O le taufaasese afio mai

le Ufimata, saunia e Michael D. O'Brien

 

Muamua lomia, Aperila, 8th 2010.

 

LE O le lapataʻiga i loʻu loto o loo faaauau pea ona tupu e uiga i le taufaasese o le a sau, atonu o le mea moni o le tasi o loo faamatalaina i le 2 Tesa 2: 11-13. O le mea e mulimuli mai ina ua maeʻa le "malamalama" poʻo le "lapataiga" e le gata o se puʻupuʻu ae o se vaitaimi malosi o le faʻalauiloaina, ae o se pogisa counter-faaevagelia o le a, i le tele o itu, o le a tutusa ma talitonuina. Vaega o sauniuniga mo lena taufaasese o le muaʻi iloa o le a sau:

E moni lava, e le faia e le Aliʻi le ATUA se mea e aunoa ma le faʻaalia o lana fuafuaga i ana auauna, o le au perofeta… Ua ou fai atu nei mea uma ia te oe ina ia e le paʻuʻu ese ai. Latou te tulia 'outou i fafo o sunako; E moni, e sau le aso e manatu ai se tasi na te fasiotia oe, o loʻo ia avatua le 'auʻauna i le Atua. Ma latou te faia lenei mea ona latou te leʻi iloa le Tama, poʻo aʻu. A ua ou fai atu nei mea ia te outou, pe a oʻo mai lo latou itula e te manatua ai na ou taʻu atu ia te outou na mea. (Amosa 3: 7; Ioane 16: 1-4)

E le gata ina iloa e Satani le mea o le a sau, ae ua leva ona fuafuaina mo ia. Ua faʻaalia i le gagana o loʻo faʻaaogaina…

Faʻauta, 'ou te' auina atu oe e pei o mamoe i totonu o luko; ia outou faʻautauta pei o gata ma faigofie pei o lupe. (Mata 10:16)

E le gata i lea, o lenei taufaasese o le a avea ma faʻanoanoa e aliaʻe foi mai i totonu Ekalesia, aemaise pe a fai o nisi faifeʻau ua lafoaia le lafu i se tasi itu poʻo se isi:

Ou te iloa a mavae loʻu aluʻese o le a sau luko feai i totonu o outou, ma latou te le faasaoina le lafu… O se tagata totogi, e le o se leoleo ma o ana mamoe e le o sana lava mamoe, vaʻai i se luko sau ma tuua le mamoe ma sola ese ma o le luko puʻeina ma faataapeapeina i latou. (Galuega 20:29; Ioane 10:12))

Sa ou maua foi se isi vaaiga o le puapuaga tele… E foliga mai ia te aʻu o le faatagaga na faatonuina mai le aufailotu e le mafai ona taliaina. Na ou vaʻaia le toʻatele o faifeʻau matutua, ae maise le toʻatasi, na fetagisi ma le tagi. Sa fetagisi foi nai tamaiti laiti… Sa pei na fevaevaeai tagata i ni tolauapiga se lua.  —Faamanuia Anne Catherine Emmerich (1774–1824); O Le Soifuaga ma Faaaliga a Anne Catherine Emmerich; feau mai ia Aperila 12th, 1820

Ua vave ona vaeluaina le lalolagi i ni tolauapiga se lua, o le felagolagomai o aneti-Keriso ma le usoga a Keriso. O laina i le va o nei lua o loʻo tusia. O le a le umi o le taua tatou te le iloa; pe tatau ona faʻamafanafana pelu tatou te le iloa; pe tatau ona faamaligiina le toto matou te le iloa; pe o le a avea o se taua feteʻenaʻi tatou le iloa. Ae i se feteʻenaʻiga i le va o le upu moni ma le pogisa, e le mafai ona leiloa le mea moni. — Epikopo Fulton John Sheen, DD (1895-1979), e le o mailoa

