O le iʻuga o le lalolagi o le taufaʻaseʻe

lalolagi

 

"LE O le iʻuga o le lalolagi o loʻo taufaitagofie, ”o le faamatalaga lea a le Peresetene o Amerika, Barack Obama, a o ia tauivi malosi talu ai nei mo le sui filifilia o le peresetene o Hillary Clinton. [1]ff. pisinisi InsiderNovema 2nd, 2016  Na ia faasino i le ono palotaina o Donald Trump-o se sui faatu tetee-i le faatuina-ma fautuaina e faapea o le taunuuga o le lalolagi o loo tautau i le paleni, o le faleoloa moni na filifilia.

Na taʻua foʻi e Pope Penitito XVI o le iʻuga o le lalolagi e lamatia, ae o se mea e ofo ai, ona o mafuaaga eseese. Na ia faatusaina le tulaga o loo iai nei le lalolagi, aemaise lava atunuu i Sisifo, i le taimi o le paʻu o le Emepaea o Roma.

O le malepelepe o mataupu faavae autu o le tulafono ma uiga taua o le ola mama o loo faavae ai na malepelepe ai le vai na puipuia ai le nonofo faatasi filemu i totonu o tagata seia oo mai i lena taimi. Ua goto le la i se lalolagi atoa. O faʻalavelave faʻalenatura faifaipea na atili faʻateleina ai lenei lagona o le le saogalemu. Sa leai se malosi na vaaia e mafai ona taofia ai lenei pa'u. O lea la, sa atili ai ona finafinau, o le valaau atu lea i le mana o le Atua: o le aioiga ina ia afio mai o ia ma puipuia ona tagata mai nei taufaamata’u uma. —POPE BENEDICT XVI, Lauga i le Roman Curia, Tesema 20, 2010

O le faafitauli ogaoga, na fai mai ai le pontiff, o le lafoaia atoa o le tulafono faalenatura.

Mo ona faamoemoega fou uma ma avanoa, o lo tatou lalolagi o loʻo faʻalavelaveina i le taimi lava e tasi i le lagona o loʻo paʻu'ū le maliliega mama, maliliega a aunoa ma le le mafai ona faʻaogaina faʻatulafonoina ma faiga faʻapolokiki. O le mea lea e foliga mai e le taulau le malosi o lo'o fa'apotopotoina mo le puipuiga o ia fausaga. Se'i vagana ua iai se finagalo autasi i mea taua e mafai ai ona fa'atino fa'avae ma tulafono. O lenei maliliega faavae e maua mai i le talatuu Kerisiano e lamatia… O le mea moni, o lenei mea e tauaso ai le mafuaaga i le mea e taua. O le tetee atu i lenei gasetoto o le mafaufau ma ia faatumauina lona gafatia e vaai ai i mea taua, mo le vaai i le Atua ma le tagata, mo le vaai i le mea e lelei ma le mea moni, o le manaoga masani lea e tatau ona tuufaatasia tagata uma o le loto lelei. Ua lamatia le lumanaʻi o le lalolagi. —Ibid.

 

AMERIKA O LE TAGATA

O aʻu o se Kanata, ma o le palota a Amerika e fiafia ia te aʻu mo isi mafuaaga. O lona uiga, Amerika, aʻo mou atu o se malo malosi, o loʻo i ai pea se aafiaga taua i le tamaoaiga o le lalolagi, agafesootai, ma le paleni o le malosi faamiliteli. E le gata i lea, e pei ona ou tusia i totonu Mealilo Papelonia, O le malosi o Amerika na faʻaaogaina e faʻasalalau ai "faʻatemokalasi faʻamalamalamaina" i le lalolagi atoa i le mea e taʻua o se "nofoaga faʻapitoa" o isi atunuu. Ua faia faapea e le taʻitaʻiga a Amerika e ala i le faia o fesoasoani tau tupe i atunuu ua malepelepe i taua poʻo le atinaʻeina o atunuʻu e faʻatatau i lo latou tatalaina o latou tuaoi i le faapau pepe, faʻamaʻi fanau, faʻamalosi faʻamaʻi ma le talitonuga o itupa - e faapea vaatauo, i le manatu faafilosofia o le lalolagi lea na afua, tausia, ma faalauiloaina e "sosaiete faalilolilo" talu mai le 16 senituri.

Amerika o le a faʻaaogaina e taʻitaʻia le lalolagi i le faʻafilosofia malo. E te malamalama o Amerika na faʻavaeina e le au kerisiano o se atunuʻu faʻa-kerisiano. Peitai, sa i ai lava na tagata i le isi itu na mananaʻo e faʻaaoga Amerika, faʻasaua i le tatou militeri malosiaga ma le tatou malosi faʻatupe, e faʻatutuina ai temokalasi malamalama i le lalolagi atoa ma toefuatai leiloa Atlantis. —le ua maliu Dr. Stanley Monteith, Le Fou Atlantis: Mealilo lilo a Amata a Amerika (vitio); faʻatalanoaga Dr. Stanley Monteith

O le mea lea ou te fai atu ai o le tautinoga a Obama o Hillary e foliga mai o le a laveaʻiina le lalolagi mai le faʻaumatiaga i lalo o le Trump e matua faʻatauvaʻa (ma e le o se mea e fai mai ai o Trump o se sui agavaa foi). Ona o le filifilia o Clinton i le au peresitene o le a faʻamauina ai le "aganuʻu o le oti" i sosaiete uma a Amerika ma faiga faʻavae i fafo. E pei o le Palemia o Kanata, ua faapena foi ona lafoaia e Clinton le tulafono faalenatura o amioga mo faiga faavae e faavaivaia ai le olaga, faaipoipoga, ma le saolotoga o tapuaiga. O le mea moni, na ia taʻua faʻaalia [2]cf. matamata iinei lauga iinei o lona faamemelo tele i le "vaaiga" a le eugenicist ma le na faavaeina le Planned Parenthood, Margaret Sanger-o se tamaitai na faʻaalia manino le faʻaumatiaina o tagata uli ma isi "le manaʻomia" i le sosaiete Amerika.

[O lo tatou faamoemoega o le] le faatapulaaina o le faamalieina o feusuaiga e aunoa ma se avega o fanau e le manaomia… Le tele tagata peseo le mea alofa e faia e se aiga i se tasi o ona tamameamea o le fasiotia lea. —Margaret Sanger (faatonu), Le Fafine Fouvale, Volume I, Numera 1. Toe lomia i Fafine ma le Tu'uga Fou. Niu Ioka: Brentanos Publishers, 1922

Matou te le manaʻo e alu atu le upu matou te mananaʻo e faʻaumatia le faitau aofaʻi o Negro. —O le tusi a Margaret Sanger ia Tesema 19, 1939 ia Dr. Clarence Gamble, 255 Adams Street, Milton, Massachusetts. Punavai muamua: Sophia Smith Collection, Smith College, North Hampton, Massachusetts. Na faamatalaina foi i le Linda Gordon's Tino o le Fafine, Fafine's Right: Ose Talafa'asolopito Fa'ale-agafesootai o le Pulea Fanau mai i Amerika. Niu Ioka: Grossman Publishers, 1976; cf. prolife365.com

Afai o le viia o manatu o lenei tamaitai ma le malosi o le puipuia o le Planned Parenthood (o loʻo faia le faʻatau atu o vaega o le tino o pepe) e le lava le faateia, e tatau i se tasi ona faʻafefe e le amanaʻia le puipuiga tatala o le "faʻapaʻu pepe fanau" e Clinton i le taimi talu ai nei. felafolafoaiga a le peresetene i luga o le televise. [3]cf. Oketopa 20th, 2016, Iloiloga a le Atunuu O se faiga lea e fanau ai vae o se pepe ola Hillarymuamua seia na o lona ulu e totoe i le ala fanau, o le taimi lea e tui ai e le fafine faapau pepe seleulu i totonu o le ulupoo o le pepe, aveese lona faiʻai, ma nutimomoia lona ulu ina ia aveese atoa le tamaitiiti. Talu ai e leʻi fanau atoatoa le pepe, e mafai lava ona faʻapitoa (i lalo o le "tulafono" o loʻo iai nei) e le o se "tagata." O lenei ituaiga o faiga—e fetaui pe sili atu i le faataulagaina o tagata soifua o soo se aganuu i le talafaasolopito o tagata—e leai se mea itiiti o le leaga leaga.

I lenei itu, o se “tulaga o le leaga” fou ua fausia i Amerika i Matu, lea e lē manatu mamafa i le paia o le olaga ma faaipoipoga, ma e itiiti le faapalepale mo i latou e tetee i le Malo. 

 

TO'OA'O MAI

O le mea moni e faapea o Kerisiano masani, ma i latou e tutusa o latou manatu masani, e sili atu nai lo. Na vaaia lea tulaga i Kanata i le filifilia o malo alualu i luma lautele i le atunuu ma le itumalo i nisi o itumalo. Ua vave ona gaoioi le Palemia e faamautinoa “aia tatau o alii ma tamaitai” ae o le faigamalo faaitumalo a Alberta—na manatu muamua o le itumalo sili ona faasao i totonu o le atunuu—ua faia ni faaiuga e tasi e tuuina atu faletaele e leai ni itupa ma faaleaogaina ai aoga i le fale ae o le iuni a le faiaoga iina o loo uunaia tamaiti aoga e faavasega “ toso" faʻaaliga i totonu o aʻoga, faʻasino i tamaiti aʻoga o ni "umea" nai lo "tama" ma "teine," ma auai i faʻasalalauga tusi-tusi e faʻamalosia ai aia tatau LGBTQ faavaomalo. [4]ff. LifeSiteNews.com Ua fa'atulafonoina e le motu o Prince Edward le falema'i o le fa'apa'u pepe a'o fa'alauiloa mai e British Columbia ni a'oa'oga fa'afouga, ma o lo'o fa'alauiloa e Ontario a'oa'oga tau feusua'iga. O lena, ma ua faia le faaiuga a le Faamasinoga Maualuga a Kanata e faapea o le pule i le ola ua avea nei ma tulafono. O Kanata, e pei foi o Amerika, ua leiloa lona faavae tau amio.

O lea la, o le a ou le ofo pe a filifilia Clinton talu mai lena taimi, e pei ona taʻua e Benedict, "o measina Kerisiano" ua teena ... Ua vave ona toʻatele Kerisiano. Sa ou lapataia mo le tele o tausaga o le a oo mai se sauaga o le Ekalesia i matafaga o Amerika i Matu. E foliga mai e leai se mea e taofia ai, sei vagana ai se vavega faalelagi. E faamanatu mai ai ia te a'u le fa'alogo a frenchrevSa faalogo patele Amerika a o faia le Misasa i nai tausaga ua mavae. O le leo lea o St. Therese de Lisieux:

E pei lava ona faia e loʻu atunuʻu [Farani], o le ulumatua a le Ekalesia, le fasiotia o ana ositaulaga ma le faamaoni, e faapena foi ona faia sauaga o le Ekalesia i lou lava atunuu. I se taimi puʻupuʻu, o le a ave faapagota le faifeau ma o le a le mafai ona ulu atu i falesa tatala. O le a latou auauna atu i ē faamaoni i nofoaga lilo. O e faamaoni o le a le mauaina le "sogi a Iesu" [Holy Communion]. O le laity o le a aumaia Iesu ia i latou i le toesea o ositaulaga. -na faailoa mai ia te au e le patele i se talanoaga patino

O imeli na liki i totonu o le Democratic Party na faaalia ai o le aufaipisinisi maualuga mo Clinton o loo sailia ni auala e amata ai se 'Totogo Katoliko' ma 'totoina fatu o se fouvalega' i totonu o le Ekalesia Katoliko Amerika e faʻaumatia ai elemene 'conservative'. I se faʻaaliga faʻateʻia, na tusia ai e le taʻitaʻi o le faʻaupuga John Podesta e faapea o ia fatu ua uma ona totoina i totonu o vaega Katoliko tetee na faia, e foliga mai, e le masini Democratic:

Na matou foafoaina Katoliko i le Alliance for the Common Good e fa'atulaga mo sina taimi fa'apenei... fa'apea fo'i Lotu Katoliko.  —faaalia i faaaliga a Wikileaks; cf. archphila.org

O se loia lauiloa Amerika, e le o se Katoliko, na faaleo lona atugaluga i lenei osofaiga faatupu faalavelave i le saolotoga o tapuaiga i se tusi faamomoiloto ia Archbishop Chaput o Philadelphia:

Sa ou matua tiga lava i imeli a [Clinton team], o nisi ia o faiga sili ona leaga e se masini faapolokiki ua ou vaai i ai…. I le valu tausaga ua tuanaʻi ua iai se faamaoniga malosi e faapea o le pulega o loo iai nei, lea e tutusa ai le tāua o nei tagata, ua matuā tetee i faalapotopotoga faalelotu. O lea la ua i ai se faamaoniga manino o lea faiga ua fuafuaina ma o le a faatelevaveina pe afai e faaauauina e nei tagata, ae le o le leotele, fai mai i le malo. O nei tagata fa'atauva'a o lo'o fa'ata'atia lelei pe fa'apefea ona fa'atulagaina le Katoliko e le o le Katoliko pe ogatasi ma a'oa'oga a Iesu, ae ia avea ma 'lotu' latou te manana'o ai. O i latou, i le autu lava, o loo taumafai e liliu lotu i la latou vaaiga faalelalolagi o le sao ma le sese e ogatusa ma a latou faiga faaupufai… Sa ou faamoemoe ou te le toe vaai lava i lenei aso—o se aso e pei o le tele o aso pogisa i Europa i Sasae lea na oo atu ai i le oti. o lo'u [faife'au Porotesano] o lo'u tamamatua i lima o le au komunisi o e na inoino foi ma mananao e faaleaga lotu. — Oketopa 13, 2016; mai se koluma a Archbishop Charles Chaput; cf. archphila.org

O ana upu o se siuleo o le fouvalega1lapata’iga Pope Leo XIII na tuuina mai e uiga i nei ao tuputupu a’e o Afā—i le silia ma le selau tausaga talu ai:

Ua le toe faia se lilo o a latou mafuaʻaga, ua latou tutulai nei ma le lototetele faasaga i le Atua Lava Ia… lena o lo latou faamoemoe tupito malosi lava ia vaʻaia - e pei o le, soloia atoa o lena atoa tapuaiga ma faaupufai faatulagaga o le lalolagi o loʻo i ai aʻoaʻoga a kerisiano. gaosia, ma le suia o se tulaga fou o mea e tusa ai ma o latou aitia, o le faavae ma tulafono e tatau ona aumaia mai na o le natura. — POPE LEO XIII, Aumua Genus, Encyclical on Freemasonry, n.10, Aperila 20th, 1884

Pope Pius IX ua tuuina mai ia i tatou se faamalama mamana i le filosofia ma le vaaiga i le lalolagi o nei sui o le "suiga" lea e sili atu ona taua i aso nei nai lo se isi lava taimi:

E tusa ai ma lenei aʻoaʻoga ma nei aʻoaʻoga, ua lauiloa nei o le sini faapitoa a latou lagolago o le faʻalauiloaina lea i tagata o tala fatu leaga Faʻaagafesoʻotai ma Komunisi e ala i le faʻaaoga sese o faaupuga "saolotoga" ma le "tutusa." O le sini mulimuli e faasoa mai e nei aoaoga, pe o Komunisi or Faʻaagafesoʻotai, e tusa lava pe ese le auala e talanoa atu ai, o le faaosofiaina lea e ala i faalavelave faifaipea o le aufaigaluega ma isi, aemaise lava i latou o le vasega maualalo, o e ua latou faaseseina i a latou pepelo ma faaseseina i le folafolaga o se tulaga e sili atu le fiafia. Ua latou saunia i latou mo le faomea, gaoi, ma faoa muamua mea a le Ekalesia ona sosoo ai lea ma meatotino a tagata uma. A mavae lenei mea, ona latou solia lea o tulafono uma, tagata ma le Atua, e faaumatia ai le tapua'iga i le Atua, ma faaseseina ai le faatulagaga atoa o sosaiete faalemalo. —POPE PIUS IX, Nostis ma Nobiscum, Faʻafiafiaga, n. 18, TESEMA 8, 1849

 

O LE TULAGA O TEMONI

A o faagasolo taumafaiga a le peresitene o Amerika i le tausaga talu ai, na toe oo mai i lou mafaufau le ata o le Faaaliga 17. O le mea moni, e naʻo le vaʻaia o lenei ata o Amerika e pei “Papelonia Mea lilo” o lo'o iai se uiga fou.

Ua paʻu, ua paʻu Papelonia le sili. Ua avea o ia ma se tulimanu mo temoni. O ia o se pa mo agaga leaga uma, o se pa mo manu le mama uma, [o se pa mo manu le mama uma] ma inosia [manu feʻai]. Mo atunuu uma ua inu le uaina o lona licentious naunau. 'Ua feusuaʻi foʻi tupu o le lalolagi ma ia,' ua faʻatamaoʻoloaina tagata faʻatauʻoa o le lalolagi, 'ona o lona taugata. (Faʻaaliga 18: 3)

Ou te manatu e le tele ni faʻamatalaga e manaʻomia i lenei taimi-o le vave faʻaleagaina o feusuaiga a tagata ma le paʻu o tuinanau i Hollywood ma ala o faasalalauga lautele e tautala mo ia lava. HBO's lata mai 4-5 minute graphic orgy scene i le statlibweepinglauiloa “Westworld” ua na o se tasi o faailoga faanoanoa o le paʻu o Papelonia. O le mea moni, e toetoe lava a le mafai ona matamata i se ata tifaga po o se polokalame televise e le o soona popole i feusuaʻiga po o ni gagana matagā. E oo lava i le talosaga a tagata taʻutaʻua talu ai nei e palota "Hillary" o se ata faʻateʻia faʻatumuina, e peiseai e na o le pau lea o le auala e mafai ai le lauga i aso nei. [5]ff. brietbart.com

Na ‘ou iloa fo‘i le fafine o ti‘eti‘e i le manu fe‘ai mūmū, ‘ua ufitia i igoa ‘upu leaga, e fitu ona ulu ma seu e sefulu. Ua ofu le fafine i le pāuli ma le mūmū ma ua teuteuina i auro, ma maa tāua, ma penina. Sa ia uuina i lona lima se ipu auro ua tumu i amioga inosia ma le mataga o lana talitane. Ua tusia i lona muaulu se igoa, o se mea lilo, “Papelonia le aai tele, o le tinā o fafine talitane ma mea inosia o le lalolagi.” Na ou iloa ua onā le fafine i le toto o le ʻaupaia ma le toto o molimau iā Iesu. (Faaaliga 17:3-6)

Mo tagata faitau fou, ou te faʻamalosia oe e faitau Mealilo Papelonia, o loʻo faʻamatalaina ai le mafuaʻaga e foliga mai e faʻataunuʻu e Amerika le matafaioi a lenei fafine. E mata'ina le fasiotia talu ai nei ma le mata'utia o Kerisiano i le fu'a saeiaSasa'e Tutotonu, lea e faitau afe, o le taunuuga lea o faiga faavae a Amerika i fafo na fausia ma faaauupegaina ISIS. [6]cf. "ISIS: Fausia i Amerika", Iuni 18th, 2014; globalresearch.ca E le gata i lea, i le faaaliga a St John, o loo faapea mai, “O seu e sefulu na e iloa ma le manu feʻai e ʻinoʻino i le fafine talitane.” [7]Faʻaaliga 17: 16 Talu ona ou tusi Mealilo Papelonia, e mata'ina le molimauina o le si'i a'e o lagona tetee i Amerika i totonu o le atunuu o lo o faafeagai ai ma tauemu i nisi o itu le sisiga o le fu’a, le lagiina o le “USA”, poo le usuina o le vii o le atunuu, aemaise lava a’oga.

A'o fa'aauau pea ona fa'aalia e le FBI fa'amaoniga o le matape'ape'a ma faiga pi'opi'o i le Clinton Foundation; a'o fa'aauau pea ona fa'alauiloa fa'alaua'itele e le fa'aupuga a Hillary se fuafuaga fa'asagatau-Kerisiano; ma ona o le toto o Kerisiano ua faamaligiina o se fua o faiga faavae i fafo lea sa ia pulefaamalumalu ai e avea ma Failautusi o le Malo… o le filifiliga o lenei fafine o le a tauaveina se taua taua. Peitaʻi, e ao ona tatou manatua e leai se tasi o o tatou atunuu o le a “faaolaina” e le ʻaufaipolotiki, ae na o le mulimuli i poloaʻiga a le Atua. E na o le mulimuli i Lona Finagalo Paia e mafai ai ona tatou mautinoa le ola o se malo, pe sili atu foi, e taofia ai le agaga o le fouvale lea e taumafai e faʻaumatia le poloaiga a le Atua.

O loo tatou ola i se “taimi o le alofa tunoa”, o se taimi o le “mataala.” Afai e te fia iloa pe faapefea ma po o afea o le a laveaʻiina ai atunuu mai le malosi o le leaga, ua uma ona tuuina mai le tali:

O le a le maua e tagata le filemu seʻi vagana ua liliu atu i le Puna o Loʻu Alofa Mutimutivale. —Iesu i St. Faustina, Alofa Mutimutivale i Loʻu Agaga, Tusi, n. 699

 

FAITAU FUAFUAGA

Mealilo Papelonia

Le Paʻu o le Mealilo a Papelonia

Le Pau o Amerika ma le Fouvalega Fou

I le Eva o le Fouvalega

Fouvalega Nei!  

Fatuga o Lenei Fouvalega

Fouvalega!

Lalolagi Fou

Le Fouvalega Tele

Le Fatu o le Fouvalega Fou

O le Fitu Faʻailoga o le Fouvalega

Le Feteenaiga-Fouvalega

 

Faafetai mo a outou sefuluai ma tatalo—
e matua manaʻomia uma lava! 

 

E malaga ma Mareko i le le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

 

 

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. pisinisi InsiderNovema 2nd, 2016
2 cf. matamata iinei lauga iinei
3 cf. Oketopa 20th, 2016, Iloiloga a le Atunuu
4 ff. LifeSiteNews.com
5 ff. brietbart.com
6 cf. "ISIS: Fausia i Amerika", Iuni 18th, 2014; globalresearch.ca
7 Faʻaaliga 17: 16
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI.

ua tapunia faamatalaga.