Le Faamasinoga o Loo Iai

O LE UPU NEI I FAITAUGA TELE
mo Me 4, 2016
Tusitusiga faʻa Liturgical iinei

faamasinoga

 

Muamua, ou te fia taʻu atu ia te oe, loʻu aiga pele o le aufaitau, matou te faʻafetai tele ma loʻu toʻalua mo le selau ma selau o tusi ma tusi na matou mauaina e lagolago ai lenei matagaluega. Na ou faia se apili puʻupuʻu i nai vaiaso ua tuanaʻi, sa manaʻomia tele e le matou matagaluega le lagolago e faaauau (aua o laʻu galuega tumau lenei), ma o lau tali na matou tagi ai i le tele o taimi. O le tele o na “tupe iti a fafine ua oti a latou tane” ua o mai ia tatou; tele osigataulaga na faia e faʻailoa atu ai lau lagolago, faʻafetai, ma lou alofa. I se upu, ua e tuuina mai ia te aʻu se leo manino "ioe" e faaauau ai i lenei ala. O se oso o le faʻatuatua mo tatou. E leai se matou sefe, leai se tupe litaea, leai se mautinoa (e pei ona faia e soʻo se tasi o tatou) e uiga i taeao. Ae tatou te talia o le mea lea e finagalo iai Iesu. O le mea moni, Na te finagalo ia i tatou uma ina ia i ai i se nofoaga o le matua lafoaʻia ma le atoatoa. O loʻo matou faia pea le tusiina o imeli ma faʻafetai ia te outou uma. Ae faʻataga aʻu e fai atu… faʻafetai lava mo lou alofa faapelepele ma le lagolago, ua faamalosia ai ma matuaʻi ootia ai aʻu. Ma ou te faʻafetai mo lenei faʻamalosiauga, aua e tele mea faigata na ou tusia ia te oe i aso o lumanaʻi, amata nei….

--------------

IN o se tasi o mau sili ona lilo o le Tusi Paia, tatou te faalogo o fetalai atu Iesu i le Au Aposetolo:

E tele isi mea e fia ta‘u atu ‘iā te ‘outou, ‘ae tou te lē mafaia nei. Ae pe a afio mai o ia, o le Agaga o le upumoni, na te taitaiina outou i upumoni uma. E lē tautala o ia na o ia, a e tautala o ia i mea ua ia faalogo i ai, ma taʻu atu iā te outou mea o le a oo mai. (Talalelei o le Aso)

Faatasi ai ma le maliu o le Aposetolo mulimuli, na maeʻa ai le Faʻaaliga Lautele a Iesu, ma tuʻu ai i le Ekalesia le "teu o le faʻatuatua" lea o le a ia aveese mai ai le poto ina ia mafai ai ona faʻataunuʻuina le Tofi Sili. Ae ui i lea, e le faapea o le tatou malamalama ua atoatoa. Ae…

… Tusa lava pe ua maeʻa le Faʻaaliga, e leʻi faʻamatalaina atoatoa; e tumau mo le faʻatuatua faʻa-kerisiano e malamalama malie i lona atoaga taua i le gasologa o seneturi. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 66

O nisi mea, na fetalai ai Iesu, e faigatā tele ona tauave. Mo se faʻataʻitaʻiga, e leʻi oʻo i le faaiʻuga o le olaga o Peteru na amata ai ona malamalama le Ekalesia anamua o le toe afio mai o Iesu i le mamalu e leʻi lata mai, e pei ona manatu muamua. O le a se tasi o malamalamaaga eschatological sili ona taua i le Feagaiga Fou, na tusia ai e Peteru:

O le tasi aso e pei o le afe tausaga ma le afe o tausaga e pei o le aso e tasi. ( 2 Pete 3:8-5 .)

O le faamatalaga lea, faapea ma aʻoaʻoga a St. Na faafuaseʻi lava ona lē toe taʻua le “aso o Ieova” o se aso e 24 itula i le lā, ae ua faailoa mai ai se vaitaimi o le faamasinoga o le a oo mai i le lalolagi. Fai mai le Tama o le Ekalesia Lactantius,

… O lo tatou aso lenei, ua noatia e le oso aʻe ma le goto o le la, o se faʻailoga o lena aso tele lea e faʻapipiʻi ai le matagaluega o le afe tausaga. —Lactantius, Tama o le Ekalesia: O Aiga Atua, Tusi VII, Mataupu 14, Catholic Encyclopedia; www.newadvent.org

Ma sa tusia e le isi Tama,

Faʻauta i le aso o le Aliʻi, e afe tausaga. -Tusi a Panapa O Tama o le Ekalesia, Ch. 15

I le liliu atu o la latou vaai i le Faaaliga Mataupu e 20, ona faauiga lea e Faatamā o le Ekalesia le pulega o le “afe tausaga” a Iesu ma le ʻaupaia o le “aso o le Alii” lea e oso aʻe ai le “la o le faamasinoga tonu,” ma fasiotia ai le Anetikeriso po o le “Anetikeriso.” manu fe'ai”, o le saisaitia o mana o Satani, ma le amataina o se “Sapati” faaleagaga po o se malologa mo le Ekalesia. A o matua teena le talitonuga sese o milenarianism, [1]ff. Millenarianism - O le a lea, ae leai Na faamaonia e St. Augustine lenei aoaoga faaaposetolo:

… E peiseai o se mea saʻo ona tatau ai i le au paia ona latou fiafia i se ituaiga aso malolo i le Sapati i lena vaitaimi, o se taimi paganoa paia pe a uma galuega o le ono afe tausaga talu ona faia le tagata… (ma) e tatau ona mulimuli mai pe a maeʻa le ono afe tausaga, pei o le ono aso, o se ituaiga o Sapati-aso lona fitu i le afe tausaga na sosoʻo ai ... Ma o lenei manatu e le faʻalavelave, pe a na talitonu o le a fiafia ai le au paia, i lena Sapati, o le a faʻaleagaga, ma mulimuli ane i le afioaga o le Atua… —St. Augustine o Hippo (354-430 TA; Fomai o le Ekalesia), De Civitate Dei, Bk. XX, Na. 7, Iunivesite Katoliko o Amerika Press

E le gata i lea, e pei ona fai mai Augustine, o le Sapati lenei, lea o le a “faaleagaga ma iʻu ai i luma o le Atua,” sa manatu i ai o le amataga lea o le Malo i ona tulaga amata a'o le'i toe afio mai Iesu i le mamalu, pe a oo mai ma le mautinoa le Malo. E na o le taimi nei lava, e ala i faaaliga a nisi o tagata popoto, e pei o le Auauna a le Atua Martha Robin ma Luisa Picarretta, ua amata ai ona tatou malamalama atili i le natura o lenei Malo: pe a faia le finagalo o le Atua i le lalolagi. “E pei ona faia i le lagi.” [2]ff. Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia E pei ona tautino mai e Pope Penitito:

… I aso uma i le tatalo a lo tatou Tama tatou te ole atu ai i le Alii: “Ia faia Lou finagalo i le lalolagi, e pei ona faia i le lagi” (Mat 6:10)…. ua tatou iloa o le "lagi" o iina e faia ai le finagalo o le Atua, ma o lena "lalolagi" avea ma "lagi" --ie, o le nofoaga o le i ai o le alofa, o le lelei, o le upu moni ma le matagofie faalelagi - pe a fai o le lalolagi ua faia le finagalo o le Atua —POPE BENEDICT XVI, Lautele aofia, Fepuari 1st, 2012, Vatican City

O lenei “faamanuiaga” sa faatalitalia e se isi Tama o le Ekalesia:

O lea la, o le faamanuiaga na valoia e mautinoa lava e faatatau i le taimi o Lona Malo… O i latou na vaai ia Ioane, le soo o le Alii, [ta’u mai ia i tatou] na latou faalogo mai ia te ia i le aoao atu ma fetalai mai o le Alii i nei taimi… —St. Irenaeus o Lyons, Tama a le Ekalesia (140–202 TA); Adversus Haereses, Irenaeus of Lyons, V.33.3.4, The Fathers of the Church, CIMA Publishing

Ma le iloa lelei o loo tatou ola i taimi o le Apokalipise, [3]ff. Faaaliga Ola Na tusia e Pope Ioane Paulo II:

E tatau ona i ai i le Ekalesia o le Meleniuma se malamalama faateleina o le avea ma Malo o le Atua i lona tulaga muamua. —POPE IOANE PAULO II, L'Osservatore Romano, Faʻaperetania Igilisi, Aperila 25th, 1988

Ia, ou te fia taofi mo sina taimi ma faasoa atu ia te oe se tusi na oo mai i lenei taeao:

O Charlie Johnston i luga o le "The Next Right Step" o loʻo faʻamautu i se "laveaʻi" [e le Our Lady] i le faaiuga o le 2017. E faʻafefea ona faʻatagaina e lenei mea le mea na ou faitauina i lau tusitusiga, Upu ma Lapataiga, lea e te tautala ai e uiga i se malamalama o le a oʻo mai…. ona sosoo ai lea ma se anetikeriso… Faatoa ou faitau i se isi tala o loo tatou i ai i le liliuese laitiiti a o lei toefuataiina le Ekalesia.

O lea la o tatou agai atu i se malamalama pe o le tele o tausaga mulimuli ane ...?. O tatou sauniuni mo se nofoaiga pe a uma le 2017, poʻo le tele o tausaga mulimuli ane?

O taimi patino po o aso, e pei ona tatou iloa uma, o se mea e matua matautia lava—aua a oo mai ma o ese, ma tumau pea mea e pei ona i ai, e faatupuina ai le le mautonu ma le tetee atu i valoaga moni. O le mea ou te ioe ia Charlie o loʻo i ai se Afā iinei ma sau-o se "upu" ua matou faʻalogo i ai ma le tele o isi i nei taimi, e aofia ai i feʻau faʻalelotu a Elizabeth Kindelmann, Fr. Stephano Gobbi, ma isi. Ae o le vaega o totoe o faaaliga na faapea mai o Sale—lea na fautuaina ai e lona akiepikopo le au faamaoni e agai atu i ai ma le “faaeteete ma le faaeteete”—e le tele ni mea ou te fai atu ai (tagai Malamalamaga o Fa'amatalaga). Mo la'u vaega, ou te le aunoa toe tolopo i tua i le faasologa o Tama o le Ekalesia, lea e faavae i faaaliga a St. John. Aisea? Aua o le mataupu e uiga i le “afe tausaga” po o le “vaitaimi o le filemu” e lei mafai lava ona foia atoatoa e le Ekalesia—ae ua matua faamanino mai e Tama. (Ina ua fesiligia pe “se vaitau fou o le olaga faa-Kerisiano ua lata mai?”, na tali mai le Prefect for the Congregation of the Doctrine of the Faith [Kardinal Joseph Ratzinger], “La questione è ancora aperta alla libera discussione, giacchè la Santa Sede non si è ancora pronunciata in modo definitivo”: "O le fesili o loʻo tatala pea i talanoaga saoloto, ona e leʻi faia e le Holy See se faʻamatalaga mautinoa i lenei tulaga." [4]Il Segno del Soprannauturale, Udine, Italia, n. 30, itu. 10, Oti. 1990; Fr. Na faailoa atu e Martino Penasa lenei fesili i le “nofotupu o le meleniuma” ia Cardinal Ratzinger )

Ma talu ai o se fesili tatala, e tatau ona tatou toe liliu atu i Tama o le Ekalesia:

… Afai e tulaʻi mai se fesili fou e le i faia ai se faʻaiuga faapea, e tatau la ona faʻatatau i manatu o Tama paʻia, o i latou ia, i latou ia, i lona lava taimi ma nofoaga, o loʻo tumau pea i le lotogatasi o fesoʻotaʻiga. ma le faʻatuatua, na talia o ni taʻitaʻi ua faamaonia; ma poʻo le a lava nei mea e ono maua o loʻo taofia, ma le manatu tasi ma le tasi le maliega, o lenei e tatau ona taʻua o le aʻoaʻoga moni ma le Katoliko a le Ekalesia, e aunoa ma se masalosalo poʻo se faʻaletonu. —St. Vincent o Lerins, Nofoaga masani o le 434 TA, "Mo le Anamua ma le Iunivesite o le Katoliko Faʻafeagai ma Faʻamatalaga Leaga o All Heresies", Ch. 29, n. 77

O lea la, o le faasologa lenei o mea na tutupu na faataatia e Tama o le Ekalesia e agai atu i le faaiuga o lenei vaitau:

• Ua tulai anetikeriso ae ua faatoilaloina e Keriso ma lafo i seoli. (Faaaliga 19:20)

• Ua saisaitia Satani mo le “afe tausaga,” a o nofotupu le au paia ina ua mavae le “muamua toetutu.” (Faaaliga 20:12)

• Ina ua mavae lena vaitaimi, ona tatalaina lea o Satani, o le na toe faia se osofaiga mulimuli i le Ekalesia e ala ia “Koku ma Makoku” (o se “anetikeriso mulimuli”). (Faaaliga 20:7)

• Ae ua paʻu ifo le afi mai le lagi ma faaumatia ai le tiapolo o lē ua lafo “i le taelega afi” lea sa iai “le manu feʻai ma le perofeta pepelo.” ( Faaa. 20:9-10 ) O le mea moni o le “manufeʻai ma le perofeta pepelo” ua uma ona iai i inā, o le sootaga tāua lea i le faasologa o taimi a St. aʻo leʻi le vaitaimi o le “afe tausaga” o le filemu.

• Toe foi mai Iesu i le mamalu e talia Lana Ekalesia, e toe faatutuina ma faamasinoina e ua oti e tusa ma a latou galuega, e pa'u le afi ma faia se Lagi Fou ma se Lalolagi Fou, e tatalaina ai le faavavau. (Faaaliga 20:11-21:2)

O lenei faasologa o taimi ua faʻamaonia, mo se faʻataʻitaʻiga, i O le Tusi a Panapa:

… Pe a afio mai Lona Alo ma faaleaga le taimi o le le faʻatulagaina ma faamasino le amioatua, ma suia le la ma le masina ma fetu - ona Ia malolo ai lea i le aso fitu ... pe a uma ona ou malolo i mea uma, o le a ou faia o le amataga o le lona valu o aso, o lona uiga o le amataga o le isi lalolagi. —O le tusi a Panapa (70-79 TA), na tusia e le Tama Faʻavae o le seneturi lona lua

O le “valu” po o le “faavavau” o le aso e faavavau. Ua molimau St. Justin Martyr i le sootaga faaaposetolo o lenei faasologa o taimi:

O se tasi sa faatasi ma matou e igoa ia Ioane, o se tasi o Aposetolo a Keriso, na ia mauaina ma muai taʻu mai o soo o Keriso o le a nonofo i Ierusalema mo le afe tausaga, ma mulimuli ane ai o le lalolagi atoa ma, i se faapuupuuga, o le toetu faavavau ma le faamasinoga o le a faia. —St. Justin Martyr, Talanoaga ma Trypho, Ch. 81, O Tama o le Ekalesia, Measina a Kerisiano

O le laina pito i lalo e tatau ona tatou saili i taimi uma e tofotofoina, ia “faafetaui” faaaliga patino i totonu o le Faaaliga Lautele a le Ekalesia—ae le o le isi itu. [5]'I le gasologa o tausaga, sa i ai lava ni taʻuga e taʻu o "faalilolilo" faʻaaliga, o nisi o ia faaaliga ua amanaʻia e le pulega a le Ekalesia. Peitai, latou te le o auai i le faatuatuaga o le faatuatua. E le o la latou matafaioi le faʻaleleia poʻo le faʻamaeʻaina o faʻaaliga manino a Keriso, ae ia fesoasoani e ola atili atoatoa i ai i se vaitaimi faapitoa o le talaʻaga. Taʻitaʻia e le Magisterium o le Ekalesia, le sensus fidelium Na te silafia le auala e iloatino ai ma faʻafeiloaʻia i nei faʻaaliga e tusa o le a se valaauga moni a Keriso poʻo lana au paia i le Ekalesia. E lē mafai e le faatuatuaga faa-Kerisiano ona talia “faaaliga” o loo faapea mai e sili atu pe faasaʻo le Faaaliga lea o le faataunuuga o Keriso, e pei ona iai i nisi o lotu e lē o ni Kerisiano faapea foʻi ma nisi o lotu fou ua faavae i latou lava i na “faaaliga”. —CCC, l. 67

I le fa’ai’uga, fai mai Sagato Paulo i le faitauga muamua o lenei aso:

Ua lē amanaʻia e le Atua taimi o le valea, ae o lea ua ia poloaʻi atu i tagata uma i so o se mea ina ia salamō, auā ua ia faavaeina le aso o le a ia ʻfaamasinoina ai le lalolagi ma le faamasinotonu.

E toe faapea foi, o aoaoga a Tama o le Ekalesia o loo faaalia ai le auala na amataina ai le “faamasinoga o e ola ma e ua oti” i le “aso o le Alii”, ma o lea, e leai se mea e tasi e tupu i le iuga o le taimi (tagai O Faamasinoga mulimuli). O lona uiga o faailoga o taimi, o foliga vaaia o lo tatou Fafine, o upu faaperofeta faamaonia a le tele o sagato ma mea lilo, ma faailoga o loo faamatalaina i le Feagaiga Fou, ua fautua mai ai ua tatou i luga o le faitotoa o le “faamasinoga o e ola. .” Ma o lea, a o ou tumau pea i le matala i mea e ofo ai, ou te masalo o loo tatou i ai pea i ni nai tausaga mai se "vaitaimi o le filemu", ma ua uma ona ou faamatalaina pe aisea: ua tuu manino ai e Tama o le Ekalesia se anetikeriso (le "tagata solitulafono" po o le "atalii o le malaia." ”) aʻo leʻi o le vaitaimi o le filemu, o lena vaitaimi umi ua faatusaina i le “afe tausaga”, o se faitauga faavae o le apocalypse a St. John. I totonu Anetikeriso io Tatou Taimi, Na ou iloiloina nisi o faailoga manino ma le mataʻutia o loo tatou agaʻi atu i se faiga malo pulepuletutū i le lalolagi aoao lea e matuā pei o “le manu feʻai” o le Faaaliga. Ae e foliga mai e tele mea e leʻi faʻaalia ma faʻataunuʻuina ... Ae i le va o lena taimi, o loʻo faʻaauau pea ona tatou iloa le tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi, e pei o se "Faʻamalamalamaga", i lenei "faafitauli mulimuli" o o tatou taimi (tagai O Manumalo i Tusitusiga Paia).

 

FAITAUGA FAITAU

Le Tama Pele Pele ... Ua Ia Afio Mai!

Le Auala na Leiloa ai le Era

Millenarianism - O le a lea, ae leai

Faustina, ma le Aso o le Alii

Mai le failotu Rev. Joseph Iannuzzi:

Le Manumalo o le Malo o le Atua i le Meleniuma ma le Taimi Faʻaiʻu

Le Matagofie o Foafoaga

 

 O Mark ma lona aiga ma lana auaunaga e faʻamoemoe atoa
i luga o le Taumaiga Paia.
Faʻafetai mo lau lagolago ma tatalo!

 

 

le Faletusi Mamalu Paia ose musika e $40,000
faia tatalo na faia fua e Mareko
avanoa i lana au faitau.
Kiliki le ufiufi mo lau kopi faʻamalo!

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Millenarianism - O le a lea, ae leai
2 ff. Le Afio Mai Fou ma le Paʻia Paia
3 ff. Faaaliga Ola
4 Il Segno del Soprannauturale, Udine, Italia, n. 30, itu. 10, Oti. 1990; Fr. Na faailoa atu e Martino Penasa lenei fesili i le “nofotupu o le meleniuma” ia Cardinal Ratzinger
5 'I le gasologa o tausaga, sa i ai lava ni taʻuga e taʻu o "faalilolilo" faʻaaliga, o nisi o ia faaaliga ua amanaʻia e le pulega a le Ekalesia. Peitai, latou te le o auai i le faatuatuaga o le faatuatua. E le o la latou matafaioi le faʻaleleia poʻo le faʻamaeʻaina o faʻaaliga manino a Keriso, ae ia fesoasoani e ola atili atoatoa i ai i se vaitaimi faapitoa o le talaʻaga. Taʻitaʻia e le Magisterium o le Ekalesia, le sensus fidelium Na te silafia le auala e iloatino ai ma faʻafeiloaʻia i nei faʻaaliga e tusa o le a se valaauga moni a Keriso poʻo lana au paia i le Ekalesia. E lē mafai e le faatuatuaga faa-Kerisiano ona talia “faaaliga” o loo faapea mai e sili atu pe faasaʻo le Faaaliga lea o le faataunuuga o Keriso, e pei ona iai i nisi o lotu e lē o ni Kerisiano faapea foʻi ma nisi o lotu fou ua faavae i latou lava i na “faaaliga”. —CCC, l. 67
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.

ua tapunia faamatalaga.