E ao ona tatou manatua lena mea e le aunoa, ae maise lava pe a fai o tatou aso e faʻaauau pea ona pogisa. Sa tusia e se tasi talu ai nei: "O au manatunatu loloto ma le agaga tatalo e musuia lava, e ui ina le mautonu." O fua fuafuaina o le mea moni e luluina ai i tatou mai lo tatou le faʻamalieina ma masani masani o le olaga ma uaʻi atu i taimi tatou te ola ai ma i mea e tutupu e aliali mai lē 'alofagā. Peitai, ou te tatalo i luga atu o mea uma, ia e faitau i lenei tusitusiga i le lautele lautele o le fesoasoani a le Atua ma le tausiga mo i tatou: e alofa tele o Ia ia te i tatou, o loo Ia saunia i tatou, ma foaʻi mai ia i tatou auala e o atu ai i le sulufaiga ma le saogalemu o Lona Loto Paia. I lenei auala, e mafai ai ona avea i tatou ma avefeʻau a moni faamoemoe.

 

MATUA VAVE SAʻO NEI

Tolu upu na oʻo mai ia te aʻu:

Vave nei.

O mea tutupu i le lalolagi atoa o le a vave ona faʻaalia nei. Na ou vaʻaia ni "oka" se tolu o paʻu le tasi i luga o isi pei o domino:

O le tamaoaiga, sosoo ai ma le va fealoai, sosoo ai ma le tulaga faaupufai.

I o latou tulaga o le a tulaʻi a Poloaiga a le Lalolagi Fou. E matua mamao ese mai ma se taupulepulega taupulepulega leaga, o le mea moni o loo tatalaina mai io tatou luma — o se tasi o le Vatikana ua leva ona lapatai mai.

 

Leo o le VATICAN

E tele faʻamatalaga o felelei solo, o nisi e moni, o nisi e faʻateleina, o nisi e na ona sese. Faʻapea foi, tatou tatau ona faʻafilemuina o tatou loto e ala i le tatalo, taulaʻi o tatou mata ia Iesu, ma faʻalogo ia te Ia o talanoa mai ia i tatou, aemaise mai le papa, o Lana Ekalesia lea.

Na tatalaina e le Vatican se pepa taua taua na taua Iesu Keriso, O Le e Ona le Vai o le Ola. O le aoga muamua o le fesoasoani ia tatou iloa le eseesega i le va o le Kerisiano ma le New Age faaleagaga. Ae e avea foi o se lapataʻiga faaperofetaga… o se lapataiga ou te lagona o loo talosaga mai le Alii ia te aʻu e toe fai iinei:

E oʻo mai le faʻaleagaga faʻaleagaga a maeʻa le susulu.

Ua auina mai e le Atua ia i latou le pule pepelo ina ia latou talitonu ai i le pepelo, ina ia faasalaina i latou uma e leʻi talitonu i le upu moni ae ua latou taliaina mea sese. (2 Tesa 2: 11-13)

Malamalama… e finagalo le Alii uma ina ia faaolaina. O Iesu e le o tumu i le ita, ae i afi o Lona alofa mutimutivale Lea e finagalo o Ia e faʻaalu i luga o le sili ona inosia o tagata agasala. Ae oi latou e teena le faitotoʻa o le Alofa Mutimutivale lea e Malamalama poʻo le "lapataiga" o le 'a, e tatau ona ui atu i le faitotoʻa o lana Faʻamasinoga.

Ae ou te leʻi sau e avea ma Faamasino Amiotonu, o le a ou muamua atu o le Tupu o le Alofa Mutimutivale… Na muamua ou tatalaina lautele le faitotoʻa o Loʻu alofa mutimutivale. O ia e musu e ui ane i le faitotoʻa o Loʻu alofa tunoa e tatau ona ui mai i le faitotoʻa o laʻu faamasinoga. —Diary o St. Faustina, n. 83, 1146

E pei ona aʻoaʻo mai lo tatou Alii lava Ia, Na te leʻi sau e faasala le lalolagi, ae ia ofoina mai mo i tatou le ola e faavavau. O i latou e mumusu e talitonu ua uma ona taʻusalaina ma "le toasa o le Atua tumau ia te i latou ”(Ioane 3:36).

 

O LE MATUTU O ANTICHRIST

A o sauni le Atua mo le malamalama, tatou tatau ona mataala o loʻo faʻamoemoeina foi e mana o le pogisa. O lenei o se seneturi tuai sauniuniga na amata i lona filosofia / faiga faaupufai foliga i le "Malamalama" vaitaimi amataina i le 16 seneturi. E mafai ona aoteleina i ni upu se lua: le "Vaitau Fou".

Masalo ua e maitauina le tutusa o le gagana New Age i le talitonuga faʻaKerisiano ma le faʻamaumau i mea o le a oʻo mai. Tatou te talanoa e uiga i le oo mai o le “vaitau o le filemu.” O le fou agers talanoa e uiga i le sau "tausaga o le Aquarius". Tatou te talanoa e uiga i le Tiʻetiʻe i luga o se Solofanua Paʻepaʻe; latou te talanoa e uiga ia Perseus o loʻo tiʻetiʻe i le solofanua paʻepaʻe, o Pegasus. Matou te taulaʻi mo se lotofuatiaifo mama; latou te tausinio mo se "tulaga maualuga pe suia o le malamalama." Ua valaauina tagata kerisiano e "toe fanaufouina" ae o tagata fou e faʻatumauina le "toe fanau". Tatou te talanoa e uiga i se vaitaimi o le lotogatasi ia Keriso, aʻo latou talanoa e uiga i se vaitaimi o le "tasi." O le mea moni, o le tatalo a Iesu o le, e ala i le lotogatasi, tatou oʻo ai i se tulaga o le atoatoa o se molimau i le lalolagi:

… Ina ia tasi i latou uma, e pei o oe le Tama o i totonu ia te aʻu ma aʻu ia te oe, ina ia latou i ai foi ia te i tatou… ina ia aumaia i latou i le atoatoa tasi, ia iloa ai e le lalolagi na e auina mai aʻu, ma e te alofa foi ia te i latou pei ona e alofa mai ia te aʻu. (Ioane 17: 21-23)

Ua folafola atu foi e Satani le “atoatoa” pepelo, aemaise lava ia i latou o loo taumafai e aumaia lenei “tausaga fou” e ala i le “iloa lilo” o le mea lilo sosaiete:

Faatasi ai ma tagata Eleni anamua, 'o mea lilo' o sauniga lotu ma sauniga na faia e sosaiete faalilolilos lea e mafai ona talia ai se tasi na manaʻo tele. O i latou na amataina i totonu o nei mea lilo na avea ma tagata e mauaina le poto, e le i tuʻuina atu ie le malamalama, ma na faʻaigoaina o le 'ua faʻaatoatoaina.' -Vines Atoa Expository Dictionary o le Old ma le New Testament Words, WE Vine, Merrill F. Unger, William White, Jr., i. 424

O le tamaoaiga, agafesootai, ma faiga malo e pei ona tatou iloa o le a pa'ū. I lona tulaga o le a tulaʻi mai ai se "faʻatonuga fou" faʻavaeina i luga o lenei "fou faʻaleagaga" (lea e mauaa moni i na aso anamua "mea lilo" - filosofia leaga ma le faʻapaupau.) Mai le Vatican o mafaufauga i le New Age:

O le fealofani ma le malamalamaaga e manaʻomia mo le puleaina o pulega e sili atu ona malamalama o le a malo o le lalolagi ma le faʻavaomalo faʻavae faʻavae. -Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 2.3.1, Aufono Faʻalelotu mo Aganuʻu ma Talanoaga Faʻalelotu (O aʻu faʻamaufaʻailoga)

A o ou tusia i O le Sili gaogao, lenei "malo lalolagi 'o le a tali atu e le gata i le alaga a tagata mo le faʻatonutonuina i totonu o le vevesi, ae faʻapena foi ia latou alaga faaleagaga. Le sini autu a le tarako, ma lana papeti le Anetikeriso, o le taʻitaʻia lea o tagata e tapuaʻi ia te ia (Faʻaaliga 13: 4, 8):

[le] New Age faʻasoa ma le numera o vaega faavaomalo malosi, le manulauti o le suia poʻo le sopoia o ni tapuaiga faapitoa ina ia mafai ai ona fausia avanoa mo a lotu lautele lea e mafai ona tuʻufaʻatasia tagata. Fesoʻotaʻi vavalalata ma lenei o se sili tuʻufaʻatasia taumafaiga i le vaega o le tele o faʻalapotopotoga e fausia a Lalolagi Autu Amio. -Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 2.5 , Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

Lenei "Global Ethic" o le a taumafai e faʻafefiloi aganuu, faaupufai, ma tamaoaiga i se tasi faʻavae ma le "lautele tapuaiga" o lona faʻavae. O le fatu o lenei faʻaleagaga o le "silisili silisili" -o aʻu, aʻu lava, ma aʻu. E pei o lea, e matua leai lava se lotogatasi i le fealofani alofa ae a Lotogatasi Sese faʻavae i luga o le tolutasi sese: Faapalepale, Humane, ma Tutusa. O tatou uma o atua taumafai e 'ausia le "malamalama lautele", o le fealofani ma le tasi, Tina Lalolagi, ma le "gatete" poʻo le "malosi" o le vanimonimo. O le a tatou ausia lenei tulaga maoaʻe e ala i se “suiga faʻatusa” ma le “suia tulaga o le malamalama.” Talu ai e leai se Atua totino, e leai la se Faamasino, ma o lea, e leai se agasala.

I le talanoa atu i le "autalavou a le lalolagi", na lapataia ai e Pope Ioane Paulo lenei uiga taufaasese faaleagaga e le taitai atu ai i le saolotoga, ae o le pologa - pologa ia Anetikeriso ma le tarako lava ia:

E leai se mea e te fefe ai e taʻu le igoa muamua o le tiapolo i lona igoa: o Le Leaga. O le metotia na ia faʻaaogaina ma faʻaauau pea ona faʻaaoga o o le le faʻaalia o ia lava, ina ia o le leaga na totoina e ia mai le amataga mafai ona mauaina lona atinaʻe mai le tagata lava ia, mai faiga ma mai fegalegaleaiga i le va o tagata taʻitoʻatasi, mai vasega ma malo-ina ia avea atili ai ma sili atu "fausaga" agasala, e tau leiloa foi o le agasala a le tagata lava ia. I se isi faaupuga, ina ia mafai ai e le tagata ona lagona i se uiga faapitoa "saʻoloto" mai le agasala ae i le taimi lava e tasi o le a atili loloto loloto loloto i ai. —POPE JOHN PAUL II, Tusi Faʻaaposetolo, Dilecti Amici, I Le Autalavou o le Lalolagi, n. 15

E manino lava la, o le faʻaKerisiano ma ana tulafono le faʻamavaeina amio lelei avea o se faʻafitauli faigata i lenei tetee faʻaleagaga.

le Tau Fou lea o le tafa o ata o le a nofoia e tagata atoatoa, androgynous tagata o lo o pulea atoatoa tulafono o le natura o le natura. I lenei tulaga, ua tatau ona aveʻesea le faʻaKerisiano ma tuʻuina atu i se lalolagi lotu ma se lalolagi fou.  - ‚Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 4, Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

Le upu androgynous o lona uiga ia avea ma "feusuaiga le mautinoa", o lona uiga, tagata e itupa-itupa, feusuaʻiga, poʻo tauatane - poʻo le itiiti ifo, taliaina nei "isi auala." O le mea lea, ua tatou vaʻaia ai le faʻatosina a satani i le taimi nei le suia ma suia le faʻailoga tagata ma tulafono o le faʻaipoipoga i le lautele lautele o le New World Order… o se fou, ma anti-Kerisiano tausaga. 

