Le Faamasinoga Mulimuli?

Duccio, Le Faalataina o Keriso i le Faatoaga o Ketesemane, 1308 

 

O le a luluina lo outou faatuatua uma, aua ua tusia:
‘Ou te taia le leoleo mamoe,
ona taapeape ai lea o mamoe.'
(Mareko 14: 27)

A'o le'i afio faalua mai Keriso
e tatau ona uia e le Ekalesia se tofotofoga mulimuli
o le a luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu…
-
Catechism o le Ekalesia Katoliko, n675, 677

 

MEA pe o le “tofotofoga mulimuli ea lea e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu?”  

I le 2005, i totonu o le muamua "nei upu” Sa ou mauaina i le tatalo o le oo mai “sauaga”— a “sunami amio” fa'atasi ai ma le "fa'aipoipoga fa'afeusuaiga" i lona fa'alavelave.[1]ff. Sauaga!… Ma le galulolo amio mama I aso nei, ua sosolo atu le talitonuga o alii ma tamaitai i totonu o potuaoga a Katoliko e pei o se galu o le sami e pei ona ofo atu e faalapotopotoga "soifua maloloina" e faʻamea faʻamaʻi ma sui taotoga tamaiti,[2]faʻapea iinei, iinei, ma iinei ma nisi epikopo talanoa fa'aaliali "fa'amanuia" mafutaga fa'afeusuaiga. O le mea e sili ona mata'utia, e itiiti pe leai se tete'e lautele mai le fa'auluuluga i lenei taua tatala i feusuaiga a tagata. Ae, o le Vatikana o loʻo faʻamautu i "fesuiaiga o le tau"[3]cf. “Fai mai Pope Falanisisi 'leai se taua,' faʻamalosia le gaioiga o le tau i talanoaga faʻasalalau ma Bill Clinton" ma, faʻanoanoa, faʻalauteleina le lisi o mataupu a Big Pharma.[4]ff. Tatala Tatala i Epikopo Katoliko

… O aso nei ua tatou vaaia i se tulaga taufaafefe moni lava: o le sili sauaga o le Ekalesia e le sau mai fafo fili, ae ua fanau mai i le agasala i totonu o le Ekalesia. —POPE BENEDICT XVI, faʻatalanoaga i le vaʻalele i Lisbon, Potukale; LifeSiteNews, Me 12th, 2010

 

Le Le mautonu Sili

O le faʻateleina o le aofaʻi o tagata lotu, patele, epikopo ma katinale o loʻo faʻaalia popolega ogaoga e uiga i le taʻitaʻiga a le Vatikana lautele. Mai i tofiga faamomoiloto, e oo atu i le faapopoleina o faamatalaga faapope, e oo atu i le ogatasi ma mataupu matautia o le lalolagi, e toatele Katoliko faamaoni ua lagona le tuulafoaiina i luko. 

Ina ua faamavae Pope Benedict XVI i le 2013, sa ou faalogo pea lava pea i se tasi o upu sili ona malosi i totonu e oo mai i le taimi nei: “Ua e ulufale nei i taimi mataʻutia ma le mautonu. ” O lea ua ou iloa le mafuaaga.

Sa umi ona ou talanoa e uiga i lenei mea ma le tagatavaai Amerika, o Jennifer, o lē na mauaina ni upu faapena mai lo tatou Alii i le 2005 (e faapea o se ofisa o le Vatikana mulimuli ane. faamalosiau ia te ia e salalau atu i le lalolagi):

Lou nuu e, o lenei taimi o le le mautonu o le a naʻo le a faʻateleina. A amata ona oʻo mai faʻailoga e pei o boxcars, ia iloa o le le mautonu o le a na o le faʻateleina ma ia. Tatalo! Tatalo tamaiti pele. O le tatalo o le a faʻamalosia ai oe ma o le a mafai ai ona e maua le alofa tunoa e puipuia ai le mea moni ma ia e tumau i nei taimi o tofotofoga ma puapuaga. —Jesus ia Jennifer, Novema 3, 2005

O faʻailoga moni lava o loʻo oʻo mai nei e pei o pusa pusa, e pei o le le mautonu. O le mea moni, i le taimi o le nofoaiga a Penetito XVI, na taʻu atu ai e Iesu iā te ia i se leo e lagona atu (e pei o feʻau uma na ia taʻua na te mauaina) e faapea, pe a tulaʻi mai le “taʻitaʻi fou,” o le a faapena foʻi ona faamamā tele.

Ole itula ole maoae suiga. I le afio mai o le taʻitaʻi fou o Laʻu Ekalesia o le a oʻo mai suiga tetele, suiga o le a faʻateʻa ese ai i latou na filifilia le ala o le pogisa; i latou e filifili e suia aʻoaʻoga moni a Laʻu Ekalesia. —Jesus ia Jennifer, Aperila 22, 2005, upu fromjesus.com

Ua ou faalogo pe a outou potopoto o se ekalesia ua i ai fevaevaeaiga ia te outou, ma ua ou talitonu i ai; e tatau ona i ai ni vaega ia te outou ina ia faapea e mafai ona iloa i latou o e ua faamaonia ia te outou. (1 Kori 11: 18-19)

 
Ma se Kisi?

Iuta e, ua e faalataina ea le Atalii o le tagata?
ma se sogi? ( Luka 22:48 )

Fai mai Katinale Gerhard Müller, 

… O uo moni e le o i latou e faʻapelepele i le Pope, ae o i latou e fesoasoani ia te ia i le mea moni ma le poto faʻalelotu ma faʻale-tagata. -Corriere della Sera, Novema 26, 2017; upusii mai le Tusi Moynihan, # 64, Nov.27, 2017

O lena mea e tatau ona muamua ma sili ona taua mai lona uso epikopo.[5]E tusa ai ma le au paia: “E tusa ai ma le poto, agavaa, ma le mamalu o loo ia te [tagata lotu], ua ia i latou le aia ma e oo lava i nisi taimi le tiute e faailoa atu ai i faifeau paia o latou manatu i mataupu e faatatau i le lelei o le Ekalesia. ma ia faailoa atu o latou manatu i le toatele o le au Kerisiano faamaoni, e aunoa ma le faailoga tagata i le faamaoni o le faatuatua ma amioga, ma le migao i o latou faifeau, ma le gauai atu i le manuia lautele ma le mamalu o tagata.” — Code of Canon Law, Canon 212 §3 Ae o le a le mea e tupu pe a tofia e le Pope alii i tulaga pule oe, faatasi ai ma le "kisi" o le alofa faaseseina, latou te faia se mea sese pe Tetee alofa?

O se mea e le mautonu ai le lagolagoina e le faauluuluga o le Pontifical Academy for Life le tulafono o le faapau pepe a Italia[6]ff. jahlf.org a o fautua mai o le pule i le ola fesoasoani e mafai ona avea ma "lelei sili ona lelei e mafai ona mafai."[7]ff. lifesitenews.com Na ia faʻalauiloaina foʻi le tuiina o tamaiti i le faʻataʻitaʻiga o le COVID gene therapy i le taimi sa i ai, ma o loʻo i ai, e matua le manaʻomia.[8]O le bio-statistician ma le epidemiologist lauiloa i le lalolagi, Prof. John Iannodis o le Iunivesite o Standford, na lomia se pepa i luga o le faʻamaʻi pipisi o le COVID-19. O fuainumera fa'avasega tausaga e amata i tausaga:

tausaga 0-19: .0027% (po'o se fua faatatau o le 99.9973%)
20-29 .014% (po'o se fua faatatau ola o 99.986%)
30-39 .031% (po'o se fua faatatau ola o 99.969%)
40-49 .082% (po'o se fua faatatau ola o 99.918%)
50-59 .27% (po'o se fua faatatau ola o 99.73%)
60-69 .59% (po'o se fua faatatau ola o 99.31%) ( Punavai: medrxiv.org) cf. lifesitenews.com
ma e oo lava i le oti.[9]"O le tele o auʻiliʻiliga o faʻamaumauga mai Europa atoa ua maua ai ma le faanoanoa se fesoʻotaʻiga i le va o le faʻatagaina o le tui ole Pfizer COVID-19 mo tamaiti ma le faʻateleina o tagata maliliu i tamaiti. Faʻatasi ai ma le suʻesuʻega lata mai o le 760% o le faʻateleina o tagata maliliu. cf. shtfplan.com 

Sa saunoa Fr. O Antonio Spadaro, ua lauiloa o “le fofoga fetalai a le Pope,” ua faatoa tofia i le pulega a Roma – o se tagata e faapea mai o Iesu e “le mafaufau” ma “le faaaloalo” ma na “faamaloloina” mai lona “lotonuu” ma le “malosi” e o lana faafesuiaiga ma le fafine Kanana.[10]ff. blog.messainlatino.it

Katinale filifilia Víctor Manuel Fernández (ata: Daniel Ibanez/CNA / EWTN)

Ae peitaʻi, atonu o le mea e sili ona maofa ai, o le tofiaina lea o le Katinale- tofia Archbishop Víctor Manuel Fernández i le tofi lona lua e sili ona maualuga i le Ekalesia e vaavaaia le talitonuga masani o aʻoaʻoga Katoliko (o ia o le faifeʻau na ia tusia se tusi e uiga i amioga mataga. sogi.[11]ff. ncronline.org ) E pei ona lipotia mai e Edward Pentin, o le taʻitaʻifono fou mo le Dicastery of the Doctrine of the Faith e foliga mai o loo tatala pea i le “faamanuiaina” o faatasiga faatauatane “pe afai e tuuina atu se faamanuiaga i se auala e lē tupu ai lena fenumiai,” o le tala lea a Arch. Fernández.[12]ncregister.com Ae e mafai faapefea e le Lotu Katoliko ona faamanuiaina se mafutaga faaleituaiga lea na ia aʻoaʻoina i le taimi lava e tasi e “faaleagaina”?[13]CCC, 2357: “O le faatauatane e faasino i sootaga i le va o tane po o le va o fafine o ē ua aafia i se faatosinaga faapitoa po o le tele o feusuaʻiga i tagata o le itupa tutusa. Ua faia le tele o ituaiga eseese i le tele o seneturi ma i aganuu eseese. O lona mafua'aga fa'ale-mafaufau e tumau pea le le fa'amatalaina. I le faavae o ia lava i luga o le Tusi Paia, lea e faailoa mai ai amioga faatauatane o ni amioga matagā, ua masani ai ona taʻua e tu masani faapea “o amioga faatauatane e matuā leaga lava.” E feteenai ma le tulafono faalenatura. Latou te tapunia le feusuaiga i le meaalofa o le ola. Latou te le fa'atupuina mai se fa'afeusuaiga moni ma fa'afeusuaiga. I lalo o tulaga e le mafai ona faʻamaonia." O le tali o ia e le mafai: "I lalo o tulaga e le mafai ona faʻamaonia," o le tala lea a le Catechism toe fa'afofogaina a'oa'oga faale-Tusi Paia.[14]cf. “O le faitioina o Fr. Martin's LGBT Website" Aisea la ua oo ai ina talanoaina faalauaitele lenei mea ae ua uma ona folafola mai e le Aulotu muamua o le Mataupu Faavae o le Faatuatua:

…e le faatagaina le tuuina atu o se faamanuiaga i mafutaga, po o faiga faapaaga, e oo lava i le mautu, e aofia ai le faia o feusuaiga i fafo atu o le faaipoipoga (faapea, i fafo atu o le mafutaga le mafai ona motusia o se alii ma se tamaitai e tatala ia te ia lava i le tuuina atu o le ola), e pei ona i ai. le mataupu o fa'apotopotoga i le va o tagata o le itupa tutusa. O le i ai i ia sootaga o elemene lelei, ia e tatau ona faatauaina ma talisapaia, e le mafai ona faamaonia ai nei sootaga ma avea ai ma mea tatau o se faamanuiaga faale-ekalesia, talu ai o loo i ai elemene lelei i totonu o le tulaga o se faatasiga e le o faatulagaina i le fuafuaga a le Foafoa. . — Mati 15, 2021; press.vatican.va

O le mea lea ua matua’i matuia ai lenei tulaga lautele. E ala i le fa'atupula'ia o le manatu e mafai e na amioga le mama (iuni). atonu ia “faamanuiaina,” ae maise lava tagata talavou, e mafai ona taitaiseseina i sootaga agasala e ono faaleagaina ai i latou mo le olaga, pe a le o le faavavau, i lalo o se manatu sese faapea o loo i ai se mea amiotonu o loo faia e feteenai ma le “fuafuaga a le Foafoa.” O le upu mo lenei sologa. 

O le taufaaleaga o se uiga po o se amio e taitai atu ai le isi e faia le leaga. O le tagata na te faia le taufaaleaga e avea ma taufaaosooso o lona tuaoi. Na te faaleagaina le amiomama ma le amiosa’o; e mafai foi ona ia tosina atu lona uso i le oti faaleagaga. O se solitulafono matuia pe afai e faia pe le faia se isi ua ta'ita'iina ma le loto i ai i se solitulafono matuia. O le taufaaleaga e oo atu i se tulaga mataʻutia ona o le pule a i latou o loo faapogaia po o le vaivai o i latou ua faalumaina. Na uunaʻia ai lo tatou Alii e fetalai mai lenei malaia: “Ai se na te faatausuai se tasi o i latou nei e faatauvaa o e faatuatua mai ia te au, e lelei pe ana nonoa se maaolo tele i lona ua, ma goto i le moana loloto. ” E matuia tele le taufaaleaga pe a tuuina atu e i latou o e i le natura po o le tofi e tatau ona aoao ma aʻoaʻoina isi. Ua faitioina e Iesu le ʻautusiupu ma le ʻau Faresaio ona o lenei tala: ua ia faatusaina i latou i luko i ofu mamoe. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2284-2285

I luga o le pito sili ona taua o lenei faʻalavelave o loʻo i ai se isi tagata i le liʻo o Francis lea na fai mai o le Pope o loʻo tuʻuina atu le lagolago i iuni faʻafeusuaiga.

E le na o [Pope Falanisisi] na onosaia, o loo ia lagolagoina… atonu na ia faia i se tulaga, e pei ona tatou fai atu ai i le Ekalesia, na ia atiina ae lana lava aoaoga faavae… E tatau ona tatou mafaufau i le mea moni o lea ua fai mai le ulu o le Ekalesia e faapea. ua ia lagona ua lelei iuni faalemalo. Ma e le mafai ona tatou teena lena mea… E le mafai e Epikopo ma isi tagata ona teena lena mea i le faigofie e pei ona latou mananao ai. O se uiga lenei, o se ituaiga aʻoaʻoga lea ua ia tuuina mai ia i tatou. —Fr. James Martin, CNN.com; va'ai le finauga iinei: Le Tino Gaga

‘Ua soli e ana ositaulaga la‘u tulafono ma fa‘aleagaina le mea ‘ua ‘ou manatu e pa‘ia; latou te le iloa le eseesega i le va o le paia ma le paia, latou te le aoao atu foi i le eseesega o le leaga ma le mama… (Esekielu 22:26).

 

Fa'ailoga Papal Fefiloi

Ae ui i lea, e le mafai e se tasi ona fai mai o Fr. Na maua e Matini lenei faaiuga mai le ea manifinifi. Na ou faamatalaina le uiga o ana faamatalaga e faavae i luga o se faatalanoaga televise feteenai na tuuina mai e Francis lea na taitai atu ai i ulutala tuuga. i le lalolagi atoa o loo folafola mai, 'Francis avea 1st pope e lagolagoina le itupa tutusa. (Tagai Le Tino Gaga, lea sa avea foʻi ma lapataʻiga faavaloaga faapea o na faamatalaga e mafai ona faapogaia ai fevaevaeaʻiga. O le mea moni, talu ai nei na puʻe ai e se tasi patele se mea puʻeata ma taʻutino mai o Francis “e lē o se pope ma e lē o se Katoliko” ona o loo ia taofimau i le “aʻoaʻoga sesē.” E sili atu i lena mea i sina mea itiiti.)

Na apoapoai soo atu Pope Falanisisi i le faitau selau afe o talavou na potopoto i le Aso o Tupulaga Talavou i le Lalolagi i Lisbon e faapea, “tagata uma” e talia lelei i le Lotu Katoliko. Mulimuli ane, ina ua fesiligia e fai se faamatalaga tuusao e uiga ia i latou e faailoa mai o ni tauatane, ae e le o lagona le valaauina e nofofua ae o loo mananao e avea ma se vaega o le Ekalesia, na taua ai e Pope Francis le faataoto o le taumafataga o le faaipoipoga.

O loo manino lava Iesu e uiga i lenei mea: tagata uma… na ia auina atu i auala e valaau i tagata uma, tagata uma, tagata uma. Ina ia manino pea, na fetalai Iesu e "malolosi ma mamaʻi," "tagata amiotonu ma tagata agasala," tagata uma, tagata uma, tagata uma. I se isi faaupuga, e tatala le faitotoa i tagata uma, e tofu tagata uma ma lona lava avanoa i totonu o le Ekalesia. O le a faapefea ona ola ai tagata taitoatasi? Matou te fesoasoani i tagata ia ola ina ia mafai ona latou nofoia lena nofoaga ma le matua, ma e faatatau lea i ituaiga uma o tagata. E le tatau ona tatou fa'apapa'u ma fa'atauva'a, fa'amalosia tagata i mea ma amioga latou te le'i matutua, pe le mafai. —Aokuso 28, 2023, faamatalaga i le au Jesuits Potukale, laciviltacattolica.com

O le mea moni, e faʻatagaina tagata uma ma faʻafeiloaʻi e ulufale i se lotu Katoliko. O le fesili o le o le a le mea ua avea ai i tatou ma tagata moni o le Tino o Keriso? E tusa ai ma le Tusi Paia, 

Sa papatiso Ioane i le a papatisoga o le salamo, ma fai atu i tagata ia talitonu i lē o le a mulimuli mai, o Iesu lea. ( Galuega 19:4 )

Fai mai le Catechism, “O le papatisoga o le nofoaga autu lea mo le liua muamua ma le faavae. O le faatuatua i le Talalelei ma le Papatisoga e lafoai ai e se tasi le leaga ma maua ai le faaolataga.”[15]l. 1427 E pei ona toe ta’ua e Peteru i lana uluai lauga faalauaitele, “O lenei, ina salamo ia, ma ia liua, ina ia soloiesea a outou agasala, ma ia foaiina mai e le Alii ia te outou ni taimi e malolo ai.”[16]Galuega 3: 19 O le salamo o le tulaga lea e amata ai ona maua le “faafouina” i le Ekalesia a Keriso.

Ae ui i lea, o loo faaauau pea Francis:

Talu ai e amio lelei i latou i isi vaega o o latou olaga, ma iloa le aoaoga faavae, e mafai ea ona tatou faapea atu ua sese uma i latou, ona ua latou le lagonaina, i le lotofuatiaifo, o a latou sootaga e agasala?

Ua valaauina i tatou e le Tusi Paia i le “usiusitai o le faatuatua.”[17]Rom 1: 5 O la tatou matafaioi la, le mulimuli i se logoina lotofuatiaifo. 

E tatau ona faailoa atu le lotofuatiaifo ma faamalamalamaina le faamasinoga tonu. O se lotofuatiaifo lelei e saʻo ma faamaoni. Na te faia ana faamasinoga e tusa ai ma le mafaufau, e tusa ai ma le finagalo lelei moni o le atamai o le Foafoa. O le aʻoaʻoina o le lotofuatiaifo e manaʻomia mo tagata soifua o loʻo aafia i faatosinaga leaga ma faʻaosoosoina e le agasala ina ia sili atu i latou lava faʻamasinoga ma teena aʻoaʻoga pule. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, Le. 1783

Sa saunoa Fr. Dominic Legge, OP o se faiaoga i le Systematic Theology i le Dominican House of Studies i Uosigitone, DC. Na ia faamatalaina le eseesega taua i le va o le tuputupu ae i le paia ma le solia o le agasala. 

O le mea na ta’ua e Ioane Paulo o le “tulafono o le faifai malie” e le o faatatau i se “faasolosolo malie” le liliu ese mai le agasala, ae i le aoaoga faavae faaKerisiano tumau e faapea tatou te lei atoatoa i le taimi muamua o lo tatou liua. A tatou maua se alofa tunoa o le liuaina, tatou te vavae ese ma le mautinoa mai le leaga ona faasolosolo malie ai lea auʻiluma i le paia. E mafai foi ona tatou toe pauu atu i le agasala matuia, ae, i le fesoasoani mai i le alofa tunoa, ua tatou salamo ai ma toe amata se mea fou. O iinei, o le faamanatuga o le Penisi e iai sona sao taua e fai: e valaauina ai i tatou e lafoai a tatou agasala ma le mautinoa ma se faamoemoega mautu o le teuteuga. O lona uiga, o lē e leʻi salamō, o le a lē talia le alofa mutimutivale o le Atua, ma e lē faamagaloina foʻi.. (CCC leai. 1451; DH 1676.) — Oketopa 14, 2014; opeast.org

O le a'ea'e i le paia e faasolosolo malie, ae o le lafoaia o le agasala e le mafai. O lea la, o se “ava i le ekalesia” e le faatatau i le i ai o se nofoa e nofo ai ae o se Faaola e faamagalo a’u ona laveai ai lea o au mai le mana o le agasala ma ona aafiaga. O le faauo atu la ma Keriso, e faavae i luga o le usiusitai i Lana Afioga le sese.

O aʻu uō outou, pe afai tou te faia mea ou te poloaʻi atu ai iā te outou. ( Ioane 15:14 ) Aiseā ua outou valaau mai ai iā te aʻu, ‘Le Alii e, le Alii e,’ ae tou te lē faia le mea ua ou poloaʻi atu ai? ( Luka 6:46 )

O lea la, o le faataoto i le faigaʻai ua faaalia moni ai e talia tagata uma, ae o le “ava” i le laulau e na o i latou lava e “mamao ese mai le leaga”:

Ina ua ulufale atu le tupu e faafetaiai i le au valaaulia, na ia vaaia ai se tagata e le o ofu i le ofu o le faaipoipoga. ‘Ua fai atu o ia ‘iā te ia, ‘La‘u uō e, pe fa‘apefea ‘ona e sau ‘i‘inei e aunoa ma se ‘ofu fa‘aipoipoga? Ae na faaitiitia o ia i le filemu. ( Mata 22:9, 11-12 .)

Auā ua faaali mai le alofa tunoa o le Atua e faaolaina ai tagata uma, ua aʻoaʻoina ai i tatou ina ia lafoaʻia le faalēmataʻu ma tuʻinanauga faalelalolagi, a ia ola faautauta, amiotonu, ma amioatua i lenei lalolagi… (Tito 2:11-12) Auā e tatau ona tatou faaalia uma lava. i luma o le nofoa fa‘amasino o Keriso, ‘ina ‘ia ta‘itasi ma maua le taui, e tusa ma mea na ia faia i totonu o le tino, pe lelei pe leaga. ( 2 Korinito 5:10 .)

 

Fa'asa'oga fa'auuso

O le mea o loo tatou molimauina i faalapotopotoga a le Katoliko, le World Youth Day, ma le sosaiete lautele e le na o le agaalofa ia i latou o loo tauivi ma o latou faasinomaga faaleituaiga ae o se faalauiloa ma le taliaina o le olaga e o faatasi ai. O nisi o katinale, epikopo, ma patele ua latou laga ni popolega ogaoga i lenei fenumiai mataga. Ae e tusa ai ma le pule fou, latou te le faʻatagaina.

O lenei, afai e te taʻu mai ia te aʻu o nisi o epikopo ua i ai se meaalofa faapitoa o le Agaga Paia e faamasinoina ai le aoaoga faavae o le Tama Paia, o le a tatou ulu atu i se liʻo leaga (lea e mafai ai e se tasi ona fai mai e ia te ia le aoaoga faavae moni) ma o le a avea ma aʻoaʻoga sese ma vaeluaga. —Prefect, Archbishop Víctor Manuel Fernández, Setema 11, 2023; ncregister.com

O se fa'amatalaga mata'utia lea e sau mai le Dicastery for the Doctrine of the Faith. Mo le Catechism o le Ekalesia Katoliko fai mai manino:

Ua tuuina atu foi le fesoasoani a le Atua i ē na suitulaga i le ʻauaposetolo, i le aʻoaʻo atu i le fesootaʻi ma lē na suitulaga iā Peteru… e oo atu ai i le malamalama atili i le Faaaliga i mataupu tau le faatuatua ma amioga.  —CCC, 892

O le mea moni, e mafai e tagata Katoliko faamaoni taʻitoʻatasi uma ona fai mai o loʻo ia i latou le aʻoaʻoga moni ona o loʻo latou faʻatasi ma Tu ma Aganuu Paia! E lē gata i lea,

O le pope e le o se pule aʻiaʻi, o ona mafaufauga ma manaʻoga o tulafono. I le tuufaafeagai, o le galuega a le pope o le faamaoniga o le usitai ia Keriso ma Lana upu. —POPE PENETIKA XVI, Lauga a Me 8, 2005; San Diego Union-Tribune

E oo lava ia Pope Francis na taʻua le tele o mea:

O le Pope, i lenei tulaga, e le o le alii sili ae o le auauna sili - o le "auauna a auauna a le Atua"; o le fa'amauina o le usita'i ma le fa'atatauina o le Ekalesia i le finagalo o le Atua, i le Tala Lelei ia Keriso, ma le Tu ma aga a le Ekalesia, tuu ese uma manaʻoga faaletagata, e ui lava o ia - e ala i le finagalo o Keriso lava Ia - o le "Faifeau sili ma le Faiaoga o le au faatuatua uma" ma e ui lava i le fiafia i le "mana sili, atoatoa, vave, ma le lautele lautele i le Ekalesia". —POPE FRANCIS, upu faʻaiʻu e uiga i le Sinoti; Katoliko News Agency, Oketopa 18th, 2014 (laʻu faamamafa)

Ae ui i lea, ua atili ai ona foliga mai o manaoga faaletagata lava ia ua faatulagaina ai le ala o le Ekalesia. E pei o Dr. Ralph Martin fa'ailoa mai talu ai nei i se lapataiga sili ona paleni: "O le tagata lava ia o faiga faavae" ma o lea e foliga mai "malamalama manino le mea o loʻo taʻitaʻia ai i tatou."[18]matamata"Malamalama manino le Mea o loʻo Taʻitaʻia ai i Tatou"
 
E le o le taimi muamua lea ua mulimuli atu ai se faalavelave faapenei i le pule faapope. I le Kalatia, tatou te faitau ai Paulo o feagai ma Peteru ina ua mavae le Penetekoso:
 
Ina ua oo atu Kefa i Anetioka, sa ou tetee atu ia te ia i ona luma ona ua manino lava ua sese o ia… e le o i le ala sao e tusa ma le upu moni o le tala lelei… (Gal 2:11, 14)
 
O Peteru ina ua mavae le Penetekoso… o Peteru lava lea, o lē, ona o le fefe i tagata Iutaia, na ia faafitia ai lona saolotoga faaKerisiano (Kalatia 2 11–14); o ia lava o le papa ma le mea e tautevateva ai. Ma pe ua le faapea ea i le talafaasolopito atoa o le Ekalesia na avea ai le Pope, le sui o Peteru, i le taimi lava lena o Petra ma Skandalon—o le papa o le Atua ma o se maa tu'ia? —POPE BENEDICT XIV, mai le Das neue Volk Gottes, i. 80ff

I se faatalanoaga fou taua, na saunoa ai Epikopo Athanasius Schneider:

E le mafai e le pope ona faia se talitonuga sese pe a tautala ex kathedra, o se aoaoga lea o le faatuatua. I ana aoaoga i fafo atu o faʻamatalaga ex cathedra, ae ui i lea, e mafai ona ia faia ni uiga le mautonu i aoaoga faavae, mea sese ma e oo lava i talitonuga sese. Ma talu ai e le tutusa le pope ma le Ekalesia atoa, e sili atu le malosi o le Ekalesia nai lo se Pope sese po o se lotu sese. —Septema 19th, 2023, onepeterfive.com

Ae na ia toe faamanino mai, e oo lava i tulaga faapena, e leai se tasi o le Ekalesia e iai le pule e ta'utino atu ai le le aoga o le pule faapope. 

E oo lava i le tulaga o se pope pepelo o le a le otometi lava ona aveesea lona tofi ma e leai se tino i totonu o le Ekalesia e taʻu atu ua faateʻa o ia ona o aʻoaʻoga sese. O ia gaioiga o le a latalata i se ituaiga o aʻoaʻoga aʻoaʻoga o le conciliarism po o le episcopalism. O le talitonuga sese o le conciliarism po o le episcopalism o loʻo faʻapea o loʻo i ai se tino i totonu o le Ekalesia (Ecumenical Council, Sinoti, Kolisi o Cardinals, Kolisi o Epikopo), e mafai ona tuʻuina atu se faʻasalaga faaletulafono i luga o le Pope. O le talitonuga o le leiloa otometi o le pule faapope ona o aʻoaʻoga aʻoaʻoga e tumau na o se manatu, ma e oo lava ia St. Robert Bellarmine na matauina lenei mea ma e leʻi tuuina atu o se aʻoaʻoga a le Magisterium lava ia. E le'i a'oa'oina lava e le pule faapope se manatu faapena. -Ibid.

E taua tele le faʻamatalaga a Epikopo Athanasius i le taimi o le toʻatele o tagata Katoliko, ua le mautonu i le pule faapope, ua amata ona feʻaveaʻi ma fevaevaeaʻiga. Nai lo o lea, “I se tulaga faapena,” na ia faaopoopo mai ai, “e ao i se tasi ona faasaʻo o ia ma le faaaloalo (aloese mai le ita o tagata ma gagana lē faaaloalo), ia teena o ia e pei o se tasi e tetee atu i se tamā leaga o se aiga.

E tatau ona tatou fesoasoani i le Pope. E tatau ona tatou tutu faatasi ma ia e pei foi ona tatou tutu ma lo tatou lava tama. —Cardinal Sarah, Me 16th, 2016, Tusi mai le Tusi a Robert Moynihan

 
Le Faamasinoga Mulimuli?

O le satauro o se pope pepelo
- tusa lava pe fa'atapula'a le umi -
o le satauro silisili lea e mafai ona mafaufauina mo le Ekalesia atoa.
— Epikopo Athanasius Schneider
Mati 20, 2019, onepeterfive.com

E tatau ona lava lo tatou faatuatuaga faalelagi, faatuatuaina, lotomaualalo,
ma le agaga o le Koluse ina ia tumau ai
o se faamasinoga uiga ese.
— Epikopo Athanasius Schneider
Setema, 19, 2023; onepeterfive.com

O lenei fenumiai o loo tatou molimauina e le itiiti ifo i le vevesi o Ketesemane… mai le pogisa ma le tiga, i le “galu” faafuasei o leoleo, i le faalataina o Iuta, i le palaai o le Au Aposetolo. Pe tatou te le o toe ola ea i lenei taimi?

Ae le i afio mai faalua Keriso, e tatau ona pasia e le Ekalesia se tofotofoga faaiu lea e luluina ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu… E faatoa ulufale le Ekalesia i le mamalu o le malo i lenei Paseka mulimuli, pe a mulimuli atu i lona Alii i lona maliu ma lona Toetu. -Catechism o le Ekalesia Katoliko, n675, 677

Na fetalai Iesu, “O oe o Peteru, ou te ati a’e foi la’u Ekalesia i luga o lenei papa, e le manumalo foi i ai faitotoa o le lalolagi.”  O le a se mea e mafai ona sili atu ona "lulue ai le faatuatua o le toatele o tagata talitonu," nai lo le vaaia o taʻetaʻe ua aliali mai i lena papa 2000 tausaga? O le ā se isi mea e sili atu ona faapopoleina ai nai lo o i latou ua molia i le leoleoina o le “faatuatuaina o le faatuatua” e amata ona taaalo ma le lē mafaufau i ai?

O le puipuia o le teuina o le faatuatua o le misiona lea ua tuuina mai e le Alii i lana Ekalesia ma o loo ia faataunuuina i augatupulaga uma. —POPE IOANE PAULO II, Fidei Depositum

Epikopo Joseph Strickland, CNS Photo

O le a se mea e sili atu ona le mautonu nai lo le fesiligia o le Tina o se tasi, le Magisterium moni?

Ou te iloa o tagata [Farani] o loʻo siomia o ia lava i latou o loʻo tautala manino i faʻamatalaga pepelo… A e iai se tulaga e masalosalo ai le mea o loʻo faia e le Sui o Keriso, ona ou tumau lea ia Keriso. Ou te talitonu i le ofisa o Petrine, ou te talitonu i le Ekalesia Katoliko auā Ou te talitonu ia Keriso. O se fa'alavelave la e leai sa'u 'au - fa'afefea ona tatou taulimaina lenei mea? Ae o la’u tali o le alofa ma le alofa… ma le alofa mutimutivale moni… —Epikopo Joseph Strickland, Setema 19, 2023; Tala Fou i Aso Nei 

E tatau ona tatou manatua, uso e ma tuafafine, o le folafolaga a Keriso o le puipuiga mai Seoli sa le faatatau i se faalapotopotoga, i se fale, po o se “aai o Vatikana.” E faatatau i se lafu mamoe faamaoni, Lona Tino lilo. 

E i ai le le mautonu sili, i lenei taimi, i le lalolagi ma i le Ekalesia, ma o le mea o loʻo fesiligia, o le faʻatuatua… O nisi taimi ou te faitau ai i le Evagelia o taimi o le iʻuga ma ou te molimauina, i lenei taimi, nisi o faʻailoga o lenei iʻuga ua aliaʻe mai… O le mea e ofo ai aʻu, pe a ou mafaufau i le lalolagi Katoliko, o totonu o le Katoliko, e foliga mai o nisi taimi e muamua. -faamavae se le Katoliko auala o mafaufauga, ma e mafai ona tupu a taeao le le Katoliko mafaufauga i totonu o le Katoliko, o le a taeao avea ma sili atu malosi. Ae o le a le avea ma sui o le mafaufauga o le Ekalesia. E tatau ona o se lafu laititi e ola, e tusa lava pe laʻititi lava. —POPE PAULO VI, Le Mea Lilo ia Paul VI, Jean Guitton, i. 152-153, Tusitusiga (7), itu. ix.

A o faalataina e Iuta Keriso, sa faafitia o Ia e Peteru, ma sa taufetuli le au soo uma i itu eseese, sa i ai se tasi Aposetolo sa na ona tu—tu i lalo o le Koluse, i tafatafa o lo tatou Fafine. E le'i fa'apopoleina e Sagato Ioane le fa'alavelave fa'afuase'i; na te lei tamoe e mulimuli atu ia Peteru e faailoa atu o ia faʻamaonia pe tuli i lalo isi aposetolo e molia i latou i le fouvale. Sa le mafai ona ia pulea le vevesi, fevaevaeaiga, ma le liliuese. Ae o ia mafai ona pulea lana tali. 

Ma faauta, na faafuasei lava ona maua e Ioane i le totonugalemu o le vevesi ma le le mautonu, i le totonugalemu o lena afa, o Ia e aunoa ma se Tina! 

Ina ua silasila atu Iesu i lona tina ma le soo ua ia alofa i ai, ona ia fetalai atu lea i lona tina, "Sena e, faauta, o lou atalii." Ona ia fai atu lea i le soo, "Vaai lou tina." Ma talu mai le ituaso na ave ai o ia e le soo i lona fale. (Ioane 19: 26-27)

E le o se mea na tupu na fai mai ai lo tatou Fafine i Fatima:

Loʻu Taulagofie Loto o le a fai ma ou malu ma le auala e taʻitaʻia ai oe i le Atua. —Tulaga lua, Iuni 13, 1917, Le Faʻaaliga o Lua Loto i Aso Nei, www.ewtn.com

Ua luluina le faatuatua o le toatele i le taimi nei. O loo faaosoosoina e Satani le toatele e sosola a le o le fevaevaea'i po o se manatu sese e faapea o upu uma mai le fofoga o le pope o se talitonuga. Schism ma papolatry o mea sese uma ia.

Leai, aua le faalataina, faafitia, pe tamoe. Tu. Tutumau pea ma Iesu ma Maria—ma e mautinoa lava o le a la tauaveina oe i lenei mea Afā o Le mautonu ma tausia outou saogalemu, e tusa lava pe tatau i le Barque o Peteru fafati mo sina taimi.

Ou te le tuua lava le Ekalesia Katoliko. E tusa lava po o le a le mea e tupu ou te faamoemoe ou te oti o se Katoliko Roma. O le a le mafai lava ona ou avea ma se vaega o se vaeluaga. O le a na ona ou tausia le faatuatua e pei ona ou iloa ma tali atu i le auala sili e mafai ai. O le mea lena o loo faamoemoe mai ai le Alii ia te au. Ae e mafai ona ou faamautinoa atu ia te oe le mea lenei: E te le mauaina aʻu o se vaega o soʻo se faʻalavelave faʻalavelave poʻo, e vavao e le Atua, e taʻitaʻia tagata e vavae ese mai le Lotu Katoliko. E tusa ai ma lo'u iloa, o le ekalesia a lo tatou Alii o Iesu Keriso ma o le pope o lona sui i le lalolagi ma o le a ou le vavaeeseina mai lena mea. —Katinale Raymond Burke, Soifuaga Fou i le Olaga, Aukuso 22nd, 2016

Ou te talitonu i le lotogatasi o le Ekalesia ma o le a ou le faatagaina se tasi e faaaoga o’u aafiaga le lelei i nei masina ua mavae. I le isi itu, e tatau i pulega o le Ekalesia ona faalogo atu ia i latou o loo i ai ni fesili ogaoga po o ni faitioga talafeagai; aua le le amanaiaina i latou, pe sili atu foi, le faalumaina i latou. A leai, e aunoa ma le manaʻo i ai, e mafai ona faʻateleina le lamatiaga o se teteʻa lemu e ono mafua ai le vaeluaga o se vaega o le lalolagi Katoliko, le mautonu ma le le fiafia. —Katinale Gerhard Müller, Corriere della Sera, Novema 26, 2017; upusii mai le Tusi Moynihan, # 64, Nov.27, 2017

 

Faʻatau Fesootai

Le Itula o Iuta

I tulagaaao o Sagato Ioane

 

Faafetai tele ia i latou o e
na mafai ona lagolagoina Le Now Word.

 

i Nihil Obstat

 

E malaga ma Mareko i le Lenei le Upu,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Lenei i luga ole Telegram. Kiliki:

Mulimuli ia Mareko ma "faʻailoga o taimi" i aso uma i luga o le MeWe:


Mulimuli i tusitusiga a Mareko iinei:

Faʻalogo ile mea lea:


 

 
Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 ff. Sauaga!… Ma le galulolo amio mama
2 faʻapea iinei, iinei, ma iinei
3 cf. “Fai mai Pope Falanisisi 'leai se taua,' faʻamalosia le gaioiga o le tau i talanoaga faʻasalalau ma Bill Clinton"
4 ff. Tatala Tatala i Epikopo Katoliko
5 E tusa ai ma le au paia: “E tusa ai ma le poto, agavaa, ma le mamalu o loo ia te [tagata lotu], ua ia i latou le aia ma e oo lava i nisi taimi le tiute e faailoa atu ai i faifeau paia o latou manatu i mataupu e faatatau i le lelei o le Ekalesia. ma ia faailoa atu o latou manatu i le toatele o le au Kerisiano faamaoni, e aunoa ma le faailoga tagata i le faamaoni o le faatuatua ma amioga, ma le migao i o latou faifeau, ma le gauai atu i le manuia lautele ma le mamalu o tagata.” — Code of Canon Law, Canon 212 §3
6 ff. jahlf.org
7 ff. lifesitenews.com
8 O le bio-statistician ma le epidemiologist lauiloa i le lalolagi, Prof. John Iannodis o le Iunivesite o Standford, na lomia se pepa i luga o le faʻamaʻi pipisi o le COVID-19. O fuainumera fa'avasega tausaga e amata i tausaga:

tausaga 0-19: .0027% (po'o se fua faatatau o le 99.9973%)
20-29 .014% (po'o se fua faatatau ola o 99.986%)
30-39 .031% (po'o se fua faatatau ola o 99.969%)
40-49 .082% (po'o se fua faatatau ola o 99.918%)
50-59 .27% (po'o se fua faatatau ola o 99.73%)
60-69 .59% (po'o se fua faatatau ola o 99.31%) ( Punavai: medrxiv.org) cf. lifesitenews.com

9 "O le tele o auʻiliʻiliga o faʻamaumauga mai Europa atoa ua maua ai ma le faanoanoa se fesoʻotaʻiga i le va o le faʻatagaina o le tui ole Pfizer COVID-19 mo tamaiti ma le faʻateleina o tagata maliliu i tamaiti. Faʻatasi ai ma le suʻesuʻega lata mai o le 760% o le faʻateleina o tagata maliliu. cf. shtfplan.com
10 ff. blog.messainlatino.it
11 ff. ncronline.org
12 ncregister.com
13 CCC, 2357: “O le faatauatane e faasino i sootaga i le va o tane po o le va o fafine o ē ua aafia i se faatosinaga faapitoa po o le tele o feusuaʻiga i tagata o le itupa tutusa. Ua faia le tele o ituaiga eseese i le tele o seneturi ma i aganuu eseese. O lona mafua'aga fa'ale-mafaufau e tumau pea le le fa'amatalaina. I le faavae o ia lava i luga o le Tusi Paia, lea e faailoa mai ai amioga faatauatane o ni amioga matagā, ua masani ai ona taʻua e tu masani faapea “o amioga faatauatane e matuā leaga lava.” E feteenai ma le tulafono faalenatura. Latou te tapunia le feusuaiga i le meaalofa o le ola. Latou te le fa'atupuina mai se fa'afeusuaiga moni ma fa'afeusuaiga. I lalo o tulaga e le mafai ona faʻamaonia."
14 cf. “O le faitioina o Fr. Martin's LGBT Website"
15 l. 1427
16 Galuega 3: 19
17 Rom 1: 5
18 matamata"Malamalama manino le Mea o loʻo Taʻitaʻia ai i Tatou"
lafoina i AIGA, FAATUATUA MA AGAGA LELEI, O TAFAI SILI.