O le Vaifofo Sili


Tu i lou tulaga…

 

 

IA na tatou ulufale atu i na taimi o soli tulafono o le a faʻaiʻu i le "soli tulafono," pei ona faʻamatala e Sagato Paulo i le 2 Tesalonia 2? [1]O nisi Ekalesia Tama na vaʻai i le Anetikeriso o aliali mai i luma o le "vaitaimi o le filemu" ao isi agaʻi atu i le iʻuga o le lalolagi. Afai e mulimuli se tasi i le vaʻaiga a Sagato Ioane i le Faʻaaliga, o le tali e foliga mai e saʻo uma i latou. Vaai le Eclipse Lua Mulimulis O se fesili taua, aua na poloai mai lo tatou Alii lava ia tatou "mataala ma tatalo." E oʻo lava ia Pope St. Pius X, na ia faʻaalia le avanoa, talu ai le salalau o le mea na ia taʻua "o se leaga mataʻutia ma le mauaa" o loʻo tosoina ai sosaiete i le faʻafanoga, o lona uiga, “Liliuese”

… Atonu ua i ai i le lalolagi le "Atalii o le Malaia" o lo o tautala i ai le Aposetolo. —POPE ST. PIUS X, E Sili, Encyclical I luga o le Toefuataʻiga o Mea Uma ia Keriso, n. 3, 5; Oketopa 4th, 1903

E le o tuua na o ia. Tele o pope o le seneturi ua mavae na faailoa mai i le manino gagana latou talitonuga e foliga mai na tatou ulufale atu i le "taimi faaiu" (tagai Aisea e le alalaga ai le Pope?). O le tasi faʻailo, faʻailoa mai e Keriso, o le tulaʻi mai lea o le tele o "perofeta pepelo." E pei ona tusia e St.Paul:

Ua auina mai e le Atua ia i latou le pule pepelo ina ia latou talitonu ai i le pepelo, ina ia faasalaina i latou uma e leʻi talitonu i le upu moni ae ua latou taliaina mea sese. (2 Tesa 2: 11-12)

Peitai, o fea e sau ai nei perofeta pepelo? Na tusia e Sagato Paulo:

Ou te iloa a mavae loʻu alu ese o le a sau luko feai i totonu o outou, ma latou te le faasaoina le lafu. (Galuega 20:29)

Latou te o mai, sili ona mataʻutia, mai totonu o le Ekalesia lava ia. E leʻi faʻalataina ea Iesu e se tasi o Lana Toasefululua, faʻafitia e Peteru, ma tuʻuina atu e le Saniterini i tagata Roma? Aisea na faʻaiʻu ai le saunoaga a Pope Emeritus Benedict VXI, i lana uluaʻi aiga masani, "Tatalo mo aʻu ina neʻi ou sola ese ona o le fefe i luko? ” [2]cf. PAiga amataina, Aperila 24, 2005, St. Peter's Square Ioe, i lana malaga i Fatima, na ia fai mai ai i se faatalanoaga faamaoni:

Atonu tatou te iloa o osofaʻiga faasaga i le Pope ma le Ekalesia e le gata e sau mai fafo; ae, o puapuaga o le Ekalesia e sau mai totonu o le Ekalesia, mai le agasala o loʻo i ai i le Ekalesia. O lenei sa masani ona masani ai le malamalamaaga, ae o aso nei ua tatou vaʻaia i se tulaga taufaafefe moni lava: o le sili sauaga o le Ekalesia e le sau mai fafo fili, ae fanau mai i le agasala i totonu o le Ekalesia. " —POPE BENEDICT XVI, faʻatalanoaga i le vaʻalele i Lisbon, Potukale; Soifuaga Fou i le Olaga, Me 12th, 2010

Ua faaleaogaina uma e Benedict ma Pope Francis le iai o le "careerism" i totonu o le Ekalesia - o alii ma fafine na faaaogaina le kola ma le tulaga e alualu ai i luma o latou lava manatu ma tulaga nai lo le Tala Lelei a Iesu Keriso. E pei o le lafoa o le lafu i luko o amioga mama, faʻalelotu, ma le fou le talitonu i le Atua.

O ia o le tagata ua faʻafaigaluegaina ae le o se leoleo mamoe, e le ana ia mamoe, vaʻai atu i le luko o sau ma tuʻu le mamoe ma sola, ma le luko latou puʻeina ma faʻasalalauina i latou. Ua sola o ia ona o ia o le tagata ua totogia ma e le popole i mamoe… O lea na latou faataapeapeina ai, ona sa leai se leoleo, ma sa avea ma meaai mo manu feai uma. (Ioane 10: 12-14; Eseki 34: 5)

 

O LE FAʻAALIGA TELE

Ina ua maeʻa lana aʻoaʻoga e uiga i le liliuese o loʻo loma, tuu atu e St. Vaifofo Sili i le taufaasese a le tasi le tulafono, le Anetikeriso. O le vaifofo lea i le tele o le le mautonu io tatou taimi:

O le mea lea le 'au uso e, ia tutumau ma uʻu mau i tu ma aga na aʻoaʻoina ai outou, a le o se tuugutu poʻo se tusi a matou. (2 Tesa 2: 13-15)

O le vaifofo e taofi mau i tuugutu ma tusitusiga tu ma aga na tuufaasolo atu ia Paulo ma isi Aposetolo. O fea tatou te maua ai nei mea? tu ma aga? Fai mai nisi Kerisiano le Tusi Paʻia Ae ina ua tusia e Paulo na upu, sa leai se Tusi Paʻia. O le mea moni, e leʻi i ai lava pe tusa o le 350 tausaga mulimuli ane ina ua feiloai epikopo o le Ekalesia i fono a Hippo ma Carthage i le faʻaiuga o le senituri lona fa e filifili ai le faʻamaoniga o le Tusi Paia. I lena taimi, na faaputuputu ai e le Ekalesia anamua ni tusi, tusi, ma evagelia. Ae o fea na moni? Faʻafefea ona latou fuafuaina poʻo le a le musumusuga "tautala" ma le "tusia" tu ma aga? O le tali o le Aposetolo, e leʻo le Tusi Paʻia, o leoleo ma faʻavae o le moni aʻiaʻi na tuufaʻatasia ia i latou mai ia Keriso.

O lenei, ina alu ia e fai nuu uma lava ma soʻo.… Aʻoaʻo atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te oe… E pei ona auina mai aʻu e le Tama, e faapea foi ona ou auina atu outou… ma ou te faaee atu foi le malo ia te oe… (Mata 28: 19-20; Ioane 20:21; Luka 22:29)

Ae faatali mo se minute. E oʻo atu i le senituri lona fa, ua feoti uma le au Aposetolo. Na faʻapea foi na mamate aʻoaʻoga a le Au Aposetolo ma le malo i le mavae atu? Leai, aua ua tatou vaʻai i le Galuega Mataupu I, o le mea muamua lava na amata mai i le amataga o le Ekalesia, o le faʻatumu na tuua e le tofi faaaposetolo e Iuta, le faalata.

'Talosia ia ave e se tasi lona ofisa.' (Galuega 1:20)

O le Toasefululua la, na faaauau pea ona faauuina isi e faaauau a latou tofiga, tofia peresetene i ekalesia taʻitasi [3]cf. Galuega 14:23 ma le taulaga. [4]cf. Tit 1: 5 Na lapataia e Sagato Paulo ia Timoteo, o se epikopo talavou, aua neʻi vave ona paʻi lima i se tasi, [5]cf. 1 Timo 4:14 ma…

… Mea na e faʻalogo mai ia te aʻu e ala i le tele o molimau tuʻuina atu i tagata faʻatuatua o le a iai le tomai e aʻoaʻo ai foʻi isi. (2 Tim 2: 2)

Pau lava lea o le tala e leʻi tuʻua e Keriso se upu leaga o upu e mafai e tagata uma ona taufetuli ma taufetuli i ai. Ae ui i lea, sa ia faʻaeteete lava i le faʻatulagaina o le maopoopo, pule, ma tulaga faʻapitoa ina ia le gata i ana aʻoaʻoga, ae ia mafai foi ona aʻoaʻoina ma faʻatautaia le Sakalameta e ala ile Faʻamalosiʻiga a le Au Aposetolo. Ae o le iloaina o i latou o ni tagata, na Ia tuu atu ai ia i latou lenei folafolaga:

E tele isi mea ou te fia taʻu atu ia te oe, ae le mafai ona e talia nei. Ae a sau o ia, o le Agaga o le upu moni, na te taʻitaʻi ia te oe i upu moni uma… O le a ou fausia laʻu ekalesia, ma e le manumalo lava faitotoʻa o seoli ia te ia. (Ioane 16: 12-13; Mata 16:18)

O le mafuaaga lena na tusia ai e Sagato Paulo o le Ekalesia, ae le o le Tusi Paia, o le “Pou ma faavae o le upu moni." [6]cf. 1 Timo 3:15 Ioe, o le Tusi Paʻia na sau mai Ekalesia, ae le o le isi itu. O tu ma aga faaaposetolo o le tagavai ma le faʻavae e faʻamautinoa ai poʻo a tusitusiga e ana le Faʻatuatua ma mea e leʻo faia, ma avea ai ma tusitusiga o tusitusiga paia o loʻo ia tatou i aso nei. Fai mai le Ekalesia Ekalesia, Origen (185-232 TA):

O le aʻoaʻoga a le Ekalesia na tuʻufaʻatasia lava e ala i le faʻasologa o soloaʻiga mai le 'au Aposetolo, ma o loʻo tumau pea i totonu o Ekalesia e oʻo mai i le taimi nei. Pau lava lea o le talitonuina o le mea moni lea e leai se feʻeseʻeseaʻiga ma aʻoaʻoga faalelotu ma faaaposetolo. —FAoaoga Faavae le taua 1, Faʻatomuaga 2

Ma, o le "Ekalesia o loʻo faʻatinoina le tofiga faʻaopoopoina ma le matagaluega o le vaʻavaʻai ma faʻamatalaina le Upu a le Atua." [7]ff. Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 119

Ae ou te le talitonu i le Tala Lelei, ana leai le pule a le Ekalesia Katoliko ua uma ona siitia aʻu. —St. Augustine, CCC, Le. 119

E le o lona uiga o epikopo o aso nei poʻo le pope mafai ona toe faʻamatalaina le Tusi Paʻia. Nai lo lea, latou te folafolaina le mea o loo uma na tuʻuina atu e ala i aʻoaʻoga faifai pea a le Faʻamanatuga Paia.

O le pope e le o se pule aʻiaʻi, o ona mafaufauga ma manaʻoga o tulafono. I se isi itu, o le galuega a le pope o le faʻamaoniga o le usiusitaʻi ia Keriso ma lana upu. —POPE BENEDICT XVI, Homily o Me 8, 2005; San Diego Union-Tribune

O le Vaifofo Sili, o lea, ia tumau i le usitaʻi ia Keriso ma Lana Upu e ala i le tu i luga o lenei faʻavae, lenei "papa", o le tofi ma le pule a "Peteru" o loʻo umiaina ki o le malo, ma sui o le au Aposetolo i le fesoʻotaʻiga ma ia, "o le vaʻaiga vaaia ma le faʻavae o le lotogatasi." [8]ff. Catechism o le Katoliko Ekalesia, n 882, 886

… Ia tatou maitau le tu ma masani, aʻoaʻoga, ma le faʻatuatua o le Ekalesia Katoliko mai le amataga, na foaʻi mai e le Aliʻi, na talaʻi e le au Aposetolo, ma na faʻasaoina e Tama. O le mea lea na faavae ai le Ekalesia; ma afai e alu ese se tasi mai lenei, ia po o ia po o se toe tatau ona taʻua o se Kerisiano…. —St. Athanasius, 360 TA, Fa Tusi i le Serapion o Thmius 1, 28

 

AKITA MAI?

I se faʻaaliga e faʻamaonia ekalesia, [9]"E ui lava i faamatalaga fai mai na tuuina atu e Cardinal Ratzinger le faamaoniga mautinoa ia Akita i le 1988, e leai se tulafono a le ekalesia na foliga mai na i ai, e pei ona mautinoa i se tulaga faapena. Peitai, o nisi tagata, pei o le sa avea ma Amapasa o le Phillipines i le Holy See, Mr. Howard Dee, na taʻua na latou tuuina patino faamaoniga a Cardinal Ratzinger o le moni aʻe o Akita. I soo se tulaga, i le tausisia o tulaga o loʻo i ai nei, pe a leai se teʻena o Bp. O le faʻaiuga a Ito e ona sui, poʻo le pule maualuga, o mea na tutupu i Akita o loʻo faʻaauauina pea ona faʻamaonia e ekalesia. " —Cf. ewtn.com O le Tina Faʻamanuia na faʻaali ia Sr. Agnes Sasagawa o Akita, Iapani mai ia Iuni 12, 1973 e oʻo ia Oketopa 13th, 1973. I lana feau mulimuli, na lapatai mai ai le tatou Tamaʻitaʻi:

O le galuega a le tiapolo o le a ulu atu i totonu o le Ekalesia i se auala o le a vaʻaia ai tagata katinaleʻeseʻesega o katinale, epikopo ma epikopo. O le 'au ositaulaga o loʻo faʻamamaluina aʻu o le a tauemuina ma faʻasaga ia latou confreres… falesa ma fatafaitaulaga na faʻaleagaina; o le a tumu le Ekalesia ia i latou e taliaina fetuʻunaʻiga ma o le temoni o le a unaʻi le tele o faitaulaga ma faʻapaʻiaina agaga e tuua le galuega a le Alii. — Oketopa 13th, 1973, ewtn.com

E ui ina tatou iloa sa i ai le feʻeseʻeseaʻiga ma le liliuese i le Ekalesia, aemaise lava i le lima sefulu tausaga ua tuanaʻi, e pei o le tele o taʻitaʻi lotu ma le aufaifeʻau, na latou vaai foi i le Vatican II o se "vaitau tatala" i luga o uputuu faaaposetolo. fou ma faʻalavelave ua amata.

E ui lava ua fai atu le Tama Paʻia i le Ekalesia e toe suʻesuʻe la matou auala faifeʻau i le tele o eria, ae o isi ua atili ai ona latou faia lenei mea - e matua mamao lava. E i ai matou katinale ma epikopo o loʻo unaʻia le faia o se "toe suʻesuʻega tele o feusuaiga a tagata." [10]Epikopo Terence Drainey o Middleborough, Soifuaga Fou i le Olaga, Mati 18th, 2014 Ae o lenei e tatau ona tatou fesiligia le uiga o lena mea? I puipuiga fanaina, Humanae Vitae faʻaalia aloaia le le taliaina o le faʻatamaia; i amioga faatauatane, ma o le mea lea o le "faʻaipoipoga," gay e tutusa lava le manino:

… O tu ma aga masani e masani ona folafola mai faapea "o amioga faatauatane ma tauafafine e matua le fetaui lava." E feteenai ma le tulafono faalenatura. Latou te tapunia le gaioiga faʻafeusuaiga i le meaalofa o le ola. Latou te le amataina mai se moni afaina ma feusuaʻiga felagolagomai. I lalo o ni tulaga e mafai ona latou faamaonia.-Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 2357

I le nonofo faʻatasi, o lona uiga, o feusuaʻiga ae leʻi faʻaipoipo, o aʻoaʻoga faifai pea a le Ekalesia e le mautinoa. I luga o le Communion i toe faaipoipo teteʻa, lea o le a fetuʻunaʻi le le suia o aʻoaʻoga i le faʻaipoipoga, uma Cardinal Ratzinger ma Cardinal Müller o ni faʻamuamua o le CDF [11]Faapotopotoga mo le Mataupu Faavae o le Faatuatua na fai mai e le mafai. Ua malilie i ai le Katinale Italia:

Aua le papaʻi i le faʻaipoipoga a Keriso. E le mafai ona faʻamasinoina i lea mataupu ma lea mataupu; e te le faʻamanuiaina se teteʻa ma o le pepelo e le 'alofa' ... —Katinale Carlo Caffara, LifeSiteNews.com, Mati 17th, 2014

Atonu e te manatua, a o sauniuni mo le Sinoti a le Vatican e uiga i le faʻaipoipoga ma le olaga faaleaiga ia Oketopa, sa faalauiloa ai loa le fesili i le lalolagi atoa i le aufaasese e ao mai ni manatu mai le lafu E le o se mea e ofo ai le toʻatele o Katoliko, e tusa ai ma iʻuga o suʻesuʻega, e le ioe pe mulimuli i aʻoaʻoga tau amio a le Ekalesia i feusuaiga. Na tusia e Epikopo Robert Flynch o St. Petersburg, Fla:

I le mataupu o puipuiga faafoliga, o tali atonu e iloga mai i le faapea atu, 'O lena nofoaafi na tuua le nofoaga talu ai.' Ua uma ona fai faaiuga a le Katoliko ma le sensus fidelium  [le uiga o le faʻamaoni] fautua mai le teʻena o aʻoaʻoga a le ekalesia i lenei mataupu. -National Reporter o le Katoliko, Fepuari 24th, 2014

Ae o le mea moni, o le sensus fidelium o le taʻoto o lona uiga laʻititi pe a le o taʻitaʻia e le Magisterium. [12]“O le vaega atoa o e faamaoni… e le mafai ona sese i mataupu o le talitonuga. Lenei uiga o loʻo faʻaalia i le maoaʻe talisapaia o le faʻatuatua (lagona fidei) i le vaega a tagata uma, pe a amata mai i epikopo seʻia oʻo i le mulimuli o le au faʻatuatua, latou te faʻaalia se maliega lautele i mataupu o le faʻatuatua ma le amio mama. ” -Catechism, l. 92

O le Ekalesia… ua faamoemoe e faaauau pea ona siisii ​​i luga lona leo i le puipuiga o tagata, tusa lava pe o aiaiga a le Setete ma le toatele o tagata lautele manatu agai i le isi itu. Moni, moni lava, aumaia le malosi mai ia lava ae le mai le aofaʻi o le maliega e faʻaosoina.  —POPE BENEDICT XVI, Vatican, Mati 20, 2006

O lona uiga, e le o iai foi i le Pope le malosiaga e suia ai mea o loʻo iai i tu ma aga faʻaaposetolo. Ae o se taʻitaʻi maualuga o le akiepikopo Italia na taua i luga o le televise a le Setete o Italia e faapea 'ua oʻo mai le taimi mo le Ekalesia e sili atu ai ona matala i amioga faatauatane ma itupa tutusa o le itupa e tasi.'

Ou te talitonu ua oʻo i le taimi mo Kerisiano e tatala ai i latou i eseesega… —Archb Bishop Benvenuto Castellani, faatalanoaga a le RAI, Mati 13th, 2014, LifeSiteNews.com

"E le mafai ona tatou faapea o le tauatane ma le faatauatane e le masani ai," o le tala lea a Epikopo Stephan Ackermanm o Trier, Siamani talu ai nei, ma faapea mai e le o se mea e "talia" le mafaufau i ituaiga uma o ulugalii aʻo leʻi faaipoipo e matua agasala lava.

E le mafai ona tatou suia atoa le aʻoaʻoga a le Katoliko, ae [tatau ona tatou] atiaʻe ni taiala e mafai ai ona tatou faapea atu: I lenei mataupu ma lenei mataupu, e faigofie lava. E le faapea e naʻo le mea lelei i le tasi lima ma le faʻasalaga i le isi itu. —LifeSiteNews.com, Mati 13th, 2014

Ioe, o lenei finauga e tatagi mai le lauiloa "Winnipeg Statement" [13]ff. O Kanata… O Fea Oe I Ai? faʻamalolo e le epikopo Kanata ma vaetamaina i le salafa o le lalolagi na fai mai, pe a oʻo mai i le faʻaaogaina o le puipuiga o le pepe

… O le ala e foliga mai e saʻo ia te ia, e faia i le mafaufau lelei. —Cadianadian Epikopo tali atu i Humanae Vitae; Plenary Assembly na faia i St. Boniface, Winnipeg, Kanata, Setema 27th, 1968

Ae o lena faamatalaga sa taufaasese, ma o ona fua sa matua faatafunaina i soo se itu o le upu. Mo aʻoaʻoga Katoliko (ma mafaufauga) o loʻo ia i tatou le tiute e mulimuli i le "faʻamatalaina" lotofuatiaifo.

I le fausiaina o le mafaufau, o le Upu a le Atua o le malamalama mo lo tatou ala, e tatau ona tatou faʻatatauina i le faʻatuatua ma le tatalo ma faʻatinoina. E tatau foi ona tatou suʻesuʻeina o tatou mafaufau i luma o le Koluse a le Alii. E fesoasoani i tatou i meaalofa a le Agaga Paʻia, e fesoasoani iai le molimau poʻo le fautuaga a isi ma taitaiina e le aʻoaʻoga aloaia a le Ekalesia. -Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 1785

Ioe, o le Aʻoaʻiga Faʻaaposetolo o le Sili Antitode faasaga i se lotofuatiaifo faaseseina.

 

TUMU I LOU LALOLAGI

E foliga mai ia te aʻu ua tatou oʻo i le tulaga o le tumu, a toe tasi lava le mataua o le ipu malamalama o le a mafua ai ona lolovaia-ma liliuese o le a sau ia i tatou e pei o se vaitafe o le tafe. O le uiga o laʻu tala o le liliuese ua amata ona aʻoaʻoina, o amioga mama ua matua salalau solo, fetuutuunai ua taliaina gofie, o le a tatou vaʻai i se faʻatauvaʻa faateleina i le fetuutuunai o le amio mama ma le natura tulafono e pei o lea agaga ma lea agaga ua tafiesea i se galulolo o faatosinaga a taaga, tala pepelo, ma le taufaafefe i mea ua taʻua o le "faapalepale" taumafaiga. [14]ff. Sauaga!… Ma le Moral Tsunami

O lenei taua o loʻo tatou i ai…… faasaga i malosiaga na faʻatamaʻia le lalolagi, o loʻo taʻua i le mataupu e 12 o le Faʻaaliga… Fai mai o le tarako na faʻataʻitaʻia se vaitafe tele e faasaga i le fafine sola, e tafiesea o ia… Ou te manatu e faigofie e faʻamatalaina le uiga o le vaitafe mo: o nei āu e puleaina tagata uma, ma manaʻo e faʻateʻa le faʻatuatuaga o le Ekalesia, lea e foliga mai e leai se mea e tu ai i luma o le malosiʻaga o nei āu o loʻo faʻaosoina latou lava auala. o mafaufauga, na o le pau le auala o le olaga. —POPE BENEDICT XVI, sauniga muamua o le sinoti faʻapitoa i Sasaʻe tutotonu, Oketopa 10, 2010

We tatau lava ia e sauni mo lea mea, aua o lou tu ai i lou tulaga o le a tuua ai oe i tua i liʻo o tagata faigaluega, uo, aiga-ma ioe, e oʻo lava i taʻitaʻi lotu.

I le vaitaimi lena o le a fanau mai ai le Anetikeriso, o le a tele taua ma o le a saʻo le faʻatafunaga i le lalolagi. O le a salalau solo aʻoaʻoga sese ma o le a folafola faalauaʻitele e le aufailotu se mea sese e aunoa ma le taofiofia. E oʻo lava i tagata kerisiano masalosalo ma le masalosalo o le a faʻamalieina e uiga i talitonuga o le Katoliko. —St. Hildegard, Auiliiliga concering le Anetikeriso, E tusa ai ma Tusitusiga Paia, Uputuu ma faaaliga tumaoti, Polofesa Franz Spirago

Tu lou eleele. “Aua e oo mai le taimi,” fai mai St. "Pe a le taliaina e tagata aʻoaʻoga lelei ae, mulimuli ia latou lava manaʻoga ma le le fia faʻamalieina fiailoa, o le a faaputuputu faiaoga ma o le a le toe faʻalogo i le mea moni ..." [15]cf. 2 Tim 4: 3-4 Ae o le a le mafuaaga? O le eleele o le “papa” o loʻo fausia ai e Keriso Lana Ekalesia — o le Vaifofo Sili.

… Ua taufaamatau faavae o le lalolagi, ae ua faamataʻuina e a tatou amioga. Ua luluina faavae i fafo ona ua luluina faavae i totonu, o amio lelei ma faʻavae faʻalelotu, o le faʻatuatua e tau atu i le saʻo o le olaga. —POPE BENEDICT XVI, sauniga muamua o le sinoti faʻapitoa i Sasaʻe tutotonu, Oketopa 10, 2010

… O outou o tagatanuu tagatanuu ma le au paia ma tagata o le aiga o le Atua, fausia i luga o le faavae o le au aposetolo ma le au perofeta, ma Keriso Iesu lava ia o le maa aupitoaluga… o le pou ma le faavae o le upu moni. (Efe 2: 19-21; 1 Tim 3:15)

Ata na tusia e Michael D. O'Brien
Studiobrien.com

 

FAITAU FUAFUAGA

 

 

 

Ia lesitala i nei tusitusiga poʻo le le Lenei le Upu,
O manatunatuga o Misasa i aso uma,
kiliki i luga le fuʻa i lalo e lesitala.
O lau imeli o le a le faʻasoaina i se tasi.

Fuʻa

 

Ua tatou le lava i le auaunaga faataimi atoa…
Faafetai mo lau lagolago!

Auai ma Mareko i le Facebook ma le Twitter!
FacebooklogoTwitterlogo

Print Friendly, PDF & Email

Faamatalaga Faʻamatalaga

Faamatalaga Faʻamatalaga
1 O nisi Ekalesia Tama na vaʻai i le Anetikeriso o aliali mai i luma o le "vaitaimi o le filemu" ao isi agaʻi atu i le iʻuga o le lalolagi. Afai e mulimuli se tasi i le vaʻaiga a Sagato Ioane i le Faʻaaliga, o le tali e foliga mai e saʻo uma i latou. Vaai le Eclipse Lua Mulimulis
2 cf. PAiga amataina, Aperila 24, 2005, St. Peter's Square
3 cf. Galuega 14:23
4 cf. Tit 1: 5
5 cf. 1 Timo 4:14
6 cf. 1 Timo 3:15
7 ff. Catechism o le Katoliko Ekalesia, l. 119
8 ff. Catechism o le Katoliko Ekalesia, n 882, 886
9 "E ui lava i faamatalaga fai mai na tuuina atu e Cardinal Ratzinger le faamaoniga mautinoa ia Akita i le 1988, e leai se tulafono a le ekalesia na foliga mai na i ai, e pei ona mautinoa i se tulaga faapena. Peitai, o nisi tagata, pei o le sa avea ma Amapasa o le Phillipines i le Holy See, Mr. Howard Dee, na taʻua na latou tuuina patino faamaoniga a Cardinal Ratzinger o le moni aʻe o Akita. I soo se tulaga, i le tausisia o tulaga o loʻo i ai nei, pe a leai se teʻena o Bp. O le faʻaiuga a Ito e ona sui, poʻo le pule maualuga, o mea na tutupu i Akita o loʻo faʻaauauina pea ona faʻamaonia e ekalesia. " —Cf. ewtn.com
10 Epikopo Terence Drainey o Middleborough, Soifuaga Fou i le Olaga, Mati 18th, 2014
11 Faapotopotoga mo le Mataupu Faavae o le Faatuatua
12 “O le vaega atoa o e faamaoni… e le mafai ona sese i mataupu o le talitonuga. Lenei uiga o loʻo faʻaalia i le maoaʻe talisapaia o le faʻatuatua (lagona fidei) i le vaega a tagata uma, pe a amata mai i epikopo seʻia oʻo i le mulimuli o le au faʻatuatua, latou te faʻaalia se maliega lautele i mataupu o le faʻatuatua ma le amio mama. ” -Catechism, l. 92
13 ff. O Kanata… O Fea Oe I Ai?
14 ff. Sauaga!… Ma le Moral Tsunami
15 cf. 2 Tim 4: 3-4
lafoina i AIGA, O TAFAI SILI ma pōpō , , , , , , , , , , , , , , .

ua tapunia faamatalaga.