 

O pepelo, faailoga, ma mafaufauga

Ou te talitonu o le a tulaʻi perofeta pepelo, pe a le o le "False Perofeta" ia lava (Faʻaaliga 13:11; 20:10), o le a teʻena le natura o le Faʻamalamalamaina, fai mai e le o se "valaʻau mulimuli" mo lenei vaitau i le salamo ma le faatuatua ia Iesu Keriso. Ae, o le a faʻamatalaina ese i le sili taufaʻasese faaupuga o se fagua lautele o le "Keriso i totonu" ma le suiga o le lalolagi i le Age of Aquarius.

Fai mai le New Age, "O i tatou o atua, ma tatou iloa le le faʻatapulaaina malosiaga i totonu ia i tatou e ala i le aveʻeseina o vaega o le le mautinoa. To le tele o lenei ono mafai ona amanaʻia, o le tele o le faʻatauaina... E tatau ona faʻatonuina le Atua: mai le Atua Silisili Ese "i fafo" i le Atua le malosi, mana foafoa i totonu o le totonugalemu o tagata uma: Atua o le Agaga ". -Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 3.5 , Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

O lea e te vaʻai atu, o le Illumination o le a faʻamatalaina o se "cosmic incidence" e faʻaseʻe ese ai le le moni o loʻo tatou nonofo ai. O le a faʻatalitonuina e perofeta pepelo le toatele o lenei e leʻo se mea a le Atua, ae o se "malamalama lautele" fafaguina, se suiga lalolagi faʻataʻitaʻiga fausiaina o se avanoa mo tagata soifua uma ia ausia o latou gafatia o le avea ma se atua.

"Keriso" o se ulutala faʻaaogaina i se tasi ua taunuʻu mai i se tulaga o le malamalama i le mea na ia vaʻaia ai o ia o se atua ma mafai ai ona faʻapea o ia o le "Master aoao". -Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 2.3.4.2 , Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

E ono faʻaalia e perofeta pepelo paranormal malosiaga e lagolagoina ai nei tagi, pei o le agavaʻa e faʻagaeʻe ni mea faitino, faʻaoso aitu foliga mai, ma maua le malamalama lilo o olaga o tagata. Ae le o le tagata tomai, ae, faʻaaliga temoni. Peitaʻi, o nei mea o le a aloaʻia e i latou ua faʻatumuina i le Agaga o Iesu ma puipuia e Lona alofa tunoa. 

Tagata uma o le a faʻamalosia ma tauanauina e talia lenei New Age i se gagana e tutusa le alofa ma le agalelei. Masalo o lenei o le sili taufaasese sili uma: o le overtures o loʻo tautala e uiga i le sailia o le mea moni e ala i le leai se pisa, mafaufau loloto, faʻalapotopotoga, siʻosiʻomaga ma "mafaufauga". O le a le mafai ona teteʻe atu i le toʻatele ona o se vaega o le leai se faʻamalosi. Kerisiano o le a faʻatagaina i le taimi muamua e le amanaʻiaina le setete lotu, ae mulimuli ane aunoa ma le penefiti o le setete (vaʻai Pu o lapataiga - Vaega V). “Faʻafefea e lenei mea ona leaga?”E toatele o le a tausisi, le amanaʻiaina perofeta a le Atua, ma saili le saogalemu o le Poloaiga Fou. Ioe, o le folafolaga o le filemu e faʻamutaina le vevesi ma le vevesi lea o le a uma na pa i luma atu o le Malamalama o le a taliaina e tagata uma. Ae o le a avea ma se puipuiga sese, se filemu taufaʻafefe ...

Na latou faʻamamaina manua o loʻu nuʻu ma fai māmā, 'Filemu, filemū,' peʻa leai se filemu ... 'Ua' ou tofia leoleo mo 'outou,' ua faʻapea atu,

O lona uiga, o le a lapatai mai le Atua e ala i le Taimi o molimau e toalua (ma o lenei!) o lenei New Age pepelo e le o le salamo moni, ae o se tapuaiga sese.

Ae na latou fai mai, 'Matou te le faʻalogo lava.' O lenei faʻalogo, O atunuʻu, ma iloa, Le faʻapotopotoga e, le mea o le a tupu ia i latou. Faalogo, le lalolagi e; faʻauta, 'ou te faʻaoʻo le leaga i luga o lenei nuʻu, o le fua oa latou togafiti,' ona latou te leʻi faʻalogo mai i aʻu 'upu; ma o laʼu tulafono, ua latou teenaina. (Ieremia 6:14, 17-19)

le Aso o le Alii ua taunuu. Le Faamamāina Sili o le a ulufale i totonu o le sili ona faigata vaega, amata i le aiga o le Atua. 

 

MALOSI E FAI I LE ATUA 

O lenei pepelo o le a o mai ma isi faʻailoga pepelo ma "mea ofoofogia e pepelo" (2 Tes. 2: 9) ina ia faʻaseseina ai e oʻo lava i le au filifilia. Moni supernatural gaioiga e pei o Marian aparitions ma faʻamalologa faʻaletino mafai ona faʻaluaina e taufaasese, lulu masalosalo i latou oe na talitonu i le moni apparitions.

O perofeta pepelo o le a latou ofoina atu foi a latou lava faʻamatalaga mo mala faalenatura ma faʻalavelave tau siosiomaga, ma e oʻo foi latou faʻaalia o latou "malosiaga" i luga o le natura. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai tekonolosi e suia ai le tau ma e oʻo ai foi mafuiʻe, e tusa ai ma le US Defense Department. Ua iloa uma Saina ma Lusia e fesuisuiaʻi lo latou tau…

I tafatafa o le peresitene fou o lona faufautua ma ua avea nei ma palemia, Vladimir Putin, o loo tu i lalo o le susulu o le la ... Sefululua vaalele vaalele sa i ai [iina] e faamautinoa le lagi lagi i luga o Moscow ma le faʻaaogaina o cloud seeding tekonolosi. —Yahoo News, Me 9th, 2008

Manatua i le taimi Le Taimi o Molimau e Lua, O le a iai avefeʻau a le Atua.

… Le malosi e tapunia ai le lagi ina ia aua nei to ifo se timu i taimi o a latou valoʻaga. E iai foʻi le latou paoa e faʻaliliu ai le vai i le toto ma faʻapopoleina ai le lalolagi i soʻo se faʻamaʻi latou te manaʻo ai. (Faʻaaliga 11: 6)

O mea e faia e le Atua i mea e le masani ai, o perofeta pepelo o le a mafaufau tekinolosi poʻo faatemoni ina ia mafai ai ona faʻaseseina o tatou manatu ma malamalamaaga. Manatua le auala na faʻafetauia ai faʻailoga ma vavega a Mose e faʻataulaitu a Pharoah… 

 

FAʻAMATALAGA MATUTU? 

Faʻalogo mai aʻu mo sina taimi. Ou te le mautinoa e mafai ona tatou le amanaʻia le faʻateleina faʻaalia o le "UFO's" ma le taufaasese e ono o mai faatasi ma lenei. E i ai le talitonuga i totonu o le New Age o le tala faʻafagogo a atua ma tagata tagata na "birthed" mai tagata ese…. tagata ese o le a toe foi mai i se taimi e aumai ai i tatou i se vaitaimi o le filemu ma le fealofani. O se tasi suʻesuʻe fuafuaina o loʻo i ai le ono "vaʻaia" i se mea i le lalolagi itula uma. Ou te ioe i le tele o isi Kerisiano o mea ia taufaasese, ae i luga o le ulugaliʻi eseʻese tulaga. Mo se tasi mea, ia i latou na "ave faʻamalosia," e masani ona tuua i tua se "toega" o mulimuli-aʻafiaga e matuaʻi tutusa lava ma temoni, e aofia ai taimi le manogi o le teio

E ui e foliga mai o se temoni elemeni i le UFO ave faʻamalosia, o loʻo iai foi faʻamaoniga lena malo maua sili mamao alualu i luma tekonolosi nai lo le toatele iloa. O le agavaʻa e maua ai le "anti-gravity" effects ua uma ona faʻamaonia, ae le faʻatagaina ona faʻateleina i pisinisi tumaoti: atonu o le UFO's, o le mea moni, e le tulia e tamaʻi lanumeamata mai Mars, ae o le oloa o maualuga tekinolosi alualu i luma lalolagi. Ole saʻo tonu lava lea ole faʻaiʻuga a nisi na aʻafia i tulaga maualuluga ole New Age, ae ua liliu ile faʻakerisiano. O le faʻaiuga foi lea a nisi saienitisi atamamai ma fatufatuga fou i o tatou taimi o e na gugu pe aveʻesea pe a o latou sailiga ma mea fou na maua "ua ova tele." E mafai ona tuʻufaʻatasia le "osofaʻiga a le UFO"? Ioe, e mafaia… ae le mai tagata ese, nai lo, tagata mamana faʻaaogaina meafaigaluega mamana o togafiti.

Mo i latou e aʻafia i le faʻasatani ma faʻataulaitu, o se faʻataulaitu sauniga e faʻailoa atu ia latou tagata afaina, e masani lava ona i totonu o savali pupuni, o mea o le a latou faia ia latou. Mo i latou e iai le paoa ma tupe, atonu e masani ona faia e ala i ala o faʻasalalauga i ni auala e le faʻatosina. O le faʻateleina o Hollywood UFO tifaga e osofaʻia ai e tagata "tagata ese" pe osofaʻia pe laveaʻi le lalolagi o se auala faʻaaliali e faʻalauiloa ai se feʻau i tagata lautele i lalo o foliga faʻafiafiaga?

I ni nai tausaga ua tuanaʻi, sa ou faia ai se miti toe tupu lea o fetu o le a amata ona taavilivili… ona suia ai lea i vaʻa o le vaʻaia, vaʻalele vaalele. I se taimi mulimuli ane, i se taimi puupuu, na aumai ai ia te aʻu ia ou malamalama i le uiga o lenei miti, ma sa ou fefe ai (moreso aua na ou manatu ua valea!) Ae o lea ua ou malamalama o ia ituaiga tekinolosi o loʻo i ai ma na molimauina e tagata talitonuina (na fai mai o le UFO na latou vaʻaia e le o ni tagata ese, ae e mautinoa na faia e tagata), e talafeagai i le tele atu ata. Ae o loʻo fai ma faʻalavelave a le faʻamalamalamaga o loʻo matou vaʻavaʻai pea i luga o faʻasalalauga mo tagata lautele e talia nei lele lele o ni tagata asiasi mai fafo. E mafai ona e vaai faalemafaufau i le fefe…? [Manatua: na o ni nai tausaga talu ona ou tusia lena parakalafa na ou vaʻaia ai le muamua "drones" faʻatumuina lagi, na foliga mai o nisi o na i laʻu miti.]

Mafaufau pe faʻafefea ona salalau le faʻafiafiaina o le lalolagi i le UFO, o se taufaasese lea e tatau ona tatou manatuaina, aua e ono tele sona sao i le tele pepelo e faʻasesēina ai tagata. Afai e te vaʻaia le UFO o aliali mai luga o ou 'aʻai i se aso, manatua mea na tusia iinei.

 

O LE FAʻAALIGA

E leai se fesili o le faʻafitauli tau feusuaiga i totonu o le Ekalesia o loʻo faia ma o le a i ai se aafiaga tele i luga o lona talitonuina (faitau Le Scandal). Tuuina atu le talaaga o mea uma o fai mai iinei, faʻafefea ona tatou le mafai ona vaʻaia o lenei foi sauniuniga mo se Sili Faʻasese? O le foliga mai ua leai se aoga a le Ekalesia, ma ua faapena ona paʻu le leo o le faamoemoe, fausiaina tuutuuga mo se fou, ae sese faʻamoemoe?

O lona iʻuga, o le faʻatuatua pei o lea ua avea ma mea e le talitonuina, ma ua le toe mafai ai e le Ekalesia ona faʻaalia o ia lava o se tagata folafola o le Aliʻi. —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, Le Pope, Ekalesia, ma Faʻailoga o Taimi: O Se Talanoaga ma Peter Seewald, itu. 23-25

O le faifai pea faifai pea e le gata o le faʻamamaina o le Ekalesia, ae o se sauniuniga mo Sauaga, o le iuga lava, o le a tuua ai le Ekalesia laʻititi, ae faafouina. Atonu foi o le galueina o le eleele mo se lotu sese ma se tetee-Ekalesia.

Afai e i ai se sauaga, atonu o le a avea i lena taimi; atonu, pe a fai o tatou uma i vaega uma o Kerisinetoma ua matua fevaevaeai, ma matua faʻaititia, matua tumu i fevaevaeaʻiga, latalata tele i le aʻoaʻoga sese. Pe a tatou tuu atu i tatou lava i luga o le lalolagi ma faalagolago mo le puipuiga i luga o lea, ma tuuina atu lo tatou tutoatasi ma lo tatou malosi, ona ia [Anetikeriso] osofaia i tatou i luga o le toasa e tusa ma le Atua faatagaina o ia. Ona faafuaseʻi ai lea ona malepe le Emepaea o Roma, ma ua aliali mai ai o le Anetikeriso o se tagata faasaua, ma na malepe foi malo feʻai. —Venera John Henry Newman, Lauga IV: O Le Sauaina o Anetikeriso

 

Puipuiga a le Atua 

O i latou na ua tali atu i le alofa tunoa o le Atua i lenei taimi taimi o le a le fefefe. Aua e pei ona saunia e perofeta pepelo le ala mo le Mesia Sese - le Manu Feʻai po o le Anetikeriso - e faʻapena foi ona afio ifo le Agaga o le Atua i luga o le toe vaega o le a saunia le ala mo le afio mai o Iesu i Lona Agaga e ola ma nofotupu ia i tatou ma ala i le Eucharist Paia i se vaitau moni o le filemu ma le paia.

Ae muamua tatau ona sau O Le Faigata o le Tausaga e Fitu.

O le a tutulai ni mesia pepelo ma perofeta pepelo ma latou faia faʻailoga ma mea ofoofogia ina ia faʻasese ai, pe a mafai, o le au filifilia. Ia mataala! Ua uma ona ou taʻuina atu uma ia te outou. (Mareko 13: 22-23)

Atonu e faaosoosoina nisi e manatu faapea “…o le mea ua taua o le fou tausaga gaioiga sa na o se suiga, o le fou tausaga gaioiga ua oti. Ona ou tuuina atu ai lea aua o tagata mautotogi tetele o le fou tausaga ua matua mausali lava faamauina i la tatou aganuu lauiloa, ua le toe i ai se manaʻomia mo se gaioiga, i se isi. " —Matthew Arnold, o se sa fou mai i le lotu Katoliko fou ma ua liliu mai

O le faiʻai o le lalolagi e manaʻomia ni faʻalapotopotoga e pule ai, i ni isi upu, o se malo o le lalolagi. “Ina ia feagai ma faʻafitauli o aso nei, o miti a le New Age o le aristocracy faʻaleagaga i le ituaiga o Plato's Republic, e faʻatautaia e sosaiete lilo…” -Iesu Keriso, O Le e Ona Le Vai o le Ola, l. 2.3.4.3 , Aufono Faʻalelotu mo Aganuu ma Talanoaga Faʻalelotu

 

TULAFONO:

  • Matamata i le upega tafaʻilagi fou a Mareko i luga o le "Malamalama o le Lotofuatiaifo" ma pe faʻapefea ona avea lenei mea o se mea taua na tupu i le tusi o Faʻaaliga. Le Valoaga i Roma - Vaega VI
  • Faitau e uiga i faʻalavelave faʻafitauli e faʻaleagaina ai a tatou talavou ma sauniuni i latou mo se Faʻasesē Sili: O le Sili gaogao
  • Watch O le Tu aʻe o le Anetikeriso

 

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma iinei:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:


E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , .