O Le a Oo Mai le Pule a le Ekalesia


O le Sinapi Laʻau

 

 

IN Leaga foi, e i ai lona igoa, Na ou tusia o le sini a Satani o le lafoa o le malo i ona lima, i se fausaga ma se faiga e taua o le "manu feʻai." O le faamatalaga lea a Sagato Ioane le Faievagelia i se faaaliga na ia mauaina i le mea na mafua ai i le manufeʻai.uma, laʻititi ma taʻutaʻua, oe mauoa ma e matitiva, saoloto ma pologa "e faamalosia i se faiga latou te le mafai ai ona faʻatau mai pe faʻatau atu se mea e aunoa ma se" faʻailoga "(Faʻa 13: 16-17). Na vaʻaia foʻi e le perofeta o Tanielu le faʻaaliga o lenei manu feʻai e pei o Sagato Ioane (Dan 7: -8) ma faʻamatalaina se miti a le Tupu o Nepukanesa lea na vaʻaia ai lenei manu feʻai o se faʻatagata e faia i mea eseese, faʻatusa o tupu eseʻese na fausia vavalalata O le talaʻaga mo nei miti ma faʻaaliga uma, a o iai le tele o le faʻataunuʻuina i taimi o le perofeta, e mo le lumanaʻi foi:

Le ataliʻi e o le tagata, ia e malamalama, o le faʻaaliga e mo le taimi o le iʻuga. (Dan 8:17)

O se taimi pe a, pe a uma ona faʻaumatia le manu feʻai, O le a faatuina e le Atua Lona Malo faaleagaga i tuluʻiga o le lalolagi.

Aʻo e tilotilo atu i le faʻatagata, o se maʻa na togiina mai le mauga e aunoa ma le tuʻuina o le lima i ai, na lavea ai le uʻamea ma vae o maa, ma nutililiiina… I tausaga o na tupu o le Atua o le lagi o le a faatuina se malo o le a le faaumatia lava pe tuuina atu i se isi nuu; ae, o le a ia tuʻimomomoina nei malo uma ma faamutaina i latou, ma o le a tumau e faavavau. O le uiga lena o le maʻa na e vaʻaia na tatuu mai le mauga e aunoa ma le tuʻuina i ai o le lima, na gagau ai le tile, uʻamea, 'apamemea, siliva ma auro. (Tanielu 2:34, 44-45)

O Daniel ma St.John o loʻo faʻamatalaina atili i luga o le faʻailoga o lenei manu feʻai o se faʻatasiga o tupu e toʻasefulu, lea na vaeluaina ina ua tulaʻi mai se isi tupu mai ia latou. E tele Tama o le Ekalesia ua malamalama i lenei tupu toʻatasi o le Anetikeriso lea na tulaʻi mai le pulega a Roma.

"Le Manu Feai", o lona uiga, o le malo o Roma. —Venera John Henry Newman, Advent Sermons on Antichrist, Lauga III, Le Lotu a le Anetikeriso

Ae toe fai atu foi, ua toilalo lenei manu…

… O lana pule e aveʻeseina… (Dan 7:26)

… Ma avatu i le au paia a le Atua:

Ona avea ai lea o le malo ma le pule ma le silisili ese o malo uma i lalo o le lagi i tagata paia o le Silisili Ese, o lona malo e faavavau: o malo uma o le a auauna ma usitai ia te ia… Na ou vaai foi i agaga oi latou oe na O latou na vavaeʻeseina le ulu ona o la latou molimau ia Iesu ma le afioga a le Atua, ma i latou e leʻi tapuaʻi i le manu feʻai po o lona faʻatagata, e leʻi taliaina foʻi le faʻailoga i o latou muaulu poʻo lima. Na latou toe ola mai ma na latou pule faʻatasi ma Keriso mo le afe tausaga. (Dan 7:27; Faaa 20: 4)

Peitaʻi, afai tatou te malamalama saʻo i Tama Amata a le Ekalesia, o le vaʻaiga a nei perofeta e le faʻatatau i le Malo faʻavavau i le iʻuga o le lalolagi, ae o se pulega i totonu o taimi ma talaʻaga, o se Malo e pule aoao i loto o tagata:

Tatou te taʻutino atu o se malo ua folafolaina mai ia i tatou i luga o le fogaeleele, e ui lava i luma o le lagi, ae na o se isi tulaga o loo i ai pea; o le tulaga o le a iai pe a mavae le toe tu mo le afe tausaga i le aʻai paia o Ierusalema… —Tertullian (155–240 AD), Tama o le Ekalesia a Nicene; Adversus Marcion, Tama Ante-Nicene, Henrickson Publishers, 1995, Tusi. 3, itu. 342-343)

O se tasi sa faatasi ma matou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na ia mauaina ma muai taʻu mai o soo o Keriso o le a nonofo i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane ai o le lalolagi atoa ma, i se faapuupuuga, o le toetu faavavau ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Maliu, Talanoa ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Measina a Kerisiano

 

O LE MALO FAʻAVAE

E ala i le Toetu o Keriso ma le Afio aʻe i le Lagi, na faʻavaeina ai Lona Malo:

O le nofo i le itu taumatau o le Tama o lona uiga o le faaulufaleina o le malo o le Mesia, o le faataunuuga o le faaaliga a le perofeta o Tanielu e uiga i le Atalii o le tagata: ; o lana pule, o le pule tumau lea, e le mavae atu foi ia, o lona malo foi e tasi e le faaumatia ”(tagai Dan 7:14). Ina ua maeʻa lenei mea na tupu, na avea le 'auaposetolo ma molimau o le "malo [lea] e leai sona gataʻaga". -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 664

Peitai, na aʻoaʻoina i tatou e Keriso e tatalo, “Ia oo mai lou malo, Ia faia Lou finagalo i luga o le fogaeleele pei ona faia i le Lagi… ”O lona uiga, ua faʻaulufale le Malo, ae leʻi faʻavaeina atoa i le lalolagi atoa. Na faamatala e Iesu lenei mea i faataoto na Ia faatusaina ai le Malo i se fatu na totoina i le eleele, e le tupu aʻe i luga:

… Muamua le lau, ona sosoo ai lea ma le taliga, sosoo ai ma le saito atoa i le taliga. (Mareko 4:28)

Ma le isi,

O le a tatou faʻatusatusa i ai le malo o le Atua, pe o le a le faʻataʻoto e mafai ona tatou faʻaogaina mo ia? E pei o le sinapi fua, a luluina i le eleele, o le sili ona laʻititi o fatu uma i le lalolagi. A o le taimi e lūlū ai, e oso aʻe ma 'avea ma laʻau sili ona tele ma faʻapupuina la tetele, ina ia mafai e manufelelei o le lagi ona nonofo i lona paolo. (Mareko 4: 30-32)

 

Ulu MA TINO

Fai mai le Tanielu 7:14, e toʻatasi na saupei o se atalii o le tagata… Ua tuuina atu ia te ia le pule. ” Na faʻataunuʻuina ia Keriso. Peitai, i le foliga mai e feteʻenaʻi, fai mai le Tanielu 7:27 o lenei pule sa tuuina atu i "le au paia" po o le "au paia."

O le mamalu o tagata uma e toefuatai mai e ala i lenei atalii o le tagata manumalo i luga o manu. O lenei fuainumera, e pei ona o le a tatou mauaina mulimuli ane, e tu mo le "tagata o le au paia a le Silisili Ese" (7:27), o lona uiga, Isaraelu faamaoni. -Le Navarre Tusi Paia ma Faʻamatalaga, O Perofeta Sili, vaefaamatalaga i. 843

E le o se feteʻenaʻiga i se mea laititi. E pule Keriso i le Lagi, ae o tatou o Lona Tino. O le mea e faʻaeeina e le Tama i luga o le Ulu, Na te faʻaeʻeina foi i luga o le Tino. O le Ulu ma le Tino faia le atoa "atalii o le tagata." E pei lava ona tatou faʻamaeʻaina mea o loʻo le lava i puapuaga o Keriso (Kolo 1:24), e faʻapena foi ona tatou mauaina le manumalo o Keriso. O ia o le a avea ma o tatou faʻamasino, ae, tatou te faʻamasino foʻi faʻatasi ma ia (Ap 3: 21). Ma, o le Tino o Keriso faʻasoa i le faʻatuina o le Malo o le Atua i tuluʻiga o le lalolagi.

O lenei tala lelei o le malo o le a talaiina i le lalolagi atoa, e fai ma molimau i atunuu uma; ona oʻo mai ai lea o le iʻuga. (Mata 24:14)

O le Ekalesia Katoliko, o le malo o Keriso i le lalolagi, [ua] fuafuaina ina ia salalau atu i tagata uma ma malo uma… —POPE PIUS XI, Quas Primas, Togafitiga, l. 12, Tesema 11th, 1925

 

MALO TEMPORAL

Na faamanatu atu e Iesu i Ana Aposetolo o Lona Malo e le mai le lalolagi lenei (Ioane 18:36). E faʻapefea la ona tatou malamalama i le oʻo mai le pulega a le Ekalesia i le vaitaimi o le "afe tausaga", poʻo Era o le Filemu e pei ona taʻua soo? O le faaleagaga nofotupu i ai uma malo o le a usitaia le Tala Lelei.

O i latou e i luga o le malosiaga o lenei fuaitau [Faaa 20: 1-6], masalosalo o le uluaʻi toetutu o le lumanaʻi ma le tino, na siitia, faʻatasi ai ma isi mea, faʻapitoa i le numera o le afe tausaga, e peiseai o se mea talafeagai e tatau i le au paʻia ona fiafia i se ituaiga o Sapati-malologa i lena taimi. vaitaimi, o se malologa paia ina ua maeʻa galuega o le ono afe tausaga talu ona foafoaina le tagata… (ma) e tatau ona mulimuli mai i le faʻamaeʻaina o le ono afe tausaga, e pei o le ono aso, o se ituaiga o le fitu-aso Sapati i le isi afe tausaga ... Ma o lenei manatu o le a le tetee, pe a fai e talitonu o le fiafia o le 'au paʻia, i lena Sapati, o le a faʻaleagaga, ma e faʻatatau i le afioaga o le Atua… —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Church Doctor), De Civitate Dei, Bk. XX, Ch. 7, Nusipepa Katoliko a Amerika Press

O se vaitau faʻaleagaga o le a nofotupu ai le Finagalo Tauatua o le Atua "i le lalolagi e pei ona i ai i le Lagi."

O iinei na valoia mai ai o lona malo o le a leai ni tapulaʻa, ma o le a faatamaoaigaina i le faamasinoga tonu ma le filemu: “i ona aso e tupu ai le amiotonu, ma le tele o le filemu… Ma o le a pule o ia mai le tasi sami e oo atu i le tasi sami, mai le vaitafe e oʻo atu i le tuluʻiga o le lalolagi ”… A iloa loa e tagata, e le faalauaiteleina pe i le olaga faitele, o Keriso o le Tupu, o le a mulimuli ane maua e tagata le tele o faʻamanuiaga o le saolotoga moni, amio pulea lelei, filemu ma le fealofani… aua ma le salalau ma O le lautele lautele o le malo o Keriso o le a atili ai ona nofouta tagata i le sootaga e fusia faatasi ai i latou, ma o lea e tele feteʻenaʻiga o le a taofia atoa pe o le mea sili o latou oona o le a faʻaitiitia. —POPE PIUS XI, Faataga Primas, n. 8, 19; Tesema 11th, 1925

… Ona umi ai lea o le a faamaloloina le tele o mea leaga; ona toe maua ai lea e le tulafono o lana pule sa i ai muamua; filemu ma ona faʻamanuiaga uma toefuatai mai. E ufiufi e tagata a latou pelu ma tuu i lalo o latou lima pe a taʻutaʻu saoloto uma ma usitaʻi i le pule a Keriso, ma taʻutaʻu e laulaufaiva uma o le Alii o Iesu Keriso o loo i le mamalu o le Atua le Tama. — POPE LEO XIII, Annum Sanctum, Me 25th, 1899

O Pius XI ma Leo XIII, o loʻo tautatala ile igoa o latou uma na muamua atu talu mai Sagato Petelo, o loʻo iai se faʻaaliga na leva ona valoia ile Tusi Paʻia, na folafola e Keriso, ma na faʻagaeʻetia lava i tama ole Lotu: ole Ekalesia faʻamamaina e iai le aso e fiafia ai ile pulega le tumau. o le filemu ma le fealofani i le lalolagi atoa i…

...le lautele o itulagi e le i mafai ona gauaʻi i le suamalie ma le faʻaolaina amo a lo tatou Tupu. —POPE PIUS XI, Faataga Primas, n. 3; Tesema 11th, 1925

E ui o le a avea ma “malo e le faaumatia lava pe tuuina atu i se isi nuu,” ae o le “malo le o lenei lalolagi” - e le o se malo faapolokiki. Ma talu ai o se nofotupu i totonu o tuaoi o taimi, ma o le saolotoga o tagata e filifili le leaga o le a tumau, o se vaitaimi lea o ana faatosinaga, ae le o lona aano, o le a faʻaiʻuina i se iʻuga.

A maeʻa le afe tausaga, ona tatalaina loa lea o Satani mai le falepuipui. O le a ia alu atu e faasese malo i tulimanu e fa o le lalolagi ... (Faaa 20-7-8)

E naʻo le vevesi mulimuli lava e tupu ina ua mavae le Era na tautua i lona autu autu: e aumaia le Talalelei i tuluʻiga o le lalolagi. Ma, ma na o le taimi lena, o le a tumau ai le Malo e faʻavavau ma tumau o le Atua i le Lagi Fou ma le Lalolagi Fou.

O le malo o le a faʻataunuʻuina, e le o se faʻamanatuina manumalo o le Ekalesia e ala i se agaʻi i luma faagaioiga, ae na o le manumalo a le Atua i le tatalaina mulimuli o mea leaga, lea o le a mafua ai lana Faʻaipoipo e alu ifo mai le lagi. O le manumalo o le Atua i le fouvalega o mea leaga o le a avea ma foliga o le Faamasinoga Mulimuli pe a maeʻa le vevesi mulimuli o le lalolagi mavae atu. —CCC, 677

 
 
FUA TUSI FAITAU:
  • Tusitusiga o loʻo feagai ma aʻoaʻoga sese a Meleniuma.

 

  • Mo se suʻesuʻega o le Era o le Filemu lea e aoteleina ai tusitusiga uma a Mareko i le tusi e tasi, faatasi ai ma upu lagolago mai le Catechism, Pope, ma Church Fathers, tagaʻi i le tusi a Mareko Le Tauiviga Mulimuli.

 

 

Print Friendly, PDF & Email
lafoina i AIGA, O LE TAIMI O LE FILEMU.