Elaia ma Elisaia, Michael D. O'Brien
IN o tatou aso, ou te talitonu ua tuu e le Atua le "ofu" o le perofeta a Elia i luga o tauau e tele i le lalolagi atoa. Lenei "agaga o Elia" o le a sau, e tusa ma Tusitusiga Paia, aʻo leʻi o le faʻamasinoga tele o le lalolagi.
Faʻauta, o le a 'ou' auina atu 'iā te oe o Elia le perofeta, a o leʻi oʻo mai le aso o le ALIʻI, o le aso sili ma le mataʻutia, e liliu loto o tamā i a latou fānau, ma loto o ataliʻi io latou tamā, neʻi' ou alu atu ma taia le laueleele i le malaia. Faʻauta, 'ou te' auina atu le perofeta o Elia 'iā te oe, ao leʻi oʻo mai le aso o le ALIʻI, o le aso sili ma le mataʻutia. (Mala 3: 23-24)
O LE Vaeluaiga Sili
Tele mea na faia i le seneturi ua tuanaʻi e vavaeʻese ai tamaiti mai o latou tama. E ui o le tele o atalii ma afafine na tutupu aʻe i luga o faʻatoaga galulue faʻatasi ma o latou matua, o aso nei o pisinisi ma tekinolosi tausaga faʻatosina aiga i totonu o le taulaga, matua i totonu o falefaigaluega, ma tamaiti, e le gata i aʻoga i le aso atoa, ae i falelotu lea o le aʻafiaga ma le i ai. oo latou matua e toetoe lava leai. O tama, ma e masani foi o le tina foi, e faaalu le tele o itula i le galuega ina ia lava mea e tausi ai le olaga, a leai, o le soona alu ese o le taimi mai le fale i le sailiga o le manuia ma sili atu oa faalelalolagi.
Radical feminism ua tele mea na faia e emasculate tama. O le matafaioi a le tama ua faʻaititia mai le taʻitaʻi faʻaleagaga i se tautua faigofie, ma le mea e sili ai le leaga, o se vaega sili ona taua i totonu o le fale.
Ma o lenei, o le unaʻi unaʻia e fausia aganuu taliaina o toefaʻatusatusaga feusuaiga ma le faʻaipoipoga o loʻo avea atili ai le fenumiai i le taua ma le tatau ai o le matua faʻatamatane matua i totonu o le aiga, Ekalesia, ma le lalolagi atoa.
… Pe a… leai se tama, pe a naʻo se mea ola e tupu e aunoa ma lona itu faʻale-tagata ma le faʻaleagaga, e leai se aoga o faʻamatalaga e uiga i le Atua le Tama. O le faʻafitauli o tama o lo o tatou ola ai nei o se elemeni, atonu o le sili ona taua, taufaamataʻu tagata i lona tagata. O le faʻamamaina o le tulaga faʻatama ma le tulaga faatina e fesoʻotaʻi ma le faʻateʻaina o tatou avea ma ataliʻi ma afafine. —POPE BENEDICT XVI (Cardinal Ratzinger), Palermo, Mati 15th, 2000
Ole mea lena na tupu ma o loʻo tupu pea ile lalolagi. Ae o se isi mea o loʻo tupu filemu i totonu o se vaega o le Ekalesia…
O LE LILIU LELEI
E foliga mai ia te aʻu lena Ua faamatuu mai e le Atua le agaga faaperofetaga o Elia i lo tatou lalolagi; i le tuanaʻi 15 tausaga pe a, gaoioiga e pei o Tagata tausi feagaiga o Sagato Iosefa (Folafolaga Tagata Tausi o le Porotesano faʻamatalaga) sa aoga i le toefuatai mai o tama faʻaleagaga i le aiga. Ua faatuina foi e le Atua faievagelia mamana ma failauga, o tagata le lolotu ma faifeau, o e na apoapoai atu i tamaloloa ina ia salamo i le le amioatua ma ia avea ma molimau sili atu ia latou ava ma fanau.
Ua iai foi le tuputupu aʻe o le aʻotauina o aiga ua lagona ai le valaʻaulia o matua e faʻaalu le tele o taimi e fausia ai a latou fanau, e le gata i le numera ma le Igilisi, ae faʻatasi ai ma le faigofie ona i ai. Ua siisii foi le leo o le Ekalesia i lenei itu, toe faamautuina le matafaioi a matua o le "muamua" ma muamua faiaoga o a latou fanau.
Ma i le a fou gaioiga a le Agaga, o loʻo i ai le upu malosi o loʻo tupu i le tele o loto valaʻauina i latou i a olaga faigofie. O se olaga e sili atu ona aveʻesea (pe a le o mamao ese) mai le sailiga o oa o le lalolagi, itiiti faapipiiina i lalolagi faiga, ma i nisi tulaga, aveʻese mai atinae tetele (pa eletise, kesi natura, vai vai ma isi) O se valaau ia “O mai ia mai Papelonia, ”Pe pei ona taʻua talu ai nei e le tusitala o Michael O'Brien, 'faatagataotauaina Papelonia i le lalolagi' - o se noataga i le le faamaoni o tagata faatau ma manaʻoga o mea a le lalolagi.
SAINI O TAIMI: FAʻATASIINA O AIGA
Fai mai Iesu o se tasi o faʻailoga o le a oʻo mai se augatupulaga i le lumanaʻi i "aso o le Ataliʻi o le Tagata" o na taimi o le a "pei ona faia i aso o Noa" (Luka 17:26) Ma o le mea na tupu ae lei oo i lena aso tele o le faamasinoga ina ua lolovaia e le Atua le lalolagi? Na ia faaputuputuina Noa ma lona aiga i le lafitaga o le vaa. O aso o Noa ma aso o Elia o tasi ma tutusa: o le a liliu atu loto o tama i a latou fanau, ma o nei aiga o le a faʻaputuputu faʻatasi i totonu o le Atolaau o le Feagaiga Fou, le Faʻamanatu Pepe Maria. O le faʻailoga lea o loʻo tatou ulufale atu i totonu o le vaitaimi vavalalata o le taimi o le alofa tunoa o le a faʻaiʻuina, ma aoaiga, "le aso o le ALII," o le a le pine ae tupu a lē salamo lalolagi.
O lenei faʻailoga o tatou taimi e sili atu lona taua pe a tatou mafaufauina o le tele o aiga, nisi na ou feiloaʻi i ai i aʻu konaseti taʻamilo e ala i Kanata ma le Iunaite Setete talu ai nei, na valaʻaulia e nofo ai latalata mai i isi aiga. Masalo o "sulufaʻiga paia" ia na ou tusia i totonu Pu o lapataiga – Vaega IV. O le itu e sili ona mataina o loʻo tuʻufaʻatasia ai nei aiga o latou uma na lagona lenei valaʻauga e siʻi o latou aiga i le taim lava lena, tutoatasi o le tasi i le isi. Na televave le sau o le valaau. Sa malosi. Sa faanatinati.
Na ou molimauina lenei mea i le tele o nofoaga… ma o loo ou oo foi i ai.
O loo faaputuputu e le Atua Ona tagata.
EPILOGUE
E leʻi leva ona maeʻa ona tusia lenei mafaufauga loloto, ae faʻafuaseʻi lava ona tulaʻi mai se nuanua mamalu i luga o le nofoaga na lagona ai loʻu aiga (ma le tele o isi) ua valaʻaulia e feoaʻi, ma tumau ai i se taimi umi lava (ua paka ai matou ii i le matou pasi taʻamilo). Ioe, ua folafola mai e le Atua a maeʻa le afa, o le a fanaua se vaitau matagofie o le filemu pe a olaola le faʻatuatua, faʻamoemoe ma le alofa. Ou te talitonu na fetalai Iesu e uiga i lena afio mai Era o le Filemu ina ua Ia fetalai:
E muamua lava Elia [aʻo leʻi oʻo i le Toe Tu Mulimuli] na te toe faʻaleleia mea uma. (Mar 9:12)