O Le Lotogatasi Sese

 

 

 

IF o le tatalo ma le manaʻo o Iesu ina ia "tasi i latou uma" (Ioane 17: 21), ona i ai foi lea o se fuafuaga a Satani mo le lotogatasi—o le lotogatasi sese. Ma ua tatou vaʻai i faʻailoga o lona tulaʻi mai. O le mea o loʻo tusia iinei e fesoʻotaʻi ma le "afioʻaga tutusa" o loʻo sosoʻo mai o loʻo tautalagia i O Le Sau ma Sulufaʻiga.

 
TOTONU MONI 

Na tatalo Keriso ina ia tasi i tatou uma:

...e ala i le tasi le mafaufau, maua le tutusa alofa, i le atoatoa ma ia tasi le mafaufau... (Fili 2: 5)

O le a le mafaufau? O le a le alofa? O le a le maliega? Ua taliina e Paulo i leisi fuaiupu:

Ia outou mafaufau ia outou lava, o ia ia Keriso Iesu, o le… na te leʻi manatu i le tutusa o le Atua ma se mea e tatau ona malamalama i ai, ae na ia lafoaʻia ia lava, ma avea o ia ma auauna ...

O le faʻailoga o le faʻaKerisiano o alofa. O le pito i luga o lenei alofa o le tagata lava-faʻafitia, o se kenosis poʻo le gaogao o ia lava mo le isi. Lenei o le a avea ma mafaufau o le Tino o Keriso, a lotogatasi o le tautua, o le fusi lea o le alofa.

O le lotogatasi faa-kerisiano e le o se tasi e gauaʻi ma gauaʻi. O le mea lena e taʻu o le kulupu. E pei ona masani ona ou fai atu pe a ou talanoa i le autalavou: E leʻi afio mai Iesu e aveʻese a outou uiga—Na afio mai o Ia e aveese lau agasala! Ma o lea, o le Tino o Keriso e aofia ai le tele o sui, ae i ai 'eseʻese gaioiga, uma faʻatulagaina i le sini o le alofa. Eseesega, o lea, ua faʻamanatuina.

… O loo naunau le Aposetolo e taʻu mai… le manatu o le lotogatasi i le anoanoaʻi o meaalofa, o meaalofa ia a le Agaga Paia. Faʻafetai ia i latou, o le Ekalesia foliga mai o se tamaoaiga ma taua tino, e le o toniga fua o le tasi Agaga, na te taʻitaʻia tagata uma i le loloto lotogatasi, aua na ia taliaina eseesega e aunoa ma le faʻaumatiaina ma aumaia ai se fealofani lotogatasi. —POPE BENEDICT XVI, Angelus, Ianuari 24th, 2010; LʻOsservatore Romano, Lomiga Faʻalevaiaso i le Igilisi, Ianuari 27th, 2010; www.vatican.va

I le lotogatasi faa-kerisiano, o mea uma lava e faia agai i le lelei o le isi, a le o le alofa, poo le usitaia o tulafono masani ma le amio mama e pei ona faaalia ia i tatou e ala i le foafoaga ma le tagata o Iesu. Faʻapena alofa ma upu moni E le mafai ma e le mafai ona teteʻa, aua ua faʻatonuina uma i latou mo le lelei o le isi. [1]ff. I Tau Uma A i ai le alofa, e leai se faʻamalosi; o i ai le mea moni, e i ai le saolotoga.

O le mea lea, i le lotogatasi o Keriso, o le agaga o le tagata e mafai ona tupu i lona atoa gafatia i totonu o se alalafaga alofa ... o le ata o le muamua alalafaga: le Paia Tolutasi.
 

O LE FAATASIGA SESE 

O le sini a Satani e le ina ia tasi i tatou uma, ae ia tasi uma toniga

Ina ia mafai ona fausia lenei lotogatasi sese, o le a faʻavae i luga o le tolutasi sese: “Faapalepale, agalelei, tutusa“. O le autu a le fili o le muamua talepeina i lalo le lotogatasi o le Tino o Keriso, le lotogatasi o faʻaipoipoga, Ma o le totonu lotogatasi i totonu o le tagata soifua (tino, agaga, ma le agaga), lea e faia i le faatusa o le Atua-ona toefausia uma i le faatusa sese.

I le taimi nei, o le tagata ei ai le pule i le lalolagi ma ana tulafono. Na te mafaia ona faʻaleaogaina lenei lalolagi ma faʻaputuputuina. —POPE BENEDICT XVI (Cardinal Ratzinger), Palermo, Mati 15th, 2000

I le "Tutusa", e leai se mea e pei o le "tamaloa" poʻo le "fafine" poʻo le "tane" ma le "ava." (E taua le maitauina o le mafaufau faʻalelalolagi mafaufau e le o le uiga o le upu "tutusa": tagata tutusa o tutusa ma faavavau taua—Ae o se ituaiga amio le mafaufau foliga tutusa.) O le faʻaosooso faʻamalosi fafine faʻagaioiga na faʻamalosia e Satani e solo ese eseʻese ae felagolagomaʻi tulaga o le tane ma le fafine.

O le tulaga faʻatama tagata ua aumaia ai ia i tatou se naunautaʻiga i le mea e i ai o Ia. Ae a le i ai lenei tulaga faatamā, pe a na o le tupuola le poto masani, e aunoa ma lona tagata ma le itu a le Atua, e leai se aoga o faʻamatalaga e uiga i le Atua le Tama. O le faʻafitauli o tama o lo o tatou ola ai nei o se elemeni, atonu o le sili ona taua, taufaamataʻu tagata i lona tagata. O le faʻamamaina o le tulaga faʻatama ma le tulaga faatina e fesoʻotaʻi ma le faʻateʻaina o tatou tama ma afafine.  —POPE BENEDICT XVI (Cardinal Ratzinger), Palermo, Mati 15th, 2000

Ina ua maeʻa lenei, ona ia see atu i le isi sitepu: le soloiesea o eseesega i alii ma tamaitai feusuaiga. O le tamaloa poʻo le tamaʻitaʻi o le mataupu o faʻamuamua, ma o lea, o le tane ma le fafine e taua tele “Tutusa.” 

Faʻatusatusaina le eseesega i le va o itupa… faʻamaonia ma le faʻamaonia na manatu le lelei o loʻo saili e aveʻese uma fesoʻotaʻiga mai le tagata o tamaloloa poʻo tamaʻitaʻi, e pei o lenei o se matua moni mea.  —POPE FAAMATALAGA XVI, WorldNetDaily, Tesema 30th, 2006 

Ae o lenei sese ma faʻatapulaʻa lagona o le "tutusa" e le faʻatapulaʻaina i le tane ma le fafine; e masaʻa i se malamalama sese o le natura i le avea ma "Humane." O lona uiga, o manu ma laʻau e tatau ona mafaufauina, tusa lava pe eseese i foliga ma laiti malamalama, tutusa foafoaga. I lenei fesoʻotaʻiga faʻaaloalo, tamaloa, fafine, manu vaefa - e oʻo lava i le paneta ma le siʻosiʻomaga - e tutusa i le taua i se ituaiga homogenization lalolagi (ma o nisi taimi, tagata ola alu itiiti taua i le fofoga o, fai mai, o se ituaiga lamatia.) 

O Sepania, mo se faʻataʻitaʻiga, ua pasia le Great Ape Project i le tulafono, ma folafola mai o chimpanzees ma gorillas o se vaega o le "nuʻu o tutusa" ma tagata. Ua faalauiloa mai e Suisilani o tagata taʻitoʻatasi laʻau e i ai le "mamalu o le tagata lava ia" ma o le "faʻamateina" o fugalaau vao o se mea sese tele. O le tulafono fou a Ecuador ua aiaia ai mo “aia tatau o le natura” e tutusa ma na Homo sapiens. -Homo Sapiens, Leiloa, Uesele J. Samita, uso matutua i aia tatau a tagata ma bioethics mo le Discovery Institute, National Iloiloga Online, Aperila 22nd, 2009

E pei ona tafe mai le Agaga Paia o le Alofa i le va o le Tama ma le Alo, e faʻapena foi lenei lotogatasi sese e fusia e le "Faʻapalepale." A o tumau pe taofiofi i le foliga i fafo o le alofa mama, e masani ona leai se alofa mo ia e faʻavae i luga o lagona ma faʻasese manatu ae le o le faʻamalamalamaina o le mea moni ma le mafuaʻaga. O le natura ma le amio lelei tulafono ua suia mo le le mailoa manatu o le "aia tatau." Afai la, afai e mafai ona avea se mea ma se mea saʻo, o le mea lea e tatau ai ona onosaʻia (tusa lava pe o le mea saʻo e na o le "faia" e se faʻamasino pe faʻamalosia e vaega faʻamalosi tino, tusa lava pe o nei "aia tatau" e solia ai le mea moni ma mafuaaga.)

E pei o lea, o lenei Tolutasi sese e leai alofa pei o lona iʻuga, ae o le tupe: o o le Olo fou o Papelu.

O se dictatorship o relativism o loʻo fausiaina na te le iloaina se mea e pei o se mea mautinoa, ma e tuʻu ai o le mulimuli fua leai se mea ae o le tagata lava ia ma ona manaʻoga.  —POPE PENETIKA XVI (Katinale Ratzinger), Tatala Fale i Conclave, Aperila 18th, 2004.

I luga o le laualuga, o upu faapalepale, agaalofa, ma tutusa o ni faaupuga e foliga lelei, ma e mafai ona lelei. Peitai o Satani o le "tama o pepelo" na te ave le mea lelei ma mimilo, ma maileia ai agaga i totonu fenumiai.

 

FALSEHOOD I LE IUNIVESAL 

O le taimi lava e tutusa ai lenei "tolutasi" o mea pepelo i ona vaega uma e tolu, ona saunia loa lea o le auala mo le lotogatasi sese o ia lava e tatau ona vaʻaia ma le faʻaeteete ma faʻamalosia. Ioe, o le natura lava o le Faʻapalepale e le mafai ona faʻatagaina lena mea, tagata, poʻo faʻalapotopotoga o loʻo taofiofia le manatu o le amio mama matua. Fai mai le mau, “o le mea e i ai le Agaga o le Aliʻi, e i ai le saolotoga." [2]2 Cor 3: 17 I se isi itu, o le mea o i ai le agaga o anetikeriso, ei ai le faʻamalosi. [3]ff. Pulea! Pulea! The lotogatasi sese, Faalauteleina nei o se lalolagi tulaga ese, o lea, saunia le ala mo le Anetikeriso o ia mautinoa lena tagata taʻitasi tatau ona totogi mo. pule o le pito i lalo o le Faʻapalepale; o le Anetikeriso kelu - e le o le alofa. E tasi le faʻamama emo i totonu o le masini e mafai ona faʻaumatia le atoa masini; I se tulaga faʻapena, e tatau i tagata taʻitoʻatasi ona faʻatulaga lelei ma tuʻufaʻatasia i le lotogatasi sese-fusifusia ma faʻataʻitaʻia i lona faʻaaliga faaupufai, o le mea moni o le totalitaryism. 

O le Apokalifa e talanoa e uiga i le fili o le Atua, le manu feai. E leai se igoa lenei manu, a o le fuainumera.

I [le mataʻutia o nofoaga o faasalaga], latou faaleaogaina foliga ma talafaasolopito, liua tagata i se numera, faaitiitia o ia i se pusi i se tele masini. O le tagata ua le naʻo se aga.Numera

I o tatou aso, e le tatau ona galo ia i latou na faʻataʻitaʻia le iʻuga o se lalolagi o loʻo i ai le tulaga lamatia o le faʻaaogaina o le tutusa faʻatulagaina o nofoaga faʻapitoa, pe a fai o le lautele tulafono o le masini ua taliaina. O masini na fausia saʻo lava le latou tulafono. E tusa ai ma lenei manatu, e tatau ona faʻamatalaina le tagata e le komepiuta ma e faʻatoa mafai lea pe a faʻaliliuina i numera.

O le manu feʻai o se numera ma liua i fuainumera. O le Atua, e ui lava, e iai le igoa ma valaau e ala i le igoa. O ia o se tagata ma saili mo le tagata.  —Cardinal Ratzinger, (POPE BENEDICT XVI) Palermo, Mati 15th, 2000 (faʻamau faʻatusa)

Ae e le o lenei lotogatasi. Ae, e leai tausisia.

E le o le matagofie o le lalolagi atoa o le lotogatasi o Atunuʻu uma, taʻitasi ma a latou lava aganuu, nai lo o le globalisation o hegemonic laugatasia, o le tasi mafaufauga. Ma o lenei manatu tasi o le fua o le lalolagi. —POPE FRANCIS, Aiga, Novema 18th, 2013; Zenit

A o le faa-kerisiano e faavae i luga o le saolotoga ma le tiutetauave i le upu moni-ma o le mea lea e faamalosia ai le lotogatasi moni-o le sese lotogatasi o le a aliaʻe e fafo tutusa o le saolotoga: saogalemu i le igoa o le filemu. O le tutoatasi malo o le a tauamiotonuina ina ia aumaia ai lenei sese lotogatasi mo le "manuia lautele" (aemaise lava pe afai o le lalolagi o loo i ai i le vevesi o le Lona Tolu Lalolagi Taua po o taupulepulega i lalo o mala, natura po o le tamaoaiga.) Ae o le sese lotogatasi e faapena foi o se filemu pepelo.

Mo outou lava iloa lelei o le aso o le Alii o le a sau e pei o se gaoi i po… O le gaoi e sau na o le gaoi ma fasi ma faatamaia. (1 Tesa 5: 2; Ioane 10:10)

Na latou faʻamamaina manua o loʻu nuʻu ma fai māmā, 'Filemu, filemū,' peʻa leai se filemu ... 'Ua' ou tofia leoleo mo 'outou,' ua faʻapea atu, '' Inā faʻalogo ia i le leo o le pū. ' Ae na latou fai mai, 'Matou te le faʻalogo lava.' O lenei faʻalogo, O atunuʻu, ma iloa, Le faʻapotopotoga e, le mea o le a tupu ia i latou. Faalogo, le lalolagi e; faʻauta, 'ou te faʻaoʻo le leaga i luga o lenei nuʻu, o le fua oa latou togafiti,' ona latou te leʻi faʻalogo mai i aʻu 'upu; ma o laʼu tulafono, ua latou teenaina.  (Ieremia 6:14, 17-19)

O le Anetikeriso o le a faapena ona sau e pei o se gaoi i le po o fenumiai. [4]ff. O le taufaasese afio mai

… Pe a fai oi tatou uma o tagata i itu uma o Kerisinetoma ua matua fevaevaeai, ma matua faaitiitia, matua tumu i fevaevaeaʻiga, matua latalata lava i aʻoaʻoga sese. Pe a tatou tuu atu i tatou lava i luga o le lalolagi ma faalagolago mo le puipuiga i luga o lea, ma tuuina atu lo tatou tutoatasi ma lo tatou malosi, ona ia [Anetikeriso] osofaia i tatou i luga o le toasa e tusa ma le Atua faatagaina o ia.  —Faafetai John Henry Newman, Lauga IV: O Le Sauaina o Anetikeriso

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu. O sauaga e o faatasi ma lana faigamalaga i le lalolagi o le a faaalia ai le "mea lilo o le amioletonu" i le tulaga o le taufaasese lotu e ofoina atu ai i tamaloloa se tali manino io latou faafitauli i le tau o le liliuese mai le upu moni. —Catechism o le Ekalesia Katoliko, n. 675

 

O LE EKALESIA SES

Ona avea ai lea o le lotogatasi sese ma avea ma "lautele" - o se upu e sau mai le Eleni katoliko: "Katoliko" - o se taumafaiga e faʻanofo ma suia le Ekalesia moni ma lotogatasi moni lea o le a faia ai le fuafuaga a Keriso.

Aua na ia faʻailoa mai ia i tatou i le poto uma ma le atamai le lilo o lona finagalo, tusa ma lona faamoemoe na ia tuʻuina mai ia Keriso o se fuafuaga mo le atoaga o taimi, e tuʻufaʻatasia mea uma ia te ia, mea i le lagi ma mea i luga lalolagi (Efe 1: 9-10) 

Na ou vaai i le au Porotesano malamalama, o fuafuaga na fausia mo le tuʻufaʻatasia o talitonuga faʻalelotu, o le taofiofia o pulega faʻapope ... Ou te leʻi vaʻai i se pope, ae o le epikopo na faʻapa'ū i luma o le Fata Faitaulaga Sili. I lenei vaʻaiga, na ou vaʻai atu i le falesa na faʻatamaʻia e isi vaʻa… Sa taufaʻamataʻu i itu uma… Na latou fausia se lotu tele ma le soʻona fai, o le a taliaina uma tapuaiga ma aia tutusa ... ae o le fata faitaulaga naʻo mea inosia ma faʻatafunaina. E faapena le ekalesia fou… —Faʻamanuia Anne Catherine Emmerich (1774-1824 TA), O Le Soifuaga ma Faaaliga a Anne Catherine EmmerichAperila 12th, 1820

Ua taʻua e Pope Francis lenei fetuʻunaʻiga o talitonuga a se tasi, o lenei agaga tuputupu aʻe o mea faalelalolagi i totonu o le Ekalesia, o se "fua o le tiapolo." I le faʻatusatusaina o tatou taimi i taimi o tagata Eperu anamua i le Tusi a Maccabees, na lapataʻi mai le Tama Paʻia o loʻo tatou pauu atu i le "agaga o le agaʻi i luma o le talavou."

Latou te talitonu o le agaʻi i luma i soʻo se ituaiga o filifiliga e sili atu nai lo le tumau i mausa o le faʻamaoni… Ua taʻua lea o le liliuese, mulilua. Latou te le, o le mea moni, feutanaʻi ni nai taua; latou te soalaupuleina le aano moni o lo latou avea ai: o le faʻamaoni o le Aliʻi. —POPE FRANCIS, Aiga, Novema 18th, 2013; Zenit

I le ma lea, e manaʻomia ona tatou mataala i nei taimi, aemaise pe a tatou vaʻaia le toʻatele o tagata ua faʻalataina i le taufaasese o le fetuunaiga. Aua i le taimi lava e tasi, o le Ekalesia ua faʻateleina valiina o le "faatupu faalavelave" o le filemu ma o se sili faʻapalepale "fou lalolagi faiga." O lea, e manino lava o le Ekalesia o le a feagai ma sauaga o le, mulimuli ane, o le a faʻamamaina ai o ia.

O le Ekalesia o le a avea laiti ma o le a amata amata toe sili atu pe itiiti ifo mai le amataga. O le a le toe mafai ona nofo i le tele o maota na fausia e ia i le manuia. A o le aofai o ona tagata o le a faʻaititia… O le a leiloa ia ia le tele o ona tulaga faʻapitoa ... A o se tamaʻi sosaiete, [le Ekalesia] o le a faia sili atu tele manaʻoga i le taumafaiga a ana lava tagata.

O le a faigata mo le Ekalesia, aua o le faʻagasologa o le faʻamalamalamaina ma faʻamaninoga o le a alu ai lona malosi taua tele. O le a avea ai o ia ma mativa ma mafua ai ona avea o ia ma Ekalesia o le agamalu… O le gaioiga o le a umi ma faigata ona pei o le auala mai le sese o le alualu i luma i le po o le French Revolution - pe a fai o le epikopo e manatu atamai pe a fai o ia na ulagia dogmas ma na ia fai mai foi o le i ai o le Atua e le o mautinoa… Ae ina ua maeʻa le faʻamasinoga o lenei luluina, o sili malosi o le a tafe mai se sili faʻaleagagaina ma faʻafaigofie Ekalesia. O tamaloloa i se lalolagi faʻatulagaina fuafuaina o le a latou lagona le tuʻulafoaʻia. Afai ua latou le toe vaʻai i le Atua, o le a latou lagona le mataʻu atoa o lo latou mativa. Ona latou iloa ai lea o le lafu toaitiiti o tagata talitonu o se mea atoatoa fou. Latou te mauaina o se faʻamoemoe e mo latou, o se tali na latou sailia faʻalilolilo.

Ma o lea e foliga mautinoa ia te aʻu o le Ekalesia o feagai ma taimi sili ona faigata. O le mea moni faigata ua toeititi amata. E tatau ona tatou faalagolago i lugā mataʻutia. Ae ou te mautinoa foi e uiga i le mea o le a totoe i le iuga: le o le Lotu o le lotu faʻalelotu, lea ua maliu ua ma Gobel, ae o le Ekalesia o le faʻatuatua. Atonu o le a le toe avea o ia ma pule silisili faʻaagafesoʻotaʻi i le tulaga na ia i ai talu ai nei; ae o le a ia fiafia i se fugalaʻau fou ma o le a vaʻaia o se tamaloa fale, lea o le a ia maua ai le ola ma le faʻamoemoe i tua atu o le oti. —Cardinal Joseph Ratzinger (POPE FAAMATALAGA XVI), Faatuatua ma Lumanaʻi, Ignatius Press, 2009



 

Muamua lomia Ianuari 4th, 2007. Ua ou faʻafouina ma faʻaopopo nisi faʻasino ii.

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. I Tau Uma
2 2 Cor 3: 17
3 ff. Pulea! Pulea!
4 ff. O le taufaasese afio mai
lafoina i AIGA, Faailoga ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.