IT o se tagata sulufaʻi faʻalavelave e le o vaaia i le maualuga talu mai le Taua Lona II a le Lalolagi. E oʻo mai i le taimi ua tele atunuʻu i Sisifo sa i ai pe o loʻo i totonu o le palota. O lona uiga, e leai se mea e pei o faʻaupuga faaupufai e faʻanofo ai le moni mataupu o loʻo siʻomia ai lenei faʻalavelave. E foliga masalosalo lena, ae o se mea moni faʻanoanoa, ma o se mea mataʻutia i lena. Aua e le o se femalagaaʻi masani ...
ALOFA VS. FAʻAMATALAGA
le O le vaalele muamua o tagata sulufaʻi mai Suria na taunuu i Toronto, Kanata i lenei vaiaso (Decembe5, 2015). Ioe, i le avea ai ma se Kanata, ua ou atuatuvale. Ou te matua popole mo uma le au Mosalemi ma Kerisiano o loʻo sosola ese mai le mataʻu o ISIS ma isi gaoi Isalama. I le taimi lava e tasi, ou te popole mo loʻu atunuʻu, lea o loʻo i totonu o le toʻatele o le Islamic Jihad ("paia taua" folafolaina faʻasaga i "tagata le talitonu") na amataina lelei i Sasaʻe tutotonu. Faʻakerisiano iina, ina ua maeʻa le 2000 tausaga, aʻafiaga e tafiesea atoa i totonu o le sefulu tausaga.[1]Meli i Aso Taitasi, Novema 10, 2015; cf. Times Niu Ioka, Iulai 22nd, 2015 I Iraq lava ia, o le numera o Kerisiano ua paʻuʻu mai le tasi miliona i lalo ifo o le 275,000 i le na o le 12 tausaga.[2]Fesoasoani i le Ekalesia Manaʻomia, alofa mama Katoliko; Meli i Aso TaitasiNovema 10th, 2015
Ma o lenei ua foliga mai o loʻo sosolo iinei Jihad. Na taʻutino mai e le ofisa o le ISIS, na latou faanana faamalosi tagata Jihadists i Sisifo o ni tagata sulufaʻi. [3]cf. Faʻailoa, Nov.18th, 2015 O leoleo i Europa ua maeʻa ona maua le ISIS o loʻo taumafai e faʻamalosia tagata sulufaʻi. [4]ff. fāʻataOketopa 24, 2105 I Siamani, e 580 tagata faimalaga na faafuaseʻi ona "mou" ese e aunoa ma se faʻailoga. [5]Munchen.tvOketopa 27, 2015 I Suetena, o loʻo ala mai tagata i tala na pasi ane i o latou faitotoʻa ma faʻamataʻu i tagata le talitonu 'o le a faʻaseseina i latou io latou lava fale.'[6]Faaali, Tesema 15, 2015 I Nouei, ua maua e pulega 'O fuʻa a ISIS ma gagau ulu i luga o telefoni feaveaʻi o selau o selau o tagata sulufaʻi. ' [7]Netavissen, Tesema 13th, 2015; cf. infowars.com Ma 'I le tausaga ua tuanaʻi (2016), e 31 tagata masalomia o le au faatupu faalavelave ISIS na puʻeina e le tulafono a Amerika, ma e tolu osofaʻiga na fasiotia ai le 63 o tagata ma manunuʻa ai le faaopoopoina o tagata lautele 81.' [8]Tagata valaʻau i aso uma, Aukuso 6, 2016 Pope Francis o le, a o valaauina le Ekalesia e tatala o tatou loto ia moni tagata sulufaʻi, na lapatai mai foi o lenei faʻalavelave e ono faʻaaogaina:
O le mea moni e na o le [250 maila] mai Sisili o loʻo iai se vaega faʻamataʻu faʻamataʻu. Ma e iai le lamatiaga o le ofi atu i totonu, e saʻo lea… Ioe, leai seisi na fai mai o le a sao Roma mai lenei taufaamataʻu. Ae e mafai ona e faia lapataʻiga. —Talanoaga ma le Radio Renascenca, Setema 14th, 2015; Post Niu Ioka
O le mea lea, fai mai se tasi faaupufai e tatau ona tatou faifai lemu le malaga i lalo. Ma leai, ou te le o talanoa e uiga i le sui tauva o le Peresetene Amerika o Donald Trump, ae o le Palemia o Saskatchewan, Kanata, Brad Wall. I sana tusi i le Palemia Minster, Justin Trudeau, na ia faapea ai:
O lea ou te talosaga atu ia te oe e taofi lau peleni o loʻo iai nei e aumai tagata sulufaʻi mai i Suria e 25,000 i Kanata i le faʻaiuga o le tausaga ma ia toe iloiloina lenei faʻamoemoe ma faʻagaioiga ina ia mafai ona ausia. -Avea i se taumafaiga e ono aʻafia ai le saogalemu o tatou tagatanuʻu ma le saogalemu o le tatou atunuʻu. -Huffington Post, Novema 16, 2015
E leai soʻu manatu i uiga lelei o soʻo se tasi o sui tauva faaupufai a Amerika, e aofia ai ma Trump, ae o tala e manaʻomia mo se fuafaatatau o le au sulufaʻi o loʻo iai se faʻautauta, ae maise lava i osofaʻiga a le au faatupu faalavelave i Paris ma Kalefonia Isalama. Lona uiga, e le o sau le Jihad - ua uma ona iinei.
Ioe, e tatau ona toe faia o le tele o Mosalemi manaʻo e ola i le filemu, ma o loʻo faia. O le tuputupu aʻe, o aʻu uo mamae sa toetoe lava a eseʻese mai ituaiga eseese: Saina, Native-Initia, Filipino ma East Indian. A o ou galue i le leitio, sa ou lelei uo ma se Sikh, Pakisitani, ma le Mosalemi. Pau lava le mea e fai mai e leai se ponaivi o le "ita", "le faapalepale", po o le "faʻailoga lanu" i laʻu DNA. Ma a ou fai atu e le gata imprudent ae mataʻutia ma le tali atu e faanatinati soo se ituaiga o femalagaaiga gaioiga, Ou te mafaufau i ai foi tagata Mosalemi tagata nonofo ai foi. Mo le tele o osofaʻiga taufaamataʻu o loʻo tupu, o le tele foi o le filemu-o le au Mosalemi o le a pagatia masalosaloga ma, le mea e faanoanoa ai, o le inoino o le moni racists.
FUAFUAGA
E le gata i lea, o loʻo iai foʻi le fesili ole faʻamautuina. E toetoe lava a leai se talanoaga o auala O tagata Mosalemi tagata malaga mai o le a tuʻufaʻatasia i Sisifo-pe afai latou te mananaʻo e avea ai. E pei ona silafia e Pale ma Lonetona, o tagata Musalimi faʻamaoni latou te tausisi lava i o latou pitonuʻu. O le mea moni o loʻo i ai "leai-alu" sone i nei 'aʻai e oʻo lava i leoleo ma ofisa o le afi o loʻo taofia le ulufale mai. Latou e matua Mosalemi 'aʻai i totonu o le' aʻai. [9]Faaali, Tesema 12, 2015 A o ou tusia i Le Tamaʻitaʻi o le Taʻavale laʻititi, Sa ma talanoa ma se ulugaliʻi Peretania na faʻamaonia lenei lima muamua. O le tulafono a le Sharia o le tulafono, e pei ona tatou iloa, e masani ona aumaia faʻasalaga mamafa ma faʻatapulaʻa le saolotoga o fafine. Na ou maua le avanoa e fesoasoani ai i se patele mai Nigeria e sosola ese mai lona taulaga lea na susunuina ai e le au Musalemi lana falesa ma le fale faitotoʻa, ma fasiotia ai nisi o ana aulotu, a o latou faamalosia le Sharia Law on tagata uma.[10]ff. Le Meaalofa a le Nigeria
O nei tamaloloa na mulimuli ane mulimuli i fuaitau i le Quran ma Hadith (faaupuga a Muhammad) na faʻatagaina le lafoga, vete, faʻamalosi, ma fasiotia "tagata le talitonu." Peitai, o nai mea papalagi latou te iloa, e ui lava i lea, e leʻo aʻoaʻoina isi aʻoaʻoga Islama Hijrah.[11]vaʻai le tala lata mai nei tala tala tala: infowars.com E pei ona taʻua e le tusitala o YK Cherson i le tusitusiga sikola, Immigration na manatu e Muhammad o se faʻavae taua auala e salalau ai isalama, aemaise pe a le mafai ona faʻaaogaina muamua le malosiʻaga.
… O le aʻoaʻoga o le Hijrah — Ulufale mai o Tagata - o se auala e suia ai le tagatanuʻu o tagata ma oʻo atu i le tulaga o le paoa ua avea ma aʻoaʻoga sili ona lelei i isalama ... O le faʻavae autu mo se nuʻu Mosalemi i se atunuʻu e le o se Mosalemi e tatau ona avea. ese ma eseese. Ua uma ona i le Siata o Medina, Na faʻatulaga e Muhammad le tulafono faʻavae mo tagata Mosalemi o e na malaga atu i fanua e le o ni Mosalemi, o lona uiga, e tatau ona latou tuʻufaʻatasia se tino ese, ma tausia a latou lava tulafono ma faʻamalieina le atunuʻu talimalo ia latou tulafono. - “O Le Manulauti o Tagata Ulufale mai Mosalemi e Tusa ma Aʻoaʻoga a Muhammad”, Oketopa 2, 2014; chersonandmolschky.com
E leʻo tagata Mosalemi uma, e mulimuli i nei faʻatonuga faigata, ae e mautinoa e toʻatele latou te mulimuli i ai. E ui lava o le tuuga a Sisifo e tuʻi le ulutala "faatupu vevesi" ia i latou e ola i le Sharia Law ma aʻoaʻoga a Muhammad, o lenei upu soʻoga sa manatu e le fiafia i tagata Mosalemi na auai i se fonotaga o le filemu i Nouei i le 2013. ua masani ona vaʻai i luga o le televise, ae o se malu, aveʻese siaki moni:
O matou o Amerika i Matu ua sauni e faʻatagaina le Sharia Law e faia se nofoaga i totonu o matou taulaga ma nuʻu? O tatou sauniuni mo le faʻafuaseʻi ona taunuʻu mai o tagata mai fafo oe i nisi taimi e le fiafia i a tatou tu ma aga? Na matou vaʻavaʻai pe faʻafefea ona faʻatautaia ia manaʻoga o isalama e masani ona le ogatusa ma Sisifo tulaga? E i ai a matou ofisa sooupu a le malo e faʻaliliu, fesuiaʻi ma fesoasoani tagata sulufaʻi, ua uma ona faʻalavelave e ala i le tuua o latou fale i se ala o le taua ma le toto masaa, faʻatasi ai ma le mafaufau ma le tino soifua maloloina mataupu o le a mulimuli ane aumaia? Ma o nei tagata sulufaʻi, e toafia i latou o loʻo tetee i Sisifo, peʻa le o ni sui ole ISIS? Ma e mafai ona tatou vaʻavaʻaia i latou? O fesili na e foliga mai e le mafai e seisi ona tali i se uiga faʻanatinati e aumai le sefulu o afe i totonu o tatou atunuʻu i se uiga faʻanatinati. E le gata i lea, soʻo se Mosalemi e teteʻe atu i le "vave" isalama, ou te mautinoa, malilie faʻatasi ma aʻu talu ai o le mafuaʻaga lava na sosola ese ai le au Mosalemi mai Suria ma isi nofoaga ona o le saua o Boko Haram, ISIS, ma isi lotu Isalama. O se mea e faʻanoanoa ai le sulufaʻi o tagata sulufaʻi i Sisifo, ae toe maua atu le ISIS o loʻo faʻatali mai mo latou. I le taʻitaʻi papalagi ia avea ma faaola nai lo auauna tausi mea lelei, o se matuaʻi le amanaʻiaina lenei mea.
E le o lona uiga e le tatau ona tatou tatalaina o tatou faitotoʻa, ae masalo, e tatau ona tatou tatalaina ma le faʻaeteete-e pei ona faia e soʻo se toʻatasi o tatou pe a tuʻi se tagata ese i le faitotoʻa i le vaeluaga o le po.
O ISI TAGATA O LE FAAFITAULI: FAAALOALO
O le faʻafitauli o le matua tele naua o le aufaipolokiki e pulea e le saʻo faaupuga. Moral relativism o le latou code, ma o lea, poʻo le a lava le mea e fiafia i ai "lagona" o le au palota i lena taimi, i nei aso, avea ma tulafono o le tulafono. Ae e le mafai e lagona ona faʻatonutonuina le aso - ae leʻo taimi o loʻo susu ai pea le toto o tagata le sala o Paris, Kalifonia, ma Suria. Leai le taimi o le toto o Kanata mafai ona lata mai faʻatasi ma latou. E le o se hyperbole, ae o le folafolaga a le Jihadists.
Ae i le saʻo faaupuga, o se tasi e masani ona osia i le fata faitaulaga o le pepelo. I Kanata, o le mea sili, o le au Kerisiano. Ou te fai atu, ua ou teʻi ona e leai se tasi na matauina le mālie o le mea o loʻo tupu. A o le aufaipolokiki a Kanata na faitioina Donald Trump mo le valaauina mo le le tumau le faasaina o tagata Mosalemi na malaga mai ona o le faailoga tagata lotu, o le Palemia o Kanata, i le taimi lava e tasi, ua faasaina uma faia Katoliko mai lana pati pati. [12]cf. "I le Justin Trudeau Lalolagi, E le Tatau Kerisiano ona Talosaga, Falemeli a le Atunuu, Iuni 21, 2014 I le avea ai ma taʻitaʻi o le Liberals, ua ia musu e faʻatagaina soʻo se tasi o umiaina se pro-life vaaiga mai le umiaina o se tulaga i le pati. O le mea malie o le, ina ua fesiligia e uiga i le valaau a Trump mo le faasaina, na tali atu Trudeau faapea o tagata Kanata e le o auai i "faiga faaupufai o le fefefe ma fevaevaeaʻi". [13]cf. CBC.ca, Tesema 8th, 2015 Ae ui i lea, Trudeau o loʻo ia tauina lava sina tamaʻi vaega o lana ia tetee atu i le au kerisiano ma le saolotoga o lotu, ae e iai foʻi seisi e naunau e faʻafesagaʻi ma amioga mataga o le faʻapapāina o le tino. E le mafai ona ou taofiofia le toe manatuaina o upu a le tamaʻitaʻi faʻaipoipo o Camille Paglia na fai mai,
Ou te taʻutino lava i taimi uma o le faapau pepe o le fasioti tagata, o le faaumatiaina o le leai se malosi e le malosi. Liberals mo le tele o vaega ua solomuli mai le feagai ma le amio lelei taunuuga o lo latou taliaina o le faapau pepe, lea e mafua ai le faʻaleagaina o sima tagata taʻitasi ae le naʻo faʻaputuga o insensate aano. O le setete i laʻu vaʻai e leai se pule poʻo le a lava le faʻalavelave i faiga faʻavae o soʻo se tino o se fafine, o le natura na totoina iina aʻo leʻi fanau mai ma i luma atu o le ulufale atu o lena fafine i le sosaiete ma le sitiseni. -fale oti, Setema 10, 2008
Ma a o valaauina le faʻapapāina o le mea mo ia, o loʻo ia faʻaauau pea ona finau i le tulaga lava lea e tasi o le malo o Kanata o loʻo iai nei: o le fasiotia o le pepe e iai lona avanoa i faiga faʻavae lautele. O lea la, tatou faʻamaoni: o le a le mea tatou te faia i faʻapau pepe falemaʻi ma pamu ma paoa, e faia e le ISIS i naifi ma fana fana-o le faʻamamaina lea o se vaega le manaʻomia o le sosaiete. O le mea moni, o faʻamasino ISIS ua sili atu ona oʻo atu, ma tuʻuina atu se fatwa[14]Faʻavae faʻavae i tulafono Isalama o tamaiti e maua i le Down syndrome ma isi manaʻoga faʻapitoa e mafai ona faʻaumatia. Afai e moni o ISIS o loʻo ulufale mai i o tatou atunuʻu i tua o lenei tagata sulufaʻi faʻafitauli, e tatau ona latou maua le faʻapapāina o tatou tulafono (poʻo le leai) faʻafetaui.
E i ai, ioe, leai ni nofoaga sulufaʻi mo e le i fananau mai.
Peitai, a taunuʻu tagata sulufaʻi i Toronto, o le a latou iloaina ua saunia e le malo mea uma latou te manaʻomia, e aofia ai ma se tagata totogi lafoga faʻatupeina mosque mo latou e tatalo ai i totonu-tasi mo aliʻi, ma le tasi mo fafine. E ui lava la, aʻo le faʻataʻitaʻia o le lotu Katoliko e leai so latou leo i le Palemene (a itiiti mai i le Liberal Party), o tatalo i nofoaga faitele e masani ona faʻasaina, ma aʻoga Katoliko e faʻamalosia e tuʻuina atu "gay-straight gay",[15]ff. O le Post National, Mati 11th, 2015 i le taimi e tasi, o taitai i Sisifo o loʻo paʻuʻu lava ia i latou lava e aʻoaʻo tamaiti e teteʻe atu i le "Isla mophobia" ma faʻaaoga tatalo a tagata Mosalemi, aganuʻu ma tulafono i soʻo se vaega o le olaga. Faʻamagalo mai aʻu pe a ou malolo e valu le ulu.
A o ou faasino atu le pepelo i nei mea uma, ou te mautinoa lē faitioina i soʻo se itu le tali talimalo i tagata sulufaʻi. Atonu nisi o i latou e taofiofia le faʻaituʻau i malo i Sisifo o le a le faʻaaupegaina pe a latou fetaiaʻi ma le agalelei moni iinei. E masani lava o ofisa Kerisiano o loʻo tosoina tagata sulufaʻi mai vaʻa pe tutu i malae vaʻalele. O le muamua foliga latou vaʻaia e masani o foliga o le Alofa, ma e tatau ona avea ma a matou tali faʻataʻitaʻi foi. O le mea moni, e le mafai ona tatou fai atu, ae maise lava i lenei Tausaga o le Alofa Mutimutivale, o lenei faʻalavelave foi maua ai se taimi o faʻalelei, lea mulimuli ane, o le auauna atu ia Keriso i se mea itiiti?
Aua na ou fia 'ai ona e avane ai lea o meaʻai, na ou fia inu ona e avane ai lea ni vai ou te inu ai, o se tagata ese ma na e talia aʻu, ma le le lavalava, ona outou faaofuina lea o aʻu, maʻi ma na e tausi mai ia te aʻu, i le falepuipui ma na e asiasi mai ia te aʻu. (Mata 25: 35-36)
E le tatau ona tatou faʻafefe e a latou numera, ae vaʻai ia latou o ni tagata, vaʻaia o latou foliga ma faʻalogo ia latou tala, taumafai e tali atu i le mea sili matou te mafaia i o latou tulaga. Ia tali atu i se auala e masani a tagata, tonu ma le uso. Tatou manaʻomia le aloese mai se faʻaosoosoga masani i nei aso: ia tiaʻi soʻo se mea e faʻamaonia faigata. Ia tatou manatua le Tulafono Auro: “Fai i isi e pei ona e finagalo latou te faia ai ia te oe” (Mt 7:12). —POPE FRANCIS, Lauga i le Konekeresi a Amerika, Setema 24th, 2015 (faʻamaufaʻailoga loʻu faamamafa); Zenit.org
Avatu ia i latou uma o e fesili atu ia te oe… Faia mea e manaʻomia e le au paia ma saili e faaali le talimalo… (Luka 6:30; 12:13)
E ui lava i lea, ua alu atu pea Iesu. Ma o lena e oo lava i le tuʻuina i lalo o le ola o se tasi mo ona fili.
Ou te fai atu ia te outou, alofa i o outou fili, ma tatalo mo i latou e faasaua mai ia te outou… (Mat 5:44)
E le o se mea taua lea e taʻu mai ai tatou te tutu faʻagaeetia ae o isi ua sauaina ma fasiotia pe a fai o loʻo ia i tatou le malosiaga e puipuia ai le ua leai se malosi. E pei ona taʻua e le Catechism,
O le puipuiga faʻapitoa e mafai ona le gata i le saʻo ae o se tiute taua mo se tasi e nafa ma ola o isi. O le puipuiga o le manuia lautele e manaʻomia ai le faia fua o se tagata faatupu vevesi ma le mafai ai ona faʻatupuina se mea leaga. Mo lenei mafuaʻaga, oi latou o loʻo latou umiaina le pule e iai foʻi latou aia tatau e faʻaaoga ai auupega e teteʻe ai tagata faʻatupu faʻalavelave i tagata lautele ua tuʻuina atu ia latou matafaioi. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2265
A oʻo mai ile ISIS, e iai le faʻamasinoga talafeagai mo le faʻatosina mai o le militeri. Ae ui i lea, ua faaosooso lava e le Ekalesia lenei auala mulimuli i sauaga: "Ona o le leaga ma le le tonu o loʻo aumaia e taua uma, e tatau ai ona tatou faia mea uma e mafai e aloese mai ai."[16]ff. CCC, Le. 2327
O le mea e valaauina ai e Keriso Ona soo i le mea muamua ma le taua o le molimau lea o le "jihad faasaga ia te ia lava" - ia teʻena, e oʻo lava i le tulaga o le ofoina atu o le ola o se tasi mo ona fili.[17]cf. 1 Ioane 3:16-O le faʻafeagai o le Islamic martyryr, lea e ave le ola o le isi ina ia mafai ai ona alualu i luma le lotu.[18]ff. Le Christian Martyr-saksi I lena tulaga, o le sulufaʻi faʻafitauli o se valaʻau i le faʻatauaina kerisiano, atonu i le tele o auala nai lo tatou iloa i lenei taimi.
O SE ATA TELE?
Tusa lava, o loʻo iai se ata lapoʻa o loʻo tatalaina mai, ma se ata e lilo ma faʻananau fesoʻotaʻi i lenei tagata sulufaʻi faʻalavelave. O lona uiga, o le fuafuaina ma le faʻaaogaina o le pule silisili ese a le atunuʻu ina ia mafai ai ona faʻatinoina se "tulafono fou a le lalolagi." E pei ona ou fai atu pea, o i latou e faʻamaonia lenei mea i le "taupulepulega pepelo" na ona mumusu e suʻea faamaumauga a le lautele faʻapea foi ma lapataʻiga a pope o le seneturi ua mavae.
E pei ona ou tusia talu ai nei, e leʻi matamumuli taʻitaʻi o le lalolagi ma tagata taua tele i le faailoaina mai o le "vevela o le lalolagi" o le mea faigaluega o filifiliga e toe fetuunaʻi le tamaoaiga o le lalolagi - o le faavae na faataatia ai i Pale ia Tesema talu ai.[19]ff. Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili O le faʻavae o a latou talitonuga o le Marxism, o loʻo faʻaaoga i nei taimi talu ai nei mea faigaluega a le temokalasi ma le faʻapaupau tupe e toe faʻaleleia ai le lalolagi. E pei ona taʻua e St. John Paul II, o le mea moni lava o se tauiviga faasaga i le Agaga Paia, o…
… O le fouvalega e tupu i le loto o le tagata [e] maua i vaitaimi uma o le talaʻaga aemaise i o ona po nei ona itu i fafo, lea e ave pepa sima pei o anotusi o le aganuʻu ma le malo, o se faiga faʻafilosofia, o se talitonuga, se polokalame mo gaioiga ma mo le fausiaina o amioga a tagata... O le faiga na atiaʻe sili ona tele ma oʻo atu ai i lona ogaoga faʻatino taunuuga o lenei ituaiga o mafaufauga, talitonuga ma le praxis o dialectical ma talafaʻasolopito meafaitino, lea o loʻo aloaʻia lava o le faʻatauaina autu o Marxism. —POPE IOANE PAULO II, Dominum ma Vivificantem, l. 56
Pope Pius XI na vaʻaia le mataʻutia o lenei taʻamilosaga o le a faia lena mea muamua faʻaalia i totonu o le Communism e leʻo mouʻesea, ae naʻo le faʻatulagaina i ona taimi nei foliga:
O lenei fouvalega faaonapo nei, atonu e fai mai, na moni lava na solia pe taufaamataʻu i soo se mea, ma na sili atu i le malosi ma le vevesi soʻo se mea na oʻo i ai muamua sauaga faʻasaga i le Ekalesia. —POPE PIUS XI, Divini Redemptoris, Encyclical on Atheistic Communism, n. 2; Mati 19, 1937; www.vatican.va
Faatasi ai ma le tamaoaiga o le lalolagi teetering i luga o le pito o le lua pa'ū ma toefaatulagaina, na o le pau na o le "jihad" faasaga i le malo tutoatasi e ono mafai ona ausia e ala i le vevesi, ma faapena le fefe.
Ua tatou latalata i le suiga o le lalolagi. Pau a le mea tatou te manaʻomia o le saʻo tele faʻalavelave faʻafuaseʻi ma o le a taliaina e malo le Poloaiga a le Lalolagi Fou. —David Rockefeller, o se sui iloga o sosaiete faalilolilo e aofia ai le Illuminati, le Ulupoo ma Ivi, ma le The Bilderberg Group; i le UN, Setema 14, 1994
Faʻafefea ona faʻamatala e se tasi o Amerika o loʻo galue malosi ma tuʻuina atu le militeri a le ISIS i lana taua e faʻatamaʻia ai Suria?[20]ff. globalresearch.ca ma wnd.com Poʻo le i Peretania, Twitter tala fesoʻotaʻi ma ISIS ua uma ona maua i le malo o Peretania? [21]ff. fāʻata, Tesema 14th. 2015
O le a le mea na aveʻesea mai taʻamilosaga masani o le sootaga vavalalata i le va o US intelligence ofisa ma ISIS, aʻo latou aʻoaʻoina, faʻaauupegaina ma faʻatupeina le vaega mo le tele o tausaga. —Steve MacMillan, Aukuso 19, 2014; suʻesuʻega i le lalolagi atoa
Atonu e le mafai ona tatou malamalama atoatoa i feteʻenaʻiga vavalalata na faia e aunoa ma le tosoina i le fefe ma le le mautonu - o le mea tonu lava lea e manaʻo iai Satani. Faʻapea, pei ona ou tusia i Alu i le ogaoga ogaoga, tatou manaʻomia le aloese mai le ogaoga i lenei faʻalavelave: tapunia faitotoʻa uma ia i latou e le tagolima poʻo, i le isi itu, faʻafoliga e leai ni faʻalavelave faʻafuaseʻi foi. O loʻo tatou feagai nei ma soifua o tagata iinei-e le gata ia i latou ua sosola ese mai faʻaterorisi, ma i latou e mananaʻo e aumai i la tatou lava eleele. O le ogatotonu eleele faʻafefeteina ma le poto. Pei ona fai mai Sagato Ioane Paulo II,
… O le lumanaʻi o le lalolagi e tu i se tulaga faigata seʻi vagana ua o mai tagata atamamai. -Familiaris Consortio, l. 8
Ma maua le "eclipse o mafuaaga"[22]POPE PENETIKA XVI, cf. I le Eva O le pouliuli o le lalolagi i lenei itula, e foliga mai o le mafuaaga na faaiʻu ai e John Paul II, ae e leʻi maliu.
O luitau ogaoga o loʻo fetaiaʻi ma le lalolagi i le amataga o le Meleniuma fou, ua taʻitaʻia ai i tatou e mafaufau e naʻo se fesoasoani mai luga, e mafai ona taʻitaʻia loto oi latou o loʻo nonofo i tulaga o feteʻenaʻiga ma i latou o loʻo faʻatautaia le iʻuga o malo, e mafai ona maua ai se mafuaaga ile faʻamoemoe. mo se lumanaʻi manuia. O le Rosary i lona natura o se tatalo mo le filemu.—STST. JOHN PAUL II, Rosarium Virginis Mariae, Le. 40
Muamua lomia Tesema 15th, 2015.
E manaʻomia lau lagolago mo lenei auaunaga faataimi atoa.
Faʻamanuia ia oe, ma faʻafetai.
E malaga ma Mareko i le le Lenei le Upu lenei Aso Afio mai,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.
Faamatalaga Faʻamatalaga
↑1 | Meli i Aso Taitasi, Novema 10, 2015; cf. Times Niu Ioka, Iulai 22nd, 2015 |
---|---|
↑2 | Fesoasoani i le Ekalesia Manaʻomia, alofa mama Katoliko; Meli i Aso TaitasiNovema 10th, 2015 |
↑3 | cf. Faʻailoa, Nov.18th, 2015 |
↑4 | ff. fāʻataOketopa 24, 2105 |
↑5 | Munchen.tvOketopa 27, 2015 |
↑6 | Faaali, Tesema 15, 2015 |
↑7 | Netavissen, Tesema 13th, 2015; cf. infowars.com |
↑8 | Tagata valaʻau i aso uma, Aukuso 6, 2016 |
↑9 | Faaali, Tesema 12, 2015 |
↑10 | ff. Le Meaalofa a le Nigeria |
↑11 | vaʻai le tala lata mai nei tala tala tala: infowars.com |
↑12 | cf. "I le Justin Trudeau Lalolagi, E le Tatau Kerisiano ona Talosaga, Falemeli a le Atunuu, Iuni 21, 2014 |
↑13 | cf. CBC.ca, Tesema 8th, 2015 |
↑14 | Faʻavae faʻavae i tulafono Isalama |
↑15 | ff. O le Post National, Mati 11th, 2015 |
↑16 | ff. CCC, Le. 2327 |
↑17 | cf. 1 Ioane 3:16 |
↑18 | ff. Le Christian Martyr-saksi |
↑19 | ff. Suiga o le Tau ma le Faʻaletonu Sili |
↑20 | ff. globalresearch.ca ma wnd.com |
↑21 | ff. fāʻata, Tesema 14th. 2015 |
↑22 | POPE PENETIKA XVI, cf. I le Eva |