua oʻo mai le iʻuga i mataupu a tagata ma le lalolagi atoa? —Lactantius, Tama o le Ekalesia, Inisitituti Paia, Tusi VII, Ch. 25, "O Aso e Gata Ai, ma le Aai o Roma ”; tusi: Fai mai Lactantius, o le paʻu o le Emepaea o Roma e le o le mutaaga lea o le lalolagi, ae o le amataga o le "afe tausaga" o le nofoaiga a Keriso i Lana Ekalesia, sosoo ai ma le faʻataunuʻuina o mea uma. Vaai Le Auala na Leiloa ai le Era

Ua taʻua e Sagato Paulo se “tagata taofiofi” o loo taofiofia le “tagata solitulafono” lea na muamua atu i se fouvalega po o taʻamilosaga. Talu ai ona o le Emepaea o Roma ua liua i le faa-Kerisiano, i aso nei, e mafai e se tasi ona mafaufau i tagata i Sisifo o se tuufaatasiga o ona aʻa Kerisiano / faaupufai.

Lenei fouvalega [liliuese], poʻo le paʻu'ū ese, e masani ona malamalama i ai, e tama anamua, o se fouvalega mai le malo o Roma, lea na muamua faaumatia, ae le i oʻo mai le Anetikeriso. Atonu, atonu, malamalama foi i ai i le fouvalega o le tele o malo mai le Ekalesia Katoliko lea, i se vaega, ua uma ona tupu, e ala i Mahomet, Luteru, ma isi ma atonu e talitonuina, o le a sili atu lautele i aso. o le Anetikeriso. —Faʻamatalaga pito i lalo o le 2 Tesa 2: 3, Tusi Paia a Douay-Rheims, Baronius Press Limited, 2003; i. 235

O le mea lea, o le pa'u o Amerika ma le faatoilaloina o le Ekalesia, aemaise lava le pule faapope, fa'ailoa mai le afio mai o Anetikeriso. O le mea lea e matua mata'ina ai le tutusa i le va o Peresitene Donald Trump ma Pope Francis ona o lo latou faaaogaina ma le le iloa ma le aoga e fai ma meafaigaluega o le Lelei tele o loʻo tupu nei (vaai O le au faatupu vevesi ).

 

FAAMAUGA FAAPEROFETA

I le faaiʻuga, ou te toe manaʻo e toe faʻatatau i lapataiga o loʻo maua foi i valoaga. Amerika (ma Sisifo) o le a faʻamaualaloina-ae faʻamamāina foi. E manino lava lenei mea. Ae, o nisi o Kerisiano sili ona lelei ma tuuto ou te iloa i le lalolagi o loo nonofo i le Iunaite Setete, o se atunuu e le mafai ona galo ia i tatou o se tasi foi o tagata sili ona limafoai ma lototoa i lana molimau i le faatuatuaga. O le a le faagaloina e le Alii lena mea… o le mea lea, i Lona alofa mutimutivale, o Ia o le a fa'amamā 'iā te ia fa'atasi ma le lalolagi uma e tu'ua ai se toega i totonu 'iā te ia.

Na lapatai mai Pope Penitito XVI:

O le tau faamataʻu o le faamasinoga e aafia ai foi matou, le Ekalesia i Europa, Europa ma Sisifo i se tulaga lautele… o loo alaga mai foi le Alii i o matou taliga… “Afai tou te le salamo o le a ou alu atu ia te outou ma aveese le tuugalamepa mai lona tulaga.” E mafai foi ona aveʻese le malamalama mai ia i tatou ma e lelei ona tatou faʻatagaina lenei lapataʻiga e tatagi mai ma lona faamaoni i o tatou loto, a o tatou tagi atu i le Alii: "Fesoasoani mai ia matou e salamo!" -Tatala Aiga, Sinoti a Epikopo, Oketopa 2, 2005, Roma

Iesu i le tagatavaai Amerika, Jennifer, Ia 22nd, 2012:

Ou te tagi nei i laʻu fanau, ae oi latou e le o usitai i aʻu lapataʻiga o le a tagi taeao. O matagi o le tautotogo o le a liua i le alu aʻe o le pefu o le taumafanafana ao amata ona foliga foliga mai le lalolagi pei o se toafa. Ae le i mafai e tagata ona suia le kalena o lenei taimi o le a e molimauina le pau o mea tautupe. E na oi latou e usitai i aʻu lapataʻiga o le a saunia. O le itu i Matu o le a osofaʻia le itu i Saute a o taua e lua ia Korea i le isi taua. O le a luluina Ierusalema, Amerika o le a pa'ū ma Rusia o le a au faatasi ma Saina e avea ma Faʻatonu o le lalolagi fou. Ou te aioi atu i lapataʻiga o le alofa ma le alofa mutimutivale aua o aʻu o Iesu ma ua vave ona manumalo le lima o le faamasinoga.

Iesu i le tagatavaai Italia, Gisella Cardia, Setema 8th, 2020:

Tamaiti e, o loʻu toe vaega e leai se mea e fefe ai aua e puipui aʻu e aʻu agelu ma agelu sili. Tatalo mo Amerika, lea o le a vave ona inuina le ipu oona.

Aokuso 18th, 2020:

Ou te talosaga atu ia aua lava nei lafoaia le tatalo: o le a na o le pau lea o le auupega e puipuia ai oe.* Ua feteenai le Ekalesia: Epikopo faasaga i Epikopo, Katinale faasaga i Katinale. Tatalo mo Amerika aua o le a tele feeseeseaiga ma Saina. La’u fanau e, ou te fai atu ia te outou ina ia fai ni meaai faaleoleo mo le itiiti ifo ma le tolu masina. Ua uma ona ou taʻu atu ia te oe o le saolotoga ua tuuina atu ia te oe o le a avea ma se faaseseina—o le a toe faamalosia oe e nofo i o outou fale, ae o le taimi lenei o le a sili atu ona leaga ona ua latalata taua faalemalo.

O le tuuaia o se tagata vaai Kanata, Fr. Michel Rodrigue, fai mai na tuuina atu ia te ia faaaliga loloto nei:

Ua leai nei se taimi o Satani. O le a ia amataina se taua faanatinati o le a faalauaitele — o le lona tolu o taua a le lalolagi — lana taua faasaga i tagata uma… E fitu ni missiles faaniukilia o le a faatagaina e osofaia le Iunaite Setete ona o se taunuuga o ana mea inosia. Ole tele o 'auupega faaniukilia o le a mimilo ese e le Aao o le Atua ona e tatalo Amerika i le Divine Mercy Chaplet. —Cf. countdowntothekingdom.com

O nisi o Kerisiano faievagelia Amerika o loʻo fai mai le tele o mea e tasi e pei o nei tagatavaʻai, e pei o Jonathan Cahn ma Dana Coverstone.

Mo la’u vaega, ina ua ou malaga i le Iunaite Setete i ni tafaoga i konaseti pe tusa o le 2005, sa faaali mai e le Alii ni upu e le mafaagaloina ma ni ata i totonu. A o matou paʻu i lalo o le alatele i se tasi aso, sa ou faalogo i loʻu loto, “O nei auala ua fola i faafoliga (ie. aitalafu)… o nei faaseseega uma o le a alu ifo i lalo.” O nisi taimi na foliga mai na fetalai mai ai le Alii, “O le a le toe tu lenei fale” or "o le a le toe i ai lena alalaupapa." Ou te savali atu i totonu o se Walmart ma faafuaseʻi ona “vaai atu” ua gaogao, faomea, ma fememeaʻi. Ina ua matou ui atu i faleoloa, sa ou maua se lagona malosi o le agaga o Anetikeriso ma o nei mea o le a faaaoga i se aso e pulea ai le tafe mai o tagata… Ma i le 2008, na ou lagonaina ai lo tatou Fafine o faapea mai:

Vave nei… O le tamaoaiga, sosoo ai ma le va fealoai, sosoo ai ma le tulaga faaupufai o le a paʻu pei o domino, ma mai ia latou, o le a tulaʻi mai ai se Polokalame Fou a le Lalolagi.

Ou te iloa lelei o nisi o nei mea e ono faʻafefe ai le au faitau. Ae o le mea moni, o le mea e sili atu ona ou fefe ai o le manatu lea o talavou o lenei augatupulaga, ua tuua toetoe lava a leai ni leoleo mamoe, o le a tafi ese ma faaseseina e lenei fouvalega a Marxist; o le toto o pepe e lei fananau mai ma o tatou tagata matutua o le a faaauau pea ona faamasaaina e ala i le faapau pepe ma le euthanasia; o ponokalafi o le a faaauau pea ona faaumatia ai mafaufau lafulemu o alii ma tamaitai; e faapea o le pasese gaogao ma le faaleatua ua tatou ta'ua o le "faafiafiaga" o le a faaauau pea ona mamate ai lenei tupulaga ma e toatele o le a feoti e aunoa ma lena alofa tunoa faaola ua manumalo mo i tatou e lo tatou Alii o Iesu. O le fa’alavelave sili lea ona leaga o mea uma-e le o le mutaaga o lo tatou sosaiete fa’atau oloa.

saunia e Tianna WilliamsFaatasi ai ma le leai o se faailoga o soo se ituaiga o salamo faaleatunuu i luga o le tafailagi-leai, o le finauga muamua a le peresetene o se fuamoa faavaloaga o le tinderbox Amerika ua avea-o le tele o nei mea e foliga mai e le maalofia. Ae o le mea e le maalofia o le manumalo lea o Satani i agaga. E ala i le tatalo, anapogi, ma la tatou molimau lototoa i le Talalelei, ia tatou aveesea mai le pule a Satani le tele o agaga tatou te mafaia. E mafai ma o le a toe fausia e le Atua lenei lalolagi mo se Era o le Filemu; ae o agaga e mafai ona leiloloa mo le faavavau. O le mea lea e tatau ona tatou taulai i ai i le taimi nei-ae le o le leiloa o lo tatou mafanafana ma olaga. E pei ona fai mai Pope Penitito ina ua ia faatusaina Sisifo i le paʻu o le Malo o Roma, e foliga mai ua tatou oo i le tulaga e mafai ai ona laveaʻiina i tatou i le taimi nei o le mana o le Atua.

Seia tatou faailoa atu lena mea, aisea e le faaauau ai le Afa?

O le malepe o mataupu autu o le tulafono ma amioga tatau o loo faavae ai latou, na pa ai le vai, se ia oo i lena taimi na puipuia ai le nonofo fealofani o tagata. Sa goto ifo le la i luga o le lalolagi atoa. O faʻalavelave faʻanatura masani na atili faʻateleina ai lenei lagona o le le saogalemu. Sa leai se paoa i le vaai atu e mafai ona taofia ai lenei paʻu. Na atili ai ona finau pea, ole ole ole malosi a le Atua: ole aioi ina ia sau ma puipui ona tagata mai nei taufaamataʻu uma.. —POPE BENEDICT XVI, Lauga i le Roman Curia, Tesema 20, 2010; Faʻatonu.co.uk

O le a le maua e tagata le filemu seʻi vagana ua liliu ma le faʻatuatua i Loʻu alofa mutimutivale. -Alofa Mutimutivale i Loʻu Agaga, Tusi, n. 300

 

FAITAU FUAFUAGA

Mealilo Papelonia

Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia

Aveesea le Restrainer

Faamaufaailoga e Fitu o le Fouvalega

Pe a Faʻafuaseʻi le Komisi

O Valoaga a Isaia o le Communism i le Lalolagi

Pa'ō o Malo

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
O aʻu tusitusiga o loʻo faʻaliliuina i totonu Farani! (Merci Philippe B.!)
Liligi lire mes écrits en français, cliquez sur le drapeau:

 
 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 "O le faʻatulagaina o Sosaiete Faalilo na manaʻomia e suia ai talitonuga a le au faifilosofia i se faiga mautu ma le mataʻutia mo le faʻaumatiaina o tagata." —Stephen, Mahowald, Na te tuʻimomomoina lou ulu, MMR Lomitusi Kamupani, i. 4
2 Ibid.
3 ff. Fetauiga a Malo e Lua
4 “Ae paga lea, o le tetee atu i le Agaga Paia lea o loo faamamafa e St. e fa'amaumauina e pei o le anotusi o le aganu'u ma le aganu'u, o se faiga fa'afilosofia, o se talitonuga, o se polokalame mo le fa'atinoga ma le fa'atulagaina o amio a le tagata. E o'o atu i lona fa'aaliga manino i meafaitino, e le gata i lona tulaga fa'apitoa: o se faiga o mafaufauga, ma lona fa'atinoga: o se auala e fa'amatala ma iloilo ai mea moni, ma e fa'apea fo'i o se polokalame o amio fa'atatau. O le faiga ua sili ona atia'e ma fa'ao'o atu i ona fa'alavelave fa'apitoa o lenei ituaiga o mafaufauga, talitonuga ma fa'ata'ita'iga o le fa'aupuga ma le fa'asolopito o meafaitino, lea o lo'o amana'ia pea o le autu taua o le Marxism." —POPE IOANE PAULO II, Dominum ma Vivificantem, Le. 56
5 Faʻaaliga 17: 5
6 ff. Na te tuʻimomomoina lou ulu saunia e Stephen Mahowald, i. 100; 123
7 ff. O le Misa o le Pulea ma O la tatou 1942
8 eg. matamata Blake Lively's molimau
9 fightthenewdrug.org
10 ff. Seoli tatala
11 ff. Le Tui Sili ma Le Paganism Fou - Vaega I
12 O molimau, e tusa ai ma saienitisi, o loʻo faʻaauauina pea le faʻaaogaina o le COVID-19 sa faʻaaoga i totonu o fale suesue aʻo leʻi faʻafuaseʻi ona faʻatagaina i totonu o le atunuʻu. E ui o nisi saienitisi i Peretania fai mai o COVID-19 na sau mai le natura amataga, (nature.com) o se pepa mai le South China's University of Technology fai mai 'o le fasioti tagata Coronavirus atonu na afua mai le fale suesue i Wuhan.' (Fep. 16th, 2020; asomail.co.uk) I le amataga o Fepuari 2020, Dr. Francis Boyle, o le na tusiaina le US "Biological Weapon Act", na tuuina mai se auiliiliga faamatalaga ioeina o le 2019 Wuhan Coronavirus o se leaga Biological Warfare Weapon ma o le World Health Organization (WHO) ua uma ona iloaina e uiga . (f. zerohedge.com) O se tagata suʻesuʻe taua o taua a Isaraelu, e tutusa lelei ana fetalaiga. (Ian. 26th, 2020; fufuluina taimi.com) Dr. Peter Chumakov o le Engelhardt Institute of Molecular Biology ma le Russian Academy of Science fai mai "e ui lava o le sini a saienitisi Wuhan i le fausiaina o le coronavirus e le leaga - ae, na latou taumafai e suesue le faʻamaʻi o le siama ... Na latou matua faia lava mea valea… Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻaofi i totonu o le genome, na maua ai e le siama le mafai e sosolo ai sela o tagata. ”(zerohedge.com) Polofesa Luc Montagnier, 2008 Nobel Prize manumalo mo Faʻafomai ma le tamaloa na mauaina le siama o le HIV i le 1983, fai mai o le SARS-CoV-2 o se siama togafitia na faʻafuaseʻi ona faʻasaʻoloto mai le fale suesue i Wuhan, Saina. Mercola.com) A pepa fou, faʻamatalaina le tele o saienitisi, faʻasino agai i le COVID-19 o se inisinia siama. (Mercola.com) O se vaega o saienitisi Ausetalia na latou fausiaina ni molimau fou o le tala o le coronavirus o loʻo faʻaalia ai faʻailoga “o le faʻalavelave mai a tagata.” (lifesitenews.com; fufuluina taimi.com) O le sa avea ma ulu o le ofisa o le ofisa malamalama a Peretania M16, Sir Richard Dearlove, na ia faapea mai, e talitonu o le COVID-19 virus na faia i totonu o le fale suesue ma na sosolo faafuasei. (jpost.com) O se suʻesuʻega soofaatasi Peretania-Nouei na taua ai e faapea, o le Wuhan coronavirus (COVID-19) o se "chimera" na fausia i totonu o fale suesue a Saina. (Taiwannews.com) Polofesa Giuseppe Tritto, o se tagata lauiloa faavaomalo i le biotechnology ma nanotechnology ma le peresetene o le Lalolagi Aoga o Biomedical Saienisi ma Tekinolosi (WABT) fai mai, "Na gaosia i le genetically i le Wuhan Institute of Virology's P4 (maualuga-container) fale suesue i se polokalame vaʻavaʻaia e le militeri Saina." (lifesitnews.com) Ma faaaloalogia Saina virologist Dr. Li-Meng Yan, o le na sola ese mai Hong Kong ina ua uma ona ia faailoaina le malamalamaaga o Bejing i le coronavirus ao le i aliali mai lipoti e uiga i ai, na faapea mai "o le maketi o aano o manu i Wuhan o se asu afi ma o lenei siama e le mai le natura… E sau mai le fale suesue i Wuhan. ”(asomail.co.uk)
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , .