O le fili o loʻo i totonu o faitotoʻa

 

O I LENEI o se vaʻaiga i Tolkien's Lord of the Rings o loʻo osofaʻia ai Helms Deep. Sa talitonuina o se 'olo malosi e le mafai ona ofi i totonu, siʻomia e le tele o le Pa. Ae ua maua se nofoaga vaivai, lea e faʻaogaina e le malosi o le pouliuli e ala i le faʻatupuina o ituaiga faʻalavelave uma, ona totō lea ma faʻapapa se mea pāpā. O taimi puʻea aʻo leʻi taunuʻu le sulu a le sulu i le puipui e faʻamumu le pomu, na vaʻaia o ia e se tasi o toa, o Aragorn. Na ia ee atu i le au fanafana Legolas e ave o ia i lalo… ae ua tuai. Ua pa le pa ma ua solia. Ua iai nei le fili i totonu o faitotoʻa. 

 

O LE MALIU LELEI

O lenei, e aunoa ma le fesiligia, o le tausaga sili ona ootia ma lofituina i laʻu galuega o le 27 tausaga. E le ona sa loka, tapuni, ma faʻapipiʻi pei o povi mo le sili atu ma le tausaga. Ae, ona o mea na ou tusiaina mo le tele o tausaga o loʻo tatala nei i le taimi moni i saosaoa Warp i ola ma le oti taunuuga. Pei o Aragorn, sa ou ee i le tumutumu o oʻu mama o le a solia le aiga tagata; o lenei o O la tatou 1942 ma o lena, i le igoa o le "soifua maloloina", o le soifua maloloina o le a osofaʻia ogaoga; ma o lena, "mo lo tatou lava lelei," o le a tatou vaʻaia a tatou oloa aveina, sili i totonu o latou, lo tatou saolotoga.

E ui lava i le mea moni o nei mea na muaʻi taʻu mai e lo tatou Aliʻi ma le Lady e le o lona uiga o le tikeri o loʻo faʻatūina i latou i maʻa. Fatalism e le o uiga o se soo o Iesu. [1]ff. Lava Lelei Agaga Salamo o le faatanoa taofiofia galu o le leaga. 

O le mea lea, salamo. A leai, o le a 'ou vave alu atu' iā te oe ma tau le tauʻa ma i latou i le pelu a loʻu gutu. “Ai se tasi ua i ai taliga, tatau ona lagona le mea e fai mai ai le Agaga i ekalesia.” (Faʻaaliga 3: 16-17)

E masani lava ona manaʻomia le Ekalesia e fai le mea na finagalo ai le Atua ia Aperaamo, o le vaʻai atu o loʻo iai ni tagata amio lelei e taofia ai le leaga ma le faʻaumatiaga.  —POPE FAAMATALAGA XVI, Malamalama o le Lalolagi, i. 166, O se talanoaga ma Peter Seewald (Ignatius Press)

E ui lava ou te iloa o le toʻatele o laʻu faitau faitau malamalama i mea o loʻo tutupu i latou, ou te iloa foi e seasea faia se nifo faasaga i le tafe o faʻasalalauga lea o loʻo sosolo nei i le tele o vaega o tagata soifua i totonu o le pulega faʻatonu-tekonolosi. 

O le gata na luai mai le vaitafe mai i lona gutu ina ua uma le fafine e tafiesea o ia i le āu… (Faʻaaliga 12:15)

Ou te manatu o le [tafe o le vai] e faigofie ona faʻamatalaina: o galu ia e puleaina uma ma manaʻo e faʻatuatua i le Ekalesia mou, o le Ekalesia e foliga mai ua le toe i ai se tulaga i le feagai ai ma le malosi o nei āu o faʻamalosia i latou lava na o le pau le mafaufau lelei, na o le pau lea o le auala e ola ai. —POPE BENEDICT XVI, Mafaufauga Loloto i le Fono Faapitoa mo Sasaʻe Tutotonu o le Sinoti a Epikopo, Oketopa 11th, 2010; faʻatau ie  

O le a se mea e sili atu lona malosi nai lo le taimi nei o le "faamalosia tuʻuina o tui" ma "tusifolau tusifolau"? Toatele o tatou e maofa i le iloa, mo se faʻataʻitaʻiga, o se taulaga Columbian talu ai nei amata taufaʻamataʻu faʻasalaga ma falepuipui taimi i le "le faʻamaonia" pe a latou tuua o latou fale. “O tagata uma lava e tatau ona fai o latou tuipuipui,” o le finau mai lea a le pulenuu o le taulaga o Elvira Julia Mercado i luga o le Blu Radio, “a leai, e le mafai ona feoaʻi i le nuu o Sucre.” Ma e le gata e faʻasa mai i pa, disko, faleʻaiga, faletupe ma faleoloa, ae faʻapea foi supamaketi.[2]Aukuso 2nd, 2021; Farani24.com I nisi upu, ua tatou oʻo i le tulaga o le taufaʻamataʻu i fia 'ai tagata pe a fai latou te le tuʻuina atu o latou tino i le faʻataʻitaʻiga mRNA gene togafitiga[3]E tusa ai ma lomiga a Moderna, "O le taimi nei, o le mRNA ua taʻua o le gafa e gafa ma le gaosiaina e le FDA. —Lai. 19, sec.gov ua faʻaeeina atu - e ui lava na manino ona faʻapea mai latou fuafuaina e taofi le feaveaia o le siama ae na o le faʻaititia o faʻailoga o le faʻamaʻi:

O suʻesuʻega [luga o mRNA inoculations] e leʻi fuafuaina e iloilo le faʻasalalauina. Latou te le fesiligia lena fesili, ma e leai se faʻamatalaga e uiga i lenei i lenei taimi o taimi. —Dr. Larry Corey vaʻai i le National Institutes of Health (NIH) COVID-19 "tui" tofotofoga; Novema 20, 2020; medscape.com; ff. primarydoctor.org/covidvaccine

Na faʻataʻitaʻia i latou ma iʻuga o faʻamaʻi ogaoga - e le puipuia ai faʻamaʻi. —USI Fomai tipitipi aoao Jerome Adams, Taeao manuia Amerika, Tesema 14, 2020; asomail.co.uk

Ma o mea uma e le o taofi jabber i le aufaasālalau o le mauaina o le "puipuiga o le lafu" e ala i nei tui o se tele gaʻo pepelo. O le mea moni, Dr. Peter McCullough MD, MPH na taʻua muamua a Fonotaga a le Komiti a le Senate o Texas ua maeʻa i le 80% "lafu puipuiga" aʻo leʻi soʻo se tui puipui na amataina. 

Oe le mafai faʻatoʻilaloina le puipuiga masani. E le mafai ona tuiina i luga aʻe ma faʻalelei. —Dr. Peter McCullough, Mati 10, 2021; cf. pepa aloaia Mulimuli i le Saienisi?

Ae ui i lea, o le toa lima o aliʻi mamana i le pito i luga o malo ma faʻavaomalo faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga soifua maloloina, ma a latou tagata totino totogi maualuga tofia i tulaga setete ma itumalo tulaga, faʻatasi ai ma le aufaasālalau ma le autau o le le mailoa mea moni-siaki, ua lelei sasaina le lalolagi i se tele psychosis. O le a le ituaiga o fefefe na i ai muamua mafaufau lelei tagata ua latou talitonu e tatau ona tatou tuʻuina atu tagata soifua maloloina atoatoa (ma le puipuiga masani) i lalo o se faʻasalaga oti seʻi vagana ua latou malilie e avea tui junkies i le New World Order? O loʻo tusi mai nei e tagata ia te aʻu, ua faʻateʻaina mai a latou galuega lelei totogi na latou galulue ai mo le tele o tausaga talu ai na latou faia se latou lava filifiliga, faʻafomaʻi faʻavae i luga o le tele o suʻesuʻega ua latou mumusu e avea ma vaega o le mea ua valaʻauina e saienitisi. "O le sili ona tele faʻataʻitaʻiga tagata i le talafaasolopito.”O le valea mama lea ma e matua le saʻo lava. O fea, O fea o i ai leoleo mamoe o le Ekalesia faitioina lenei soliga matuia o aʻoaʻoga a le Ekalesia ma aia tatau a tagata?

 Na taʻua manino e le Faapotopotoga mo le Mataupu Faavae o le Faatuatua:

… O tui uma e faʻatauaina e saogalemu ile falemaʻi e aoga ma lelei e mafai ona faʻaaogaina ile mafaufau lelei ... I le leai ai o isi auala e taofi ai pe puipuia ai le faʻamaʻi, o le lelei lautele ono fautuaina tui, aemaise lava e puipuia le sili ona vaivai ma sili atu faʻaalia… I le taimi lava e tasi, o le aoga mafuaaga manino ai o tui e le, o se tulafono, o se amio lelei tiute ma o lea, o lea, e tatau ona lotomalie. - "Faʻaliga i le amio lelei o le faʻaaogaina o vailaʻau teteʻe i le Covid-19", n. 3, 6; faʻatau ie

E le gata i lea, ia faʻamalosia se vailaʻau i tagata taʻitasi, aemaise pe a o nei oloa pea i falemaʻi tofotofoga ma umi taimi aʻafiaga matua le iloa, e le gata o le solia o Katoliko aʻoaʻoga amio lelei ae o le solia o le Nuremberg Tulafono e faʻasa ona faʻamalosia le faʻataʻitaʻiina o tagata soifua. O epikopo o loʻo amata ona faʻamalosia le aufaigaluega a le ekalesia i lenei faiga o loʻo tuʻu saʻo i latou i nofoaga o faʻavaomalo aiā tatau a tagata (e leʻo iai na faʻamasinoga e leʻo faia se faʻagaioiga faʻamasino). Ole mafuaaga lea ole molimauina ole Ekalesia e le gata ole opo ae faamalosia o lenei apartheid faʻafomaʻi e matua mataʻutia lava. 

“O le vaega o le pope i Slovakia e na o tui” —Iulai 21st, 2021, tala fou o tala fou: euroactiv.com, Katoliko News Agency, Soifuaga Fou i le Olaga

I isi nofoaga, ua faʻasa le Eucharist - ae ua avea ekalesia ma nofoaga o tui - e pei o tui o le valu lea o faʻamanatuga.

Faatasi ai ma le le mafaatusalia maliu maliu ma manuʻa mai le tui faʻateleina vaiaso - o poloka poloka poloka ma faʻasalaga e tagata agaʻi i luga o agafesoʻotaʻi - o le tele o tagata atamamai o le lalolagi i tui puipuia e matua teʻena le tala a le aufaasālalau a le aufaasālalau o nei tui e "saogalemu falemaʻi ma aoga" pe leai foi "faʻalavelave faʻapitoa," pei o Na taʻua e Pope Francis i le amataga o le faʻamaʻi. I se isi itu,  

E i ai matou iloiloga tutoatasi fautuaina 86% [o maliu i le US - sili atu i le 12,300 lipotia mai o lenei tusitusiga] e fesoʻotaʻi ma le vailaʻau [ma] e sili mamao atu nai lo se isi mea e taliaina ... O le a alu i lalo i le tala faʻasolopito o le sili ona mataʻutia meaola -maua oloa oloa rollout i talafaʻasolopito o tagata. —Dr. Peter McCullough, Iulai 21st, 2021, Stew Peters Show, rumble.com i le 17: 38

Lona lua, pei ona taʻua e nisi atamamai i laʻu pepa aloaia Mulimuli i le Saienisi?Ivermectin (faʻatasi ai ma isi togafitiga) ua faʻaalia e solo ese le siama i se tulaga o maʻi. 

Mauga o faʻamatalaga na tulaʻi mai le tele o nofoaga tutotonu ma atunuʻu i le lalolagi atoa, faʻaalia ai le ofoofogia aoga o Ivermectin. E faʻaleagaina ai le faʻasalalauina o lenei siama. Afai e te tago i ai, e te le maʻi. —Dr. Pierre Kory, fofogaina e le Senate, Tesema 8th, 2020; cnsnews.com
Faʻalogo ile molimau poto puʻupuʻu lea mai se tagata faʻamaʻi puipuia e faʻaleagaina le saienisi pepelo e faʻatosina tagata lautele:

O le hierarchy atoa i le pogisa e uiga i nei mea moni? E leai ni loia aloaʻia pe faʻatulafonoina loia suʻesuʻeina nei mataupu? O fesili faamaoni na, aua o faʻasalalauga lea malosi ma salalau. Ma o le mea moni, e le o se mea e ofo ai talu ai o le toʻatele, e aofia ai ma aʻu, na latou faʻamatalaina i se taimi umi o le "COVID-19" ma le "suiga o le tau" ua naʻo ni itu e faʻatino ai se "Sili Reset", E leai se mea ae lalolagi Communism i se pulou lanumeamata. I lena tulaga, o upu a Pope Pio XI e tutusa lava le taua e pei foi ona i ai i le 1937:

O le lona tolu o malosiaga taua i le salalau o le Communism o le taupulepulega filemu o le vaega o le vaega tele o le lē lolotu nusipepa o le lalolagi. Matou te fai mai o taupulepulega leaga, aua e le mafai ona faʻamatalaina pe faʻapefea ona mafai e se nusipepa ona naunau e faʻaaoga e oʻo lava i nai aso masani o le olaga ona gūgū mo se taimi umi e uiga i mea mataʻutia na faia… —POPE PIUS XI, Divini Togiolaina, n. 18; www.vatican.va

Tusa lava, o fea le iloatino i le "Agaga o le upu moni"[4]John 14: 17 o ai ua tuuina mai e Keriso i Lana Ekalesia? Sa lapatai mai Sister Deirdre Byrne, o se sui o le Little Workers of the Sacred Hearts order i Uosigitone, DC:

… Ua tatou le maua uma le mafaufau lelei ma o le mea ua tupu, ua tatou le maua le saolotoga o tapuaiga. - Konafesi "Taofi le Fanafana" Aukuso 4, 2021; lifesitenews.com

Ioe, o le atoa mafuaʻaga mo le faia o laʻu pepa faʻamaumauga Mulimuli i le Saienisi? na faʻaalia ai le ala ua o ese ai tagata mai le faʻamoemoe saʻo en masse ma ua oʻo atu nei i le toʻotoʻo i lalo ifo o foliga o le sauaina o fuaitau e pei o le "mo le lelei lautele." 

Talu ai latou te le taʻutinoina o se tasi e mafai ona puipuia se autu faʻatulagaina o le lelei ma le leaga, latou faʻamaualuga ia i latou lava se manino pe faʻaalia lotomalie pule i le tagata ma lona iʻuga, pei ona faʻaalia i le talafaʻasolopito. —POPE IOANE PAULO II, Centesimus annus, Le. 45, 46

Ua ou vaʻaia nei ma le manino o tatou o loʻo siisii ​​i luga o tatou leo ​​e faaleo le faʻailo, ua malelemo i fafo e ala i se atamai ma le manuia faʻasalalauga faʻasalalau na mafua ai ona faʻasalalau e le aufaasālalau a le Soviet Union muamua. Sa i ai se matua toilalo i le faautauta i totonu o se vaega tele o le Ekalesia, ma e le gata i faifeʻau, ae o le au lotu, fomai, saienitisi, ala o faasalalauga ma isi mea o e na avea ma talalelei upu a le aufaasālalau tala aʻo filemu pea aʻo faitau afe o loʻo faʻasauāina ma gugu. “O le mea e i ai le Agaga o le Alii, e i ai le saolotoga,” tusia e St.[5]2 Cor 3: 17 E manino lava, o le Agaga o le Aliʻi e leai se mea e maua ai i faʻasalalauga lautele i aso nei - o se tasi o faʻailoga iloga o taimi o le lalolagi o loʻo toe faʻasolosolo atu i ni ituaiga fou o pologa.

Ua solia pa. O le tala pepelo ua manuia temoni le "le faʻamaonia" ma o latou sauaga o le a vave ma saua. Ua tuai nei ona taofi le faʻataʻitaʻiga faʻafomaʻi. O lesona o le talafaʻasolopito - o le faʻatamaʻia o tagata Iutaia ma le vavaeʻeseina o tagata uli, mo se faʻataʻitaʻiga - na vave galo. O le “Le toe faia!” O le mantra o tagata na faasaoina mai le Holocaust na vave ona liua i le "Ioe, toe fai!" Aua a tatou vaʻaia o le Pope lava ia, o lona uiga, taʻitaʻia le lafu i le pogisa laufanua o lenei apartheid (pe na te iloa lenei mea moni pe leai), ona manino lea, o faitotoʻa na talepeina, ma le fili o fevaevaeaʻiga. , fefe, ma le faʻatonutonu o loʻo i totonu.

O le a foi se isi tala a le tagata vaai? O upu faʻaperofetaga a Pope Benedict XVI o loʻo faʻataunuuina:

O le autu autū foliga o le pa o le felagolagomaʻi o le lalolagi atoa, masani ona faʻaigoaina o le lalolagi… e aunoa ma le taʻitaʻiga o le alofa mama i le mea moni, o lenei lalolagi malosiʻaga ono mafua ai le sili atu ona faʻaleagaina ma fausia ai fouvalega i totonu o le aiga tagata. -Caritas i Faʻamaonil. 33

 

E LE TATOU Vaai Vagana…

le Afa Sili Ua silia ma le sefululima tausaga o ou talanoa e uiga i lenei mataupu. Ou te vaʻai i mea na tutupu tupu vave - o matagi ua tafe malosi nei, pei o se afā - e mautinoa lava o loʻo tatou agaʻi atu i se faʻaiʻuga mautinoa. Ioe, o le a tuʻuaʻia aʻu i le maofa, o le "malaia ma le pogisa" ma le "taupulepulega leaga". Ae o lea ou te lelei pe a ou auai i le tulaga o Pius XI poʻo St. John Paul II - o ai na lapatai mai o nei taupulepulega leaga e le o se manatu.

Tagata soifua i aso nei ofoina mai ia i tatou se mataʻutia mataʻutia vaaiga, pe a tatou mafaufau e le gata i le tele o osofaʻiga i le olaga o loʻo sosolo ae o lo latou le lagonaina-o fuainumera fuainumera, ma le mea moni ua latou mauaina lautele ma mamana le lagolago mai le lautele maliliega i le vaega o le sosaiete, mai lautele le faʻamaonia tulafono ma le aofia ai o nisi o vaega o le soifua maloloina-tagata faigaluega… ma taimi o le taufaʻamataʻu faasaga i le ola e leʻi tupu vaivai. O loʻo latou faia le tele o faʻatatau. E le gata o latou taufaamataʻu mai fafo, mai malosiʻaga o le natura poʻo "Cains" na fasiotia le "Abels"; leai, o latou faʻasaienisi ma faʻavasegaina faʻamataʻu faʻamataʻu… I lenei auala se ituaiga o "taupulepulega leaga e faasaga i le ola" tatalaina…. I aganuu ma aga fesoʻotaʻi i aso nei, lea e ono lamatia ai le saienitisi ma le faʻataʻitaʻiga o lo latou tulaga masani, e mafai ona faʻaosoosoina ai le au polofesa i le tele o taimi e avea ma tagata faʻataʻitaʻi o le ola, poʻo ni sui o le oti. — POPE ST JOHN PAUL II, Evangelium Vitae, n 17, 16, 12, 89

Mea moni, ina ua maeʻa lolomi laʻu pepa i luga o le faʻamaʻi, Na ou matua lagona le faanoanoa. I se vaega, aua na amata ona ou iloaina o afea O le Alii (ma Pope Ioane Paulo II) valaʻauina aʻu i lenei galuega i tausaga ua tuanaʻi, o Tusitusiga Paia na ia masani ai ona fai mai ia te aʻu na aveina moni lava moni:

O oe foʻi le ataliʻio le tagata, 'ua' ou faia le tagata vaʻai mo le 'āiga o Isaraelu; soʻo se taimi e te faʻalogo ai i se upu mai loʻu gutu, o le a e avatu ia te i latou le lapataʻiga mai ia te aʻu…. 'āfai e vaʻai le tagata vaʻai le pelu o loʻo sau ma na te le ilia le pū,' ua lē lapataʻia ai le nuʻu, ma sau le pelu ma maua so latou; o le tagata na 'aveʻeseina i lana amioletonu, a o lona toto' ou te taui atu le lima o le leoleo. (Esekielu 33: 7,6)

Ua taufaamataʻu mai ia te aʻu i tauiviga e faatosina tagata e faia ni "tui" - lulu, Donuts fua, mariuana, lole, fasi falai, tinoitupe faʻailoga… E faamanatu mai ai ia te aʻu le mea na ou tusia i totonu O la tatou 1942. Aʻo leʻi amataina e le au Siamani le faʻataʻamilomiloina o tagata Iutaia Hanikeri, o ni fitafita na tufatufaina sukalati ia latou fanau. I ni aso mulimuli ane, na latou faia lava faamalosia i latou i nofoaafi. Aʻo leʻi faia le fasiotiga tagata i Yugoslavia i le ogatotonu o le 90's, na tosina ai e le General Ratko Mladić le faitau afe o tagata Bosnia i pasi e iai falaoa, sukalati ma palanikeke na folafola e toe ave i latou i o latou nuu. Nai lo lena, sili atu 8000 tamaloloa ma tama ma na aveʻesea ma fasiotia ao le sefulu o afe o isi na tutulieseina mai o latou fale.[6]matamata i le ata tifaga Quo Vadis, Aida?  

O oʻu nofosala foʻi i le faia o masaniga i nei faʻatusatusaga? E le tusa ai ma nisi o taʻutaʻua o tui puipuia o le siosiomaga o le lalolagi, e aofia ai le manumalo Nobel, Dr. Luc Montagnier, Dr. Beda Stadler, Dr. o le sili ona malosi faaupuga, aofia ai ma le fai mai o le mea o tupu "o se solitulafono" ma ono ono o se polokalama o "tele depopulation."[7]ff. Mulimuli i le Saienisi?  

Ae faʻapefea oti na mafua mai, e le o le COVID, ae o le gaioiga le masani ai a lokaina i lalo faitau aofai o tagata? Tasi le suʻesuʻe na crunched numera ma estimates e oʻo i le lua miliona ua maliu tuʻusaʻo mai le faʻamalosia faamalositino o le soifua maloloina ma maʻi tutusa.[8]Sanjeev Sabhlok, Tesema 20, 2020; Le Times of India E matua mataʻutia tele lenei faiga, e matua mimilo lava i manatu, ma e tetee ai i upu - ae maise lava pe a fai o le au suʻesuʻe ma le aufaigaluega o le soifua maloloina latou te molimauina le pepelo ma le ogaoga o tagata oti i le lalolagi.[9]vaʻai Mulimuli i le Saienisi? Ae maise lava pe a lapataia e sui o Malo Aufaatasi latou lava, o le toatele o tagata maliliu e ala i le matelaina e mafai ona tupu e ala i loka.[10]ff. Ina ua ou fia 'ai

Auoi, na alalaga leoleo.… Ae toaitiiti na faʻalogo.

Mulimuli, ua ou matua tiga lava i le totogi i aso uma o tagata ua "tuiina" ua maeʻa - tagata soifua maloloina atoatoa le afaina pe fasiotia i lenei faʻataʻitaʻiga sili a le tagata. O loʻo matou lafoina na tala i aso uma i luga ole Kulupu MeWe. [11]Saili pe aisea ua avea ai o se faʻataʻitaʻiga mai gutu o le au atamamai: Mulimuli i le Saienisi?

Na fetalai le Alii ia Kaino: “O le a lenei mea ua e faia? O loʻo tagi mai ia te aʻu le leo o le toto o lou uso mai le eleele ” (Ken 4:10).O le leo o le toto masaa e tagata faʻaauau pea ona alaga, mai lea augatupulaga i lea augatupulaga, i ni fou ma eseʻese auala. O le fesili a le Alii: "O le a lau mea na fai?", E le mafai ona sosola ese Kaino, na faʻatu foi i tagata o nei aso, ina ia latou iloa ai le loloto ma le ogaoga o osofaʻiga i le olaga o loʻo faʻaauau pea le faʻailogaina o talafaʻasolopito o tagata; ia latou iloa ai le mafuaʻaga o nei osofaʻiga ma fafaga latou; ma ia latou mafaufau loloto loloto i le mafuaʻaga e mafua mai i nei osofaʻiga mo le i ai o tagata taʻitoʻatasi ma tagata. — POPE ST JOHN PAUL II, Evangelium Vitae, l. 10

Ma, o lea, sa faʻamanatu pea lava pea ia te aʻu se isi Tusitusiga Paia na aumai e le Alii ia te aʻu i le aso na Ia valaʻauina aʻu i lenei tusitusiga aposetolo:

Ona ou faalogoina lea o le siufofoga o le Alii o faapea mai, “O ai ou te auina atu? O ai e alu mo matou? ” "O aʻu lenei", na ou fai atu ai; “Auina mai au!” Ma sa ia tali atu: "Alu ma fai atu i lenei nuu: Faalogo ma le totoa, ae le malamalama! Vaʻai totoʻa, ae le iloa Faʻavaivaia loto o tagata nei, faʻapogisa o latou taliga ma moeiini o latou mata; Ina neʻi latou vaʻai ma o latou mata, ma faʻalogo i o latou taliga, ma malamalama o latou loto, ma latou liliu ma faʻamaloloina. "

“O le a le umi, le Alii e?” Sa ou fesili ai. Ma na ia tali atu: "Seʻia faʻatafunaina 'aʻai, leai ni tagata, Fale, leai ni tagata, ma faʻatafunaina le laueleele. Seʻia tulia e le Atua le nuu i se mea mamao, ma ua matua tele le faatafunaga i totonu o le laueleele. ” (Isaia 6: 8-12)

O le a le mea e fai e fafagu ai se atoa lalolagi? Sa ou nofo ma lena upu mo le 16 tausaga i le iloaina ai, o le iuga lava, o laʻu auaunaga o le a i ai i se uiga faapitoa "toilalo." O le a faʻateʻaina e le toʻatele, tusa lava pe ou te lagolagoina mea uma i upu a le Magisterium ma le tatou Fafine (ma lenei tausaga ua teʻa, saienisi) ina ia o lou talitonuina o le a le ia te aʻu ae i le Aliʻi. E ui i lea, o lenei o se augatupulaga loto-maaa, o ni tagata maaa, tagata tutuli ma tauaso faaleagaga. Ua tatou momoe, o le tala lea a Penetito. 

O lo tatou lava moe i le afioaga o le Atua tatou te le malamalama ai i le leaga: tatou te le faʻalogo i le Atua aua tatou te le mananaʻo e faʻalavelaveina, ma o lea tatou tumau ai le le fiafia i le leaga. —POPE FAAMATALAGA XVI, Tala Fou Katoliko Agency, Vatican City, Ape 20, 2011, Lautele oe maimoa

 

O LE FAʻAIʻU MULIMULI

Ia o lea la, ua sau le filiga. O upu na valoʻia i le iai o Pope Paul VI i le 1975, ua oʻo mai nei ia i tatou pei o se nofoaafi uta. O i latou e mumusu e faʻatagaina o latou tino - malumalu o le Agaga Paʻia[12]1 Cor 6: 19 - ia solia o le a toʻesea mea uma ma vavaeʻese mai sosaiete.

Ona ou te alofa ia te oe, ou te manaʻo e faʻaali atu ia te oe mea o ou faia i le lalolagi nei. Oumanao e saunia oe mo le mea o le a sau. Ua lata mai aso o le pogisa le lalolagi, aso o puapuaga… O fale o loʻo tutu ai nei e le toe iai tu Lagolago o loʻo i ai iina mo oʻu tagata o le a le iai iina. Ou tagata ou te manao ia outou saunia, oʻu tagata, ia iloa naʻo aʻu ma pipiʻi ia te aʻu ma ia maua aʻu i se auala loloto atu nai lo muamua. O le a ou taʻitaʻia oe i le toafa… o le a ou toʻesea oe mea uma o loʻo e faʻamoemoeina nei, o lea e te faʻamoemoe lava ia te aʻu. O se taimi o pogisa o loʻo sau i luga o le lalolagi, ae o le taimi o le mamalu ua sau mo laʻu Ekalesia, a taimi o le mamalu o le a sau mo loʻu nuu. O le a ou sasaa atu iā te oe meaalofa uma a laʻu S.agaga. O le a ou saunia oe mo taua faaleagaga; O le a ou sauniina oe mo se taimi o le faievagelia e leʻi vaʻaia e le lalolagi…. Ma a leai sau mea seʻi vagana aʻu, o le a e maua mea uma: fanua, fanua, fale, ma uso ma tuafafine ma le alofa ma olioli ma le filemu sili atu nai lo se isi lava taimi muamua. Ia sauni, loʻu nuu e, ou te manao e sauni oe…—O lo matou Aliʻi o Iesu ia Ralph Martin, St. Peter's Square, Roma, Penetekoso Aso Gafua o Me, 1975

Ma o lena "upu" e toe aumaia ai aʻu i se vaaiga loloto i totonu na tuuina mai e le Alii ia te aʻu i le sefululima tausaga talu ai ao ou tatalo i luma o le Faamanatuga Faʻamanuiaina. O se taimi o le a oʻo mai o le a fausia ai ni "nuu tutusa" ma o le au Kerisiano, o le a fusia faʻatasi, o le a le maua ni mea taua (faitau Le Vaega Tele). E faʻapefea ona le oʻo mai lenei mea ia i tatou aʻo faʻamalosia le tui puipui e sau i saosaoa Warp? O le lafoa o lau pule tutoatasi, ma ia faavavau noatia i le mea o le a le malo faʻatonutonu o le a tuʻuina i ai, o le valea. O se soliga o le maualuga faʻatonuga tutusa ma le vailaʻau faʻamalosi! O se soifua maloloina dictatorship, ma mulimuli ane ou te talitonu, taʻitaʻia tatou i le Anetikeriso, o le atoa fale mo lenei "manu feʻai" e toeititi lava i le nofoaga.

O ai e mafai ona faʻatusatusa i le manufeʻai poʻo ai e mafai ona faʻasaga i ai? (Faaa 13: 4)

Talitonu ia te aʻu, o le lagona tonu lava lea o le miliona o tagata i aso nei o loʻo feagai ma le faʻasaina mai faleoloa ma leiloa o latou olaga ma galuega. Manatua le mea na ou faamatala atu ia te oe mai le tagata faitau i le fitu tausaga talu ai ...  

O loʻu afafine matua na vaai i le tele o tagata lelei ma leaga [agelu] i taua. Na ia talanoa i le tele o taimi e uiga i le taua o taua uma ma na o le pau lava o le lapoʻa ma ituaiga eseese o tagata. O le tatou Lady na faʻaali ia te ia i se miti i le tausaga ua tuanaʻi o lo tatou Lady o Guadalupe. Na ia taʻu atu ia te ia o le temoni sau e sili atu ma feʻai nai lo isi uma. E le mafai ona ia faia lenei temoni pe faʻalogo i ai. O le a taumafai e ave le lalolagi atoa. O le temoni lenei o fefe. O se fefe na fai mai loʻu afafine o le a ufitia tagata uma ma mea uma. Tumau latalata i le Sakalameta ma Iesu ma Maria o le sili taua. —Mai Seoli tatala

Ma o lenei, o lenei taumafanafana, lo tatou Alii masalomia saunia i tatou mo le vevesi e foliga mai lata mai 

Loʻu atalii e, ua avea nei aso ma itula e tutu ai le toʻatele i oʻu luma. O se taimi o le a o mai ai le toʻatele e vaai po o le a le mea ua latou fefefe ai. Ua ou lapataʻia Laʻu fanau e le o aʻu o le Atua o le fefe, aua ou te le o tusiaina mea faapena. O aʻu o le Atua e tautala i loto o oʻu tagata ma ou te le lulu fatu o le fefe io latou mafaufau. Na ou foafoaina tamaiti taʻitasi uma ma auala talafeagai e ola ai i se misiona i lenei lalolagi, e avea ma mea faigaluega o le malamalama ma le faʻamoemoe i lenei lalolagi pogisa. Ua ou sau e taʻu i laʻu fanau ua oʻo mai le itula e te fai mai ai, o fea loʻu tuagane? O fea lou tuafafine? Ua oʻo mai le itula o le a e manaʻo ai e faʻapea o le Chaplet of My Most Divine Mercy e le gata mo le motu o tagata e leʻi sauni e feiloaʻi ma aʻu.

Ala maia Laʻu fanau, aua ua faʻaseseina oe e le perenise o le pouliuli, le mafuaʻaga o le fefe. O loʻo unaʻia oe e se folafolaga pepelo. O lou tino o le malumalu o le Agaga Paʻia, e le faʻaguguina, faʻasese, pe faʻaumatia foi o Laʻu foafoaga. Lenei lalolagi o le a pasi, ae o le tele o le o faʻamalieina. Ua oo i le taimi e teuteu ai lou agaga, aua ua oo mai le itula ou te lapatai atu ai i tagata o ona ala e le fiafia i ai aʻu ... Ua oʻo i le taimi e sauni ai ma lapatai atu ia i latou ua momoe i pepelo na latou faia. Ua oʻo i le taimi e fusifusia ai au rosario ma toʻotuli i ou tulivae i le lotomaualalo, aua o Aʻu o Iesu, ma o Loʻu alofa mutimutivale ma le faʻamasinoga o le a manumalo. —Jesus ia Jennifer, Iulai 22nd; faitau le atoa savali i le countdowntothekingdom.com

O le aso a o ou tatalo i luma o le Faamanatuga Faamanuiaina, na ou toe manatuaina upu Na ou toe faʻalogo i le 2007. Sa ou maua le lagona o se agelu i le vaeluaga o le lagi o loʻo lele i luga aʻe o le lalolagi ma alaga,

“Pulea! Pulea! ”

Aʻo taumafai le tagata e tele ma faʻatele e faʻateʻa le afio mai o Keriso mai le lalolagi, poʻo fea lava latou te manuia ai, vevesi nofo i Lona tulaga. Ma faʻalavelave, e oʻo mai le fefe. Ma le fefe, e oʻo mai le avanoa e pule

O lena "upu" na muamua atu i luma o masina e se vaʻaiga i totonu o masini ma kia fetaui faʻatasi ma upu:

Ua toeititi maeʻa.

A o ou tusia i Tia Sili Meshing:

O nei masini - polokiki, tamaoaiga, ma agafesootai, o loʻo faʻagaioia i le lalolagi atoa - sa tutoʻatasi tutoʻatasi mo le tele o tausaga, pe a le o seneturi. Ae na mafai ona ou vaʻaia i loʻu loto lo la faʻatasi. ua uma lelei masini, toeititi lava mesh i totonu o le tasi masini Global valaʻauina "Totonu Totino. ” O le meshing o le a leai se mea, filemu, tau leiloa. Faasesē.

O le faʻamatalaga sili lea ona lelei ile faʻafefea e le lalolagi ona le naʻo le fetaui i totonu o lenei fou Communism, ae o loʻo naunau e auai, uma "mo le lelei lautele", ala i lenei "faʻamaʻi pipisi."

 

O FEA NEI, TAIMI?

Sa ou taumafai e faʻamaoni i nei tausaga uma, taumafai i taimi uma e tusi mea na ou lagonaina Fai mai le lagi—E leʻo le mea ou te fia fai atu ai. Ou te manatua le muamua lima tausaga o lenei tusitusiga aposetolo, na faia i le fefe tele o le a ou faʻasesēina agaga. Faʻafetai i le Atua mo aʻu faʻatonusili faaleagaga i le tele o tausaga ua avea ma mea faigaluega faamaoni o le leoleo mamoe alofa a le Alii. Ae, a o ou suʻesuʻeina loʻu lava lotofuatiaifo, sa mafai ona ou toe taʻua upu a St.Gregory the Great:

Le atalii e, le tagata e, ua ou faia oe ma tagata vaʻai mo le aiga o Isaraelu. Manatua o le tamaloa e auina mai e le Aliʻi e fai ma talaʻi e taʻua o le tagata vaai. O le tagata vaʻai e tu i taimi uma i luga o le maualuga ina ia mafai ona ia vaʻai mamao mai le mea o loʻo tupu. Soʻo se tasi e tofia e avea ma tagata vaʻai mo tagata e tatau ona tu i luga i se maualuga mo lona olaga atoa e fesoasoani ia i latou i lana vaʻaiga mamao. E faigata tele ia te aʻu ona fai atu lenei, aua o nei lava upu ou te taʻusalaina ai aʻu. E le mafai ona ou talaʻi ma se agavaʻa, ae peitaʻi a oʻo ina ou manuia, o lea lava ou te le ola i loʻu olaga e tusa ai ma laʻu lava talaʻiga. Ou te le faafitia loʻu tiute; Ou te iloa o aʻu ou te paie ma faatamala, ae masalo o le taʻuina o laʻu mea sese o le a maua ai le faʻamagaloga mai laʻu faamasino tonu. —St. Gregory le Sili, aiga, Liturgi o Itula, Vol. IV, itu. 1365-66

I le faaiuga, o le a ou fai atu na o le pau lava le auala i luma i le taimi nei o le faalagolago i le Paia Providence. Mea uma oe manaomia ona iloa, O le mea e masani ai, o loʻo fai i aso uma e lo matou Aliʻi poʻo le Tamaʻitaʻi Faitauga i le Malo, e matua leai lava se mea i talaatu o le Tusitusiga Paia latou. O i latou e tauemu i valoʻaga ma faia ni masalosaloga le mautinoa e leai se mea e aoga ai… ae mo le malamalama o tamaiti - o i latou e iai taliga e faʻalogo - latou te faʻalogo ai; i latou e iai mata e vaʻai ai, o le a vaʻai i nai auala laiti ae taua o loʻo foaʻi mai e le Lagi e faʻatautaia ai lenei Matagi. Tatalo, le Rosary, le Sakalameta, ma le faʻamalosi tino ma le faʻatuatua i le puipuia o le mea moni. Leai se mea fou, moni, ae o tatou faia?

Mo laʻu vaega, ua ou lagona le fetalaiga a le Alii o loʻu taimi i luga o le puipui o le tagata vaai ua maeʻa. Ou te le iloa. Sa ou nofo iinei mo le tele o masina, o loimata tafe ifo i oʻu foliga a o ou vaai atu i le Manu o auvae matala lautele i luga o le saolotoga ma le soifua manuia o le aiga tagata, tusa lava po o le a latou lanu, ituaiga, po o talitonuga. Loimata mo i latou o loʻo faʻataʻitaʻia, tui, ma ua faʻailogaina nei e pei o povi o loʻo taua o tusifolau o tui. Ou te le manaʻo e vaʻai i lenei lalolagi o pagatia, ae ua ou iloa foi o le faʻaauau pea i le ala o loʻo tatou i ai, o le a atili ai ona tele puapuaga nai lo le mea tatou te mafaufauina. O toto o pepe e leʻi fananau mai e alaga pea a o faaauau pea le fasiga i aso uma (ma o "tui" faaauau pea le faaaogaina o sela o pepe fasiotia). Ua latalata mai le taimi o le fesoasoani a le Alii. Ua sau le Afa.

Laʻu fanau pele e, ou te fai atu ia te outou ia sauni, aua ua latalata mai le Lapataiga. Toatele o le a toe foi i le Atua, e oʻo lava ia i latou e le talitonu, aemaise lava patele e le talitonu i mea uma o loʻo e feagai i lenei taimi… O aʻu, le Tina a le Atua ma lou Tina, manaʻo e vaʻaia oe e uiga i taimi faigata o le a sau. Ou te fia taʻu atu ia te oe e le o toe mamao ona i ai lea o taua i le lalolagi, ae o le taimi lenei o le a taunuu ai le Anetikeriso ma o le a avea o ia o se tagata o le filemu. Faalogo, tamaiti: aua neʻi faaseseina o outou mafaufau, ae ia faamaoni… —O le matou Tamaʻitaʻi na tuuaia ia Gisella Cardia, Aukuso 3, 2021, countdowntothekingdom.com

O ai e mafai ona taofiina lenei pule faʻamalosi, lenei transhumanist manu feʻai? O ai e mafai ona faʻamutaina le pseudo-faasaienisi ma tamaloa mamana o loʻo i ai le "taupulepulega leaga faasaga i le ola" o loʻo faʻamalosia le faitau aofaʻi o tagata ia avea ma vailaʻau tui ma paʻuʻu i lalo o le pule a le fou Komunisi (ie. Sili Reset)?

Ou te le mafaia. Sa ou taumafai, sa ou faia lava, e ui lava sa ou iloa ou te le mafaia. Ae o le tali e le o se mea e ofo ai aʻu poʻo laʻu tagata faitau:

E mafaia e Iesu. 

Ona ou vaai lea i le lagi ua matala, ma sa i ai se solofanua paʻepaʻe; o le na tiʻetiʻe ai sa taʻua o le "Faamaoni ma le Moni." Na ia faamasino ma tau le taua i le amiotonu… Na alu atu le pelu maai mai lona fofoga e taia ai nuu… Ona ou vaai lea i le manu feʻai ma tupu o le lalolagi ma a latou autau ua potopoto e tau faasaga i le o tiʻetiʻe i le solofanua ma lana autau. Na maua le manu feʻai ma le perofeta pepelo na faia i ona luma ia faʻailoga na ia faʻasesēina ai i latou na talia le faʻailoga o le manufeʻai ma i latou na ifo i lona faʻatagata. O le toalua na lafo ola i totonu o le vai tafu afi mumu i le teio .... Na 'ou vaʻai foʻi i agaga o tagata na vavaeʻeseina le ulu ona o la latou molimau ia Iesu ma le afioga a le Atua, ma e leʻi tapuaʻi i le manu feʻai, poʻo lona faʻatagata, latou te leʻi taliaina foʻi le faʻailoga i o latou muaulu poʻo lima. Na latou toe ola mai ma na latou pule faʻatasi ma Keriso mo le afe tausaga. (Faʻaaliga 19: 11-20: 4)

Ma ua tatou faʻalogo i nei aso le oi e pei ona leʻi i ai se tasi na faʻalogo muamua ... Pope [John Paul II] e moni faʻapelepeleina se naunautaiga sili atu o le meleniuma o fevaevaeaʻiga o le a mulimuli mai i le meleniuma o tuʻufaʻatasia. —Katinale Iosefa Ratzinger (PENEDICT XVI), Masima o le Lalolagi (San Francisco: Ignatius Press, 1997), faaliliuina e Adrian Walker

 

Faʻalogo ile mea lea:


 

 

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:


E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Lava Lelei Agaga
2 Aukuso 2nd, 2021; Farani24.com
3 E tusa ai ma lomiga a Moderna, "O le taimi nei, o le mRNA ua taʻua o le gafa e gafa ma le gaosiaina e le FDA. —Lai. 19, sec.gov
4 John 14: 17
5 2 Cor 3: 17
6 matamata i le ata tifaga Quo Vadis, Aida?
7 ff. Mulimuli i le Saienisi?
8 Sanjeev Sabhlok, Tesema 20, 2020; Le Times of India
9 vaʻai Mulimuli i le Saienisi?
10 ff. Ina ua ou fia 'ai
11 Saili pe aisea ua avea ai o se faʻataʻitaʻiga mai gutu o le au atamamai: Mulimuli i le Saienisi?
12 1 Cor 6: 19
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , .