O le Faʻalavelave i Tua o le Faʻalavelave

 

O le salamo o le le na ona taʻu atu o laʻu mea sese na fai;
o le liliu o loʻu tua i le sese ma amata liutino tagata i le Talalelei.
I lenei faalagolago faalagolago i le lumanai o le faa-Kerisiano i le lalolagi i aso nei.
E le talitonu le lalolagi i mea na aʻoaʻo mai e Keriso
aua tatou te le liutino tagata. 
—Servant of God Catherine Doherty, mai Kisi o Keriso

 

LE O le sili ona leaga ole aʻafiaga ole ekalesia o loʻo faʻaauau pea ile taimi nei. O lenei mea na mafua ai "suʻesuʻe lemu" taʻitaʻia e le aufaasālalau a le Katoliko, manaʻomia le toe fuataʻiina o suiga, o le toefaʻaleleia o ala mataala, faʻafouina o taualumaga, faʻateʻaina o epikopo, ma isi. Peitai o nei mea uma ua le mafai ona iloaina le poʻa moni o le faʻafitauli ma le mafuaʻaga o le "faʻamautuina" uma na faatuina e oʻo mai i le taimi nei, tusa lava poʻo le a le lagolagoina e le toʻasa amiotonu ma le mafaufau lelei, e le mafai ona feagai ma le faʻalavelave i totonu o le faʻalavelave. 

 

O LE LOTO O LE FA'ASAO

I le faaiʻuga o le senituri lona sefuluiva, na amata ai ona ili e pope se faailo o se faalavelave fetauaiga i le lalolagi atoa o loo faagasolo, o se tasi e matuā taufaaʻoleʻole, ma e foliga mai o loo faailoa mai ai “aso e gata ai” lea na valoia i le Tusi Paia. 

…o na taimi pogisa e foliga mai ua oo mai ia na valoia e St. Paulo, lea e tatau ai i tagata, ua faatauasoina i le faamasinoga tonu a le Atua, ona avea le pepelo ma mea moni, ma talitonu i “le alii o lenei lalolagi,” o le pepelo. ma lona tamā, o se aoao o le upumoni: “E auina atu e le Atua ia te i latou le galuega o le sese, ina ia talitonu i le pepelo. (2 Tesa. Ii., 10). I taimi mulimuli o le a o ese nisi mai le faatuatuaga, ma usitaʻi i agaga o mea sese ma aʻoaʻoga a temoni ” (1 Timo. Iv., 1). —POPE LEO XIII, Talimalo Illud Munus, Le. 10

O le tali sili ona talafeagai i lena taimi o le faamautuina lea o upu moni e le masuia o le Faatuatua ma tausalaina talitonuga sese o modernism, Marxism, communism, socialism, ma isi. O pope na amata foi ona talosaga atu i le Loto Paia o Iesu, le Tina Amuia, le Agelu Sili o Mikaele ma foliga mai o le au atoa o le lagi. E oo atu i le 1960's, peitaʻi, o le Galuloloiga o amioga mama na foliga mai e le mafai ona taofia. O le suiga o feusuaiga, teteʻa e aunoa ma se mea sese, faiga faʻatamaʻitaʻi mataʻutia, faʻamaʻitaga, ponokalafi, ma le tulaʻi mai o fesoʻotaʻiga lautele na faʻaosofia ai mea uma, sa faʻagasolo lelei. Na tagi le Pule Sili o le Fa'apotopotoga mo Inisitituti o le Ola Fa'apa'iaina ona o tu ma aga fa'alelalolagi ua o'o lava i totonu o fa'atonuga fa'alelotu i Sisifo...

…ae o le olaga fa'alelotu e tatau ona fai ma sui tonu i le 'aganu'u pule' nai lo le atagia. —Katinale Franc Rodé, Pule Sili; mai Benedict XVI, Malamalama o le Lalolagi saunia e Peter Seewald (Ignatius Press); i. 37 

Na faaopoopo mai e Pope Benedict:

…o le tau o le atamai o le 1970s, lea ua uma ona saunia e le 1950s le ala, na saofagā i lenei mea. Na iu lava ina atiina ae se talitonuga i lena taimi e tatau ona vaʻaia pedophilia o se mea lelei. Ae e sili atu i mea uma, na lagolagoina le suʻesuʻega-ma na oʻo lava i totonu o le talitonuga a le Katoliko o amioga mama-e leai se mea e taʻua o se mea e leaga ia te ia lava. Sa i ai na o mea sa “faigata” leaga. O le a le lelei po o le leaga e faalagolago i taunuuga. —Ibid. i. 37

Ua tatou iloa le vaega o totoe o le tala faanoanoa ae moni e uiga i le auala na soloia ai e le talitonuga o amioga mama faavae o le malo i Sisifo ma le faatuatuaina o le Ekalesia Katoliko.

Na manino mai i le 60's o le mea o loʻo faia e le Ekalesia, le tulaga quo, e le lava. O le taufaamata'u a Seoli, o le tiute o le Aso Sa, o tusi maualuluga, ma isi—pe afai na lelei i le faatumauina o tagata e mulimuli i nofoa—ua le o toe faia faapea. O le taimi lena na faailoa mai ai e St. Paul VI le fatu o le faalavelave: o le fatu lava ia. 

 

E TATAU ONA TOE AVEA LE TALALELEI MA TATOU MISIONA

O le tusi iloga a Paulo VI Humanae Vitae, lea na talanoaina ai le mataupu fefinauai o le puleaina o fanau, ua avea ma faailoga o lona pontificate. Ae e le o lana faʻaaliga. Na faamaninoina lena mea i ni nai tausaga mulimuli ane i le Aʻoaʻiga Faa-Aposetolo Evangelii Nuntiandi (“Talaʻi Atu le Talalelei”). E pei o le siiina o le palapala ma le pefu mai se faailoga anamua, na sili atu ai le pontiff i le tele o seneturi o aʻoaʻoga, faiga faʻapolokiki, canons ma aufono e toe faʻafoʻi le Ekalesia i lona uiga ma mafuaaga e avea ai: e folafola atu le Talalelei ma Iesu Keriso o le Alii ma le Faaola o tagata uma. 

O le talaiga o le mea moni o le alofa tunoa ma le galuega e tatau i le Ekalesia, lona faasinomaga loloto. E i ai o ia ina ia folafola atu le talalelei, o lona uiga, ina ia talai atu ma aoao atu, e avea ma ala o le meaalofa o le alofa tunoa, e faalelei ai tagata agasala ma le Atua, ma faaauau ai le taulaga a Keriso i le Misasa, o le faamanatuga o Lana oti ma le toetu mamalu. —POPE ST. PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n 14; faʻatau ie

E le gata i lea, o le faalavelave o se mataupu o le loto: ua le toe galue le Ekalesia o se Ekalesia talitonu. Sa ia leiloa lona alofa muamua, sa matua ofoofogia lava le ola ma folafola atu e le au paia, lea sa patino ma e aunoa ma se faaagaga tuuina atu o ia lava ia Iesu—o se toalua o le tasi i le isi. O le a avea lea ma “polokalame” a seminare, aoga,
ma faʻalapotopotoga faʻalelotu: mo Katoliko uma ina ia faʻaalia moni le Talalelei, ia faʻaalia Iesu e alofagia ma faʻaalia, muamua i totonu, ma fafo atu i se lalolagi e "fiainu i le faamaoni."[1]Evangelii Nuntiandi, n 76; faʻatau ie

E manaʻomia e le lalolagi ni mea faigofie mo tatou, o le agaga o le tatalo, o le alofa i tagata uma, ae maise lava i e matitiva ma e matitiva, usitaʻi ma lotomaulalo. A aunoa ma lenei faʻailoga o le paia, o le a faigata le tatou upu i le paʻi atu i le fatu o tagata faʻaonapo nei. E lamatia ai le le aoga ma le aoga. —POPE ST. PAULO VI, Evangelii Nuntiandi, n 76; faʻatau ie

O le mea moni, ua faapea mai nisi o faifeʻau e faapea o Pope Ioane Paulo II o se “tusitala agaga” i tua. Evangelii Nuntiandi. O le mea moni, i le taimi o lona lava pope, sa faaauau pea ona faamamafa e le tagata paia le manaomia o se "talaiga fou," aemaise lava o aganuu na folafolaina muamua. O le faaaliga na ia tuuina mai e le mafai foi ona sili atu ona manino:

Ou te lagona ua oo mai le taimi e tautino atu ai uma o le malosi o le Ekalesia i se talaiga fou ma le misiona ad gentes [i atunuu]. —POPE ST. IOANE PAUL II, Redemptoris Misio, n 3; faʻatau ie

Vaai atu o talavou ua tuulafoaiina ma fano ona o le leai o se fa'aaliga, na ia faaulufaleina Aso o Tupulaga Talavou a le Lalolagi ma faauluina i latou e avea ma autau a faievagelia:

Aua le fefefe e o i fafo i auala ma i nofoaga faitele, pei o le uluaʻi Aposetolo na folafolaina Keriso ma le Tala Lelei o le faʻaola i malae o taulaga, taulaga ma nuʻu. E le o se taimi lenei e ma ai i le Tala Lelei. O le taimi e folafola ai mai le taualuga. Aua le fefe e faʻamavae mai le sologa lelei ma masani ai ituaiga olaga, ina ia mafai ai ona avea le luʻi o le faʻalauiloaina o Keriso i le "taulaga tele" o aso nei. O oe e tatau ona "alu i fafo" ma valaaulia tagata uma e te feiloaʻi i le taumafataga na saunia e le Atua mo ona tagata. E le tatau ona nana le Tala Lelei ona o le fefe ma le le kea. E leʻi fuafuaina e nana faʻalilolilo. E tatau ona tuu i luga o se tulaga ina ia mafai ai e tagata ona vaai i lona malamalama ma avatu le viiga i lo tatou Tama faalelagi. —Homily, Cherry Creek State Park Homily, Denver, Colorado, Aukuso 15th, 1993; faʻatau ie

Ua mavae le sefuluono tausaga ina ua faapena foi ona faamamafaina e lē na suitulaga ia Pope Penitito, i le taimi nei, le matuā faanatinati o le misiona a le Ekalesia:

I o tatou aso, pe a oʻo i nofoaga lautele o le lalolagi o le faʻatuatua ua i se tulaga mataʻutia o le mou atu e pei o se afi e le o toe i ai le suauʻu, o le sili atu le faʻamuamua o le faia o le Atua i lenei lalolagi ma faʻaali atu i aliʻi ma fafine le ala i le Atua. E le naʻo se atua, ae o le Atua na fetalai i luga o Sinai; i lena Atua o ona fofoga tatou te iloa i le alofa e fetaomi atu "i le iuga" (Faaa. Jn 13: 1) – ia Iesu Keriso, na faasatauroina ma toetu mai. —POPE FAAMATALAGA XVI, Tusi o Lana Paia Pope Benedict XVI ia Epikopo uma o le Lalolagi, Mati 12, 2009; faʻatau ie

 

O LE VALAAU NEI

O le tusi a Benedict XVI, na tusi atu i “Epikopo Uma o le Lalolagi,” na avea o se suʻesuʻega o le lotofuatiaifo o le lelei o le tali atu a le Ekalesia i faatonuga a ē na muamua iā te ia. Pe afai ua lamatia le faatuatua o le lafu mamoe, o ai la e tuuaʻia ae o ona aʻoaʻo?

O le tagata onapo nei e sili atu lona faʻalogo i molimau nai lo faiaoga, ma afai na te faʻalogo i faiaʻoga, e mafua ona o latou o molimau. -Evangelii Nuntiandi, n 41; faʻatau ie

Afai ua alu ifo le lalolagi i le pouliuli, e le o le malamalama ea o le lalolagi, o loo i ai le Ekalesia, (Mataio 5:14), ua mou atu ea?

O lea ua tatou oo mai i le faalavelave i totonu o le faalavelave. O le valaau e tala'i e pope sa faia i alii ma tamaitai atonu latou te le'i talaiina le talalelei. Ina ua māeʻa le Vatikana II, na avea lotu ma nofoaga autū o aʻoaʻoga tuusaʻo ma aʻoaʻoga sesē. Na avea nofoaga ma nofoaga o le Katoliko ma nofoaga tutotonu mo faiga faa-fafine ma le “tausaga fou.” Na faamatala mai e nisi o patele iā te aʻu le matuā taatele o faiga faatauatane i a latou seminare ma le auala e auina atu ai i nisi taimi i latou o loo iai talitonuga masani mo le “iloiloga o le mafaufau.”[2]ff. Wormwood Ae atonu o le mea e sili ona faapopoleina ai o le tatalo ma le tamaoaiga faaleagaga o le au paia sa seasea lava ona aoaoina atu. I lō te fai penā, ne pule faka‵lei a te poto i te taimi ne fai ei a Iesu mo fai se tino i tala fakasolopito i lō te Aliki telā ne toetu aka, kae ne fai a Evagelia e pelā me ne iole falesuesue e ‵tau o ‵tala i lō te Muna ola a te Atua. O le fa'amaoni na avea ma oti o mealilo. O lea, fai mai Ioane Paulo II:

O nisi taimi e oʻo lava i tagata Katoliko ua leiloa pe leai foi se avanoa e tofo ai ia Keriso lava ia: e leʻo Keriso o se 'faʻataʻitaʻiga' poʻo le 'taua', ae o le Alii soifua, 'o le ala, ma le upu moni, ma le ola'. —POPE JOHN PAUL II, LʻOsservatore Romano (Igilisi Igilisi o le Vatican Nusipepa), Mati 24, 1993, i.3.

O le mea lea ua taumafai Pope Falanisisi e toe faaolaolaina i totonu o le Ekalesia i lenei itula tuai, i lenei “taimi o le alofa mutimutivale,” lea ua ia lagona ua “uma”.[3]lauga i Santa Cruz, Polivia; newsmax.com, Iulai 10th, 2015 O le manatu mamafa i ona tuaa i le autu o le faaevagelia, ua luitauina ai e Francis le perisitua ma le faamaoni i nisi taimi o faaupuga sa'o ia avea ma moni. O lena e le lava le iloa ma toe fa'afo'i fa'atoesega pe fa'atumauina a tatou tu ma aga, na ia finau mai ai. E tatau ona avea i tatou taitoatasi ma ni tagata fe'avea'i, o le taimi nei, ma le manino o se Tala Lelei o le Olioli—le ulutala o lana A'oa'iga Faa-Aposetolo. 

 … O le faievagelia e le tatau ona foliga pei o se tasi faatoa foi mai mai se falelauasiga! Seʻi tatou toe faʻaleleia atili ma loloto lo tatou naunautaiga, o le “fiafia fiafia ma faʻamafanafanaina o le faʻaevagelia, tusa lava pe o loimata e tatau ai ona tatou lulu… Ma talosia ia mafai e le lalolagi o lo tatou taimi, o loʻo suʻesuʻeina, o nisi taimi ma le tiga, o nisi taimi ma le faʻamoemoe, mafai ia maua le tala lelei e le mai i faievagelia o loʻo faanoanoa, lotovaivai, le onosai pe popole foi, ae mai faifeʻau o le Tala Lelei o latou olaga ua susulu mai ma le naunautai, o e na muaʻi mauaina le olioli ia Keriso ". —POPE Farani, Evangelii Gaudium, n 10; faʻatau ie

O na upu na muamua tusia e St. Paul VI, i le ala.[4]Evangelii Nuntiandi (8 Tesema 1975), 80: AAS 68 (1976), 75. O le mea lea, o le valaau o loʻo i ai nei e le mafai ona sili atu ona manino e pei o se valaau mai ia Keriso lava Ia o lē na fai atu i le au so‘o: "O ai lava e faʻalogo ia te oe faʻalogo mai ia te aʻu." [5]Luka 10: 16 O fea la tatou te o ai mai iinei?

O le laasaga muamua e mo i tatou taitoatasi, taitoatasi, ia “tatala lautele o tatou loto ia Iesu Keriso.” Ina ia alu i se mea na o oe i le natura, lou potumoe, po o le filemu o se falesa gaogao… ma talanoa atu ia Iesu e pei ona i ai o Ia: o se Tagata soifua e sili atu lona alofa ia te oe nai lo se tasi e faia pe mafai. Valaaulia o Ia i lou olaga, ole atu ia te Ia e suia oe, ia faatumuina oe i Lona Agaga, ma ia faafouina lou loto ma lou olaga. O le nofoaga lea e amata ai nanei. Ona Ia fetalai mai lea, “Sau, mulimuli mai ia te aʻu.” [6]Mareko 10: 21 Sa amata ona ia suia le lalolagi i na o alii e toasefululua, ona; e foliga mai ia te au o le a toe avea o se toe vaega, ua valaauina e faia le mea lava e tasi…

Ou te valaaulia Kerisiano uma, i soo se mea, i lenei lava taimi, i se feiloaiga patino faafouina ma Iesu Keriso, po o se avanoa e tuu atu ai ia te ia e fetaiai ma i latou; Ou te fai atu ia te outou uma ia faia lenei mea e le uma i aso taitasi. E leai se tasi e tatau ona manatu o lenei valaaulia e le o mo ia, talu ai "e leai se tasi e vavaeeseina mai le olioli mai le Alii". E le faatiga le Alii ia i latou o e ave lenei tulaga lamatia; so'o se taimi lava tatou te la'a atu ai ia Iesu, tatou te iloa ai ua i ai o ia iina, o lo'o fa'atali mai ma aao mafola. O le taimi lenei e fai atu ai iā Iesu: “Le Alii e, ua ou tuu atu aʻu ia faasesēina; i ala e afe ua ou teena ai lou alofa, a ua ou toe i ai, e faafou la'u feagaiga ma oe. Ou te manao ia oe. Toe faaola mai aʻu, le Alii e, toe ave aʻu i lou fusi faʻaolaina." Maʻeu se lagona lelei pe a tatou toe foʻi atu iā te ia i so o se taimi tatou te leiloa ai! Sei ou toe fai atu lenei mea: E le fiu lava le Atua e faamagalo i tatou; o i tatou ia ua fiu e saili lona alofa. Keriso, o le na fetalai mai ia i tatou ia faamagalo le tasi i le isi “faafitugafulu ni fitu” (Mt 18:22) ua ia aumaia iā i tatou lana faaaʻoaʻoga: ua ia faamagaloina i tatou e faafitugafulu ni fitu. E masani ona ia amoina i tatou i luga o ona tauau. E leai se tasi e mafai ona aveesea mai ia i tatou le mamalu ua tuuina mai ia i tatou e lenei alofa le faatuaoia ma le le mavae. Faatasi ai ma se agamalu e le mafai ona faanoanoa ai, ae e mafai pea ona toe faʻafoisia lo tatou olioli, na te faʻatagaina i tatou e sii aʻe o tatou ulu ma toe amata se mea fou. Aua ne'i tatou sosola ese mai le toetu o Iesu, aua ne'i tatou fiu, e oo mai lava. Talosia ia leai se mea e sili atu ona musuia nai lo lona olaga, lea e uunaia ai i tatou i luma! —POPE Farani, Evangelii Gaudium, n 3; faʻatau ie

 

Fa'afetai i tagata uma o lo'o saofagā i lau tatalo ma le fesoasoani tau tupe mo lenei faiva i lenei vaiaso. Faafetai ma ia faamanuia tele le Atua ia te outou! 

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 Evangelii Nuntiandi, n 76; faʻatau ie
2 ff. Wormwood
3 lauga i Santa Cruz, Polivia; newsmax.com, Iulai 10th, 2015
4 Evangelii Nuntiandi (8 Tesema 1975), 80: AAS 68 (1976), 75.
5 Luka 10: 16
6 Mareko 10: 21
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI.